U sveobuhvatnom istraživanju o odnosima novinara i stručnjaka za odnose s javnošću te stanju dviju profesija sudjelovalo je više od 100 ispitanika svake od profesija.

U sveobuhvatnom istraživanju o odnosima novinara i stručnjaka za odnose s javnošću te stanju dviju profesija sudjelovalo je više od 100 ispitanika svake od profesija.

Odnosi novinara i praktičara za odnose s javnošću oduvijek su bili tema koja zaokuplja pažnju. Odnos tih dviju profesija koji bi se trebao temeljiti na suradnji i međuovisnosti od samih je začetaka bio kompliciran i težak. Potvrdila su to i mnoga znanstvena istraživanja provedena u svijetu. Ipak, vremena i okruženje se mijenjaju te se u skladu s time očekuju i promjene u odnosima ovih zapravo povezanih profesija.

Globalno gledajući trendovi u odnosima s javnošću su pozitivni, a novinarska je profesija u znatno drugačijoj poziciji te su mnogi novinari suočeni s urušavanjem ugleda profesije, nižim plaćama, većom količinom posla, nesigurnošću radnoga mjesta i općenito lošijim uvjetima rada.

Znanstvenim istraživanjem provedenim sredinom godine među hrvatskim novinarima i praktičarima odnosa s javnošću pokušalo se utvrditi kako vrijeme i aktualni trendovi utječu na odnose novinara i stručnjaka za odnose s javnošću te kakvo je danas razumijevanje dviju profesija.

3,8 srednja ocjena koju novinari daju za zadovoljstvo svojim poslom

Istraživanje se sastojalo od korelacijske analize između stupnja (ne)zadovoljstva uvjetima rada svake od dviju grupa i njihove percepcije druge profesije te koorijentacijske analize stupnja konsenzusa među profesijama o njihovim ulogama u izgradnji reputacije organizacija za koje rade ili o kojima izvještavaju.

Autorice istraživanja Ana Tkalac Verčič, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Violeta Colić direktorica i partnerica u agenciji Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri bogato iskustvo na tom polju ponukalo je na dublje i detaljnije istraživanje.

“Odnosi s medijima su najvidljiviji dio odnosa s javnošću. Ljudima van komunikacijskih profesija, a često i novinarima, odnosi s javnošću su isto što i odnosi s medijima. Baš zbog te vidljivosti odnosa s medijima suradnja između novinara i komunikatora je godinama izvor rasprava i vrlo često međusobnih napetosti. Zanimalo nas je kakva je situacija u Hrvatskoj danas. Razumiju li se dvije struke bolje no što međunarodna istraživanja pokazuju i imamo li prostora za napredak. Bilo nam je važno potkrijepiti rasprave na temu odnosa novinara i stručnjaka za odnose s javnošću empirijskim podacima, kako sve ne bi ostalo samo na procjenama i osjećaju”, pojasnila nam je Ana Tkalac Verčič, jedna od autorica istraživanja.

Kako tvrdi Tkalac Verčič, o temi istraživanja dogovorile su se početkom prošle godine, a za provedbu im je trebalo nekoliko mjeseci. Samo prikupljanje podataka od novinara i stručnjaka za odnose s javnošću trajalo je mjesec dana.

U internetskoj anketi, kojom je provedeno istraživanje, sudjelovalo je 106 novinara i 101 stručnjak za odnose s javnošću. Novinari koji su sudjelovali u istraživanju uglavnom izvještavaju o ekonomskim temama (51,9 posto) ili politici (41,5 posto). Prosječno se novinarstvom bave 15 godina, a njih 52,8 posto izjavilo je da je imalo nekih iskustava u obavljanju poslova odnosa s javnošću.

Među stručnjacima za odnose s javnošću njih 66,3 posto radi u poslovnom sektoru, dok ih je 21,8 posto angažirano u politici. Prosječno u odnosima s javnošću rade 10 godina, a njih 56,4 posto ima iskustvo rada u novinarstvu.

