Aktualno > Analize

110. godina HND-a: Kako su Grlović i društvo osnivali novinarsko društvo

03.11.2020.

Piše: Ivica Buljan

Krajem ove godine napunit će se punih 110 godina od osnutak Hrvatskog novinarskog društva. Povodom te značajne i velike obljetnice u serijalu tekstova pisat ćemo o najvažnijim događajima i ljudima koji su obilježili rad HND-a tijekom 20. Stoljeća.  Od samog početka osnivači Društva vodili su se idejom novinarstva ”istinitih činjenica”, kako je naglasio i sam prvi predsjednik Društva Milan Grlović, ističući kako to mora biti jedan od postulata struke i profesionalnosti kao preduvjeta slobodnog novinarstva.

U tekstu “Hrvatsko žurnalističko društvo”, objavljenom u Hrvatskom svjetonazoru 1877., Grlović iznosi prvu zamisao i poticaj o potrebi strukovnog organiziranja te pišući o cilju stvaranja profesionalne novinarske organizacije ističe i da “Žurnalistička družtva postoje u svih naprednih zemaljah a zadaća im je dizati ugled novinstvu, učiniti ga neodvisnim, vršiti neku kontrolu nad vrlo pogubnimi pojavi u žurnalistici, podupirat materijalno obnemoglog književnika i njihovu zaostalu siročad”. Te postulate ponovio je i tridesetak godina kasnije kod osnivanja društva i oni su u temelju današnjeg HND-a i SNH-a.

Premda je i prije HND-a, kao što je spomenuo i Grlović, bilo novinarskih udruženja za spomenuti je da je HND šesnaest godina stariji od Međunarodne federacije novinara (IFJ) koja je kao savez profesionalnihj udruženja osnovan 1926. Godine u Parizu.

Milan Grlović, prvi predsjednik HND-a 

Kao i u mnogočemu drugome Ljudevit Gaj bio je pionir i hrvatskog novinarstva. Njegove Narodne novine iz 1835. godine prvi su narodni glas među stanovništvom Hrvatske. Prvi broj "Narodnih novina" izašao je u Zagrebu pod imenom "Novine Horvatzke" 6. siječnja 1835., a nakladnik i urednik bio je Ljudevit Gaj. Bile su to prve novine u Zagrebu na hrvatskom jeziku. U tom period novinstvo se nastavlja razvijati, ali poprilično usporeno, premda nakon 1848., dobiva određeni zamah kroz tekstove tadašnjih prvih pera hrvatske pisane riječi Bogoslava Šuleka i Dragutina Kušlana, koji svojim tekstovima “pokazuju visoku razinu političke pismenosti i kvalitetu profesionalno obavljena posla”, navodi u monografiji HND - Prvo stoljeće u prilogu "Počeci početka - Zamisli o udruzi i priprave za osnivanje" autorica  Ida Čubelić Pilija. Slom revolucije i uvođenje neoapsolutizma taj će razvoj prekinuti, a tada započeti proces modernizacije hrvatskog društva bit će usporavan neriješenim državno pravnim pitanjima. Intenzivni stranački i politički sukobi ne id una ruku novinarstvu, jer je društveno nepriznato i nema nikakvih regula po kojima bi funkcioniralo.

Prvi ili jedna od prvih koji shvaća tu problematiku je upravo Milan Grlović, koji te 1877. godine tekstom  “Hrvatsko žurnalističko društvo” i to je prvi važan document za pretpovijest našeg Društva, ističe Ida Čubelić Pilija.

Desetljeća kasnije, u nepotpisanom tekstu “hrvatsko književničko i novinarsko družtvo” Grlović će nastaviti razvijati svoju inicijativu zastupajući vijednosne kriterije građanskog društva koje se u Hrvatskoj mukotrpno stvara. Milan Grlović rođen je u Križevcima 1852. godine, gdje je pohađao pučku školu, a u Varaždinu gimnaziju. U Pragu i Beču studirao je pravo, a cijeli život proveo je u novinarstvu radeći i uređujući brojne novine.  

