-Najavili ste da će Vaši prioriteti u mandatu biti financijska i kadrovska konsolidacija HND-a. Kako to namjeravate provesti i koja su još težišta Vašeg programa?

Kadrovska i financijska stabilizacija je, kao što ste sami u pitanju spomenuli, sam vrh prioriteta u mom radu. Kako provesti? Pa što se tiče financijske stabilizacije, postoji plan ušteda koji je realan i koji nije samo popis lijepih želja, kao i što se tiče boljeg upravljanja zgrade u smislu najma. Nadalje, tu je ekipiranje tajništva koje će biti operativno za svaki novi izazov. HND u budućnosti se još više treba okrenuti apliciranju za projekte kao jedan od oblika financiranja, jer je vrijeme pokazalo da se ne može živjeti samo od članarine. Dakle, za to nam treba izgrađivanje kapaciteta unutar HND-a kako bismo mogli provoditi takve projekte i kako bismo od toga mogli izvući maksimalnu korist za Društvo.

-Društvo se u proteklom razdoblju najviše bavio samim sobom. Uveliko je narušen i kredibilitet Društva. Kako to vratiti?

HND se mora baviti obranom naše profesije i njenih standarda. Ako se budemo i dalje bavili sami sobom, onda prestaje smisao našeg postojanja. Dakle, HND više neće biti talac ničijih taština i jalovih rasprava koje ne vodi nikamo. Što se mene tiče, ta priča o beskonačnim raspravama je završena. Kredibilitet se vraća radom i privlačenjem mladih i neopterećenih kolega s novim i svježim idejama i motiviranjem postojećeg članstva konkretnim potezima koji će im, barem donekle, olakšati taj posao.

-Najavili ste da ćete zatražiti i sastanak s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek te proaktivniju politiku prema nadležnim institucijama. Kako vidite tu suradnju i što ćete tražiti ili predlagati na sastanku s ministricom?

Naš stav je da HND i institucije države trebaju biti partneri u očuvanju novinarstva kao javnog dobra i jednog od bitnih preduvjeta demokratskog funkcioniranja društva. Vjerujem da ćemo uskoro imati sastanak. Tražimo aktivno sudjelovanje novinara, odnosno HND-a u pripremi i izradi svih zakonskih akata koji se, makar i posredno, tiču novinara i medija, te promjenu politike Ministarstva prema neprofitnim medijima.

-Kakvo je Vaše viđenje novinarstva i medijskih sloboda u Hrvatskoj? Koji su glavni problemi zbog čega je opći dojam da je stanje vrlo loše i da je naša profesija u stalnoj silaznoj putanji?

Jad i bijeda, profesija je na izumiranju ili na aparatima iz bolničke intenzivne njege. Malo je koja profesija kao naša novinarska bila toliko pogođena ekonomskom krizom. Na stotine naših kolega i kolegica završilo je na cesti, a mnogi poslodavci krizu su iskoristili kao povod da se riješe mnogih sjajnih novinara. Istraživačko novinarstvo gotovo da ne postoji, a ogroman je i utjecaj oglašivača i raznih PR agencija, što je jedan od velikih problema protiv kojeg se moramo boriti.

-Javna televizija je jedan od najvažnijih segmenata medijskih sloboda, o čemu ste i sami govorili u programu. Kako javnu televiziju učiniti kvalitetnijom i transparentnijom?

Sa sadašnjim sastavom Hrvatskog sabora to nikako nije moguće jer ne postoji ni jedna politička snaga i opcija kojoj je zaista stalo do javne i potpuno neovisne televizije; svi su oni, svatko u svojoj mjeri, odgovorni za probleme HRT-a. U nekom idealnom scenariju trebala bi se pojaviti neka potpuno nova i dovoljno svjesna politička snaga koja će biti spremna žrtvovati i svoje dnevne ili četverogodišnje interese. No, u vezi s tim pitanjem nisam neki optimist.

-Tiskani mediji su u permanentnoj krizi. Tiraže padaju, a trendovi se ne mijenjaju. Kako pomoći tiskanim medijima?

U europskim demokracijama (Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija, Irska) postoje brojni primjeri raznih direktnih i indirektnih poticaja medijima, osobito tiskanim. Hrvatska bi se mogla za početak ugledati na takve primjere i početi ih primjenjivati.

-Hrvatski novinari nikada nisu dobili granski kolektivni ugovor. Kako vidite suradnju i mogućnost razgovora u tom pravcu s poslodavcima?

To je jedna od glavnih rak-rana koja se također ne može riješiti bez političke volje, a s obzirom na to da vidimo kako vladajući i oporba ni malo ne haju za radno ovisno stanovništvo, ne postoji način da se poslodavce na to prisili bez masovne profesionalne solidarnosti koja će stvoriti snažan javni pritisak.

