Od ministra Zlatka Hasanbegovića tražili smo da ponudi neke argumente za ukidanje dotacija neprofitnim medijim, kao i neko alternativno rješenje za njihovo financiranje, međutim, na ta pitanja nismo dobili odgovore.

Također, budući da je ministar Hasanbegović na sjednici saborskog Odbora pojasnio kako je presudnu ulogu za odluku o ukidanju dotacija imao novi proračun i nova medijska strategija, zanimalo nas je znači li to da je medijska strategija gotova i ako jest, kada će biti objavljena i koje su joj glavne smjernice, osobito kada je riječ o neprofitnim medijima.

U šturom odgovoru iz Ministarstva navode kako je „medijska strategija u izradi od 2012. godine, na njoj se još uvijek radi te će biti objavljena čim se oblikuju i usvoje konačna stajališta o pitanjima nove kulturne politike i nove medijske strategije“.

Kako preživjeti?

Kakav god bio rasplet oko ministra kulture i njegove nove politike, novinari neprofitnih medija već su zbili redove i pripremili na najgori scenarij. Davorka Blažević, glavna urednica portala Tris.com.hr, sigurna je da će neprofitni mediji preživjeti „apsolutističke cenzorske škare“.

„Ne radi se o medijima koji su od države uzimali milijune, nego dobivali mrvice sa stola resora koji pokriva i medijsku djelatnost. Svi naši izdaci odnose se na plaću za jednog zaposlenog i honorare za četiri-pet vanjskih suradnika, koji su u iznosima znatno ispod prosječne hrvatske plaće. Troškove odlaska na teren plaćamo iz svog džepa, kao i osnovna sredstva rada, od kompjutora, fotoaparata do vozila. Imamo snažan motiv i bit će ga teško ugasiti. Ministar će opstati, ali će, vjerujte, opstati i neprofitni mediji. Na njihovu žalost i pokoru“, poručuje Blažević.

„Već sam ovih dana izjavila, ako bude potrebno, usprkos silnoj želji vlasti da nas zauvijek ugasi, spremna sam potpuno besplatno puniti portal, radeći i po 15 sati dnevno, samo da preživimo ovo nevrijeme. A taj ću dodatni napor shvatiti kao društveno korisni volonterski rad za opće dobro. Naravno, ne pada mi na pamet nikome sugerirati da preuzme taj radikalni recept i zato se nadam da ćemo mi, neprofitni, naći načina i zajedničke energije da se izborima za svoje pravo na neovisnost i glasnost. Mogućnosti uvijek ima, ali dopustite da ih javno ne elaboriram dok ih ne operacionaliziramo“, kaže Blažević.

Toni Gabrić, osnivač portala H-alter koji djeluje od 2005. godine, smatra da neprofitne medije i društvo u cjelini čeka teško razdoblje u kojem će najviše izgubiti – čitatelji.

„Mogu govoriti samo za H-Alter, a ne za druge neprofitne medije: preživjet ćemo. Doduše, bit ćemo oštećeni i unazađeni, kao što i čitavo hrvatsko društvo redovito izađe oštećeno i unazađeno nakon perioda HDZ-ove vladavine. Naravno, H-Alter ne postoji zbog sebe nego zbog čitateljica i čitatelja, a pritiskom na poslovanje medija ugroženo je njihovo pravo na obaviještenost o relevantnim temama o kojima pišemo“.

“Neprofitni mediji postojali su i prije, a postojat će i nakon ukidanja potpore Ministarstva kulture. Neki rade duže od desetljeća, poput H-altera i Lupiga, nažalost, uglavnom na volonterskoj osnovi“, kaže Goran Borković, glavni urednik portala Forum.tm.

 Ipak, misli da sektor neprofitnih medija neće ostati isti nakon udara nove vlasti: „Dio njih vratit će se u 'ilegalu', dio će se ugasiti, neki će se pokušati komercijalizirati. U svakom slučaju, izgubit ćemo jedan brzorastući novinarski sektor u kojem radi više od 300 ljudi i 2000 vanjskih suradnika, što će dodatno pogoršati stanje na ionako posrnulom tržištu rada“.

Prvi na udaru – najslabiji

„Zašto neprofitni? Odgovor je jednostavan. Najranjiviji su, a najdosljednije zastupaju ljudska prava inzistirajući na poštivanju različitosti i jednakosti. Dakle, sve ono što Hasanbegoviću i njegovima ide strahovito na živce“, kaže Borković.

Podsjeća da se puno o tome što i kako Hasanbegović misli voditi kulturnu politiku moglo vidjeti iz njegovih izjava i prije nego što je došao na funkciju:

„Nasrtaj na neprofitne medije tek je prvi korak u 'kulturnoj politici' kakvu zagovara Hasanbegović, a preko njega očito i cijela Vlada. Ovakav sustav potpore neće više postojati, što ne znači da ga neće preoblikovati u neki drugi koji će omogućiti Željki Markić - s kojom je Hasanbegović zadnjih dana toliko sinkroniziran da možemo reci da je ona ministrica - da dobije financijsku podršku za svoj Narod.hr. U to bih se mogao okladiti“.

