Aktualno > Analize

Sadržaj i novinarstvo u algoritmima

18.12.2017.

Piše: Melisa Skender

Samo je jedna službena istina, i tko se usudi iznijeti drugačiji pogled na stvari treba ga skratiti za glavu – tako svijet vide oni što anonimno prijete novinarima. I dok se kod nas osnivaju povjerenstva za suočavanje s prošlošću još iz Drugog svjetskog rata, Facebook ima algoritam koji uklanja sav sadržaj koji bi se mogao tumačiti veličanjem fašizma ili poticanjem na mržnju i nasilje. 

Samo je jedna službena istina, i tko se usudi iznijeti drugačiji pogled na stvari treba ga skratiti za glavu – tako svijet vide oni što anonimno prijete novinarima. Samoubojstvo generala Slobodana Praljka u haškoj sudnici nakon izricanja presude za zločine pripadnika HV-a i HVO-a u Bosni i Hercegovini pokazalo je i koliko nespretno Vlada pokušava balansirati između dva prilično suprotstavljena stajališta: onog što zločine opravdava višim nacionalnim ciljevima i onog drugog koji ljudski život, prava i slobode ipak malo više cijeni.

Urbanisti, ustaše i šuma

I tako, dok se kod nas osnivaju povjerenstva za suočavanje s prošlošću još iz Drugog svjetskog rata, Facebook ima algoritam koji uklanja sav sadržaj koji bi se mogao tumačiti veličanjem fašizma ili poticanjem na mržnju i nasilje.

„Udruga U ime obitelji uputila je dopis predsjedniku Vlade, g. Andreju Plenkoviću, ministru pravosuđa, g. Draženu Bošnjakoviću te ministru unutarnjih poslova, g. Davoru Božinoviću, u kojem ih poziva da u najkraćem roku osiguraju prekid cenzure koju u Republici Hrvatskoj provodi društvena mreža Facebook“, objavila je udruga U ime obitelji na svojem portalu narod.hr 4. prosinca nakon što je Facebook po drugi put u nekoliko dana blokirao njihovu stranicu na društvenoj mreži zbog „izražavanja pozitivnog stava o generalu Slobodanu Praljku“.

Dva dana prije Facebookom se počela širiti poruka koju je navodno grupa Urbana desnica slala svojim pristašama pozivajući ih da masovno prijavljuju stranicu Antifa Zagreb najavljujući da će „uspjeh biti siguran kao i sa stranicom Antifa Šibenik“. Sljedećeg dana, 3. prosinca, blokirane su Facebook stranice Antifa Zagreb i Antifašistički Vjesnik.

Urbana desnica, splitska udruga koja je početkom ove godine objavila svoje gašenje i najavila „borbu kroz druge načine“, pohvalila se istog dana svojim uspjehom na Twitteru: „Facebook admini popili malo brlje, pustili Čavoglave i u cugu pobrisali tri antifa stranice. Nastao kaos, sakrivaju se stranice, bježi se sve dublje u šumu. Izdaja! #AdminUstaša“.

Algoritamska procjena sadržaja

Portal Lupiga.com objavio je članak o lažnim prijavama Facebooku u organiziranoj akciji desnih ekstremista 3. prosinca. Već sljedeći dan Lupiga je od Facebooka dobio obavijest da sa svoje stranice na ovoj društvenoj mreži mora ukloniti neprimjereni sadržaj zbog kojeg trenutno nije vidljiva korisnicima.

„Facebooku su prijavljivali objave Lupiga koje upozoravaju na porast neofašizma i govor mržnje u Hrvatskoj, a prijavljuju vas kao da vi takvim objavama promičete fašizam i govor mržnje. Recimo kao promicanje fašizma prijavljena je Lupigina vijest da je poljski europarlamentarac salutirao desnicom podignutom u zrak, da je osvanuo grafit 'Židove u logore' ili da ilustrirate tekst o Bujancu njegovom fotografijom u nacističkoj uniformi. Problem je što prijave Facebook prihvaća automatizmom i prijavljeni sadržaj ne procjenjuje osoba koja govori hrvatski i može razumjeti kontekst objavljene informacije, nego to radi algoritam. Niti vi možete razgovarati s nekim u Facebooku, osim sa strojem", rekao je Ivor Fuka, glavni urednik portala Lupiga koji se, umjesto Vladi RH, obratio Facebooku.

„Pozvao sam ih da provjere sadržaj zbog kojeg su nas skinuli kako bi se uvjerili da su prijave protiv nas lažne i da ne veličamo fašizam, nego upravo suprotno – upozoravamo na opasnost promicanja fašističkih ideja. Za manje od 24 sata Facebook je reagirao vraćanjem Lupigine stranice na mrežu“, kaže Fuka.

