Ukupno: 2224
"Ponosan sam što je žiri sastavljen od iskusnih meðunarodnih TV-profesionalaca prepoznao vrijednost Piramide, koja je veæ pravi hit u regiji jer se uspješno emitira u šest država", rekao je Merliæ. Tom se nagradom Piramida svrstala na listu prijašnjih dobitnika kao što su, primjerice, Deal or not Deal (Uzmi ili ostavi, 2006.), Strictly come dancing (Ples sa zvijezdama, 2005.), Pop Idol (2002.), The Weakest link (Najslabija karika, 2001.) i Who wants to be a millionare? (Tko želi biti milijunaš, 1999.). Inaèe, ove je godine za Zlatnu ružu bilo prijavljeno èak 358 emisija iz 32 zemlje, a žiri je za završnicu natjecanja izabrao 64 projekta i rasporedio ih u sedam kategorija, od kojih je u Piramidinoj kategoriji bila najžešæa konkurencija.
Raskrinkala kriminal
Da se odabire obrazac novinara koji je po svemu vrhunski profesionalac, obrazovan i okretan u svome podruèju, a vješt u izrazu, s nadasve ljudskom dimenzijom, mogla bi to biti Ljiljana Mariæ. Ona je objavila niz tekstova koji su raskrinkali kriminalne poslove Vlade Zeca. Da nije bilo tekstova kolegice Mariæ, Vlado Zec možda bi i danas bio ugledni poduzetnik, stoji, meðu ostalim, u obrazloženju o dodjeli nagrade.
Novinar godine Mislav Bago dobio je 469 glasova èlanova HND-a, a njegovi konkurenti Mislav Togonal (HR) 216 te Augustin Palokaj (Jutarnji list) 93 glasa. Nagrada za životno djelo pripala je novinaru HRT-a Voji Šiljku, koji je i zahvalio uime laureata. Ovakvu nagradu trebali bi dobiti svi koji u novinarstvu doèekaju punu mirovinu kazao je Šiljak praæen burnim pljeskom. Branko Škoriæ (Novi list), nagraðen je za najbolju vijest/izvještaj, a za najbolju kolumnu Miodrag Šajatoviæ (Lider). Inoslav Bešker nagraðen je za internetsku kolumnu "Pitajte Beškera" (jutarnji.hr).
Bagi i najbolji intervju
Za radijsku reportažu nagraðena je Nives Nedved (HR), a za radijsku emisiju urednica "Radiovizije" Dubravka Družinec Ricijaš (HR). Za TV vijest ili izvještaj nagraðen je Edi Škovrlj (HTV), za izvještaj o prometnoj nesreæi u tunelu Ledenik, a Siniša Kovaèiæ (HTV) za istraživaèko novinarstvo. Mislav Bago nagraðen je i za najbolji intervju. Nagradu za snimateljski rad dobio je Maroje Žanetiæ.
Nikola Sever Šeni
Od ukupno 20 prijavljenih na natjeèaj za glavnog ravnatelja HRT-a samo 10 ih je prošlo u uži izbor, a o njima æe Programsko vijeæe odluèivati 17. svibnja nakon što pojedinaèno sasluša svakog kandidata. Od kandidata koji su ušli u uži izbor samo jedan, Robert Heinrich, nije se prijavio na prvi natjeèaj, a dvojica kandidata - Davor Dušak i Tomislav Radiæ, nisu prošli na prvom natjeèaju zbog nepotpune dokumentacije. Heinrich je diplomirani inženjer strojarstva i viši je konstruktor na voðenju razvoja komponenti plinske turbine posljednje generacije u jednoj karlovaèkoj tvrtki. Radiæ je zaposlen na Hrvatskom radiju kao urednik, a Dušak je diplomirao Umjetnièku akademiju u Splitu.