-Dojam je da novinari znaju umješno braniti prava svih ostalih građana, a najmanje svoja. Slažete li se s tim?

Mislim da najprije treba ponovo aktualizirati onu staru ideju o tome da se sve vrste napada na novinare posebno tretiraju u Kaznenom zakonu. Na koji način teško je reći, ali svakako ili kao zasebno kazneno djelo ili kao otegotna okolnost, a uz to treba iz tog Zakona izbaciti kazneno djelo sramoćenja, a ostala kaznena djela iz te glave promijeniti.

-Kako vidite suradnju sa Sindikatom novinara Hrvatske? Uvijek je otvoreno i pitanje ujedinjenja naše dvije udruge?

Načelno govoreći to nije loša ideja, dapače u kriznoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji to je jako dobra ideja … Treba komparativno proučiti rješenja koja postoje u drugim državama i njihove mane i prednosti, no ne treba brzati i obećavati napamet … uz ostalo zato što je to dugoročan i kompliciran posao koji je teško izvediv za mojega mandata zbog snažnih otpora koji postoje u dijelu članstva.

-Koliko je i je li dovoljno HND do sada koristio iskustva kolega iz inozemstva i kako gledate na međunarodnu suradnju s novinarskim organizacijama u svijetu i regiji?

HND je sve ove godine imao intenzivnu međunarodnu suradnju i to je svakako nešto što je pozitivno i što treba i dalje nastaviti.

-Neprofitni mediji postaju najveća uzdanica medijskih sloboda. No ni njihov status do kraja nije riješen, dapače, za bivšeg ministra kulture uveliko je narušen. Kako poboljšati njihov položaj?

Treba se zalagati za daljnju afirmaciju neprofitnih medija koji su se u zadnjim godinama pokazali kao ozbiljan i važan dio medijske scene u Hrvatskoj. Važno je da ih kao takve prepozna i novi Zakon o elektroničkim medijima koji se priprema. HND ima svog predstavnika u radnoj skupini koja bi trebala sastavljati taj zakon. Oni bi trebali naći svoje mjesto i u cjelovitoj medijskoj strategiji. Kako bi opstali, trebalo bi pronaći i neki način financijskih potpora za njihov rad po uzoru na potpore koje su dobivali na natječaju Ministarstva kulture u nekim prethodnim vremenima. Treba svakako razmišljati o značajnom povećanju postotka koji se kroz Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije dodjeljuje elektroničkim publikacijama.

-I na ovoj Izvanrednoj skupštini se govorilo o potrebi privlačenja mladih u društvo. Kako privući i zainteresirati mlade novinare da se učlane u HND-e i da budu njegovi aktivni članovi?

HND je jedino društvo koje imamo i koje kao takvo postoji više od 100 godina. Mislim da bi za novinarstvo u Hrvatskoj bila katastrofalna poruka da HND propadne. Mladim kolegicama i kolegama treba, između ostalog, dati do znanja da je borba za našu profesiju kroz HND borba i za njihovu profesionalnu budućnost. HND nije samo u Perkovčevoj. HND mora kroz rad svakoga od nas biti u svakoj redakciji, kako u Zagrebu, tako i izvan njega.

------------------------------------------

-Upravo završavate dokumentarni film i knjigu o generalu Petru Stipetiću, velikom i samozatajnom vojniku, koji nas je uvelike zadužio, a njegove zasluge su se počesto pripisivale nekim drugima. Kada možemo očekivati premijeru filma i promociju knjige i što Vas se kao novinara u tom zasigurno zahtjevnom projektu najviše dojmilo?

Petar Stipetić je neponovljiv. Bio je sve ono što mnogi u ovoj državi nikada neće biti. On je bio i ostao predstavnik one bolje Hrvatske. Ponosan sam što sam bio njegov prijatelj 20 i kusur godina. To je nešto što nikada neću zaboraviti. Ono što mi je svaki od sugovornika i sugovornica napomenuo u razgovoru je ta Perina smirenost, skromnost, ljudskost. Satima bih mogao o njemu pričati i ne bi bilo dovoljno. Projekcija filma na HRT-u predviđena je za 8. kolovoza, a knjiga izlazi nešto kasnije.

Više možete pročitati ovdje i ovdje.

Kako se ističe u priopćenju, Hrvatski sabor je 29. lipnja donio odluku o razrješenjima i imenovanjima članova Vijeća za elektroničke medije. Donesena je odluka o razrješenju predsjednika VEM-a i ravnatelja Agencije za elektroničke medije Damira Hajduka s danom 31. kolovoza 2018. i to na njegov osobni zahtjev, te o razrješenju članica Vijeća Suzane Kunac, Gordane Simonović i člana Roberta Tomljenovića.