Facebook kao arbitar

I tako nam je Facebook postao arbitar - veličanje junaštva osuđenog ratnog zločinca algoritamski (automatski) će blokirati kao uvredljivo za sve obitelji civila stradalih i ubijenih u tom ratu, dok će saborski odbor za medije tek na svojoj posljednjoj sjednici osuditi prijetnje upućene novinarima koji su se drznuli preispitivati službenu verziju rata u Bosni i Hercegovini, a u svijetlu presude iz Haaga. Nakon što ih je premijer Andrej Plenković optužio za „hibridno ratovanje“.

Inače premijer često medije spominje u negativnom kontekstu – bilo da pokušavaju diskreditirati ministre ili zlonamjerno izvještavaju i interpretiraju izjave. Na Hrvatskoj radioteleviziji već su toliko zbunjeni politikom prema medijima da se ograđuju od pitanja vlastitog novinara. Hrvatska je na indeksu slobode medija Reportera bez granica ove godine pala za čak 11 mjesta.  

Za to vrijeme medijska politika ove Vlade vodi se taktikom iscrpljivanja. Lupiga.com već je treći medij koji se u posljednje dvije godine odlučio na crowdfunding kampanju kako bi preživio još jednu godinu usprkos ukidanju programa vladine potpore neprofitnim medijima.

„Pet do dvanaest za hrvatsko novinarstvo je prošlo“, stoji u pozivu Lupiga kolegama da svojom prisutnošću na konferenciji za novinare podrže kampanju „Ima nas!“ na platformi Indiegogo. Nakon neprofitnog portala Forum.tm i Radija Student i Lupiga se nada kako će podrškom čitatelja osigurati polovicu minimalnog iznosa sredstava potrebnih da portal ne posustane ni u 17. godini svojeg postojanja.

„Pola vi, pola mi – to je naša deviza. To je i način da se još više povežemo s čitateljima, jer nakon posljednjeg iskustva s Facebookom jasno je da se ne možemo oslanjati samo na društvene mreže kako bi naš sadržaj došao do svoje publike“, objašnjava Fuka, glavni urednik Lupiga.

Gdje su novci?

Prvu uspješnu crowdfunding kampanju za neki medij pokrenuo je portal Forum.tm nakon odluke o ukidanju potpora neprofitnim medijima, a pod sloganom „Neka vide da nas ima“. Nedavno je završila i kampanja Radio Studenta, još jednog neprofitnog medija koji je, u izostanku bilo kakvih drugih potpora, morao za pomoć apelirati na svoje slušatelje.

Za to vrijeme iz Europskog socijalnog fonda rezervirano je više od 30 milijuna kuna za medije zajednice. Prošle su i dvije godine, a Ministarstvo kulture i dalje odgađa raspisivanje natječaja za raspodjelu tog novca. Razlog - traži se definicija medija zajednice.

Prema rezoluciji Europskog parlamenta o medijima zajednice iz 2008. i Deklaraciji Vijeća Europe o ulozi medija zajednice u promicanju društvene kohezije i interkulturalnog dijaloga, usvojenoj 2009., mediji zajednice po svojoj su prirodi neprofitni i vlasništvo zajednice kojoj su odgovorni – neovisni o vlastima, komercijalnim ili vjerskim institucijama i političkim strankama.

Već duže od desetljeća postoji i Forum medija zajednice Europe (CMFE). Osnovan je 2004. godine od kada datira i hrvatski Zakon o medijima, u kojem stoji kako je država dužna poticati lokalne i neprofitne medije nevladinih udruga. Da bi se 13 godina kasnije, kad se treći medijski sektor tek počeo ozbiljno afirmirati, našli pred dilemom – kako definirati medije zajednice.

Neovisnim medijima, dakle onima za koje u državnom i lokalnim proračunima nema rezervirane stavke, ne preostaje drugo nego se obratiti zajednici u nadi da ima dovoljno onih koji smatraju važnim graditi bogatiju, raznovrsniju i slobodniju medijsku scenu u Hrvatskoj i spremni su ih podržati.

Građani Hrvatske ionako već plaćaju visoku cijenu za svoju bolju informiranost. Samo prošle godine u to je iz državnog i lokalnih proračuna uloženo više od 110 milijuna kuna. Tom iznosu nisu pribrojana sredstva Fonda za pluralizam, lani u iznosu od gotovo 40 milijuna kuna, od kojih je tek pet posto namijenjeno neprofitnim medijima. Najavljene izmjene Zakona o elektroničkim medijima možda će i to pokušati dokinuti, ne zna se. Baš kao što se i o medijskoj politici ove Vlade ne zna više od nagađanja i različitih tumačenja očiglednog nedjelovanja.

