Aktualno > Vijesti

2. Fra Ma Fu: Kako oživjeti reportažu kao najzahtjevniju novinsku formu?

03.09.2016.

Virovitičanin i reporter Franjo Martin Fuis bio je svestran novinar koji je, do svoje prerane smrti u dobi od 35 godina, pored niza sjajnih reportaža ostavio i tri romana, desetke scenarija za stripove Andrije Maurovića, te jednu dramu. Pokrenuo je i magazin „Mickey“ u kojem je objavljivao stripove Andrije Maurovića i svoje romane u nastavcima, zanimalo ga je i snimanje filmova… Sve to moglo se doznati na svečanoj akademiji posvećenoj ovom autoru u sklopu festivala reportaže Fra Ma Fu – što su inače bili inicijali s kojima je potpisivao svoje tekstove.

Pored promocije knjige „Brod bez kompasa“ u izdanju kuće Vedis, prikazan je i dokumentarac „Šifra Galeb“ redatelja Maria Fanellija snimljen sedamdesetih godina u produkciji Televizije Zagreb. Počinje u redakciji Poleta gdje mlade novinare pitaju znaju li tko je Franjo Fuis. Tek dvoje ih je čulo za njega. Gradska knjižnica u Virovitici, gdje se održavala svečana akademija i koja će uskoro nositi ime Franje M. Fuisa, pripremila je i prigodnu izložbu stripova koje je Fuis radio s Maurovićem, a o njemu su govorili književnik Branislav Glumac, profesor Vladimir Kolesarić, viša kustosica Gradskog muzeja Dubravka Sabolić te novinar i publicist Veljko Krulčić iz zagrebačke izdavačke kuće Vedis.

Uoči svečane akademije održan je i okrugli stol na temu mladih u novinarstvu. Bogata ostavština jednog od najboljih reportera koji je poginuo 1943. godine u pokušaju da se prebaci s partizanima na oslobođeni teritorij, bila je povod raspravi o tome u kakvim uvjetima danas stvaraju mladi novinari.

Mirko Mlakar istaknuo je kako se radi o profesiji s velikom fluktuacijom, a pored toga u Hrvatskoj je posljednjih 100 godina bilo i nekoliko značajnih lomova '41., '45., '71., '91. i ponovo danas kada brojni novinari ostaju bez posla, a na javnim medijskim servisima umjesto promišljene kadrovske politike provode se 'čistke'.

„Problem nije što stariji novinar gube posao, već što ga mladi ne mogu dobiti, iako su školovaniji od starih. Problem je u praksi i gdje je uopće mogu steći i takva situacija imat će dugoročnog odjeka na položaj novinarstva u Hrvatskoj“, rekao je Mlakar.

Marinko Brkić Toth početkom godine pokrenuo je portal 20 minuta, ima 6 mladih novinara koje je zaposlio u programu poticanja zapošljavanja mladih koji u njegovoj redakciji imaju priliku naučiti služiti se alatima koji su, smatra Toth, neizostavni u novinarstvu za digitalno doba.

„Novinar danas mora biti kompletan kako bi sutra mogao otići raditi bilo gdje u Europi – definicija novinarskog posla se promijenila. Mi smo zapošljavali mlade novinare jer smo procijenili kako nam se to isplati više nego zaposliti novinara koji je radio zadnjih 20 godina i kojeg bi trebali naučiti da radi prema našem sustavu i standardima. Iskusni novinari naši su stalni honorarni suradnici, ali nemamo dovoljno sredstava da ih zaposlimo“, rekao je Toth koji smatra kako je budućnost novinarstva u digitalnim platformama te da bi svatko tko se tim poslom danas želi baviti trebao znati snimiti i montirati video, poznavati programe za analizu velikih setova podataka i njihovu vizualizaciju.

Budimir Žižović, umirovljeni urednik Radio Pule i nekadašnji šef HRT-ovog centra istaknuo je kako su i javni mediji počeli glumiti korporacije, a novinari su u tom sustavu 'zadnja rupa na svirali'.

„Posljednjih 18 godina na Radio Puli nitko nije zaposlen i postoji masa pravila kojih se novinar mora držati, a nemaju veze s njegovim novinarskim poslom. Vrijednost novinara mjeri se poštivanjem vlasništva, medijskih partnera, lokalnih političara, a neovisnosti kod nas, osim par izuzetaka, nema. A kad nema neovisnosti onda se ne radi samo o tehnologiji. Budući mladi novinari moraju demonstrirati bezrezervnu vjernost svemu osim novinarstvu jer samo tako mogu uspjeti“, rekao je Žižović.

Zdenko Duka, novinar Novog lista, zaključio je kako za mlade ljude novinarstvo više nije tako privlačna profesija, jer nekad je to bio sigurniji i u društvu cijenjen posao. Danas ga, međutim, karakteriziraju financijska nesigurnost i puno gori uvjeti rada.

Drugo izdanje festivala Fra Ma Fu okupio je značajno veći broj novinara nego lani, puno je bogatiji i program, a nakon više godina zaborava ponovo je uspio oživjeti lik i djelo velikog virovitičkog reportera i talentiranog pisca. Namjera je organizatora, Studijskog instituta za novinarstvo, kulturu i obrazovanje i Hrvatskog novinarskog društva, na isti način oživjeti i reportažu kao najzahtjevniju i danas potpuno zanemarenu novinsku formu.

