Od 13 članova Odbora na sjednicu ih je došlo šest, HDZ-ovi Mikulić, Jasen Mesić, Ljubica Maksimčuk i Žarko Tušek te SDP-ov Davor Bernardić i zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi. Ispričali su se SDP-ovi Nenad Stazić i Darko Parić te HSLS-ov Darinko Kosor.
"Kandidati su došli, odlučili smo se razgovarati s njima, jer svakome je vrijeme dragocjeno", objasnio je predsjednik Odbora Andrija Mikulić, dodajući da će zaključke o kandidatima Odbor donijeti na novoj sjednici.
'Dosta je teško očekivati da parlament radi normalno, kad su na stolu prijedlozi za opozivom premijera i prvog potpredsjednika Vlade, situacija nije normalna, a nedostatak kvoruma upozorava da je situacija teška i da se mora naći rješenje', rekao je SDP-ov Bernardić.
Kovačić: smanjenje pretplate do deset posto
Svih pet kandidata suglasno je kako je odluka o ukidanju dopisništava bila pogrešna, kako HRT ima velik, ali neiskorišten potencijal te kako se malo ulaže u kadrove.
Siniša Kovačić, sadašnji vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja, istaknuo je kako je u posljednja tri mjeseca poduzeto niz mjera za financijsku stabilizaciju kuće, racionalnije upravljanje resursima, korištenje vlastiith kadrova.
Pad prihoda i gledanosti, nejasne uredničke vlasti, odljev kvalitetnog kadra, financijska zaduženost, teškoće s tekućom likvidnošću, samo su neki od detektiranih problema, kaže Kovačić.
Unatoč tome moguće je simbolično smanjiti pristojbu do deset posto, što za HRT godišnje znači oko 100 milijuna kuna manje, tvrdi Kovačić. Ciljevi su mu i razdvojiti HRT na Televiziju i Radio, koji sa tri nacionalne i devet regionalnih centara za program dobiva skromnih 19 milijuna kuna.
Kad je riječ o sadržaju, Kovačić navodi da Prvi kanal mora ostati premium, Drugi dječji i obrazovni do 17 sati, nakon toga sportski, Treći treba zadržati kakav jest, a Četvrti treba osnažiti jer ima odličan rast, s tim da bi od 20 sati bio za iseljenike.
Burić: bez pretplate HRT sada ne može opstati
Da HRT ne ide u dobrom smjeru misli dugogodišnji djelatnik HRT-a Domagoj Božidar Burić, o čemu svjedoči, kaže on, višegodišnji pad gledanosti i ugleda. Ističe da su razlozi za to "višestruki i komplicirani", a koncizno obrazloženi u njegovu programu.
Program HRT-a se nalazi u padu gledanosti, ne obraća se onima kojima bi trebao, a to su svi građani Hrvatske, kaže Burić.
HRT-u zamjera nedostatak samokritičnosti, poručuje kako je profesionalnost nužna za glavnog ravnatelja, ali i sve ostale u kući. HRT je, drži, nepotrebno uvučen u vrtlog bitke s komercijalnim televizijama, bilo je i puno slučajeva politizacije programa, što je nedopustivo.
Burić smatra da HRT bez pretplate u sadašnjem medijskom okružju, ne može opstati. Jedan od njegovih prvih poteza bila tehnološka obnova.
Manjak posla, ne višak ljudi
Povjesničar Josip Jurčević smatra da se model sadašnje financijske stabilnosti HRT-a, plaćanje pretplate po kupljenom televizoru, neće moći dugo zadržati. Nova koncepcija pružanja multimedijskih usluga javnim ustanovma mogla bi to nadoknaditi, smatra Jurčević, koji kaže da desetljećima surađuje s HRT-om, osnivač je jedne regionalne televizije, predavao je na studiju novinarstva, bio novinar.
HRT ima dugu i vrijednu povijest, bogatu arhivu koja može biti izvor prihoda, smatra Dinko Čutura, povjesničar koji dugo surađuje s HRT-om. Javni servis zapošljava oko 4000 ljudi, 200 ih godišnje ide u mirovinu, pa bez novog zapošljavanja to bi bilo rješivo, kaže.
Na HRT-u je manjak posla, ne višak ljudi, kaže Ante Rončević, sveučilišni docent, bivši pomoćnih glavnog ravnatelja za poslovanje. Smatra da je na HRT-u prisutna kriza upravljanja, što je proces koji traje više od desetljeća, upire prstom i u zastarjelu tehnologiju, nebrigu za ljude, upozorava na smanjenje prihoda od oglašavanja.
Izvor: Hina