Unatoč tome Nada Zgrabljić Rotar ne odustaje. Muzej bi, kaže ona, trebao izgledati ovako: „Slikovito ga možemo zamisliti kao pet dvorana - za tisak, za radio, za televiziju, za novinare i dvoranu za medijsku edukaciju i multimediju“, kaže i nastavlja: „Povijest našega tiska je bogata i seže u daleku prošlost 18. stoljeća. Kao kulturna institucija muzej medija će sadržavati najstarije sačuvane primjerke novina koji su sada u arhivama i uglavnom nedostupni javnosti, kao i primjerke novina, tjednika i časopisa koji su prestali izlaziti, a obilježili su generacije poput Plavog vjesnika, Studentskog lista, Poleta, Vjesnika, Studija, Svijeta, Ferala.“

Glasovi legendarnih spikera

Također ističe da bi se u muzeju trebala obilježiti i povijest radija, koja je duža od devedeset godina. „Muzej medija, s obzirom na interaktivnu digitalnu koncepciju, omogućio bi posjetiteljima da slušaju glasove legendarnih spikera Ljube Jelčića, Margarete Pejar, Vlatke Begović, Valike Šverer, Gordane Bonetti“, kaže Nada Zgrabljić Rotar dodavši da će se nužan dio posvetiti i televiziji.

Tu je i televizija. „Povijest televizije stara je 60 godina. Muzej medija omogućio bi uvid u najnovija tehnološka dostignuća HRT-a, kao i televiziju na zahtjev te arhivu televizije u kojoj su pohranjeni neprocjenjivo vrijedni sadržaji, poput primjerice prvog Dnevnika Televizije Zagreb 1968. godine, svjetske nagrade legendarnoj spikerici Gordani Bonetti, odnosno zabavne emisije Antona Martija, Maria Fanellija i Daniela Marušića. Muzej medija sadržavao bi i touch-screen stanice koje bi simulirale TV snimanja, odnosno osjećaj i doživljaj reportera koji se uživo javlja u emisiju, a uz to u njemu bi bili izloženi i jedinstveni predmeti, aparati, scenografija iz raznih perioda rada Televizije Zagreb, Radio Zagreba, Vjesnika, Poleta“, objašnjava Nada Zgrabljić Rotar.

Prema njezinim riječima konačni cilj omogućio bi i uvid u koncepte i sadržaje komercijalnih televizija na hrvatskom prostoru kroz digitalnu povezanost i to kako televizija na nacionalnoj razini, poput RTL-a i Nove TV, tako i dvadesetak regionalnih televizijskih postaja.

Važno je napomenuti da bi jedan dio prostora svakako trebao biti posvećen hrvatskim novinarima poput Hrvoja Macanovića, Ivana Hetricha, Veselka Tenžere i drugih koji su obilježili epohe. „Idealno bi bilo da takav muzej ima prostor u kojem bi novinari mogli raditi s mladima, gdje bi se medijska pismenost, o kojoj govore predavači novinarstva i komunikologije, mogla prikazati na dobar i shvatljiv način. Sljedeći korak u razvoju projekta je osiguranje prostora koji treba biti najmanje 1000 kvadratnih metara i u centru grada kako bi bio dostupan turistima i građanima te mladima koji će dolaziti iz cijele zemlje i učiti o medijima“, objašnjava Nada Zgrabljić Rotar.

Feral, Vjesnik...

Mladi, kako dodaje, nikad nisu vidjeli Feral tribune ili Vjesnik, jer ih nemaju gdje vidjeti, pa čak ni na internetu, što je jedan od razloga da se u muzeju postavi svojevrsno praćenje razvoja hrvatskih medija od prvih novina do radija, televizije i interneta, da se vidi onodobna tehnika, čuju glasovi legendarnih spikera i novinara te pogledaju ili poslušaju arhivske emisije.

„Kao i u čuvenom Newseumu u Washingtonu, predviđeno je puno interaktivnog sadržaja i mnoštvo digitalizirane građe. Ideja je došla do Ministarstva kulture, podrška je stigla iz HAZU-a i Vijeća za elektroničke medije, a partner u projektu je Hrvatsko novinarsko društvo. U realizaciji se računa i na sredstva iz fondova EU“, objasnila je.

Uz to, kao kulturna institucija koja će interaktivno kroz pedagoško-edukativni pristup reprezentirati baštinu medijskog prostora, muzej treba pridonijeti medijskoj pismenosti djece i građana. Neće biti samo skladište prošlosti, već institucija koja će se baviti suvremenim tehnologijama i konvergiranim medijima, mjesto koje će svima zainteresiranima, a ponajviše studentima, pružiti priliku za bolje upoznavanja s medijskom scenom, onime što joj je prethodilo i što ju je oblikovalo obećali su osnivači prilikom osnivanja.

Prilikom predstavljanja naznačena je spomenuta površina od najmanje 1000 kvadrata, jer je predviđeno da uz dvorane gdje će biti medijski eksponati budu i popratne prostorije. Prostor se očekivao od Grada Zagreba ili države. Određeni interes je, kažu zadnje vijesti, pokazala i Styria.

Ako se ideja realizira – posebno zbog korištenja Vjesnikove novinske dokumentacije koja se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu s isječcima novinskih članaka iz novina, tjednika i časopisa objavljivanih od 1962. do 2006. – hrvatsko novinarstvo dobilo bi nov i dostupan relevantan izvor podataka koji neće biti naslonjen isključivo na Google, čime se dobar dio povijesti, ne samo novinarske, nego i društvene, nastoji skriti.

Lovrić sakupio četiri tisuće naslovnica

U HND-ovom glasilu već smo pisali o jednom od inicijatora osnivanja muzeja medija Branku Lovriću, nekadašnjem novinaru i direktoru Večernjeg lista, koji već 40 godina skuplja naslovnica prvih brojeva hrvatskih novina. Lovrić ih je do sada sakupio više od četiri tisuće - od prvog broja Kraglskog Dalmatina, koji su još 1806. u Zadru tiskale francuske vlasti na hrvatskom i talijanskom jeziku, preko prvijenca Gajevih Novina Horvatzkih iz 1835. do prvih brojeve novina Zora dalmatinska, Agramer Zeitung, Luna Agramer Zeitschrift…