OBRAZLOŽENJA NAGRADA HND-a ZA 2019. GODINU

Zagreb, 18. prosinca 2020.

1. Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo za 2019. godinu

GORAN GEROVAC

Goran Gerovac dugogodišnji je urednik i kolumnist u Večernjem listu. Posljednjih godina urednik je Večernjakova subotnjeg političkog priloga Obzor, prepoznatljivog po odmaku od dnevne politike i nastojanju da se sva politička, ekonomska, društvena, kulturna i sportska zbivanja stave u kontekst i rasvijetle iz raznih perspektiva kako bi čitatelj uviđao dublje i dalje. Istog su habitusa i njegove kolumne koje pod naslovom "Nikad robom" svake subote uzbunjuju čitatelje, ponekad i ekstremno, i na ljevici i na desnici i u centru.

Prema Garovčevim se kolumnama ne može ostati ravnodušnim. One režu, sijeku, udaraju, žare i do kosti ogoljuju sve političke, kapitalističke, socijalne, kulturne... devijacije i anomalije, skidaju smokvin list osobnostima koje se nameću biti upravljačima naših života, ustaju protiv vjerskih i ideoloških dogmi, protiv jagme za profitom i partikularnih interesa – i uvijek bez kompromisa. Njegov je glas svima snažno upozorenje na zametke iz kojih bi se, ne budemo li pazili, mogla izroditi velika zla, kako nam je povijest dosad prečesto i pokazala.

Gerovac se ističe i svojim osebujnim stilom pisanja – iz svake rečenice izvire njegova erudicija, bogato poznavanje prošlosti i sadašnjosti i moć da ih povezuje i uvezuje ukazujući kamo bi nas to moglo odvesti u bliskoj ili daljoj budućnosti. Stil mu je bliži književnom. Rečenice su mu krležijanski teške i žestoke, ali iz sve te žestine ili gorčine izvire zapravo toplina i ljudski vapaj za povratkom vrijednosti koje su danas nemilice protjerane iz našeg društva – empatijom, zaštitom manjina i slabijih, solidarnošću, jednakošću, pravednošću, slobodom.

2. Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2019. godinu

HRVOJE JELAVIĆ

Fotografija Hrvoja Jelavića koja je nagrađena Nikšom Antoninijem nastala je prilikom šetnje gradom premijera Andreja Plenkovića i ministara na dan službenog posjeta Benkovcu. Ona simbolički pripovijeda pozadinsku priču o stanju u državi, odnosno o rascjepu između povlaštene klase političara i običnih, anonimnih ljudi u čije se interese političari zaklinju.

Jelavić je uhvatio trenutak u kojem premijer i njegova svita prolaze pokraj siromašnog muškarca u prvom planu. On je zaokupljen svojim mislima i ne vidi ih, oni ne vide njega. U objektivu je tako ostala dojmljiva slika podvojenosti u zemlji, koju su mnogi mediji zato objavili na svojim stranicama.

Hrvoje je pošao stopama svoga oca koji je radio za Večernji list i Vjesnik i snima već više od 20 godina. U Pixsellu je od njegova osniutka. Radi u Šibeniku. Posebno nas veseli kad nagrade odu izvan Zagreba.

3. Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2019. godinu

MIRJANA RADULOVIĆ

Radio kao medij i radijsko novinarstvo u doticajima je s dinamičnim izražajnim izazovima, od radio-drame "Rat svjetova", Orsona Wellesa i Teatra Merkur pa sve do danas. Nekad je tih izazova bilo više, a nekad manje.

DJ-evski ili pak izvještajni breaking news-trend poprilično je zatomio sve druge produkcijske izazove radija. A radio, pored poplave novih medija, i dalje ima uvjete za konkuriranje u medijskoj avangardnosti.

Marija Radulović sa svojom dokumentarnom radijskom dramom emitiranom na Radio Rojcu, pulskom neprofitnom radiju zajednice, osvježila je novinarski pristup jednoj zaista burnoj gospodarskoj i društvenoj temi – propasti Uljanika. Toj istinskoj drami dala je, koristeći bogati arsenal tonskih efekata, vrlo dinamičnu i sasvim ljudsku dimenziju. Vrlo je vješto izbjegla melodramske i suhoparno izvještajne zamke te pridodala provokativne upite koji proizlaze iz sudbine Uljanika, a dotiču puno šire okvire naše stvarnosti.