Odsjek Društva hrvatskih književnika

Prvi organizacijski oblik novinari dobivaju u okviru Društva hrvatskih književnika, gdje su 1900. godine dobili status jednog od tri odsjeka unutar DHK i taj novinarski odsjek brojio je 52 člana, a na čelu odsjeka je tko drugi do Grlović. No takav način udruživanja nije se pokazao osobito uspješnim, jer problem novinara i književnika nisu bili istovjetni. Ipak to je donijelo dragocjeno iskustvo i krug onih koji zagovaraju samostalno strukovno organiziranje se širi. Pomalo umorni Grlović 1905. odstupa s mjesta čelnika Odsjeka novinara u DHK, ali prije toga vrlo važno je spomenuti sastanak koji se održao 10. listopada 1903. godine u Zagreb na kojem se okupilo šezdeset hrvatskih nezavisnih novinara.  O tome u svojoj epohalnoj knjizi Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću doajen novinarstva Božidar Novak navodi podatak kako se na tom sastanku vijećalo i o “osnutku društva hrvatskih novinara”.  O tome su pisali u Novinaru 1930. godine Peroslav Ljubić, koji je zapravo prenio svoj izvještaj s tog sastanka koji je napisao za list Podravac iz Virja, te Josip Horvat u svojoj Povijesti novinarstva, gdje je istaknuo kako pokušaj da se tada osnuje profesionalno novinarsko društvo nije uspio jer su prevladali novinari podložni vlasnicima stranačkih listova kojima nije odgovarala neovisnost i novinarska sol idarnost.   

Naslovnica knjige Povijest novinstva Hrvatske 1771. - 1939.,
Josipa Horvata

Prave pripreme za osamostaljivanje od DHK-a i osnivanje samostalne novinarske udruge počele su na dan Svih svetih 1907. godine. Kako u svojoj knjizi donosi Novak tada su se u uredništvu dnevnika Novosti u Zagrebu sastali tiskar i izdavač Mile Maravić i novinari Dragan Krvarić, Mirko Dečak i Ferdinand Pajas te odlučili “poraditi oko organizacije novinara”. Proglasom su se obratili redakcijama svih hrvatskih novina kojim se novinari, bez razlike na pripadnost strankama, pozivaju da stupe o organizaciju. Proglas je potpisalo sedam urednika i novinara: Marin Lovrenčić, urednik Hrvatskog prava, Milan Marjanović , urednik Pokreta, Oton Szavlik, urednik Hrvatstva, Ferdinand Pajas, suradnik Obzora, Ivan Souvan, urednik Agramer Zeitunga, Walter Sruss, suradnik Agramer Tagblatta i Stevo Petrović, suradnik Narodnih novina.

Prema samostalnosti

Prema zapisniku sa tog sastanka koji u spomenici HND prvo stoljeća donosi Ida Čubelić Pilija odlučeno je da se osnuje samostalno društvo pod nazivom Hrvatsko novinarsko društvo. Društvo će biti otvoreno svim novinarima kojima je to uistinu profesija, a ne samo usputno zanimanje. Tada je skovana i sintagma “pravi novinar” jedna od temeljnih pojmova budućih pravila za čiju je izradu obrazovan poseban odbor.  Izabran je i Privremeni odbor na čijem se čelu nalazio Oton Szlavik,  blagajnik je bio Ivan Peršić, a tajnik Ferdinand Pajas dok su članovi bili Mirko Dečak, N.Horvat, Makso Kandt, Hinko Sirovatka i Većeslav Wilder. Zadatak Odbora bio je da voditi poslove Društva dok ne budu potvrđena Pravila. Premda se do 1910., Odbor rijetko sastajao radilo se o odlučnoj etapi u pripremama za osnutak HND-a. Dogovoreno je ime Društva, određen njegov budući identitet kao samostalne profesionalne udruge kojoj su članovi novinari različitog svjetonazora, odnosno političkog uvjerenja, određena je kategorizacija članova, te je osnovan Privremeni odbor koji je donio Pravila i dao ih u procedure.