Tom odlukom Sabora, a nakon amandmana i prijedloga Vlade podnesenih 27. lipnja, za nove članove Vijeća imenovani su Damir Bučević i Josip Popovac, dok je Robertu Tomljenoviću, zamjeniku predsjednika Vijeća, dodijeljen novi mandat.

Josip Popovac koji će u rujnu postati predsjednik Vijeća za elektroničke medije dolazi s Hrvatske radiotelevizije (HRT), gdje je, između ostaloga, od 2009. do 2012.. bio je v.d. , odnosno privremeni glavni ravnatelj HRT-a i predsjednik Uprave, a trenutačno je rukovoditelj Radne jedinice Odabir i nabava programskoga sadržaja HRT-a. Damir Bučević dolazi iz T-HT gdje je bio angažiran u domeni produkcije i sadržaja. Robert Tomljenović član je Vijeća za elektroničke medije od rujna 2013., a u srpnju 2017. izabran je za zamjenika predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije.

Suraća se tereti da je 24. lipnja oko 19:30 u Zadru novinaru Bajlu nanio teške tjelesne ozlijede i ozbiljno mu prijetio smrću, čime je, stoji u optužnici, počinio kazneno djelo protiv života i tijela - teška tjelesna ozljeda, te kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnja. U optužnici se navodi da je djelo počinjeno prema novinaru u vezi s njegovim poslom. U optužnici je predloženo da se Suraću odredi nastavak mjere opreza zabrane približavanja Bajli na udaljenosti manjoj od 50 metara te zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s Bajlom.

Podsjećamo, novinar Hrvoje Bajlo godinama prati način na koji se vodi grad Zadar i dokumentira veze zadarskih političkih, sportskih i pravosudnih krugova. Prema njegovim riječima, fizičkom napadu prethodilo je vrijeđanje i prijetnje smrću. Napadač je prijetio da će mu „odrubiti glavu“ ako nastavi pisati o njegovim prijateljima Zdravku Livakoviću, Božidaru Kalmeti i HDZ-u. Vrijeđanje je nastavljeno udarcima u glavu i tijelo, Bajlo je bačen na tlo i vjerojatno izgubio svijest. U Hitnoj službi Zadarske bolnice mu je dijagnosticiran prijelom desne ruke te niz povreda glave i tijela. Ozljede su okvalificirane kao teške.

Jakov Surać 26. lipnja pušten je iz pritvora na Županijskom sudu u Zadru. Sudsku odluku je potpisao Hrvoje Visković, istražni sudac na slučaju. Izjavio je da su uvjeti za zadržavanje u pritvoru „sumnja da će se djelo ponoviti“. Ipak je odlučio primijeniti blažu mjeru – zabranu prilaska. Sudac Visković je za hrvatsku izvještajnu agenciju HINU izjavio da „prema njegovom mišljenju ne postoji opasnost od ponavljanja djela“.

Napad na novinara Bajlu osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo, Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara, Europska i Međunarodna federacija novinara te predstavnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za slobodu medija Harlem Désir. Bajlo je i prethodnih godina doživljavao prijetnje i vrijeđanja zbog svog beskompromisnog rada u novinarstvu. Premda su sve prijetnje prijavljene, policija nije riješila ni jedan slučaj.

Više možete pročitati ovdje i ovdje.

Na poziv saborskog Odbora za Ustav i Poslovnik, za 'nasljednika' povjerenice Anamarije Musa, javili su se doktor pravnik znanosti Zoran Pičuljan, novinar Antun Filić, pravnice Kata Lerotić, Andrijana Ćelap i Dubravka Bevandić.

Musa, kojoj mandat traje do listopada, nije se kandidirala, vraća se znanstvenoj karijeri na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Rok za prijave istekao je koncem prošlog tjedna, pa je malo vjerojatno da će stići još koja kandidatura, rekli su u srijedu u Hrvatskom saboru koji će povjerenika birati na jesen.

Pičuljan, doktor pravnih znanosti, veleučilišni je nastavnik i sveučilišni docent. U iznimno bogatoj karijeri, bio je savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja, veleposlanik u Češkoj, zamjenik ministra uprave, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, tajnik Ministarstva vanjskih poslova, objavio je četiri knjige iz područja prava, tri iz promocije hrvatske kulture....

Filić, obrazovanjem politolog, dugogodišnji je novinar Večernjeg lista, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske. Lerotić je voditeljica Službe za zajedničke poslove Ureda državne uprave u Sisačko- moslavačkoj županiji, u tom Uredu radi godinama, a od 2012. do 2017. bila je njegova predstojnica.