Upoznao Papu
Zanimljivo je da je Dušak u svom životopisu najviše istaknuo da je 1987. godine kao èlan zbora I. G. Kovaèiæ u sveèanoj audijenciji upoznao papu Ivana Pavla II. Osim o njima, Vijeæe æe odluèivati o kandidaturama Mile Pešorde, Vjekoslava Krsnika, Vanje Sutliæa, Andree Feldman, Darka Staklenca, Nikole Kristiæa i Branimira Ježiæa. Vijeæe juèer ipak nije odluèivalo o odgovornosti glavnog urednika informativnog programa Vladimira Ronèeviæa jer su tu toèku skinuli s dnevnog reda kako bi stigli raspraviti izvještaj o vanjskoj produkciji. Upravo je taj dokument izazvao lavinu kritika èlanova Vijeæa, od kojih je najizravnija bila Suzana Jašiæ, koja je ustvrdila da je HRT prekršio zakonske odredbe o vanjskoj produkciji. Zakon o HTV-u, naime, propisuje HTV-u da najmanje 10 posto ukupno objavljenog programa (izuzev informativnih emisija, sportskih priredaba, igara i promidžbenih poruka) mora naruèiti od neovisnih produkcija te da se sva ta neovisna društva biraju na temelju javnog natjeèaja. Meðutim, prema izvješæu HTV-a u 2006. godini emitirani program vanjskih produkcija iznosio je samo 7,7 posto emitiranog programa. HRT osim pojma "vanjske produkcije" ima još dvije kategorije, nazvane "zajednièka suradnja" i "otkup programa", za koje se prethodno ne raspisuje javni natjeèaj. Jašiæ je upozorila da HRT svjesno krši zakon i pritom se odluèuje za manje od dva zla - zbrajanjem programa svih triju kategorija ispunila bi se obveza od minimalno 10 posto programa vanjskih produkcija, ali se ne bi poštovala odredba o javnom natjeèaju.Prema njezinim podacima, HTV je u prva dva mjeseca ove godine potrošio 14 milijuna kuna za program iz ove dvije kategorije za koje se ne raspisuje javni natjeèaj, što èelnici HRT-a nisu negirali.
|
Govor u šiframa
Ravnateljica HTV-a Marija Nemèiæ objasnila je da æe kupnja programa javnim natjeèajem biti moguæa tek kada HRT bude imao trogodišnji poslovni plan i barem dvogodišnju programsku orijentaciju. Izvješæe o vanjskoj produkciji bilo je prepuno poslovnih tajni pa je raspravu bilo gotovo nemoguæe pratiti jer se èesto govorilo u šiframa. Zbog velikog broja kritika o izvješæu nije se ni pokušalo glasovati, veæ je taj dokument vraæen na doradu. Glasovalo se, meðutim, o ljetnoj televizijskoj shemi koja nije dobila pozitivno mišljenje pa je i ona vraæena na doradu. |
Saša Vejnoviæ
Obrazloženja
novinarskih nagrada i priznanja HND
za 2006. godinu
(www.hnd.hr
rezultati objavljeni u ponedjeljak, 7. svibnja u 14 sati, obrazloženja u utorak, 8. svibnja u 12 sati)
Zagreb, 7. svibnja 2007.
Ocjenjivaèki žiri u sastavu Mirella Rašiæ, Pjer Šimunoviæ, Tomislav Butorac, Dražen Korda, dr. Stjepan Maloviæ donio je odluku da se zajednièka nagrada Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatskog novinarskog društva
Nagrada Robert Schuman
u kategoriji pisano novinarstvo
dodijeli Nevenu Šantiæu
komentatoru Novog lista
Obrazloženje
Višegodišnji rad, znanje i iskustvo u praæenju tematike EU u ovog je autora najjaèe izraženo. Iako ponekad pristupa i s kritièkim osvrtom na pojedine politièke probleme i predrasude u procesu pristupanja RH EUi, Šantiæ o temama europskih integracija i putu približavanja RH punopravnom èlanstvu EU piše razumljivim jezikom s krajnjim ciljem da što bolje informira hrvatsku javnost u ispravnost èlanstva RH ovoj integraciji.