"Pola citta puttana" Marije Radulović sluša se s ubrzanim otkucajima srca; to je emisija koja vraća nadu radiju.

4. Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2019. godinu

SILVANA MENĐUŠIĆ

Kad novinar svojim zanatskim umijećem, razumijevanjem priče i iskrenim osjećajem uspije prenijeti upravo emociju svog sugovornika na ekran tako da gledatelj osjeti priču kao da je njegova vlastita, kao da je tamo bio i svemu svjedočio, tada je posao obavljen.

U vrlo jakoj konkurenciji televizijskih reportaža, odličnih radova i sjajno ispričanih priča iz 2019. godine, upravo je reportaža "Povratak u Vukovar" RTL-ove novinarke Silvane Menđušić u najjačoj mjeri ispunila sve zahtjeve, transcendirajući vrijeme i mjesto, a najviše od svega prenoseći emociju glavnog lika priče – fotoreportera Christophera Morrisa.

Morris je tijekom 1991. godine svojim fotografijama u Vukovaru u svijet poslao neke od najdojmljivijih fotografija horora i tragedije koja se u tom gradu događala. Za njega samoga, kako kaže, Vukovar je bio prekretnica u doživljavanju vlastita posla, profesije i života. Silvana i Chris u Vukovaru, tridesetak godina kasnije, obilaze lokacije njegovih fotografija, pronalaze ljude koje je tada snimio, a njegovu svojevrsnu katarzu duboko osjeća svaki gledatelj koji prati priču i kojem se, baš kao i Chrisu i Silvani u priči, izmjenjuju slike prošlosti i sadašnjosti.

Sjajna kamera i montaža, nenametljivo pričanje priče i davanje prostora Morrisu i njegovim sugovornicima da govore o svojim najintimnijim mislima i osjećajima iz prošlosti i današnjih dana, čine priču koja je, prema mišljenju ocjenjivačkog suda, najbolje ispričana televizijska priča u 2019. godini.

5. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2019. godinu

ZORAN MARINOVIĆ 

Reportaža fotoreportera Zorana Marinovića iz Konga, emitiranja u svibnju 2019. godine na Novoj TV, a pogledana danas djeluje kao zloguki prorok pandemije koja je nešto više od pola godine kasnije zahvatila cijeli svijet. Marinović snima dezinficiranje ruku, mjerenje temperature, zdravstveno osoblje koje u skafanderima brine o umirućima od ebole, virusnog oboljenja koje je u Kongu ostavilo pustoš.

Potresne snimke zamatanja umrlog dječaka, straha, brige, a istodobno zbunjenosti lokalnog stanovništva koje odbija vjerovati znanosti, iz današnje perspektive prestaju biti samo egzotika te dodatno potvrđuju Marinovićev istančan instinkt za priču i njezino precizno prikazivanje okom kamere, koja gledatelja ostavlja bez mogućnosti nagađanja.

Izravan pristup pričama Marinović nastavlja u reportaži iz Černobila, prikazujući mjesto nekadašnje katastrofe kao izuzetno ozbiljnu opomenu za budućnost. Dok se izmjenjuju kadrovi kontrolne sobe nuklearnog reaktora, dok tamošnji vodiči usputno pričaju da će, ako ste pokupili malo više radijacije koja i dalje opasno prijeti, oni pozvati ekipu da vas obradi, dok se zahrđali dječji vrtuljci vrte sablasno prazni pred očima gledatelja, malo tko može ostati imun na pitanje koje i dalje vrišti iz Černobila – jesmo li sve učinili da se nešto slično ili još gore više nikad ne ponovi?

Marinovićevi kadrovi istodobno su i direktni i lirski, svaki od njih priča priču za sebe, spojeni čine vrhunske televizijske uratke.

6. Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za 2019. godinu

ANDREJ DIMITRIJEVIĆ

Andrej Dimitrijević je 2019. godine imao više značajnih otkrića, osobito vezanih uz sada bivšeg ministra uprave i političkog tajnika vladajuće stranke Lovru Kuščevića.

