Najavili ste da će Vaši prioriteti u mandatu biti financijska i kadrovska konsolidacija HND-a. Kako to namjeravate provesti i koja su još težišta Vašeg programa?

Kadrovska i financijska stabilizacija je, kao što ste sami u pitanju spomenuli, sam vrh prioriteta u mom radu. Kako provesti? Pa što se tiče financijske stabilizacije, postoji plan ušteda koji je realan i koji nije samo popis lijepih želja, kao i što se tiče boljeg upravljanja zgrade u smislu najma. Nadalje, tu je ekipiranje tajništva koje će biti operativno za svaki novi izazov. HND u budućnosti se još više treba okrenuti apliciranju za projekte kao jedan od oblika financiranja, jer je vrijeme pokazalo da se ne može živjeti samo od članarine. Dakle, za to nam treba izgrađivanje kapaciteta unutar HND-a kako bismo mogli provoditi takve projekte i kako bismo od toga mogli izvući maksimalnu korist za Društvo.

Društvo se u proteklom razdoblju najviše bavio samim sobom. Uveliko je narušen i kredibilitet Društva. Kako to vratiti?

HND se mora baviti obranom naše profesije i njenih standarda. Ako se budemo i dalje bavili sami sobom, onda prestaje smisao našeg postojanja. Dakle, HND više neće biti talac ničijih taština i jalovih rasprava koje ne vodi nikamo. Što se mene tiče, ta priča o beskonačnim raspravama je završena. Kredibilitet se vraća radom i privlačenjem mladih i neopterećenih kolega s novim i svježim idejama i motiviranjem postojećeg članstva konkretnim potezima koji će im, barem donekle, olakšati taj posao

Najavili ste da ćete zatražiti i sastanak s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek te proaktivniju politiku prema nadležnim institucijama. Kako vidite tu suradnju i što ćete tražiti ili predlagati na sastanku s ministricom?

-Naš stav je da HND i institucije države trebaju biti partneri u očuvanju novinarstva kao javnog dobra i jednog od bitnih preduvjeta demokratskog funkcioniranja društva. Vjerujem da ćemo uskoro imati sastanak. Tražimo aktivno sudjelovanje novinara, odnosno HND-a u pripremi i izradi svih zakonskih akata koji se, makar i posredno, tiču novinara i medija, te promjenu politike Ministarstva prema neprofitnim medijima.

Kakvo je Vaše viđenje novinarstva i medijskih sloboda u Hrvatskoj? Koji su glavni problemi zbog čega je opći dojam da je stanje vrlo loše i da je naša profesija u stalnoj silaznoj putanji?

 Jad i bijeda, profesija je na izumiranju ili na aparatima iz bolničke intenzivne njege. Malo je koja profesija kao naša novinarska bila toliko pogođena ekonomskom krizom. Na stotine naših kolega i kolegica završilo je na cesti, a mnogi poslodavci krizu su iskoristili kao povod da se riješe mnogih sjajnih novinara. Istraživačko novinarstvo gotovo da ne postoji, a ogroman je i utjecaj oglašivača i raznih PR agencija, što je jedan od velikih problema protiv kojeg se moramo boriti.

Javna televizija je jedan od najvažnijih segmenata medijskih sloboda, o čemu ste i sami govorili u programu. Kako javnu televiziju učiniti kvalitetnijom i transparentnijom?

Sa sadašnjim sastavom Hrvatskog sabora to nikako nije moguće jer ne postoji ni jedna politička snaga i opcija kojoj je zaista stalo do javne i potpuno neovisne televizije; svi su oni, svatko u svojoj mjeri, odgovorni za probleme HRT-a. U nekom idealnom scenariju trebala bi se pojaviti neka potpuno nova i dovoljno svjesna politička snaga koja će biti spremna žrtvovati i svoje dnevne ili četverogodišnje interese. No, u vezi s tim pitanjem nisam neki optimist.

Tiskani mediji su u permanentnoj krizi. Tiraže padaju, a trendovi se ne mijenjaju. Kako pomoći tiskanim medijima?

U europskim demokracijama (Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija, Irska) postoje brojni primjeri raznih direktnih i indirektnih poticaja medijima, osobito tiskanim. Hrvatska bi se mogla za početak ugledati na takve primjere i početi ih primjenjivati.

Hrvatski novinari nikada nisu dobili granski kolektivni ugovor. Kako vidite suradnju i mogućnost razgovora u tom pravcu s poslodavcima?