Žiri takoðer smatra da treba pohvaliti rad novinarke Margarete Zouhar iz Samoborskog lista zbog iscrpne analize tematike predpristupnih fondova EU. Ovom pohvalom žiri želi potaknuti i ostala lokalna i regionalna glasila da se ubuduæe više angažiraju u izvještavanju o EU.
u kategoriji radijsko novinarstvo
dodijeli Eliani Èandrliæ
novinarki HR Zagreb
Obrazloženje
Autorski koncept tjedne radijske emisije Euroviza nagraðene Eliane Èandrliæ istièe se analitièkim pristupom temama o europskim integracijama. Autorica na jednostavan i radijski slušljiv naèin nastoji slušateljima objasniti s raznih aspekata europske integracije kao takve ali i sam proces pristupanja RH EU podižuæi kritièku svijest javnosti.
u kategoriji televizijsko novinarstvo
dodijeli Damiru Matkoviæu
uredniku HTV
Obrazloženje
Matkoviæ, koji veæ dugi niz godina obraðuje europske teme s raznih aspekata te prati zbivanja u EU kao i put RH prema njezinu èlanstvu, svojom je emisijom na originalan naèin pokazao kako je EU kao temu moguæe prikazati televizijski ne samo suhoparnim i birokratskim jezikom veæ i na zanimljiv, lako razumljiv i edukativan naèin. Kombinirajuæi èinjenice i zanimljivosti putopisa, emisija na jednostavan naèin pokazuje kako èlanstvo u EU može utjecati na gospodarski razvoj upoznajuæi gledatelje s jednim gotovo nepoznatim djelom Europe.
Dobitnici priznanja Milan Grloviæ
Središnji odbor na sjednici održanoj 4. svibnja 2007. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli
Franu Potoènjaku
Obrazloženje
Pisanje mu je strast od davnih dana. Novinarstvom se bavi od srednje škole. Suraðivao u omladinskom listu Horizont. Od 1956. zaposlen na Radio Zagrebu sve do umirovljenja 1991. godine. Bio je najprije muzièki urednik, a zatim muzièki kritièar, prvi kojem je u svim medijima na svim prostorima bivše zajednièke države službeno priznat status kritièara zabavne glazbe u najširem smislu te rijeèi- od folka preko popa , rock do jazza. Suraðivao je dugo u tisku - Narodni list, Veèernji list, Vjesnik, Plavi vjesnik, Studio, Arena te listovima u drugim sredinama, itd.
Od 1991- 1994. èlan je Predsjedništva Hrvatskog novinarskog društva – predsjednici Gavranoviæ i Flego-, a u više navrata delegat i èlan Skupštine.
Unazad nekoliko godina obavljao je dužnost èlana Izvršnog odbora Ogranka umirovljenih novinara i ovom mandatu.
Nagraðen je nagradom Zlatno pero DNH 1982. godine, a dobitnik je i više priznanja svoje matiène kuæe Hrvatski radio Zagreb.
Aktivnim sudjelovanjem u radu HND, njegovim komisijama, Predsjedništvu HND, Klubu, Ogranku umirovljenika dao je veliki doprinos ugledu novinarske profesije, a kao vrhunski profesionalac borio se i za dignitet naše profesije.
Stipi Joliæu
Obrazloženje
Novinarstvom se poèeo baviti 1965., i to kao radnik - u tvornièkom listu Rade Konèara u Zagrebu, a nastavio kao student sociologije i filozofije 1969. - 1972. u omladinskim listovima (èlan redakcije, urednik i suradnik) – Omladinski tjednik, Studentski list i TLO (Tjedni list omladine). Potom se zaposlio u Plavom vjesniku, a 1973. prešao u Veèernji list u kojem je radio do 2002. kad je otišao u prijevremenu mirovinu.
Osim u Veèernjem listu u kojem je objavio tisuæe èlanaka i 50-tak feljtona, puno je tekstova objelodanjeno i u drugim medijima, ponajprije u Vjesniku, VUS, Startu, Danasu, Studiju, Vikendu, Tjedniku odabranih priloga (TOP), Areni, Fokusu, Radnièkim novinama, Lovaèkom vjesnik,u itd., pa i u nekim inozemnima listovima.