 

------------------------------------------------------------------------------------------------------

Osuda govora mržnje i prijetnje novinarima

Eskalacija govora mržnje i prijetnje novinarima, pa i one smrću, dosegle su svoju kulminaciju. I premijer Plenković se morao oglasiti, pa je tako osudio prijetnje hrvatskim novinarima koje su u posljednje vrijeme učestale putem društvenih mreža, te je ustvrdio da je to loše za slobodu govora i medija izrazivši očekivanje da se sve takve prijetnje procesuiraju na najučinkovitiji način. „Vidjeli ste da policija, MUP reagira na te prijetnje. Mislimo da je to jako loše za slobodu govora i medija. To su načela od kojih ne odstupamo ni milimetra i očekujem da se sve takve prijetnje novinarima procesuiraju na najučinkovitiji način", kazao je Plenković i dodao „da su nekada i političari žrtve takvih prijetnji i napada, ali da se posebnu osjetljivost mora pokazati kada je riječ o ljudima koji izvješćuju o svim zbivanjima u Hrvatskoj. Pravo na komentar i mišljenje ima svatko i toga ćemo se čvrsto držati, zato vjerujem da će i nekoliko ovakvih slučajeva biti procesuirano sukladno zakonu“, kazao je Plenković. O prijetnjama novinarima raspravljao je saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, te se na prijedlog Gorana Beusa Richembergha (GLAS) složio da pisanom izjavom osudi govor mržnje u svjetlu nedavnih prijetnji novinarima. „Radi se o eklatantnim primjerima kršenja prava na javnu riječ. Radi se o prijetnjama smrću koje su izrečene i na drugi način iskazane nekolicini novinara, primjerice Maji Sever s HRT-a, Vojislavu Mazzoccu s Indexa i, najnovije, Nataši Božić s N1. Mislim da takvom osudom možemo pridonijeti ne samo osudi govora mržnje već i stvaranju boljeg ozračja kako bi novinari mogli raditi svoj posao slobodni od vanjskih pritisaka i prijetnji“, kazao je između ostalog Beus Richembergh.

 

Piše: Melisa Skender

Samo je jedna službena istina, i tko se usudi iznijeti drugačiji pogled na stvari treba ga skratiti za glavu – tako svijet vide oni što anonimno prijete novinarima. I dok se kod nas osnivaju povjerenstva za suočavanje s prošlošću još iz Drugog svjetskog rata, Facebook ima algoritam koji uklanja sav sadržaj koji bi se mogao tumačiti veličanjem fašizma ili poticanjem na mržnju i nasilje. 

Samo je jedna službena istina, i tko se usudi iznijeti drugačiji pogled na stvari treba ga skratiti za glavu – tako svijet vide oni što anonimno prijete novinarima. Samoubojstvo generala Slobodana Praljka u haškoj sudnici nakon izricanja presude za zločine pripadnika HV-a i HVO-a u Bosni i Hercegovini pokazalo je i koliko nespretno Vlada pokušava balansirati između dva prilično suprotstavljena stajališta: onog što zločine opravdava višim nacionalnim ciljevima i onog drugog koji ljudski život, prava i slobode ipak malo više cijeni.

Urbanisti, ustaše i šuma

I tako, dok se kod nas osnivaju povjerenstva za suočavanje s prošlošću još iz Drugog svjetskog rata, Facebook ima algoritam koji uklanja sav sadržaj koji bi se mogao tumačiti veličanjem fašizma ili poticanjem na mržnju i nasilje.

„Udruga U ime obitelji uputila je dopis predsjedniku Vlade, g. Andreju Plenkoviću, ministru pravosuđa, g. Draženu Bošnjakoviću te ministru unutarnjih poslova, g. Davoru Božinoviću, u kojem ih poziva da u najkraćem roku osiguraju prekid cenzure koju u Republici Hrvatskoj provodi društvena mreža Facebook“, objavila je udruga U ime obitelji na svojem portalu narod.hr 4. prosinca nakon što je Facebook po drugi put u nekoliko dana blokirao njihovu stranicu na društvenoj mreži zbog „izražavanja pozitivnog stava o generalu Slobodanu Praljku“.