Zagreb početkom stoljeća, Trg bana Jelačića 

U pravilima se između ostalog navodi da je naziv društva “Hrvatsko novinarsko društvo” sa sjedištem u Zagrebu i hrvatskim kao službenim jezikom. Također se u uvodnim odredbama navodi kako je svrha društva da udruži novinare, unapređuje novinstvo, zaštićuje i diže probitke i ugled novinara novinarskog staleža, i da potpomaže svoje članove novinare, a u slučaju potrebe i njihove porodice. Članstvo čine pravi i dobrotvorni članovi, koji svojim donacijama podupiru rad Društva. U Pravilima se dalje razrađuje  u pojedinim odredbama sve bitno za rad društva:  Novčana sredstva društva, Prava i dužnosti članova, Društvena imovina, Upravni odbor koji upravlja društvom, Nadzorno vijeće, Mirovni sud itd.   

Konačno Hrvatsko novinarsko društvo

Nakon dugog iščekivanja i priprema na više razina neposredne radnje za osnutak društva odvijaju se tijekom studenog i prosinca 1910. Godine. Prvo se 11. studenog potvrđuju pravila, a potom se desetak dana kasnije sastaje dvadesetak novinara, među kojima i osam inicijatora od prije tri godine. Na tom sastanku odlučeno je da HND sa svojim djelovanje počinje od 1. siječnja 1911. godine. Tijekom tog perioda do osnivačke skupštine pripreme su tekle vrlo temeljito, a sve je vodio novoimenovani predsjednik Odbora Milan Grlović. Do skupštine bila su evidentirana 53 člana Društva. Na glavnoj konstituirajućoj skupštini, održanoj 18. prosinca 1910. godine u Matici bilo je prisutno 30 novinara i samo jedna novinarka Marija Jurić Zagorka. Ostali prisutni novinari su: Zvonimir Biljan, Šandor Lovašen, Milan Kvenaj, Eugen Rumpl-Bobić, Adolf Blau, Slavko Voros, Zvonimir Vukelić, Ferdinand Pajas, Samojlo Singer, Ivan Laslović, Antun Brozović, Antun Gustav Matoš, Zdenko Vernić, Joso Lakatoš, Makso Kandt, Antun Schlegel, Ivan Peršić, Stjepan Parmačević, Ivan Molinar, Nikola Gruber, Slavko Vodvarška, Dragan Krvarić, Zvonimr Kostolski-Šelebaj, Bude Budisavljević, Većeslav Wilder, Milan Grlović, Marko Bauer, Zvonimir Butković, Fritz Kraus i Milivoj Dežman.

Marija Jurić Zagorka, jedina novinarka prisutna na osnivačkoj skupštini HND-a 

Skupštinu i uvodnu riječ održao je predsjednik Privremenog odbora Milan Grlović, koji je govorio o  temeljnim idejama i načelima vodiljama Hrvatskog novinarskog društva. Također je podsjetio na povijest hrvatskoga novinstva i spomenuo zaslužna imena koja su ga stvarala. Ukazao je i na nezadovoljavajući položaj  profesije te je iznio sažeti program djelovanja HND-a i obaveze hrvatskog novinarstva sažimajući to u rečenici: “naprama narodu kojemu služimo i naprama sebi”.   

Na skupštini je za prvog predsjednika HND-a izabran Milan Grlović, a za potpredsjednika Antun Schlegel, dok je blagajnik postao Ivan Peršić, a tajnik Zvonimir Vukelić. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Milivoj Dežman, Većeslav Wilder, Bude Budisavljević. Izabrana sui  dva zamjenska člana Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš.

Hrvatsko novinarsko društvo je tako krenulo u svoju evo sada stodesetljetnu budućnost. Kako je zapisano “Grlovićev predsjednički mandate počeo je u ushitu i s velikim nadama, ali neće proći ni godinu i po,a on će se naći sam protiv cijelog Odbora i demisionirati”. Na njegovo mjesto će zasjesti njegov zamjenik Antun Schlegel, čovjek drukčijeg osobnog profila i političkih opcija te osoba koja je igrala jednu od važnijih uloga u hrvatskom novinarstvu u prvim desetljećima 20. stoljeća, o čemu ćete, između ostalog, moći više saznati i čitati u nastavku serijala u povodu 110.  obljetnice HND-a.  