Cijelu novinarsku karijeru bio je reporter i jedan od protagonista istraživaèkog novinarstva, koje u Hrvatskoj ima mnogo dublje korijene nego se to danas govori. U svojim istraživaèkim tekstovima najviše se bavio konfliktnim temama iz podruèja društveno-ekonomskih i socijalnih odnosa. Za seriju tekstova o financijskim i proizvodnim malverzacijama u tada èuvenoj zagrebaèkoj Tvornici televizora RIZ-u, 1978. dobio je nagradu Zlatno pero godine DNH. Hrvatsko novinarsko društvo je 2000. nagradilo je dva njegova istraživaèka èlanka o zagaðivanju Plitvica - nagradom Velebitska degenija.
Bio je jedan od osnivaèa Sindikata novinara Hrvatske 1990., a osnivaè novinarskog sindikata u Veèernjem listu, èiji je predsjednik bio do 1994., zatim predsjednik Sindikata novinara Hrvatske od 1991.do 1996., te èlan Izvršnog i Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva od 1992. do 1996. godine.
Njegov najveæi uspjeh u sindikalnom radu je organiziranje novinara u novinarski sindikat u teškim ratnim uvjetima, te potpisivanje prvih novinarskih kolektivnih ugovora u sedam najveæih medija u Hrvatskoj 1996. godine.
Istodobno u Veèernjem listu bio je èlan Radnièkog vijeæa, a potom njegov predsjednik od 2001. do 2002.
Od 1997. do danas predavaè je Amerièkog centra za meðunarodnu radnièku solidarnost AFL – CIO – za interno komuniciranje i komuniciranje s medijima. Dosad je održao devedesetak trodnevnih seminara za predsjednike sindikata i sindikalne povjerenike.
Uz sve to objavio je i dvije knjige: «Interno informiranje i komuniciranje u sindikatu i poduzeæu» u rujnu 2002., koju je izdala Press Data – medijska agencija Hrvatskog novinarskog društva , te u sijeènju 2003. «Kako komunicirati s novinarima, medijima i javnošæu» (isti izdavaè).
Trenutaèno je potpredsjednik Novinarskog vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva i poèasni predsjednik Sindikata novinara Hrvatske
Siniši Hanèiæu
Obrazloženje
Siniša Hanèiæ dugogodišnji je fotoreporter i urednik foto rubrike 24 sata. U protekloj godini dao je velik doprinos radu Zbora fotoreportera kao èlan žirija za dodjelu nagrada te kao jedan od onih koji se najviše založio da bi Zbor u prošloj godini organizirao šest izložaba Hrvatska novinska fotografija.
Prošle godine Zbor fotoreportera izdao i prvu knjigu Hrvatska novinska fotografija na èijoj je izradi Siniša Hanèiæ aktivno sudjelovao u odabiru fotografija i pronalaženju sponzora kako bi se mogla objaviti.
U akciji Zbora fotoreportera za pomoæ našoj nažalost preminuloj kolegici Ani Rukavini upravo je Siniša Hanèiæ bio pokretaè cijele akcije, organizator aukcije fotografija i cijelog projekta koji je pratio ovu humanitarnu akciju.
Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za tisak za 2006. godinu u sastavu: Božica Brkan, predsjednica i èlanovi Ognjen Alujeviæ, Zdenko Duka, Zlatko Herljeviæ, Orlanda Obad, Drago Hedl i Šenol Selimoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da se
Nagrada Marija Juriæ–Zagorka za vijest/izvještaj za tisak za 2006.
dodijeli Branku Škoriæu
za serija tekstova o Sluèaj Maškarin
objavljeno u Novom listu, 23.-27. svibnja i 1.-9. kolovoza 2006.
Obrazloženje
Branko Škoriæ, novinar Novog lista, prvi je objavio vijest, a potom i serijal tekstova kojima je problematizirana operacija slijepog crijeva Rabljanina Miroslava Maškarina, nakon koje mu je amputirana noga i jedva je
Prijetnja novinaru Gordanu Maliæu sudskim progonom novi je i, na žalost, ne usamljen pokušaj zastrašivanja hrvatskih novinara da ne bi, po vragu (ili po Vijeæu Evrope, nekima sve isto), argumentirano komentirali postupke vlasti. Ta se prijetnja sluèajno podudarila s ostavkom suca talijanskoga Ustavnog suda Romana Vaccarelle, pa možda nije na odmet prisjetiti se i jednoga i drugog sluèaja.