Telegram je 18. lipnja objavio njegov tekst: Ova država sve više zvuči kao iz vica: ministar uprave 11 godina nije upisao kuću u katastar. Nekoliko sati kasnije gotovo svi mediji nadovezali su se na tu vijest. Dan kasnije objavljen je i drugi, još važniji istraživački članak: Kuščević ima još jednu kuću na Braču. Da bi je legalizirao, kao načelnik je izmijenio prostorni plan.

Dimitrijević je bivšeg ministra razotkrivao pedantno. Nakon nekoliko dana provedenih na Braču, gdje je prikupljao informacije, tjednima je istraživao odluke Općinskog vijeća i izmjene prostornih planova, povezao se s mještanima, stručnjacima i provjeravao svaku činjenicu, dok se nisu iskristalizirali svi detalji zamršenih poteza koje je Kuščević povlačio da bi došao do vrijednih nekretnina. U negrađevinskoj zoni podigao je staju iako nije imao stoku, a onda je izmijenio Prostorni plan da bi staje mogle postati kuće, što je Dimitrijević otkrio i dokazao. Kuščević je tada postao glavna vijest pa je izbila neobranjiva afera.

Slučaj se pokazao važnim i za medijsku scenu dokazavši da su novinari teško pobjedivi kad se zbiju: mediji su se u tjednima koji su uslijedili uistinu udružili, zagrizli i nisu dopustili da afera izblijedi. Pritisak javnosti započet Dimitrijevićevim otkrićem tog 18. lipnja trajao je 19 dana, do ministrove ostavke, odnosno velike rekonstrukcije Vlade.

Dimitrijevićev istraživački rad na slučajevima poput Kuščevićeva dao je i golem doprinos senzibiliziranju javnosti za aktivno propitivanje podrijetla imovine svih dužnosnika, što se vidjelo i na sličnim slučajevima 2020.

Dimitrijević je pridonio i rasvjetljavanju slučaja bivše ministrice Žalac; istražio je sumnjiv natječaj nakon kojeg je njezino ministarstvo isplatilo 13 mil. kuna tvrtki s jednim zaposlenim, koja je dugo bila u blokadi. Otkrio je da je taj softver zapravo stajao 2,9 mil. kuna. Prvi je upozorio javnost i na neprihvatljivo stanje zgrade zagrebačke Muzičke akademije, koja je građane stajala 228 mil. kuna, a razotkrio je i moćnog biznismena s ruskom adresom koji je gradio vilu usred uvale na Braču. Nekoliko dana kasnije inspekcija je zatvorila gradilište.

7. Nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo za 2019. godinu

ANDREJ DIMITRIJEVIĆ

8. Nagrada Otokar Keršovani za životno djelo za 2019. godinu

MLADEN KUŠEC

Novinar i urednik Hrvatske radiotelevizije, autor legendarnih TV-emisija za djecu i mlade "Tonkica Palonkica, frrr...", "Patuljci pojma nemaju", "Hihotići", "Bijela vrana", koje su postale standard za taj žanr. Bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa Hrvatskog radija od 1989. do 1994., a nakon toga godinu i pol urednik Radio Sljemena.

Novinarski opus Mladena Kušeca obuhvaća radijsko i komplementarno televizijsko novinarstvo od 60-ih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. Riječ je o iznimnom pojedincu koji je u svojoj novinarskoj karijeri dužoj od pola stoljeća gotovo neprimjetno sačuvao sve odlike "vječnog" novinarstva – onog koje je znatiželjno, koje primjećuje, koje istražuje, produbljuje i oplemenjuje. Novinarsko-reporterske, uredničke i autorske godine Mladena Kušeca odlikuju sva vrhunska načela struke koju je doveo do "stila" ili "izraza" kojem bi vrijedilo potražiti odgovarajuće ime. Dok se to ne dogodi, usuđujemo se nazvati ga Bobom Dylanom radijskog novinarstva.

Ime i djelo Mladena Kušeca sinonim je za autentično, neponovljivo i vjerodostojno, pa i uzorno djelovanje u prostoru novinarstva. "Bijele vrane" i "zagonetna putovanja" svjedoče o tome da dobro novinarstvo nema godina i da ga našim priznanjem dodatno čuvamo od bilo kakve "starosti".