Ćelap je viša upravna savjetnica za prava hrvatskih branitelja Ureda državne uprave u Osječko- baranjskoj županiji, od 2013. do 2017. bila je predstojnica tog Ureda, prije toga odvjetnica.

Dubravka Bevandić radi u uredu Povjerenika za informiranje, voditeljica je Službe za zaštitu prava na pristup informacijama, prije toga radila je u Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Na temelju pristiglih prijava, uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, Odbor za Ustav utvrdit će prijedlog s najmanje dvoje kandidata i poslati ga Saboru koji bira povjerenika.

Na tu dužnost može biti izabran hrvatski državljanin s prebivalištem u Hrvatskoj, sa završenim studijem pravne ili društvene struke, najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, istaknuti je stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije.

Kandidat za povjerenika ne smije biti osuđivan i protiv njega se ne smije voditi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, te ne smije biti član političke stranke. Kandidati prolaze sigurnosnu provjeru.

Posebno važnim navela je jačanje svijesti o jednakosti, vrijednosti, uključenosti i sposobnosti osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu Hrvatske.

"Od prvog dana postojanja Ured pravobranitelja usmjeren je na promicanje svijesti o univerzalnom principu jednakosti svih ljudi", kazala je Slonjšak, koja posebno značajnim smatra što im se s vremenom obraćalo sve više osoba s invaliditetom, upozoravajući na probleme s kojima se susreću i iskazujući svijest i spoznaju o vlastitim pravima i obvezama društva prema njima.

U tome ih treba dodatno osnažiti, poručila je, napomenuvši da su kroz različite aktivnosti nastojali podizati razinu svijesti u društvu, kod nositelja javnih politika i u najvišim državnim institucijama.

Među postignućima kojima se u deset godina rada posebno ponose u Uredu pravobraniteljice, Slonjšak je izdvojila izmjene zakona kojima je omogućeno da se osobama s invaliditetom koje odluče raditi više ne ukidaju osobna invalidnina i obiteljska mirovina.

Također, izborili su se da se svim osobama s invaliditetom vrati pravo glasa, a glasanje su omogućili i osobama s invaliditetom i starijim osobama koje žive u ustanovama.

Rad Ureda, naglasila je Slonjšak, rezultirao je porastom svijesti da lišavanje poslovne sposobnosti predstavlja teško kršenje ljudskih prava osoba s invaliditetom te da im je mjesto u zajednici, a djeci s teškoćama u razvoju u redovnim školama zajedno s njihovim vršnjacima. Od ciljeva koje još nisu uspjeli ostvariti Slonjšak je upozorila kako se sporo uspostavlja sustav skrbi za djecu i odrasle s autizmom.

Od osnutka Uredu se obratilo oko 13 tisuća osoba s invaliditetom, a najviše su, istaknuto je, tražile zaštitu prava u području socijalne zaštite, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti, rada i zapošljavanja, odgoja i obrazovanja te zdravstva. Kako bi Ured učinila dostupnijim osobama s invaliditetom, pravobraniteljica je najavila otvaranje regionalnih ureda u Osijeku, Splitu i Rijeci.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je bio domaćin svečanosti, ocijenio je da je "puno toga napravljeno u Hrvatskoj u deset godina kako bi se poboljšali uvjeti i kvaliteta života i rada osoba s invaliditetom".

Međutim, dodao je da se na tome mora kontinuirano raditi kako "sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu ne bi bilo ograničeno, ne zbog njihovih problema, nego zbog raznih prepreka u društvu – bilo da su one društvene, pravne, okolišne, političke ili gospodarske".

"Zbog razumijevanja tog načela, naša trajna obveza je podizanje svijesti javnosti u svim segmentima hrvatskoga društva o pravima osoba s invaliditetom, o potrebi suzbijanja stereotipa i predrasuda, o poštivanju prava na svim razinama obrazovnog sustava te promicanju priznavanja vještina, stvarnih vrijednosti i sposobnosti osoba s invaliditetom te njihova doprinosa okruženju. A time i napretku društva u ljudskom, socijalnom i gospodarskom aspektu. Kada to postignemo u potpunosti, onda možemo reći da smo se razvili kao uspješno društvo – uključivo, otvoreno, pravedno i solidarno", poručio je Jandroković.

Za izniman doprinos unapređenju položaja osoba s invaliditetom pravobraniteljica Slonjšak posebno je priznanje uručila predsjedniku Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske dr. Zorislavu Bobušu.