 

Izvori:

Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću; Božidar Novak; Izdavač: Golden marketing-Tehnička knjiga

HND – Prvo stoljeće; urednik: Mario Bošnjak; Izdavač: Press Data

Piše: Ivica Buljan

Krajem ove godine napunit će se punih 110 godina od osnutak Hrvatskog novinarskog društva. Povodom te značajne i velike obljetnice u serijalu tekstova pisat ćemo o najvažnijim događajima i ljudima koji su obilježili rad HND-a tijekom 20. Stoljeća.  Od samog početka osnivači Društva vodili su se idejom novinarstva ”istinitih činjenica”, kako je naglasio i sam prvi predsjednik Društva Milan Grlović, ističući kako to mora biti jedan od postulata struke i profesionalnosti kao preduvjeta slobodnog novinarstva.

U tekstu “Hrvatsko žurnalističko društvo”, objavljenom u Hrvatskom svjetonazoru 1877., Grlović iznosi prvu zamisao i poticaj o potrebi strukovnog organiziranja te pišući o cilju stvaranja profesionalne novinarske organizacije ističe i da “Žurnalistička družtva postoje u svih naprednih zemaljah a zadaća im je dizati ugled novinstvu, učiniti ga neodvisnim, vršiti neku kontrolu nad vrlo pogubnimi pojavi u žurnalistici, podupirat materijalno obnemoglog književnika i njihovu zaostalu siročad”. Te postulate ponovio je i tridesetak godina kasnije kod osnivanja društva i oni su u temelju današnjeg HND-a i SNH-a.

Premda je i prije HND-a, kao što je spomenuo i Grlović, bilo novinarskih udruženja za spomenuti je da je HND šesnaest godina stariji od Međunarodne federacije novinara (IFJ) koja je kao savez profesionalnihj udruženja osnovan 1926. Godine u Parizu.

Milan Grlović, prvi predsjednik HND-a 

Kao i u mnogočemu drugome Ljudevit Gaj bio je pionir i hrvatskog novinarstva. Njegove Narodne novine iz 1835. godine prvi su narodni glas među stanovništvom Hrvatske. Prvi broj "Narodnih novina" izašao je u Zagrebu pod imenom "Novine Horvatzke" 6. siječnja 1835., a nakladnik i urednik bio je Ljudevit Gaj. Bile su to prve novine u Zagrebu na hrvatskom jeziku. U tom period novinstvo se nastavlja razvijati, ali poprilično usporeno, premda nakon 1848., dobiva određeni zamah kroz tekstove tadašnjih prvih pera hrvatske pisane riječi Bogoslava Šuleka i Dragutina Kušlana, koji svojim tekstovima “pokazuju visoku razinu političke pismenosti i kvalitetu profesionalno obavljena posla”, navodi u monografiji HND - Prvo stoljeće u prilogu "Počeci početka - Zamisli o udruzi i priprave za osnivanje" autorica  Ida Čubelić Pilija. Slom revolucije i uvođenje neoapsolutizma taj će razvoj prekinuti, a tada započeti proces modernizacije hrvatskog društva bit će usporavan neriješenim državno pravnim pitanjima. Intenzivni stranački i politički sukobi ne id una ruku novinarstvu, jer je društveno nepriznato i nema nikakvih regula po kojima bi funkcioniralo.

Prvi ili jedna od prvih koji shvaća tu problematiku je upravo Milan Grlović, koji te 1877. godine tekstom  “Hrvatsko žurnalističko društvo” i to je prvi važan document za pretpovijest našeg Društva, ističe Ida Čubelić Pilija.

Desetljeća kasnije, u nepotpisanom tekstu “hrvatsko književničko i novinarsko družtvo” Grlović će nastaviti razvijati svoju inicijativu zastupajući vijednosne kriterije građanskog društva koje se u Hrvatskoj mukotrpno stvara. Milan Grlović rođen je u Križevcima 1852. godine, gdje je pohađao pučku školu, a u Varaždinu gimnaziju. U Pragu i Beču studirao je pravo, a cijeli život proveo je u novinarstvu radeći i uređujući brojne novine.  