Dva dana prije Facebookom se počela širiti poruka koju je navodno grupa Urbana desnica slala svojim pristašama pozivajući ih da masovno prijavljuju stranicu Antifa Zagreb najavljujući da će „uspjeh biti siguran kao i sa stranicom Antifa Šibenik“. Sljedećeg dana, 3. prosinca, blokirane su Facebook stranice Antifa Zagreb i Antifašistički Vjesnik.

Urbana desnica, splitska udruga koja je početkom ove godine objavila svoje gašenje i najavila „borbu kroz druge načine“, pohvalila se istog dana svojim uspjehom na Twitteru: „Facebook admini popili malo brlje, pustili Čavoglave i u cugu pobrisali tri antifa stranice. Nastao kaos, sakrivaju se stranice, bježi se sve dublje u šumu. Izdaja! #AdminUstaša“.

Algoritamska procjena sadržaja

Portal Lupiga.com objavio je članak o lažnim prijavama Facebooku u organiziranoj akciji desnih ekstremista 3. prosinca. Već sljedeći dan Lupiga je od Facebooka dobio obavijest da sa svoje stranice na ovoj društvenoj mreži mora ukloniti neprimjereni sadržaj zbog kojeg trenutno nije vidljiva korisnicima.

„Facebooku su prijavljivali objave Lupiga koje upozoravaju na porast neofašizma i govor mržnje u Hrvatskoj, a prijavljuju vas kao da vi takvim objavama promičete fašizam i govor mržnje. Recimo kao promicanje fašizma prijavljena je Lupigina vijest da je poljski europarlamentarac salutirao desnicom podignutom u zrak, da je osvanuo grafit 'Židove u logore' ili da ilustrirate tekst o Bujancu njegovom fotografijom u nacističkoj uniformi. Problem je što prijave Facebook prihvaća automatizmom i prijavljeni sadržaj ne procjenjuje osoba koja govori hrvatski i može razumjeti kontekst objavljene informacije, nego to radi algoritam. Niti vi možete razgovarati s nekim u Facebooku, osim sa strojem", rekao je Ivor Fuka, glavni urednik portala Lupiga koji se, umjesto Vladi RH, obratio Facebooku.

„Pozvao sam ih da provjere sadržaj zbog kojeg su nas skinuli kako bi se uvjerili da su prijave protiv nas lažne i da ne veličamo fašizam, nego upravo suprotno – upozoravamo na opasnost promicanja fašističkih ideja. Za manje od 24 sata Facebook je reagirao vraćanjem Lupigine stranice na mrežu“, kaže Fuka.

Facebook kao arbitar

I tako nam je Facebook postao arbitar - veličanje junaštva osuđenog ratnog zločinca algoritamski (automatski) će blokirati kao uvredljivo za sve obitelji civila stradalih i ubijenih u tom ratu, dok će saborski odbor za medije tek na svojoj posljednjoj sjednici osuditi prijetnje upućene novinarima koji su se drznuli preispitivati službenu verziju rata u Bosni i Hercegovini, a u svijetlu presude iz Haaga. Nakon što ih je premijer Andrej Plenković optužio za „hibridno ratovanje“.

Inače premijer često medije spominje u negativnom kontekstu – bilo da pokušavaju diskreditirati ministre ili zlonamjerno izvještavaju i interpretiraju izjave. Na Hrvatskoj radioteleviziji već su toliko zbunjeni politikom prema medijima da se ograđuju od pitanja vlastitog novinara. Hrvatska je na indeksu slobode medija Reportera bez granica ove godine pala za čak 11 mjesta.  

Za to vrijeme medijska politika ove Vlade vodi se taktikom iscrpljivanja. Lupiga.com već je treći medij koji se u posljednje dvije godine odlučio na crowdfunding kampanju kako bi preživio još jednu godinu usprkos ukidanju programa vladine potpore neprofitnim medijima.

„Pet do dvanaest za hrvatsko novinarstvo je prošlo“, stoji u pozivu Lupiga kolegama da svojom prisutnošću na konferenciji za novinare podrže kampanju „Ima nas!“ na platformi Indiegogo. Nakon neprofitnog portala Forum.tm i Radija Student i Lupiga se nada kako će podrškom čitatelja osigurati polovicu minimalnog iznosa sredstava potrebnih da portal ne posustane ni u 17. godini svojeg postojanja.

„Pola vi, pola mi – to je naša deviza. To je i način da se još više povežemo s čitateljima, jer nakon posljednjeg iskustva s Facebookom jasno je da se ne možemo oslanjati samo na društvene mreže kako bi naš sadržaj došao do svoje publike“, objašnjava Fuka, glavni urednik Lupiga.

Gdje su novci?