Kako bi naglasila važnost medija u unapređivanju položaja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, pravobraniteljica je dodijelila priznanja novinarima i medijima iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora koji su se istaknuli u promicanju pozitivne percepcije osoba s invaliditetom i većeg stupnja društvene svijesti s invaliditetom u javnosti.

„Ovogodišnji Weekend nam donosi uistinu raznolike teme predavanja i panela, ali i jako zanimljive partnere festivala, Francusku i Njemačku. Cijela stara Tvornica bit će u duhu urbanog Pariza i Berlina te će svi posjetitelji moći uživati u njihovoj kulturi, umjetnosti i stilu života“, kazao je na predstavljanju programa ovaj tjedna Tomo Ricov, direktor festivala.

Kako ističu organizatori najiščekivaniji vikend u svojih prvih deset godina pozicionirao se kao omiljeno okupljalište svih profesionalaca komunikacijske industrije, a u drugo desetljeće zakoračit će s još zanimljivijim programom i privlačnijim nagradama za najbolje agencije iz regije. Dio bogatog programa bit će posvećen zemljama partnerima koje će kroz predavanja i izložbe predstaviti pariški šarm i berlinsku multikulturalnost; svoje umjetnike, intelektualce i inovatore.

„Na festivalu već tradicionalno propitkujemo promjene na tržištu na lokalnoj i globalnoj razini te se trudimo “zagrebati” malo dublje ispod površine onoga što se događa oko nas. I ove smo godine okupili stručnjake iz različitih područja koji će govoriti o temama koje će nas, siguran sam, natjerati na razmišljanje. Od samih početaka, cilj nam je bio postati mjesto suradnje kreativaca, informiranja o novim trendovima i diskutiranja o temama relevantnim za komunikacijsku industriju. Drago mi je vidjeti da nas danas kao takve kolege prepoznaju i jedva čekam vidjeti kamo će nas ovogodišnje rasprave na Weekendu odvesti“, rekao je Nikola Vrdoljak, direktor programa festivala.

Više možete pogledati ovdje.

Tako se, uz ostalo, novinare optužuje da svojim radom bacaju "vrlo ružnu sliku i negativnu sliku o policiji i teško štete ugledu ovog časnog i poštenog poziva".

HND smatra da je SPS u svom priopćenju iskazao potpuno nerazumijevanje novinarske profesije. Opominjući i podučavajući medije kako bi trebali izvještavati o ovoj temi SPS se izravno miješa u pravo medija da slobodno rade svoj posao, vršeći nedopustiv pritisak na slobodu medija kao jednog od temelja demokratskog društva.

SPS svojim priopćenjem daje do znanja da se od medija očekuje da o spomenutoj temi izvještavaju "lijepo", optužujući ih pritom za nečasno obavljen posao u slučajevima izvještavanja o policijskoj brutalnosti prema izbjeglicama o čemu postoje brojna svjedočanstva, koja u javnost izlaze upravo zahvaljujući medijima koji rade svoj posao, a taj je da informiraju javnost. Naime, "lijepa" slika hrvatskih policajaca nestala je upravo onog trenutka kada su, prema svjedočanstvima žrtava, pojedini policijski službenici počeli premlaćivati, potkradati i pucati u izbjeglice, o čemu sama policija vrlo šturo informira javnost, a novinari redovito prenose i njihovu stranu.

HND poziva policijski sindikat da navede konkretne slučajeve u kojima su se novinari ogriješili o profesiju, ali i da informira javnost o broju slučajeva kada su policijski djelatnici prekršili svoje ovlasti u odnosu na izbjeglice i na koji način su sankcionirani.

HND poziva sve novinare da se pri izvještavanju o migrantima drže profesionalne etike i uvažavaju sve okolnosti, stoji u priopćenju HND-a koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

Predstavnici HND-a također su izvijestili veleposlanika o aktivnostima koje HND poduzima u cilju zaštite profesionalnih prava i integriteta novinara te o oblicima suradnje s međunarodnim organizacijama za zaštitu prava novinara i slobode medija.

Veleposlanik je sa zanimanjem saslušao predstavnike HND-a te ponudio pomoć u povezivanju i osnaživanju suradnje HND-a i srodnih udruga iz Kanade u cilju upoznavanja HND-a s pozitivnim praksama i iskustvima tih organizacija.

Sastanak je održan na inicijativu veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj NJ. E. Daniela Maksymiuka.

Dora Kršul rođena je 1990. u Zagrebu. Diplomirala je novinarstvo 2017. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija uključila se u rad studentskih novina, a 2016. počinje raditi na portalu Srednja.hr, gdje je danas zaposlena. Uz kolegice i kolege, na srednja.hr podrobno prati i piše o obrazovnim i znanstvenim temama te temama za mlade i o mladima.

