Stanje u hrvatskim medijima i na medijskog sceni je po općoj ocjeni vrlo loše. Političke vlasti svih ovih godina instrumentaliziraju medije isključivo radi svoje koristi. Novinari, cehovska udruga, pa i izdavači su u nezavidnom položaju tražeći rješenja, za sada još uvijek neuspješno. U Europi se itekako i financijski podupiru mediji, naročito oni tiskani, koji su u najvećoj krizi i kojima prijeti potpuno potonuće. Država bi i kod nas mogla nešto učiniti po tom pitanju. Mogla bi, na primjer, donijeti preporuku da se državne i javne institucije pretplate na, recimo, tri dnevna lista i dva tjednika po vlastitom izboru. Izdavači bi se zauzvrat obavezali na pojačano zapošljavanje novinara ili potpisivanje nacionalnog kolektivnog ugovora za medije. O tome kakva će medijska politika biti, odnosno kakva bi trebala biti što se tiče političke vlasti, razgovarali smo sa čelnim ljudima saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Andrijom Mikulićem i Nenadom Stazićem, koji dolaze iz redova vladajućih i oporbe.
INTERVJU Andrija Mikulić
Radman je kršio etičke norme i standarde
Predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije u aktualnom je, 8. sazivu Sabora, Andrija Mikulić, diplomirani inženjer s doktoratom na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu i predsjednik zagrebačkog HDZ-a. Odbor kojim predsjeda matično je tijelo u poslovima utvrđivanja i praćenja provođenja politike te u donošenju zakona i drugih propisa na području informiranja, pisanih i elektroničkih medija i tijelo koje bi se trebalo očitovati o smjeni predsjednice i svih članova Vijeća za elektroničke medije kako je predložio resorni ministar Zlatko Hasanbegović.
Smjena glavnog ravnatelja HRT-a odvila se prije toga u ubrzanom postupku, prije rasprave o HRT-ovim izvješćima, pa tako Goranu Radmanu nije omogućeno da se pred članovima Odbora ili zastupnicima u Saboru očituje o razlozima zbog kojih je Nadzorni odbor HRT-a pokrenuo postupak njegove smjene. Zakon o elektroničkim medijima, međutim, propisuje da se prije odluke o razrješenju predsjedniku, odnosno članu Vijeća mora omogućiti izjašnjavanje o razlogu razrješenja.
Osim toga, članovi Vijeća imenovani su pojedinačno, pa njihovu kolektivnu smjenu i predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović ocjenjuje kao politički pritisak na neovisnost regulatornog tijela koje nadzire zakonitost poslovanja elektroničkih medija, odlučuje o dodjeli koncesija te raspodjeli više od 30 milijuna kuna godišnje iz Fonda za pluralizam.
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije o ovoj će temi, kao i o Hini, raspravljati za koji tjedan najavio je predsjednik Odbora Andrija Mikulić u odgovorima na pitanja koja smo poslali e-mailom.
Hoće li članovi Vijeća za elektroničke medije biti pozvani na raspravu Odbora kako bi dobili priliku očitovati se o prijedlogu Vlade o njihovoj smjeni?
Kada bude sazvana sjednica Odbora, sve će se znati.
Prijedlog smjene članova Vijeća u saborsku proceduru šalje Vlada, dok prijedlog smjene glavnog ravnatelja HRT-a Saboru podnosi Odbor kojim predsjedate. Zašto se prije smjene glavnog ravnatelja HRT-a nije raspravljalo o HRT-ovim financijskim i programskim izvješćima i kada je planirana sjednica Odbora na kojoj bi se raspravilo izvješća Hine i Vijeća za elektroničke medije, sve iz 2014. godine?
