“Neprofitni mediji zapošljavaju 3 posto ukupno zaposlenih u novinarstvu dok, istovremeno, njihovi prihodi čine samo 1 posto ukupnih prihoda medijskog sektora”, istaknula je Andrea Milat sa neprofitnog portala Bilten prezentirajući podatke o omjerima financiranja profitnih i neprofitnih medija. Naglasila je kako napadi koji se vode protiv neprofitnih medija nisu jasni, jer se radi o mizernom iznosu od ukupno 6 milijuna kuna, koliko država godišnje, kroz Ministarstvo kulture i Agenciju za elektroničke medije, izdvaja za neprofitne medije. “Važno je napomenuti da je ukupni fond kojim Agencija za elektroničke medije subvencionira proizvodnju programa elektroničkim medijima iznosi 34 milijuna kuna”, navela je Milat naglašavajući da ne bi trebala postojati ni jedna kategorija “privilegiranih” medija, niti onih komercijalnih, niti neprofitnih.
Rad u partizanskim uvjetima
Ideja novih društvenih vrijednosti, koju je iznio Tomislav Karamarko u Globusu u svibnju prošle godine polako poprima stvaran oblik rekla je Veronika Rešković, novinarka neprofitnog portala Forum.tm. “Prvi na redu su neprofitni mediji. U prvi plan su ubacili novac koji smo dobili, kako oni to prezentiraju, “po babi i stričevima”. Podsjećam da novinari Foruma nisu nastali na potporama Ministarstva, nego su se oblikovali desetljećima prije. Među 50-ak suradnika Foruma nas desetak dobilo je nagrade HND-a. Samo lani dobili smo dvije. Forum danas ima dvoje zaposlenih s plaćama knjižničara. Ostalo su honorarni suradnici koji se nalaze u čitavoj regiji jer nemamo novca za putovanja. Unatoč partizanskim uvjetima u kojima radimo, pišemo sa žarom”, rekla je Rešković.
Mašenjka Bačić sa portala STav kaže kako se u društvu stvara atmosfera koja će dokinuti prava koja su, među ostalim akterima u društvu, izborili i neprofitni mediji i koja su njihov zajednički nazivnik. “Bitno je naglasiti da smo mi dobili potpore na nekim kriterijima. Mi smo uspjeli zadovoljiti te kriterije. U slučaju portala STav taj novac omogućio nam je da imamo jednog zaposlenog i da pišemo o temama o kojima drugi ne pišu i na način na koji drugi mediji ne pišu. Nadam se da će neprofitni mediji opstati, ali bojim se da će im uloga biti oslabljena i umanjena”, kazala je Bačić.
Ivica Đikić, glavni urednik Novosti, očekuje slične probleme: “Mi se financiramo kroz Savjet za nacionalne manjine, kao i još otprilike 20 nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Imat ćemo sličan problem. No, neću govoriti o novcu, nego o društvenoj funkciji medija radi koje se taj novac u njih ulaže. Postavlja se pitanje: što su mediji dali zauzvrat i ispunjavaju li oni svoju osnovnu funkciju? Moje je stajalište da su neprofitni mediji zauzvrat dali puno više nego novinarski mainstream."
Kultura - strateško identitetsko pitanje
Mislav Žitko, asistent sa Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže kako je Hrvatsku zadesila posve nova politička situacija: “Došlo je do novog političkog pragmatizma, kombinacije dvaju diskursa za koje smo se nadali da se nikada neće susresti - politike štednje i kontrarevolucije. Po meni, to je izvor problema ne samo za neprofitne medije nego za cijelo polje kulturne proizvodnje. Program fiskalne konsolidacije nikada se neće provesti u onom obimu koji se očekuje, ali se zato on može iskoristiti kao poluga za reorganizaciju nekog sektora, u ovom slučaju – kulture.”, ističe Žitko dodajući da neprofitni sektor, po njegovu mišljenju, ima dovoljno intelektualnog kapaciteta i hrabrosti da pruži odgovarajući otpor novim društveno-političkim kretanjima.
Tonči Kursar, član raspuštenog Povjerenstva za neprofitne medije i docent na Fakultetu političkih znanosti, smatra da se suočavamo s novim političkim fenomenom koji je dugo pripreman i nije samo lokalne prirode. “Tradicionalni emancipatorski pojmovi slobode, odnosno slobode izražavanja i ljudskih prava, polako gube svoje dosadašnje vlasnike. Tu se radi o sustavnoj taktici koja postoji već 30-40 godina. To je hegemonijska, odnosno kontrakulturalna taktika desnice, koja je pojačana diskursom i politikama naše nove Vlade. Radi se tome da se društveno relevantni pojmovi usklađuju s određenom doktrinom i onda se kontrolira njihovo značenje u javnom prostoru, a njihova se definicija ne može probiti bez neke dodatne moći”, pojašnjava Kursar.
Kursar primjećuje kako jedan broj dužnosnika, pa tako i novi ministar kulture, kao ključni problem današnjice postavlja - takozvanu lijevu hegemoniju u kulturi. “Podsjećam da je u programatskom intervjuu Večernjem listu ministar kulture rekao da nema više razloga da kulturu monopolizira samozvana lijeva avangardna klasa. Situacija će biti još zanimljivija jer je tamo isto tako naglašeno da će kultura biti strateško identitetsko pitanje. Tu se ne radi o slučajnom korištenju pojma, nego o novom političkom pragmatizmu u kojemu se preuzimaju svi pojmovi i polako im se daju nova ili dodatna značenja kako bi se stvorio novi tip kulture koji će označiti da je problem slobode apsolviran i nije ga potrebno koristiti sa stajališta ljevice.”
Dvije Hrvatske
Saša Leković, predsjednik HND-a uvjeren je kako je ovo samo dio programa koji je u svibnju najavio Tomislav Karamarko, koji obuhvaća frontalni napad na neprofitne medije, slobodu izražavanja i cijelu scenu civilnog društva. “Čak i kada bi se dogodila smjena ministra kulture, u što ne vjerujem, uvjeren sam da bi na njegovo mjesto došao netko tko provodi istu politiku, samo manje nespretno. Za nekoliko dana pred Saborom će se naći izvještaj o radu Hine. Možemo se kladiti na neviđeno kako će proći, bez obzira na dobro poslovanje te agencije. Pratit ćemo što će se događati s javnom televizijom, Uredom za udruge Vlade RH, Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva”, rekao je Leković.
Pokazalo se da postoje dvije Hrvatske kada je u pitanju politika, ali i kada su u pitanju mediji zaključuje Leković: “U mainstream medijima imamo situacije da novinari lažu, izmišljaju, politički se opredjeljuju i zamjenjuju teze, odnosno, kako je ranije rečeno, redefiniraju pojmove. Imamo hajke na medije, ali te hajke proizvode oni koji govore o hajkama na medije. Hrvatska se nije podijelila na crvenu i crnu, nego na civiliziranu i onu suprotnu. Ja se nadam da će ova prva pokazati da je u pravu.”
Tribinu možete u cjelosti poslušati ovdje.
Autorica: Ema Tarabochia