Članica je HND-a od 2017., a za istu je godinu nagrađena HND-ovim godišnjim nagradama ‘Marija Jurić Zagorka’ za internetsko i istraživačko novinarstvo i to za tekst o pokušaju malverzacije strateškim obrazovno-znanstvenim dokumentom.

Osim HND-ovih nagrada, ove je godine nominirana za nagradu Europski znanstveni novinar koju dodjeljuje Association of British Science Writers (ABSW), za koju ju je nominirao Zbor znanstvenih novinara HND-a, čija je također članica.

Studenti su razgledali Novinarski dom te održali jednosatni razgovor s potpredsjednicom HND-a Slavicom Lukić te članicom Izvršnog odbora Sanjom Despot. Studente su osobito zanimale teme o medijskom zakonodavstvu, vlasništvu nad medijima, sustavu državnih potpora za medije, stanju u neprofitnim medijima te cenzuri i autocenzuri u hrvatskim medijima.

Grupa od 15 studenata posjetila je i niz hrvatskih institucija i udruga. Cilj je bio produbiti znanje o hrvatskim institucijama i civilnom društvu te se upoznati s promjenama u Hrvatskoj zadnjih godina i o izazovima koja traže rješenja.

Posjet je organiziralo udruženje ''Royal Olivaint Conference of Belgium'', neovisna dobrotvorna organizacija čiji je cilj omogućiti studentima dodatno obrazovanje u pogledu političkih zbivanja neovisno o političkim strankama, vladi ili sveučilištu.

Uz to, medij će "poticati raspravu o položaju dvaju zemalja u NATO-u, EU-u i drugim organizacijama", rekao je predsjednik Thomas Kent u priopćenju.

RFE/RL prestao je u Bugarskoj emitirati 2004., a u Rumunjskoj 2008. godine. Obje države pridružile su se NATO-u 2004. i Europskoj uniji 2007. godine. Iz organizacije poručuju kako ovoga puta planiraju više surađivati s regionalnim medijskim kućama. RFE/RL emitira na 25 jezika u 20 država, a tjedno skupi oko 26 milijuna slušatelja. Također rade na poboljšanju svoje prisutnosti na internetu i društvenim mrežama.

"U ovom je predmetu riječ o tri vrste ograničenja koja je Google nametnuo proizvođačima uređaja s operativnim sustavom Android i pružateljima usluga pokretne mreže kako bi osigurao da promet na uređajima s Androidom bude usmjeren prema Googleovoj tražilici. Na taj je način Google iskoristio Android kao sredstvo za učvršćivanje vladajućeg položaja svoje tražilice. Tim je praksama Google svojim konkurentima uskratio mogućnost tržišnog natjecanja na temelju kvalitete i inovativnosti. Na taj su način europskim potrošačima uskraćene koristi od učinkovitog tržišnog natjecanja u važnom mobilnom segmentu. Takvo je postupanje nezakonito na temelju protumonopolskih pravila EU-a", izjavila je povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.

Komisija je utvrdila da je Google od proizvođača zahtijevao da predinstaliraju aplikaciju Google Search i Googleov preglednik (Chrome) kao uvjet za dobivanje licence za Googleovu trgovinu aplikacijama (Play Store), da je plaćao određene iznose nekim velikim proizvođačima i pružateljima usluga pokretne mreže pod uvjetom da na svojim uređajima predinstaliraju isključivo aplikaciju Google Search i da je spriječio sve proizvođače koji su željeli predinstalirati Googleove aplikacije da prodaju pametne mobilne uređaje s alternativnim varijantama Androida koje nije odobrio Google (tzv. "Android forks").

Operativni sustav Android danas koristi oko 80 posto pametnih mobilnih uređaja u Europi i svijetu. Android je operativni sustav koji se može licencirati i po tome se razlikuje od operativnih sustava koje isključivo koriste vertikalno integrirani proizvođači (npr. operativni sustav Apple iOS ili Blackberry). Oni nisu dio istog tržišta jer nisu dostupni neovisnim proizvođačima uređaja uz plaćanje licencijske naknade.

Google ostvaruje veliku većinu svojih prihoda od svojeg vodećeg proizvoda, tražilice Google. Google je brzo utvrdio da će prelazak sa stolnih računala na mobilni internet, koji je započeo sredinom 2000.- ih, značiti temeljitu promjenu za Google Search. Stoga je razvio strategiju kojom bi preduhitrio učinke te promjene i osigurao da korisnici nastave upotrebljavati Google Search i na svojim mobilnim uređajima, navodi Komisija.