Da je ministar Hasanbegović bio „proziran“ od prvog dana, misli i Davorka Blažević.

„Namjera i motivi novog ministra bili su jasni od prvog trenutka, kada je još 's nogu', po prioritetu, 'likvidirao' neprofitne medije, tretirajući ih kao najveći problem u resoru. Cilj, naravno, ne može biti racionalno gospodarenje proračunskim novcem, jer ovdje je riječ o minimalnim sredstvima koja su neprofitni mediji dobivali. Ne na lijepe oči, nego kandidirajući svoje projekte“.

„Ovo je manifestacija moći Zlatka Hasanbegovića koji nam je htio pokazati odmah kako će postupati s neistomišljenicima ili, korektnije rečeno- s kritičkim glasom javnosti. Poručio nam je- što je bilo, bilo je, od mene više nećete dobiti ni lipe'', ističe Blažević dodajući da se ministar ponaša kao da disponira vlastitim novcem, a ne javnim novcem koji bi morao biti namijenjen javnom interesu.

Toni Gabrić poteze ministra tumači u kontekstu „Karamarkove izjave da nova Hrvatska mora počivati na 'vrijednostima' Domovinskog rata, pri čemu 'vrijednosti' koje su bile na snazi prije 1990. moraju biti odbačene. Tko misli drugačije, neka svoje mišljenje izražava unutar vlastita četiri zida“.

„Nakon neprofitnih medija“, kaže Gabrić, „očito je da se HDZ-ova medijska i kulturna kontrarevolucija širi prema Vijeću za elektroničke medije i na Zakladu Kultura nova, a to je tek početak“. 

Smjena nije dovoljna

Tris i Forum članovi su Mreže emancipacije E-net, koja je početkom tjedna premijeru poslala zahtjev za hitnom smjenom ministra kulture Zlatka Hasanbegovića zbog grubog nasrtaja na medijske slobode.

„Naš zahtjev za smjenom ministra čin je prosvjeda protiv netolerancije i gušenja medijskih i građanskih, odnosno ljudskih sloboda. A ministar je opako ugrozio slobodu javne riječi proglašavajući kritički intonirane, i iznad svega neovisne, medije nepodobnim i društvu nepotrebnim. Nismo imali iluzije da će ministar pred našim zahtjevom uzmaknuti, baš kao što nam je jasno da ni s ovim ministrovim nedemokratskim, samovoljnim potezom neće prestati obračun s tzv. lijevim medijima. A za HDZ je lijevo sve ono što je spram njihovog rada kritički raspoloženo“, kaže Davorka Blažević.

No, ostavka ili smjena ministra, ukoliko do nje i dođe, neće biti dovoljna za zaustavljanje politike "obračuna" s takozvanim "lijevim medijima" smatra Borković.

„Naravno da neće, ali sumnjam da premijer Tihomir Orešković zna puno više o neprofitnim medijima, nego što sam ja - kao i velika većina kulturnjaka - znao o Hasanbegoviću. Dakle, pretpostavljam da ne zna ništa. Međutim, trebao bi znati da države poput Francuske, Italije, Velike Britanije, pa čak i SAD-a također podupiru medije. U Hrvatskoj takva potpora u pravilu ide onim komercijalnima. Agencija za elektroničke medije lani je financijski poduprla Z1 televiziju sa 1,6 milijuna kuna, od čega s gotovo 400 tisuća za promicanje prava nacionalnih manjina. Za usporedbu, potpora Ministarstva kulture neprofitnim medijima niža je od tri milijuna kuna. Neprofitni mediji ostvaruju jedan posto ukupnog prihoda medija, a imaju tri posto zaposlenih. Ali koga to briga kad je tu Željka Markić koja uporno lažima zavarava javnost“.

„Ministar je pijun u malo većoj i važnijoj igri“, smatra Toni Gabrić. „Kada odigra svoju ulogu i kad biše ne bude potreban, bit će žrtvovan. Pitanje je samo tko će u toj igri pobijediti. Dakle, smjena ministra nije dovoljna. Potrebno je smijeniti kreatore ove politike, a glavnoga kreatora već sam apostrofirao. Mislim da su u pravu oni koji ukazuju na to da je čitava ova haranga u kulturi, kao i sijanje kaosa na drugim područjima, poput optužbi za krađu glasova na parlamentarnim izborima, ustvari dio predizborne kampanje za zadržavanje (ili osvajanje) vlasti u HDZ-u“, zaključuje Gabrić.