Autorica: Melisa Skender

Virovitičanin i reporter Franjo Martin Fuis bio je svestran novinar koji je, do svoje prerane smrti u dobi od 35 godina, pored niza sjajnih reportaža ostavio i tri romana, desetke scenarija za stripove Andrije Maurovića, te jednu dramu. Pokrenuo je i magazin „Mickey“ u kojem je objavljivao stripove Andrije Maurovića i svoje romane u nastavcima, zanimalo ga je i snimanje filmova… Sve to moglo se doznati na svečanoj akademiji posvećenoj ovom autoru u sklopu festivala reportaže Fra Ma Fu – što su inače bili inicijali s kojima je potpisivao svoje tekstove.

Pored promocije knjige „Brod bez kompasa“ u izdanju kuće Vedis, prikazan je i dokumentarac „Šifra Galeb“ redatelja Maria Fanellija snimljen sedamdesetih godina u produkciji Televizije Zagreb. Počinje u redakciji Poleta gdje mlade novinare pitaju znaju li tko je Franjo Fuis. Tek dvoje ih je čulo za njega. Gradska knjižnica u Virovitici, gdje se održavala svečana akademija i koja će uskoro nositi ime Franje M. Fuisa, pripremila je i prigodnu izložbu stripova koje je Fuis radio s Maurovićem, a o njemu su govorili književnik Branislav Glumac, profesor Vladimir Kolesarić, viša kustosica Gradskog muzeja Dubravka Sabolić te novinar i publicist Veljko Krulčić iz zagrebačke izdavačke kuće Vedis.

Uoči svečane akademije održan je i okrugli stol na temu mladih u novinarstvu. Bogata ostavština jednog od najboljih reportera koji je poginuo 1943. godine u pokušaju da se prebaci s partizanima na oslobođeni teritorij, bila je povod raspravi o tome u kakvim uvjetima danas stvaraju mladi novinari.

Mirko Mlakar istaknuo je kako se radi o profesiji s velikom fluktuacijom, a pored toga u Hrvatskoj je posljednjih 100 godina bilo i nekoliko značajnih lomova '41., '45., '71., '91. i ponovo danas kada brojni novinari ostaju bez posla, a na javnim medijskim servisima umjesto promišljene kadrovske politike provode se 'čistke'.

„Problem nije što stariji novinar gube posao, već što ga mladi ne mogu dobiti, iako su školovaniji od starih. Problem je u praksi i gdje je uopće mogu steći i takva situacija imat će dugoročnog odjeka na položaj novinarstva u Hrvatskoj“, rekao je Mlakar.

Marinko Brkić Toth početkom godine pokrenuo je portal 20 minuta, ima 6 mladih novinara koje je zaposlio u programu poticanja zapošljavanja mladih koji u njegovoj redakciji imaju priliku naučiti služiti se alatima koji su, smatra Toth, neizostavni u novinarstvu za digitalno doba.

„Novinar danas mora biti kompletan kako bi sutra mogao otići raditi bilo gdje u Europi – definicija novinarskog posla se promijenila. Mi smo zapošljavali mlade novinare jer smo procijenili kako nam se to isplati više nego zaposliti novinara koji je radio zadnjih 20 godina i kojeg bi trebali naučiti da radi prema našem sustavu i standardima. Iskusni novinari naši su stalni honorarni suradnici, ali nemamo dovoljno sredstava da ih zaposlimo“, rekao je Toth koji smatra kako je budućnost novinarstva u digitalnim platformama te da bi svatko tko se tim poslom danas želi baviti trebao znati snimiti i montirati video, poznavati programe za analizu velikih setova podataka i njihovu vizualizaciju.

Budimir Žižović, umirovljeni urednik Radio Pule i nekadašnji šef HRT-ovog centra istaknuo je kako su i javni mediji počeli glumiti korporacije, a novinari su u tom sustavu 'zadnja rupa na svirali'.

„Posljednjih 18 godina na Radio Puli nitko nije zaposlen i postoji masa pravila kojih se novinar mora držati, a nemaju veze s njegovim novinarskim poslom. Vrijednost novinara mjeri se poštivanjem vlasništva, medijskih partnera, lokalnih političara, a neovisnosti kod nas, osim par izuzetaka, nema. A kad nema neovisnosti onda se ne radi samo o tehnologiji. Budući mladi novinari moraju demonstrirati bezrezervnu vjernost svemu osim novinarstvu jer samo tako mogu uspjeti“, rekao je Žižović.

Zdenko Duka, novinar Novog lista, zaključio je kako za mlade ljude novinarstvo više nije tako privlačna profesija, jer nekad je to bio sigurniji i u društvu cijenjen posao. Danas ga, međutim, karakteriziraju financijska nesigurnost i puno gori uvjeti rada.

Drugo izdanje festivala Fra Ma Fu okupio je značajno veći broj novinara nego lani, puno je bogatiji i program, a nakon više godina zaborava ponovo je uspio oživjeti lik i djelo velikog virovitičkog reportera i talentiranog pisca. Namjera je organizatora, Studijskog instituta za novinarstvo, kulturu i obrazovanje i Hrvatskog novinarskog društva, na isti način oživjeti i reportažu kao najzahtjevniju i danas potpuno zanemarenu novinsku formu.

Autorica: Melisa Skender