Google redovito objavljuje na internetu izvorne kodove novih verzija Androida. Načelno se time neovisnim proizvođačima omogućuje da kod preuzmu i izmijene kako bi dobili različite varijante Androida (tzv. "Android forks"). Javno dostupni izvorni kod Androida obuhvaća osnovne značajke operativnog sustava za pametne mobilne uređaje, ali ne i Googleove zaštićene aplikacije i usluge za Android. Proizvođači uređaja koji žele dobiti Googleove zaštićene aplikacije i usluge moraju s Googleom sklopiti ugovore u kojima on nameće niz ograničenja. Osim toga, Google je ugovore u kojima je primijenio neka od tih ograničenja sklopio i s određenim velikim pružateljima usluga pokretne mreže, koji također mogu odrediti koje će se aplikacije i usluge instalirati na uređajima namijenjenima krajnjim korisnicima.

Komisijina odluka odnosi se na tri konkretne vrste restriktivnih ugovornih uvjeta koje je Google nametao proizvođačima uređaja i pružateljima usluga pokretne mreže. Google je na taj način iskoristio Android kao sredstvo za učvršćivanje vladajućeg položaja svoje tražilice. Drugim riječima, Komisijinom odlukom ne dovodi se u pitanje model otvorenog koda ili sam operativni sustav Android, dodaje Komisija.

Komisija u ovoj fazi zaključuje da Google ima vladajući položaj na tržištima usluga općeg internetskog pretraživanja, operativnih sustava za pametne mobilne uređaje koji se mogu licencirati i trgovina aplikacijama za mobilni operativni sustav Android.

Vladajući položaj na tržištu sam po sebi nije nezakonit na temelju protumonopolskih pravila EU-a. Međutim, poduzetnici u vladajućem položaju imaju posebnu odgovornost i ne smiju zloupotrebljavati svoj snažan položaj na tržištu, odnosno ograničavati tržišno natjecanje na tržištu na kojem su u vladajućem položaju ili na odvojenim tržištima, ističe Komisija.

''Najviše poticaja otišlo je u poljoprivredu, zatim za zapošljavanje, a ono što su naša istraživanja dalje pokazala je da su ti novci trošeni jako netransparentno, da je bilo brojnih nepravilnosti te da su dodjeljivana sredstva bez nadzora'', izjavila je novinarka CIN-a Merima Hrnjica.

Ona je sudjelovala na okruglom stolu Centra za istraživačko novinarstvo - 'Fiskalna transparentnost: Poticaji bez kontrole i rezultata' koji je u srijedu održan u Mostaru. Pri tome je pojasnila kako su poticaji dijeljeni uz korištenje krivotvorene dokumentacije, lažnih podataka uz česte pojave prijevara i zloporaba. CIN je sačinio i bazu podataka o podijeljenim poticajima u BiH od iznosa do osoba i tvrtki koje su ih koristile.

Na okruglom stolu CIN-a u Mostaru se upozorilo i na krajnje netransparentno upravljanje otpadom. Unatoč tome što su u saniranje divljih deponija uloženi veliki novčani iznosi, stanje je jako loše, upozoreno je na okruglome stolu.

"Taj napad je šokirao i rastužio našu zemlju", rekao je Trump u Bijeloj kući, izražavajući sućut obiteljima i prijateljima žrtava pucnjave u Marylandu.

Muškarac koji je bio u dugotrajnom sporu s članovima uredništva lista iz Annapolisa u američkoj saveznoj državi Maryland probio je u četvrtak put kroz njihovu redakciju pucnjavom pri čemu je ubio najmanje petero ljudi u jednom od najsmrtonosnijih napada na neki američki medij.

Napadač je pucao kroz staklo, potražio žrtve i zasuo mecima redakciju lista Capital Gazettea u Annapolisu, rekli su policija i svjedoci. "Novinari bi kao i svi Amerikanci trebali moći obavljati svoj posao bez straha od napada", naglasio je Trump. "Užasno, užasno", komentirao je američki predsjednik koji često oštro kritizira novinare i medije.

Američki predsjednik je obećao da će njegova administracija "poduzeti sve što je u njezinoj moći da smanji nasilje i zaštiti nedužne živote". Četiri žrtve pucnjave u četvrtak su preminule na licu mjesta, a peta je podlegla ozljedama u bolnici.

Napadač Jarrod Ramos (38), kako je u petak rekao lokalni policijski zapovjednik Timothy Altomare, želio je ubiti što je više osoba moguće.

Napadač je pucao kroz staklo, potražio žrtve i zasuo mecima redakciju lista Capital Gazettea u Annapolisu, rekli su policija i svjedoci.

