Aktualno

Aktualno - analize

Kako se to zaostaje pred Europom?

Piše: Nives Opačić

 

Priznajem, pitanje je teško. Doista ne znam kako se to zaostaje pred kim ili čim, no zato znam gdje se takvo što može pročitati: u hrvatskim novinama. Dosad smo govorili da zaostajemo (ili kaskamo) za kim ili čim, najčešće se pritom spominjala Europa kao mjerilo svih stvari, ali da zaostajemo pred kim ili čim – to mi je bila intrigantna novost.

28.01.2016.

Zabranjena kolumna Sanje Modrić: "Banana premijer"

Piše: Sanja Modrić

 

Je li premijer Orešković jučer gledao koje vijesti? I je li vidio ceremoniju primopredaje između bivšeg ministra Freda Matića i sadašnjeg Mije Crnoje, kome je, iznebuha i mimo uobičajenog protokola, pritekla na podršku i nova ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić?

 

26.01.2016.

Javno osuđivati govor mržnje

Piše: Melisa Skender

 

Nedavno objavljeni izvještaj GONG-a o praćenju govora mržnje u hrvatskim medijima tijekom posljednja tri mjeseca 2015. među malobrojnim je analizama ovakve vrste. Rezultati su pokazali da je govor mržnje najčešće, u više od 70 posto slučajeva, prisutan u informativnim člancima i izvještajima, dok su komentari i kolumne na dalekom drugom mjestu s 14 posto udjela.

13.01.2016.

Neki bi liječnici htjeli da im novinari budu pacijenti

Piše: Ema Tarabochia

 

Glasilo Hrvatske liječničke komore Liječnički list nedavno je oformilo rubriku “Najgori novinar mjeseca”, u kojoj se glavni urednik glasila prof. dr. Željko Poljak u ime Komore obračunava s novinarima koji pišu o aferama u zdravstvu ili se naprosto svojim tekstovima zamjeraju članstvu Komore. Titulu je u prosinačkom izdanju ponio Ladislav Tomičić, novinar Novog lista, “zahvaljujući” tekstu “Liječnici, šaljite pisma policiji, a ne novinarima”, u kojem kritizira sramotan naputak HLK-a novinarima koji pišu o aferama u zdravstvu.

13.01.2016.

Intervju Ivo Jurišić - Novinarstvo je kao opijum

Razgovarao: Jozo Petričević

 

Slobodna Dalmacija u svom je razvoju dala mnoge dobre novinare, urednike, mnoge fotoreportere i druge koji su sudjelovali u izgradnji splitskog dnevnika. I time se može ponositi.U ovom intervju razgovaramo s jednim od njih - s Ivom Jurišićem kojeg već desetljeće i pol nema u listu, otišao je u zasluženu mirovinu, a svojim je radom zadužio generacije koje dolaze. Bio je pisac i redakcijska krtica bez koje se ne može. Postao je sinonimom za marljivost i ljubav prema pisanju.

 

09.01.2016.

Kako su se e-mail i audio 2015. vratili na velika vrata

U pogledu inovacija u medijima, 2015. je bila puna iznenađenja. The New Yort Times je lansirao iskustvo virtualne realnosti svojih priča, što omogućuje da čovjek bude usred događaja koji se odvija na drugom kraju svijeta. Postalo je lakše nego ikada prije imati najrelevantniju, svježu i za svaku preporuku priču koju vam savjetuje algoritam koji je naučio koje vas vrste priča zanimaju, pa vam ih nudi uz pomoć Google Now, Pocket, This i bezbrojnih drugih aplikacija. Mnogi su se izdavači, uključujući i ovog za kog ja radim, udružili s Facebookom da bi stvorili Instant Articles, čitateljsko iskustvo koje je smišljeno da zaobiđe većinu mobilnih stranica koje se dugo učitavaju, a za čitatelje Facebookove aplikacije se pojave istog trenutka.

04.01.2016.

Tko odlučuje što je previše

Piše: Ankica Tomić

 

Ako se uz tekst o zlostavljanju djeteta, njegovo ime zaštiti, fotografija ne objavi, ali vidimo mjesto zločina, kuću u selu, velika je vjerojatnost da će okolina pretpostaviti o kome je riječ. Pritom, djetetovu privatnost treba zaštititi upravo od sredine koja ga prepoznaje, jer netko, udaljen stotinama kilometara, zagonetku neće ni pokušavati riješiti.

23.12.2015.

Kako televizijski novac oblikuje europski nogomet

Piše: Ozren Podnar

 

Kad tv-kompanija otkupi prava, postavlja prijenose iza naplatne barijere tako da navijači moraju platiti naknadu žele li pratiti utakmice uživo. Dok je u Engleskoj, Italiji i Španjolskoj javnost na to pristala, u Njemačkoj nije. Tamošnji navijači shvaćaju domaća nogometna natjecanja kao društvene svetkovine, koje nitko ne smije oduzeti od javnosti.

 

22.12.2015.

Laku noć i sretno (s hrvatskim novinarstvom)

Piše: Sanja Mikleušević, predsjednica Središnjeg odbora HND-a

 

Izgubljeni između zahtjeva privatnih vlasnika (pod uvjetom da znamo točno koji su) i različitih vidova pritisaka, novinarstvo i novinari nalaze se između dviju krajnosti. Imati ili biti. Ovi su drugi, čini se, u manjini. Oni su najčešće tzv. slobodni novinari, idealisti, tragači. Upravo je javni servis, koji ne ovisi o "inputu" privatnog vlasnika, onaj koji može generirati promjene, no činjenica je kako HRT i dalje nema odjel istraživačkog novinarstva - svojevrsnu kapu pod koju bi se moglo staviti najbolje što u novinarstvu Hrvatska ima.

15.12.2015.

INTERVJU - MIRJANA RAKIĆ: Treba nam jaka medijska strategija

Razgovarala: Melisa Skender

 

Prvi dio analize radijskog tržišta je programski i pokazuje da lokalni i regionalni radiji imaju postojanu slušanost od 1,8 milijuna ljudi dnevno, a u tjednu i više od tri milijuna. Ljudima su izuzetno značajne lokalne informacije i tu je radio nezamjenjiv. Dodjela frekvencija ne ovisi o radiju poimence, odnosno svatko se ima pravo natjecati za svaku raspisanu koncesiju ravnopravno s ostalima. Jedini kriterij su kvaliteta ponude, odgovarajući omjeri u programskoj osnovi, može li se takav program proizvesti te kakvi su financijski, kadrovski i prostorni uvjeti za budući rad, navodi Mirjana Rakić predsjednica Vijeća za elektroničke medije 

13.12.2015.