Mi smo kao Odbor samo postupili prema dopisu NO-a HRT-a, odnosno prema njihovom zaključku kojim je glavni ravnatelj HRT-a prekršio glavne odredbe o distribuciji i knjiženju komercijalnog i javnog novca. Taj je dopis zauzeo primat u daljnjem postupanju s HRT-om. Najnovija odluka Nadzornog odbora jednostavno je tražila hitnost same procedure. Za koji tjedan će i HINA, kao i VEM doći na red za raspravu”
Kako ocjenjujete ta izvješća i može li se očekivati da će Odbor predlagati i nove smjene?
Svatko tko je pokušao prijeći preko svojih propusta i nepravilnosti u radu bit će pozvan na odgovornost. Sada već bivši glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman apsolutno nije ispoštovao odredbe o HRT-u kojima se traži zasebno knjiženje komercijalnih i javnih sredstava. Nije to bio jedini njegov izlet kojim je izbjegavao postavljena pravila. Sjetite se nedostavljanja Izvješća o plaćama sebe i svojih najbližih suradnika. Da ne pričam o kršenju etičkih standarda i normi zaposlenika na HRT-u.
Za izbor glavnih urednika Zakon o HRT-u traži pozitivno mišljenje novinara i drugih zaposlenika - što mislite hoće li novoimenovani v. d. Siniša Kovačić, koji je do preuzimanja te dužnosti bio i predsjednik alternativnog novinarskog udruženja, biti dosljedniji od Radmana u provođenju te zakonske odredbe?
Moramo znati da v. d. glavnog ravnatelja HRT-a nije dužan tražiti pozitivno mišljenje novinara i drugih zaposlenika, već samo izabrani glavni ravnatelj. Mogu reći samo da mi je drago da posljednje izjave v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića idu upravo u smjeru proizvodnje vlastitog programa i poboljšanju kvalitete istoga.
Hoće li se Zakon o HRT-u mijenjati prije izbora novog glavnog ravnatelja; hoće li ta funkcija u novom Zakonu uopće biti zadržana?
Ministarstvo kulture provest će javnu raspravu u koju će uključiti sve zainteresirane strane.
Djelokrug rada Odbora za informiranje, informatizaciju i medije su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a matično je radno tijelo u postupku donošenja zakona i drugih propisa u području informiranja, pisanih i elektroničkih medija. Može li Odbor od ministra kulture tražiti informacije o novoj medijskoj politici koju je najavio, ali o kojoj još ništa nije otkrio?
Ministarstvo kulture analizira stanje cjelokupnog resora u koji je uključena i medijska politika. Nakon temeljite analize izaći će se s konkretnim planovima i ciljevima. U ovom trenutku poznato je da će postojati mogućnost financiranja medija sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“. Tako da smo u stalnoj komunikaciji kako bismo donijeli što kvalitetniju medijsku strategiju.
INTERVJU Nenad Stazić
Bojim se da koračamo unatrag čekajući na novu medijsku strategiju
Oporba koja je u posljednja tri saziva Sabora u pravilu predsjedala saborskim Odborom za informiranje, informatizaciju i medije u ovom se morala zadovoljiti mjestom potpredsjednika na koje je imenovan SDP-ov Nenad Stazić. Prije političke karijere i prvog saborskog mandata osvojenog na izborima 2000. godine Nenad Stazić je 20 godina radio na HRT-u, točnije na Hrvatskom radiju s kojim je počeo surađivati još u studentskim danima. Autor je i nekoliko kazališnih tekstova, mahom vrlo uspješnih političkih satira, a za dramu «Otac tuđe djece» primio je nagradu za dramsko djelo «Marin Držić».
Da je sklon drami, moglo se često čuti od njegovih političkih oponenata i za nedavnog ubrzanog postupka smjene Gorana Radmana, premda je drami u velikoj mjeri pridonijela upravo vladajuća garnitura hitnim sazivanjem, pa odgađanjem i novim sazivanjem sjednice Odbora s ciljem da se u Saboru već istoga dana glasa o imenovanju vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a. Čemu takva žurba bilo je prvo pitanje u razgovoru što smo ga vodili netom nakon završetka višesatne saborske rasprave u kojoj je pitanje vođenja odvojenog knjigovodstva, što je navedeno kao razlog Radmanove smjene, spomenuto tek uzgred.