Odsjek Društva hrvatskih književnika

Prvi organizacijski oblik novinari dobivaju u okviru Društva hrvatskih književnika, gdje su 1900. godine dobili status jednog od tri odsjeka unutar DHK i taj novinarski odsjek brojio je 52 člana, a na čelu odsjeka je tko drugi do Grlović. No takav način udruživanja nije se pokazao osobito uspješnim, jer problem novinara i književnika nisu bili istovjetni. Ipak to je donijelo dragocjeno iskustvo i krug onih koji zagovaraju samostalno strukovno organiziranje se širi. Pomalo umorni Grlović 1905. odstupa s mjesta čelnika Odsjeka novinara u DHK, ali prije toga vrlo važno je spomenuti sastanak koji se održao 10. listopada 1903. godine u Zagreb na kojem se okupilo šezdeset hrvatskih nezavisnih novinara.  O tome u svojoj epohalnoj knjizi Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću doajen novinarstva Božidar Novak navodi podatak kako se na tom sastanku vijećalo i o “osnutku društva hrvatskih novinara”.  O tome su pisali u Novinaru 1930. godine Peroslav Ljubić, koji je zapravo prenio svoj izvještaj s tog sastanka koji je napisao za list Podravac iz Virja, te Josip Horvat u svojoj Povijesti novinarstva, gdje je istaknuo kako pokušaj da se tada osnuje profesionalno novinarsko društvo nije uspio jer su prevladali novinari podložni vlasnicima stranačkih listova kojima nije odgovarala neovisnost i novinarska sol idarnost.   

Naslovnica knjige Povijest novinstva Hrvatske 1771. - 1939.,
Josipa Horvata

Prave pripreme za osamostaljivanje od DHK-a i osnivanje samostalne novinarske udruge počele su na dan Svih svetih 1907. godine. Kako u svojoj knjizi donosi Novak tada su se u uredništvu dnevnika Novosti u Zagrebu sastali tiskar i izdavač Mile Maravić i novinari Dragan Krvarić, Mirko Dečak i Ferdinand Pajas te odlučili “poraditi oko organizacije novinara”. Proglasom su se obratili redakcijama svih hrvatskih novina kojim se novinari, bez razlike na pripadnost strankama, pozivaju da stupe o organizaciju. Proglas je potpisalo sedam urednika i novinara: Marin Lovrenčić, urednik Hrvatskog prava, Milan Marjanović , urednik Pokreta, Oton Szavlik, urednik Hrvatstva, Ferdinand Pajas, suradnik Obzora, Ivan Souvan, urednik Agramer Zeitunga, Walter Sruss, suradnik Agramer Tagblatta i Stevo Petrović, suradnik Narodnih novina.

Prema samostalnosti

Prema zapisniku sa tog sastanka koji u spomenici HND prvo stoljeća donosi Ida Čubelić Pilija odlučeno je da se osnuje samostalno društvo pod nazivom Hrvatsko novinarsko društvo. Društvo će biti otvoreno svim novinarima kojima je to uistinu profesija, a ne samo usputno zanimanje. Tada je skovana i sintagma “pravi novinar” jedna od temeljnih pojmova budućih pravila za čiju je izradu obrazovan poseban odbor.  Izabran je i Privremeni odbor na čijem se čelu nalazio Oton Szlavik,  blagajnik je bio Ivan Peršić, a tajnik Ferdinand Pajas dok su članovi bili Mirko Dečak, N.Horvat, Makso Kandt, Hinko Sirovatka i Većeslav Wilder. Zadatak Odbora bio je da voditi poslove Društva dok ne budu potvrđena Pravila. Premda se do 1910., Odbor rijetko sastajao radilo se o odlučnoj etapi u pripremama za osnutak HND-a. Dogovoreno je ime Društva, određen njegov budući identitet kao samostalne profesionalne udruge kojoj su članovi novinari različitog svjetonazora, odnosno političkog uvjerenja, određena je kategorizacija članova, te je osnovan Privremeni odbor koji je donio Pravila i dao ih u procedure.