Zaseban odjeljak u budućem "priručniku" o tajnama novinarskog zanata Mladena Kušeca svakako bi morao analizirati njegov oblik "pozitivne komunikacije". Bio je "medij" za "ispovijedanje" (na terenu i "u eteru"), terapeut bez licence, susjed kojemu se možete povjeriti, onaj susjed koji vašu tajnu neće zloupotrijebiti. Sačuvano je na tisuće portreta djece, mladih i odraslih iz kojih se može sačiniti "Ljudska komedija". Taj Balzac hrvatskog novinarstva ima u arhivi radija i televizije nebrojene vrijedne zapise. Portreti desetaka tisuća djece ozbiljna su dokumentarna građa kojom bi se itekako mogli okoristiti psiholozi i sociolozi masovnih komunikacija.    

Manje poznat, ali jednako kvalitetan Kušecov je publicistički rad koji potvrđuje izvorno novinarski i dokumentarni nerv. Za jednu od takvih publicističkih knjiga ("Propusnica za koncentracijski logor Kraljevica"/ Rijeka, 2007) zaslužan je i sadržajno i urednički. Za drugu ("Priče iz Vukovara – Siniša Glavašević"/ MH/ Vukovar, 2009) zaslužan je i kao urednik i kao čovjek kojemu je Siniša telefaksom slao svoje tekstove "na procjenu".

Dokumente zatočenika koncentracijskog logora Kraljevica (1941/43) pronašao je na tavanu jedne kuće u Novalji i nije ih "prešutio", a dokumente intime Siniše Glavaševića dobio je "na ruke" u trenutku kada je zlo i smrt pustošilo Vukovarom. Znao je Kušec da se "riječ ne može ubiti". Izgubio je kolegu, ali je sačuvao njegov "testament".  

Neka svima nama koji djelujemo "u ime civilizirane budućnosti" ne bude "ni prerano ni prekasno" priznati da među nama postoje oni koji doista imaju "životno djelo", ono koje je inspirativno u svakom svom segmentu.  

9. Nagrada Novinarka/Novinar godine za 2019.

ĐURĐICA KLANCIR

Đurđica Klancir je tijekom 2019. godine objavila niz ekskluzivnih istraživačkih tekstova, političkih analiza i komentara koji su ostavili značajan trag na hrvatskoj medijskoj sceni, ali i u široj javnosti. Posebno je istraživala zloupotrebe javnih sredstava na lokalnoj razini, od mostova i cesta koje su platili građani, a nikad nisu sagrađeni, do udruživanja političara i građevinara u Dubrovniku, kao i niz slučajeva koji su oslikavali način vladavine gradonačelnika Milana Bandića u Zagrebu.

Uz značajan doprinos istraživačkom novinarstvu, analizirala je i komentirala sve ključne političke događaje i korupcijske afere te je svojim originalnim tezama i beskompromisnim stavom pridonijela rasvjetljavanju i objašnjavanju situacija neovisno o diktatu centara moći.

Đurđica Klancir je u hrvatskom novinarstvu prisutna već dugi niz godina te uspijeva prenijeti svoje iznimno iskustvo i poznavanje političkih procesa i zakulisnih političkih igara u relevantne, utjecajne – i vrlo čitane – autorske analize, komentare, intervjue i istraživačke tekstove na portalu Net.hr.

Nakon što je u svibnju 2019. godine u redakciju Net.hr-a ušla policija s namjerom da je legitimira – na zahtjev odvjetnika župana Sisačko-moslavačke županije – Đurđica Klancir je hrabro istupila u javnost i upozorila na taj slučaj, ali i mnoge druge slučajeve nedopustivih pritisaka na novinare. Nakon toga je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio kako bi se mogli mijenjati zakon i pravilnici.

Đurđica Klancir je branila profesiju, svjedočila o sužavanju prostora za neovisno i kritičko novinarstvo te pokrenula proces propitivanja odnosa moćnika prema novinarima uopće. Slučaj je obrađen u godišnjem izvještaju pučke pravobraniteljice, a policija još nije razjasnila svoje protuzakonito postupanje niti je itko za taj čin odgovarao.