«Uvod u ovu političku egzekuciju bila je izjava HDZ-ovog zastupnika Dujomira Marasovića da će, kad osvoje vlast, najprije pomesti sve s HRT-a. To je bio prvi čin. Drugi čin je bio preuzimanje saborskog Odbora za medije koji su ovoga puta vladajući uzeli za sebe. Zašto? Pa zato da bi mogli provoditi ovakve nasilne i brze smjene. Treći čin je bio onaj marš šest tisuća za dom spremnih bojovnika na Vijeće za elektroničke medije koje su na taj način htjeli zastrašiti i poslati im jasnu poruku - vi se dalje ne miješajte ni u što, pustite nas da provodimo svoj juriš na medije kako god hoćemo. I danas je bio četvrti čin u toj drami, a to je smjena po hitnom postupku glavnog ravnatelja i instaliranje vršitelja dužnosti. Znači, ova koalicija na vlasti želi ovladati tajnim službama - zato i traže smjenu Lozančića, žele ovladati policijom - zato traže smjenu kadrova u policiji i žele ovladati medijima. To su klasični primjeri vladavine diktature; tako vladaju diktatori - čim osvoje vlast, odmah pohrle da osvoje i nacionalnu radioteleviziju, i naravno, tajne službe i represivni aparat u cjelini. Eto, to su razlozi zbog kojih su, iako još nisu posložili ni sva ministarstva, jer nemaju ministra branitelja ni mnoge zamjenike i pomoćnike, požurili zauzeti HRT», kaže Stazić.
Može li se sličan scenarij očekivati i u slučaju izvješća Hine i Vijeća za elektroničke medije?
To očekujem, izvješće o radu Hine stoji već tjednima u Saboru, nikako da ga se raspravi, očito da im je HRT bio prioritet. Istovremeno i onaj pohod na Mirjanu Rakić - šest hiljada bojovnika pokazuje kako će se ona provesti u svemu tome. Jednako će se provesti i gospođa Valentić u Hini, jer je njima cilj zagospodariti svim medijima.
Koja je u tome uloga Mosta, hoće li oni to samo mirno promatrati?
To ne znamo. Most se u kampanji zaklinjao, ali i kasnije cijelo vrijeme tvrdi da ih zanima samo stručnost i objektivna procjena rezultata, ali do sada to nisu pokazali kad su u pitanju mediji. Niti su se suprotstavili ministru kulture kad su u pitanju bili neprofitni mediji, niti su se suprotstavili sada kad je izvedena ovakva nasilna i po hitnom postupku upriličena smjena glavnog ravnatelja. Kako će to biti s Hinom i Vijećem za elektroničke medije ostaje da se vidi.
Robert Podolnjak iz Mosta već se ogradio od ideje o obaveznoj dvotrećinskoj većini saborskih zastupnika za izbor glavnog ravnatelja HRT-a; kaže da bi zbog toga trebalo prvo promijeniti Ustav?
Ne treba mijenjati Ustav i danas sam mu to rekao. Naime, koalicijski su odnosi takvi da Most može reći svom koalicijskom partneru, takozvanoj Domoljubnoj koaliciji, da bez konsenzusa u Saboru nema izbora novog ravnatelja. Za izbor ravnatelja naime treba većina svih zastupnika u Saboru, pa prema tome, ako Most uskrati svoju podršku HDZ-u, odnosno Domoljubnoj koaliciji, oni ne mogu imenovati novog ravnatelja. Dakle, oni mogu najnormalnijim političkim pritiskom isposlovati to da se taj zahtjev, a oni su ga u pregovorima postavljali i Domoljubnoj koaliciji i koaliciji Hrvatska raste, sada ispuni. Vidjet ćemo koliko drže do svoje riječi.