Zagreb početkom stoljeća, Trg bana Jelačića 

U pravilima se između ostalog navodi da je naziv društva “Hrvatsko novinarsko društvo” sa sjedištem u Zagrebu i hrvatskim kao službenim jezikom. Također se u uvodnim odredbama navodi kako je svrha društva da udruži novinare, unapređuje novinstvo, zaštićuje i diže probitke i ugled novinara novinarskog staleža, i da potpomaže svoje članove novinare, a u slučaju potrebe i njihove porodice. Članstvo čine pravi i dobrotvorni članovi, koji svojim donacijama podupiru rad Društva. U Pravilima se dalje razrađuje  u pojedinim odredbama sve bitno za rad društva:  Novčana sredstva društva, Prava i dužnosti članova, Društvena imovina, Upravni odbor koji upravlja društvom, Nadzorno vijeće, Mirovni sud itd.   

Konačno Hrvatsko novinarsko društvo

Nakon dugog iščekivanja i priprema na više razina neposredne radnje za osnutak društva odvijaju se tijekom studenog i prosinca 1910. Godine. Prvo se 11. studenog potvrđuju pravila, a potom se desetak dana kasnije sastaje dvadesetak novinara, među kojima i osam inicijatora od prije tri godine. Na tom sastanku odlučeno je da HND sa svojim djelovanje počinje od 1. siječnja 1911. godine. Tijekom tog perioda do osnivačke skupštine pripreme su tekle vrlo temeljito, a sve je vodio novoimenovani predsjednik Odbora Milan Grlović. Do skupštine bila su evidentirana 53 člana Društva. Na glavnoj konstituirajućoj skupštini, održanoj 18. prosinca 1910. godine u Matici bilo je prisutno 30 novinara i samo jedna novinarka Marija Jurić Zagorka. Ostali prisutni novinari su: Zvonimir Biljan, Šandor Lovašen, Milan Kvenaj, Eugen Rumpl-Bobić, Adolf Blau, Slavko Voros, Zvonimir Vukelić, Ferdinand Pajas, Samojlo Singer, Ivan Laslović, Antun Brozović, Antun Gustav Matoš, Zdenko Vernić, Joso Lakatoš, Makso Kandt, Antun Schlegel, Ivan Peršić, Stjepan Parmačević, Ivan Molinar, Nikola Gruber, Slavko Vodvarška, Dragan Krvarić, Zvonimr Kostolski-Šelebaj, Bude Budisavljević, Većeslav Wilder, Milan Grlović, Marko Bauer, Zvonimir Butković, Fritz Kraus i Milivoj Dežman.

Marija Jurić Zagorka, jedina novinarka prisutna na osnivačkoj skupštini HND-a 

Skupštinu i uvodnu riječ održao je predsjednik Privremenog odbora Milan Grlović, koji je govorio o  temeljnim idejama i načelima vodiljama Hrvatskog novinarskog društva. Također je podsjetio na povijest hrvatskoga novinstva i spomenuo zaslužna imena koja su ga stvarala. Ukazao je i na nezadovoljavajući položaj  profesije te je iznio sažeti program djelovanja HND-a i obaveze hrvatskog novinarstva sažimajući to u rečenici: “naprama narodu kojemu služimo i naprama sebi”.   

Na skupštini je za prvog predsjednika HND-a izabran Milan Grlović, a za potpredsjednika Antun Schlegel, dok je blagajnik postao Ivan Peršić, a tajnik Zvonimir Vukelić. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Milivoj Dežman, Većeslav Wilder, Bude Budisavljević. Izabrana sui  dva zamjenska člana Ferdinand Pajas i Joso Lakatoš.

Hrvatsko novinarsko društvo je tako krenulo u svoju evo sada stodesetljetnu budućnost. Kako je zapisano “Grlovićev predsjednički mandate počeo je u ushitu i s velikim nadama, ali neće proći ni godinu i po,a on će se naći sam protiv cijelog Odbora i demisionirati”. Na njegovo mjesto će zasjesti njegov zamjenik Antun Schlegel, čovjek drukčijeg osobnog profila i političkih opcija te osoba koja je igrala jednu od važnijih uloga u hrvatskom novinarstvu u prvim desetljećima 20. stoljeća, o čemu ćete, između ostalog, moći više saznati i čitati u nastavku serijala u povodu 110.  obljetnice HND-a.  

 

Izvori:

Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću; Božidar Novak; Izdavač: Golden marketing-Tehnička knjiga

HND – Prvo stoljeće; urednik: Mario Bošnjak; Izdavač: Press Data