Prvu uspješnu crowdfunding kampanju za neki medij pokrenuo je portal Forum.tm nakon odluke o ukidanju potpora neprofitnim medijima, a pod sloganom „Neka vide da nas ima“. Nedavno je završila i kampanja Radio Studenta, još jednog neprofitnog medija koji je, u izostanku bilo kakvih drugih potpora, morao za pomoć apelirati na svoje slušatelje.

Za to vrijeme iz Europskog socijalnog fonda rezervirano je više od 30 milijuna kuna za medije zajednice. Prošle su i dvije godine, a Ministarstvo kulture i dalje odgađa raspisivanje natječaja za raspodjelu tog novca. Razlog - traži se definicija medija zajednice.

Prema rezoluciji Europskog parlamenta o medijima zajednice iz 2008. i Deklaraciji Vijeća Europe o ulozi medija zajednice u promicanju društvene kohezije i interkulturalnog dijaloga, usvojenoj 2009., mediji zajednice po svojoj su prirodi neprofitni i vlasništvo zajednice kojoj su odgovorni – neovisni o vlastima, komercijalnim ili vjerskim institucijama i političkim strankama.

Već duže od desetljeća postoji i Forum medija zajednice Europe (CMFE). Osnovan je 2004. godine od kada datira i hrvatski Zakon o medijima, u kojem stoji kako je država dužna poticati lokalne i neprofitne medije nevladinih udruga. Da bi se 13 godina kasnije, kad se treći medijski sektor tek počeo ozbiljno afirmirati, našli pred dilemom – kako definirati medije zajednice.

Neovisnim medijima, dakle onima za koje u državnom i lokalnim proračunima nema rezervirane stavke, ne preostaje drugo nego se obratiti zajednici u nadi da ima dovoljno onih koji smatraju važnim graditi bogatiju, raznovrsniju i slobodniju medijsku scenu u Hrvatskoj i spremni su ih podržati.

Građani Hrvatske ionako već plaćaju visoku cijenu za svoju bolju informiranost. Samo prošle godine u to je iz državnog i lokalnih proračuna uloženo više od 110 milijuna kuna. Tom iznosu nisu pribrojana sredstva Fonda za pluralizam, lani u iznosu od gotovo 40 milijuna kuna, od kojih je tek pet posto namijenjeno neprofitnim medijima. Najavljene izmjene Zakona o elektroničkim medijima možda će i to pokušati dokinuti, ne zna se. Baš kao što se i o medijskoj politici ove Vlade ne zna više od nagađanja i različitih tumačenja očiglednog nedjelovanja.

 

------------------------------------------------------------------------------------------------------

Osuda govora mržnje i prijetnje novinarima

Eskalacija govora mržnje i prijetnje novinarima, pa i one smrću, dosegle su svoju kulminaciju. I premijer Plenković se morao oglasiti, pa je tako osudio prijetnje hrvatskim novinarima koje su u posljednje vrijeme učestale putem društvenih mreža, te je ustvrdio da je to loše za slobodu govora i medija izrazivši očekivanje da se sve takve prijetnje procesuiraju na najučinkovitiji način. „Vidjeli ste da policija, MUP reagira na te prijetnje. Mislimo da je to jako loše za slobodu govora i medija. To su načela od kojih ne odstupamo ni milimetra i očekujem da se sve takve prijetnje novinarima procesuiraju na najučinkovitiji način", kazao je Plenković i dodao „da su nekada i političari žrtve takvih prijetnji i napada, ali da se posebnu osjetljivost mora pokazati kada je riječ o ljudima koji izvješćuju o svim zbivanjima u Hrvatskoj. Pravo na komentar i mišljenje ima svatko i toga ćemo se čvrsto držati, zato vjerujem da će i nekoliko ovakvih slučajeva biti procesuirano sukladno zakonu“, kazao je Plenković. O prijetnjama novinarima raspravljao je saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, te se na prijedlog Gorana Beusa Richembergha (GLAS) složio da pisanom izjavom osudi govor mržnje u svjetlu nedavnih prijetnji novinarima. „Radi se o eklatantnim primjerima kršenja prava na javnu riječ. Radi se o prijetnjama smrću koje su izrečene i na drugi način iskazane nekolicini novinara, primjerice Maji Sever s HRT-a, Vojislavu Mazzoccu s Indexa i, najnovije, Nataši Božić s N1. Mislim da takvom osudom možemo pridonijeti ne samo osudi govora mržnje već i stvaranju boljeg ozračja kako bi novinari mogli raditi svoj posao slobodni od vanjskih pritisaka i prijetnji“, kazao je između ostalog Beus Richembergh.