Uobičajeno je HRT gledati kao politički plijen dobitnika izbora, pa je i u saborskoj raspravi spomenuto ''pravo'' vladajućih da biraju rukovodstvo javnog medijskog servisa; koliko su posljednje izmjene i dopune Zakona o HRT-u olakšale političko kadroviranje u toj kući?
Izmjene Zakona su bile nužne jer je na HTV-u vladao kaos, no i bez obzira na to što je Zakon donosila moja Vlada ja sam i tada rekao da je zakon korak unazad zato što je iz javnog servisa ili javne televizije HRT opet pretvorena u državnu televiziju samom činjenicom da se ravnatelja bira u Saboru, što do tada nije bio slučaj. Ali vođenje HRT-a po prijašnjem zakonu izazvalo je potpuni nered, nisu se mogli postaviti ni urednici, ni voditelji na nižim razinama i moralo se pristupiti promjenama zakona. Nije sporno da po tom Zakonu ova parlamentarna većina ima pravo izabrati novog glavnog ravnatelja, ali pitanje je načina. Zašto nismo raspravili izvješća glavnog ravnatelja, Nadzornog odbora i Programskog vijeća HRT-a, a moglo su, nakon te rasprave, odbiti sva tri izvješća i to bi bio uvod u smjenu. Ovako, oni na Odbor za medije nisu htjeli pozvati ni glavnog ravnatelja ni predsjednicu Vijeća za elektroničke medije da čujemo punu istinu i da konačno saznamo je li prekršen zakon, i ako jest, gdje je prekršen. Pa ako bi se ustanovilo da je Radman prekršio zakon, a to sam rekao i danas u Saboru, ja bih bio prvi koji bi glasao za njegovu smjenu. No to mu se najprije trebalo dokazati. Međutim, oni su se bojali dokaza, pa zato Radmana nisu ni zvali.
Kako se saborska rasprava uglavnom ticala programa, a manje poslovnog upravljanja HRT-om, očekivati je kako će vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja iskoristiti svoje ovlasti imenovanja glavnih i programskih urednika jer je to i jedini način da utječe na program. Za izbor glavnih urednika Zakon traži pozitivno mišljenje novinara i drugih zaposlenika - što mislite, hoće li novoimenovani v. d. Siniša Kovačić, koji je do preuzimanja te dužnosti bio i predsjednik alternativnog novinarskog udruženja, biti dosljedniji od Radmana u provođenju ove zakonske odredbe?
Ovlasti v. d. ni u čemu nisu veće od ovlasti redovnog ravnatelja, pa prema tome on mora poštivati isti taj Zakon i istu proceduru kao da je i izabrani ravnatelj. Pitanje je hoće li ovaj v. d. poštivati Zakon jer, koliko vidimo, takozvanoj Domoljubnoj koaliciji zakoni ne znače puno. Možda će takav stav prenijeti i na v. d-a.
Djelokrug rada Odbora za informiranje, informatizaciju i medije su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a matično je radno tijelo u postupku donošenja zakona i drugih propisa u području informiranja, pisanih i elektroničkih medija. Može li Odbor od Ministra kulture tražiti informacije o novoj medijskoj politici koju je najavio, ali o kojoj još ništa nije otkrio?
Vladajuća koalicija obećala je u najskorije vrijeme donijeti novu medijsku strategiju i kad je vidimo, bit ćemo malo pametniji. Kada će to biti - ne znam, jer oni sada nemaju vremena baviti se nikakvim strategijama. Zauzeti su grabežom fotelja i koliko vidim nikako se ne uspijevaju oko toga dogovoriti. To možemo zaključiti iz izjava političara Mosta o tome kako su oni jedina brana tom grabežu. Domoljubna koalicija bi se u suprotnom vrlo brzo namirila, no Most im to ne dopušta.