Spomen obilježje postavljeno je na raskrižju koje nosi Kaićevo ime, a premijer Andrej Plenković istaknuo je na otvorenju kako je Kaić poginuo "u jeku i rasplamsavanju velikosrpske agresije na Hrvatsku", u vrijeme kada su hrvatski novinari svjedočili istinu o agresiji na Republiku Hrvatsku.
 Plenković je istaknuo kako su hrvatski novinari "rame uz rame s hrvatskim braniteljima bili na prvim crtama bojišnice, te činili sve kako bi dokumentirali istinu o agresiji na Hrvatsku.

"Tada je uloga medija bila ključna, kako bi se cijelom svijetu predstavilo ono što se tada događalo u Hrvatskoj, koja tada još nije bila međunarodno priznata. Upravo ta njihova žrtva, kao i žrtva hrvatskih branitelja daje nam trajnu obvezu ne samo da u svojoj memoriji baštinimo sjećanje na njihov obol hrvatskoj slobodi, nego da vodimo računa o diginitetu Domovinskog rata, koji je temelj moderne i slobodne hrvatske države", poručio je.

Premijer je najavio da će Vlada i država nastaviti činiti napore kako bi položaj hrvatskih branitelja u hrvatskom društvu bio dostojanstven, a njihova prava zajamčena, istaknuvši kako se radi i na pronalaženju svih nestalih u Domovinskom ratu, o čemu će se sutra održati sastanak u Vladi.

Napomenuo je da će hrvatsko predsjedanje EU u prvih šest mjeseci 2020. biti posvećeno hrvatskim braniteljima- "To je prigoda da se okrenemo budućnosti, da učinimo sve da Hrvatska bude gospodarski napredna, socijalno uključiva i razvijena, da unutar Hrvatske pružimo ruku svim manjinama, pa i srpskoj maniji da gradimo pomirbu i suživot i na taj način kreiramo ozračje u kojem će se svi naši građani osjećati dobro i ponosno na postignuća slobodne i moderne Hrvatske", istaknuo je.

Među dvanaest radova pristiglih na temelju javnog poziva za spomen obilježje odabrano je rješenje arhitekata Bernarde i Davora Silova te profesorice umjetnosti Božice Dee Matasić.

Žarko Kaić rodio se u Livnu 7. ožujka 1949, a u Zagrebu je studirao  Filmsko snimanje na Akademiji počevši od 1970. godine. Usporedno je radio kao asistent snimatelja na Televiziji Zagreb. Poslije je prešao na snimateljski posao. Brojni dokumentarni filmovi Branka Lentića snimljeni su rukom Žarka Kaića.

Za HTV radio je punih 20 godina te napravio niz sjajnih emisija.  Kao snimatelj sudjelovao je u izradi brojnih dokumentarnih snimaka, poput snimaka hrvatskih izbjeglica iz Aljmaša i Dalja.

Kaić je dragovoljno pošao u Domovinski rat da bi snimanjem mogao Hrvatskoj i svijetu posvjedočiti istinu o obrambenoj naravi Hrvatske i agresorskoj osvajačkoj naravi velikosrpske JNA koja je beskrupulozno i osorno kršila sva humanitarna prava i ratne zakone, sprovodila etničko čišćenje a radi ostvarenja svojih osvajačkih ciljeva. Pucanj iz tenka JNA, bio je pucanj u istinu o Domovinskom ratu, jer su ga naredbodavac i izvršitelj paljbe nastojali spriječiti u svjedočenju istine, a Kaićeve su snimke to dokazale.

Istog dana na tiskovnoj konferenciji general JNA Milan Aksentijević pravdao je taj čin riječima "da je Žarko Kaić ubijen zato što je vojnik na tenku mislio da on drži zolju". Izjava je neutemeljena, jer predsjednik Zbora ratnih izvjestitelja HRT-a Darko Dovranić posvjedočio je "što je cijeli taj događaj trajao oko tri sata i svi su znali o čemu se radi."

Nakon što je u kratkom vremenu prije agresorska JNA ubila hrvatskog televizijskog snimatelja Gordana Lederera, ubojstvo Žarka Kaića cijelom je svijetu razotkrilo mržnju prema istini sadržana u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. 

O tome kako je poginuo Žarko Kaić snimljen je i dokumentarni film "Žarko Kaić - pucanj u istinu", koji je snimljen 2015. godine.  HND-ova Nagrada za snimateljski prilog na televiziji nosi naziv po Žarku Kaiću.

Izvor: Hina i HND