Istraživanje je pokazalo da su i novinari i stručnjaci za odnose s javnošću prilično su zadovoljni svojim poslom. Na pet-stupanjskoj skali srednja ocjena zadovoljstva kod novinara je 3,8, a kod stručnjaka za odnose s javnošću 3,9. Međutim, dok su se uvjeti rada novinara donekle pogoršali u zadnjih nekoliko godina u odnosima s javnošću malo su se poboljšali.

Novinari smatraju da su stručnjaci za odnose s javnošću u prosjeku bolje plaćeni što dokazuje i sama srednja ocjena 3,8, a s time su suglasni i sami PR-ovci sa ocjenom 3,6. Iako je stav novinara prema tvrdnji da je rad u odnosima s javnošću praćen s manje stresa neutralan sami stručnjaci za odnose s javnošću ne slažu se s takvom tvrdnjom. I novinari i komunikacijski stručnjaci slažu se da su uvjeti rada u odnosima s javnošću bolji nego u novinarstvu pri čemu je slaganje novinara s takvom tvrdnjom nešto snažnije u odnosu na same komunikatore, točnije 3,6 prema 3,4.

3,9 srednja ocjena koju PR-ovci daju za zadovoljstvo svojim poslom

“Rezultati istraživanja pokazuju da su se s vremenom stavovi dviju profesija koje blisko surađuju približili, ali toga još nismo svjesni. Mislimo da su nam stavovi udaljeniji nego što zaista jesu. Kao i neka prethodna istraživanja i iskustva iz prakse i ovo naše istraživanje govori da treba nastaviti raditi na boljem razumijevanju novinara i stručnjaka za odnose s javnošću”, poručila je Violeta Colić, jedna od autorica istraživanja.

Istraživanje je pokazalo da je i dalje prisutna određena netrpeljivost te predstavnici obje profesije nemaju visoko mišljenje o etičnosti i profesionalnosti “druge strane”. Uz to, i novinari i stručnjaci za odnose s javnošću imaju općenito negativno mišljenje o objema profesijama. Komunikatori su novinarstvu kao profesiji na skali 1-5 dali ocjenu od svega 2,2, dok su ga sami novinari ocijenili tek malo više, točnije s 2,4. Situacije je nešto bolja u odnosima s javnošću kao profesija. Ocjena stručnjaka za odnose s javnošću za njihovu profesiju je 2,6, dok su je novinari prosječno ocijenili s 2,7.

Na pitanje je li glavna svrha odnosa s javnošću manipulacija i kontrola javnosti, novinari nisu imali određen odgovor. Ipak, istraživanje nije potvrdilo početne hipoteze da veće nezadovoljstvo vlastitim poslom i profesionalna “ljubomora” novinara prvenstveno zbog boljih uvjeta rada PR-ovaca rezultiraju negativnijim stavom novinara prema odnosima s javnošću. Kako kažu autorice istraživanja, iako su zaista uočene negativne korelacije, one nisu bile statistički dovoljno snažne da bi potvrdile takvu hipotezu.

Novinari i praktičari za odnose s javnošću pokazali su slaganje, ne samo u ocjenama novinarske i profesije odnosa s javnošću, već i u mišljenju o utjecaju dviju profesija na reputaciju organizacija. Obje grupe smatraju da imaju značajan utjecaj na reputaciju organizacija o kojima izvještavaju ili za koje rade ocijenjen s 4,0, a značajnim su ocijenili i utjecaj druge strane.

Kad je pak u pitanju točnost predviđanja stavova druge strane, u tome su uspješniji novinari nego stručnjaci za odnose s javnošću. Precijenili su stavove novinara o novinarskoj profesiji, a podcijenili stavove novinara o profesiji odnosa s javnošću te značajno podcijenili mišljenje novinara o utjecaju stručnjaka za odnose s javnošću na reputaciju organizacija. Mišljenje novinara o odnosima s javnošću kao profesiji kao i važnosti uloge stručnjaka za odnose s javnošću u izgradnji reputacije organizacija bitno je bolje nego što to stručnjaci za odnose s javnošću misle.

Autor: Marta Duić

Izvor: Poslovni dnevnik