Elitno novinarstvo iz prošlosti - stalni dopisnici iz inozemstva

Piše: Vladimir Matek

Financijske restrikcije, nove tehnologije i globalizacija otvorili su vlasnicima mnoštvo novih mogućnosti koje su gotovo potpuno uništile ovaj donedavno elitni dio novinarske profesije. Istodobno su stalna dopisništva koja su preživjela bila suočena s brojnim financijskim ograničenjima koja su im bitno smanjila mogućnost putovanja po zemljama u kojima su bili akreditirani, a samim tim smanjili su se i kvalitet i kvantitet njihova izvještavanja.

04.07.2016.

Halo, halo ovdje Radio Zagreb!

Piše: Vlado Vurušić

Halo, halo, ovdje Radio Zagreb! Tako je prva hrvatska spikerica Božena Begović objavila početak nove tehnološke ere u Hrvatskoj. Taj dostojanstveni glas čulo je tek pedesetak tadašnjih vlasnika radio prijamnika u Zagrebu, koji su konačno mogli na svojoj „ljestvici”, na srednjem valu od 350 metara, pronaći i program na svom jeziku. Bio je to pionirski početak rada Radio Zagreba, današnjeg Hrvatskog radija.

21.06.2016.

INTERVJU Elizabeta Gojan: Na televiziji je bitna uvjerljivost i iskustvo

Razgovarala: Melisa Skender

Ono što je osnovno je da novinarom ne možeš postati na silu, jer to eto – hoćeš! Novinarstvo je zanat, kao svaki drugi. Moraš, naravno, imati neke predispozicije, biti obrazovan i znatiželjan, prodoran i ljubopitljiv, ali jednostavno moraš i proći cijeli put – od gradske, u televizijskom slučaju Zagrebačke panorame, preko Sabora do kraljice novinarstva –  vanjske politike, kaziva novinarka godine Elizabeta Gojan.

17.06.2016.

Novinarske profesionalce se marginalizira

Piše: Dražen Ćurić

Našim privatnim izdavačima bila je i još je uvijek zanimljiva politička moć, bogatstvo i utjecaj, dok je zanemaren ili čak potpuno zatomljen onaj dio koji je trebao voditi računa o općem dobru. Prečesto se događalo da su naši mediji svjesno zaobilazili istinu kako bi forsirali neke zakone i parcijalne interese od kojih su imali izravne koristi.

15.06.2016.

Milijarde državnih eura za medije

Piše: Melisa Skender 

Više od milijardu eura godišnje u indirektne i direktne potpore medijima ulaže Francuska, gotovo milijardu eura godišnje Italija, 748 milijuna eura Velika Britanija, otprilike toliko i Finska, 525 milijuna Njemačka te 804 milijuna eura SAD kroz porezne olakšice i privilegiranu cijenu poštanskih usluga. To su podaci iz istraživanja Reutersovog Instituta za novinarstvo u kojem je navedeno kako većina zapadnih demokracija zapravo ima dugu tradiciju subvencioniranja medija. 

13.06.2016.

Međunarodnom suradnjom i strateškim planom do efikasnijeg HND-a

Piše: Saša Leković

Skupovi poput 29. svjetskog kongresa Međunarodne federacije novinara (IFJ), koji se održao u francuskom Angersu, omogućuju da se „iz prve ruke“ saznaju pojedinosti o novinarskim mukama prema kojima problemi koji se događaju, na primjer, u Hrvatskoj izgledaju gotovo beznačajno, kolikogod nama bili veliki i svakako vrijedni isticanja.

10.06.2016.

Novinarstvo u Hrvatskoj: snižavanje plaća, pritisak oglašivača i trivijalizacija izvještavanja

Autocenzura izazvana ekonomskim pritiscima, opadanje plaća, trivijalizacija medijskog sadržaja i nedovoljna zaštita autorskih prava neki su od problema s kojima se svakodnevno susreću novinari i novinarke u Hrvatskoj. Panel medijskih profesionalaca za IREX-ov godišnji Indeks održivosti medija ocjenjuje stanje hrvatske medijske scene u 2015. godini.

20.05.2016.

Analiza radijskog tržišta: Najniže ocijenjena neovisnost radio postaja

Agencija za elektroničke medije objavila je nedavno analizu radijskog tržišta koju je tijekom 2015. provodila agencija Ipsos, a prema kojoj je radio na uzorku od 1920 ispitanika ocijenjen kao najbolji izvor informacija o lokalnim događanjima što nisu u tolikoj mjeri dostupne u drugim medijima.

16.05.2016.

Muško pismo/žensko pismo

Piše: Ankica Tomić

Prema zadnjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi 51,7 % žena i 48,3 % muškaraca. Mediji se obraćaju svima. Pa ipak, ženska perspektiva, i to ne samo u Hrvatskoj, i dalje se smatra marginalnom, a muškarci definiraju "norme". Žensko pismo, stoga, postaje hendikep kojeg se autorice svojevoljno odriču.

20.04.2016.

Za dobro novinarstvo danas ima više prostora

Razgovarao: Jozo Petričević

Sugovornik u novoizašlom Novinaru je poznati novinar, publicist, diplomat i dugogodišnji glavni urednik Vjesnika te predsjednik Društva novinara Hrvatske Milan Beslać. Premda već odavno u mirovini, kolega Beslać prati, koliko mu to mogućnosti dopuštaju, našu medijsku scenu, a posebno ga boli što je bez posla u proteklih nekoliko godina ostalo blizu tisuću novinara.  

05.04.2016.