To je jedna od glavnih rak-rana koja se također ne može riješiti bez političke volje, a s obzirom na to da vidimo kako vladajući i oporba ni malo ne haju za radno ovisno stanovništvo, ne postoji način da se poslodavce na to prisili bez masovne profesionalne solidarnosti koja će stvoriti snažan javni pritisak.

Dojam je da novinari znaju umješno braniti prava svih ostalih građana, a najmanje svoja. Slažete li se s tim?

-Mislim da najprije treba ponovo aktualizirati onu staru ideju o tome da se sve vrste napada na novinare posebno tretiraju u Kaznenom zakonu. Na koji način teško je reći, ali svakako ili kao zasebno kazneno djelo ili kao otegotna okolnost, a uz to treba iz tog Zakona izbaciti kazneno djelo sramoćenja, a ostala kaznena djela iz te glave promijeniti

Kako vidite suradnju sa Sindikatom novinara Hrvatske? Uvijek je otvoreno i pitanje ujedinjenja naše dvije udruge?

-Načelno govoreći to nije loša ideja, dapače u kriznoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji to je jako dobra ideja … Treba komparativno proučiti rješenja koja postoje u drugim državama i njihove mane i prednosti, no ne treba brzati i obećavati napamet … uz ostalo zato što je to dugoročan i kompliciran posao koji je teško izvediv za mojega mandata zbog snažnih otpora koji postoje u dijelu članstva.

Koliko je i je li dovoljno HND do sada koristio iskustva kolega iz inozemstva i kako gledate na međunarodnu suradnju s novinarskim organizacijama u svijetu i regiji?

HND je sve ove godine imao intenzivnu međunarodnu suradnju i to je svakako nešto što je pozitivno i što treba i dalje nastaviti.

Neprofitni mediji postaju najveća uzdanica medijskih sloboda. No ni njihov status do kraja nije riješen, dapače, za bivšeg ministra kulture uveliko je narušen. Kako poboljšati njihov položaj?

Treba se zalagati za daljnju afirmaciju neprofitnih medija koji su se u zadnjim godinama pokazali kao ozbiljan i važan dio medijske scene u Hrvatskoj. Važno je da ih kao takve prepozna i novi Zakon o elektroničkim medijima koji se priprema. HND ima svog predstavnika u radnoj skupini koja bi trebala sastavljati taj zakon. Oni bi trebali naći svoje mjesto i u cjelovitoj medijskoj strategiji. Kako bi opstali, trebalo bi pronaći i neki način financijskih potpora za njihov rad po uzoru na potpore koje su dobivali na natječaju Ministarstva kulture u nekim prethodnim vremenima. Treba svakako razmišljati o značajnom povećanju postotka koji se kroz Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije dodjeljuje elektroničkim publikacijama.

I na ovoj Izvanrednoj skupštini se govorilo o potrebi privlačenja mladih u društvo. Kako privući i zainteresirati mlade novinare da se učlane u HND-e i da budu njegovi aktivni članovi?

HND je jedino društvo koje imamo i koje kao takvo postoji više od 100 godina. Mislim da bi za novinarstvo u Hrvatskoj bila katastrofalna poruka da HND propadne. Mladim kolegicama i kolegama treba, između ostalog, dati do znanja da je borba za našu profesiju kroz HND borba i za njihovu profesionalnu budućnost. HND nije samo u Perkovčevoj. HND mora kroz rad svakoga od nas biti u svakoj redakciji, kako u Zagrebu, tako i izvan njega.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Upravo završavate dokumentarni film i knjigu o generalu Petru Stipetiću, velikom i samozatajnom vojniku, koji nas je uvelike zadužio, a njegove zasluge su se počesto pripisivale nekim drugima. Kada možemo očekivati premijeru filma i promociju knjige i što Vas se kao novinara u tom zasigurno zahtjevnom projektu najviše dojmilo?

-Petar Stipetić je neponovljiv. Bio je sve ono što mnogi u ovoj državi nikada neće biti. On je bio i ostao predstavnik one bolje Hrvatske. Ponosan sam što sam bio njegov prijatelj 20 i kusur godina. To je nešto što nikada neću zaboraviti. Ono što mi je svaki od sugovornika i sugovornica napomenuo u razgovoru je ta Perina smirenost, skromnost, ljudskost. Satima bih mogao o njemu pričati i ne bi bilo dovoljno. Projekcija filma na HRT-u predviđena je za 8. kolovoza, a knjiga izlazi nešto kasnije.