Zapovjednik policije u tom okrugu William Krampf na novinskoj konferenciji je rekao da je među žrtvama i pomoćnik glavnog urednika Rob Hiaasen (59).

Rekao je da je ubijeno još četvero članova redakcije tog lista. "To je bio ciljani napad na Capitol Gazette", rekao je Krampf. "Ta je osoba bila pripremljena da ubija ljude. Njegova je namjera bila ubiti ih". Osumnjičeni, koji se nalazi u pritvoru, jest Jarrod Ramos, 38, iz Laurela, objavili su Capitol Gazette i Baltimore Sun, navodeći policiju.

Ramos je 2012. podnio tužbu za klevetu protiv Erica Hartleya, bivšeg kolumnista, i Thomasa Marquardta, ondašnjeg urednika i izdavača The Capitala. Sud u Marylandu 2015. donio je presudu u korist lista i bivšeg novinara koji je bio optužen za klevetu.

Prema pravnom dokumentu, u članku se kaže da je Ramos uznemiravao ženu putem Facebooka te da je priznao krivnju za kazneno djelo uznemiravanja. Sud se složio da je sadržaj članka točan i temeljen na javnim podacima, pokazuje dokument.

Ramos je putem Twittera objavio da je otvorio račun kako bi se obranio i napisao u svojim biografskim podacima da je tužio ljude u okrugu Anne Arundel da "preko leševa rade korumpirane karijere". Policija tretira napad kao lokalni incident koji nema veze s terorizmom.

Novi poziv Europskog parlamenta za podnošenje prijedloga za medijsko partnerstvo i najava dodjele bespovratnih sredstava za medije u 2018.

Glavna uprava za komunikacije (DG COMM) Europskog parlamenta objavila je novi poziv za podnošenje prijedloga za medijsko partnerstvo i najavila dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje aktivnosti namijenjenih promicanju i boljem razumijevanju identiteta, uloge i političke naravi Europskog parlamenta u području medija (TV, radio i online mediji), posebice u svjetlu izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019. godine.

Tekst poziva i smjernice za prijavu dostupni su na ovoj ovoj poveznici.

Rok za podnošenje prijedloga za partnerstvo (preduvjet za kasnije podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava za medije) je 20. kolovoza 2018., u ponoć.

Partneri (tj. organizacije koje su se uspješno prijavile za partnerstvo 2016., 2017. i početkom 2018. godine) odabrani su za cijelo vrijeme trajanja višegodišnjeg programa za dodjelu bespovratnih sredstava (2016.-2019.). Stoga se ne moraju ponovno prijavljivati za partnerstvo.

Partneri će moći podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga, čija je objava planirana početkom rujna 2018. Projekti dobiveni na jesenskom natječaju provodit će se od siječnja do rujna 2019.

Partneri koji su već bili dobitnici bespovratnih sredstava mogu se ponovno prijaviti. Organizacije koje su prethodnih godina podnijele zahtjev za partnerstvo, a koji je odbijen, mogu se ponovno prijaviti za partnerstvo u 2018. godini.

Više informacija i sva potrebna dokumentacija za prijavu mogu se pronaći na ovoj poveznici. Sva pitanja vezana uz ovaj poziv mogu se uputiti na:

dgcomm-subvention@ep.europa.eu

BIRN-ova Ljetna škola istraživačkog novinarstva u Rumunjskoj

Otvorene su prijave za ljetnu školu istraživačkog novinarstva koja će se održati u rumunjskom odmaralištu Poiana Brasov od 19. do 25. kolovoza 2018.

Ljetna škola sjajna je prilika za novinare koji žele razviti svoje istraživačke vještine i naučiti nešto o najnovijim alatima medijskih stručnjaka.

BIRN će okupiti neke od najpoznatijih svjetskih urednika i trenera. Glavni trener Ljetne škole je jedan od najboljih američki istraživačkih urednika Blake Morrison iz Reutersa, trostruki finalist Pulitzerove nagrade za istraživačko novinarstvo.

Jedan od predavača je i sin ubijene malteške novinarke Daphne Caruana Galizia, Matthew Caruana Galizia, novinar Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (International Consortium of Investigative Journalists).

Ostali su treneri Christoph Koettl iz New York Timesa, novinar i koautor jedne od najboljih podcast serija u SAD-u i dobitnik Emmyja, Susanne Reber; nagrađena nagradom Knight International Journalism Award te OCCRP urednica Miranda Patrucic, Christiaan Triebert i Lawrence Marzouk.

Sudionici će dobiti mogućnost proširiti svoju mrežu kolega i dobivanja stipendija za svoje priče.

Radni jezik škole je engleski, a rok za prijavu je 1. 8. 2018.

Više informacija možete pronaći ovdje.