Vaccarella, poznati pravnik i odvjetnik, izabran je u Ustavni sud 2002, kao kandidat koga je istaknula Berlusconijeva stranka Forza Italia u svojoj kvoti. Odradio je pet godina svoga osmogodišnjeg mandata a sada je odstupio indigniran, veli, pritiscima nekih ministara koji se paèaju u domenu Ustavnog suda.
Što su rekli ti ministri? Da smatraju da je referendumsko pitanje o izbornom zakonu, koje predlažu potpisnici, u suprotnosti s Ustavom, dakle neprihvatljivo. Upravo o tome se, po ustaljenom obrascu, mora izjasniti Ustavni sud, koji za svaki predloženi referendum ispituje ustavnost, a time i prihvatljivost referendumskog pitanja. Dakle, ustavotvorac je unaprijed pretpostavio da ta pitanju mogu, a ne moraju, biti i u neskladu s Ustavom. Nema li graðanin pravo imati i izraziti mišljenje o tom pitanju? Nema li to pravo i politièar? Je li ustavni sudac takva mimoza da svako mišljenje osjeæa kao nepodnošljiv pritisak? Je li i ostavka suca naèin pritiska na preostale kolege?
Kako god odgovorili na ta pitanja, ostaje èinjenica da je Ustavni sud odbio ostavku svog èlana, ali je sudac pri njoj ustrajao.
Ni sudac u ostavci Vaccarella, niti Ustavni sud kao cjelina, a ni nadležni tužilac pri Ministarskom sudištu (posebnome i nadležnome za ministre) nije našao za shodno da ustane tužbenim prijedlogom protiv ministara na koje se uvrijedio Vaccarella. Ta je raspra zasad razriješena ostavkom kao javnim èinom indignacije suca.
U Zagrebu meðutim, kako èitamo u našim novinama, Županijski sud zahtijeva od Državnog odvjetništva da tuži novinara Gordana Maliæa koji je komentirao tri veæ donesene presude nekog suca tog suda. Sud - kako novine prenose rijeèi sudskog glasonoše - smatra da je time novinar poèinio kazneno djelo “prisile prema pravosudnom dužnosniku”.
Potpisanome novinaru, koji nije dovršio studij prava pa mu ostaje samo logika, nije baš jasno kako to novinar utjeèe na suca koji je presudu veæ donio, te èime mu je on to “uèinio silu”: uperio u nj oštra slova, pa mu ih zarinuo do balèaka?
Vjerojatno zakon daje osnove za takvu prosudbu, a zakoni, kao što smo veæ pisali, miomirišu od zakonodavca, kao i riba od glave. U Italiji postoji izreka da se prijateljima zakoni interpretiraju, a na ostale se primjenjuju. O Hrvatskoj je možda bolje se ne izjašnjavati: nije li svrha tih postupaka sudbene vlasti baš da se zaèepe usta novinaru, da se ganja jednoga a uplaši stotine?
Vlasti je imanentno da se šaca kritike: kritika dovodi u pitanje aureolu svemoæi kojom vlast sebe prikazuje kao boga na zemlji. Kada Papin entourage ovih dana izjednaèuje kritiku nekog komièara s terorizmom - pokazuje koliko je komièna veæ sama ta poza nedodirljivosti, ali koliko može biti i opasna (hvala Bogu da je Crkvi oduzeo državu i s njome moguænost da zatvara i smièe, ukoliko je to bio On). Županijski sud meðutim jest državna vlast, ona sudbena.
Vlast korumpira, zakljuèio je Saint-Just (koga je vlastita vlast potom skratila za glavu), apsolutna vlast apsolutno korumpira - dopunio je revolucionara konzervativni Lord Acton. Ta se maksima odnosi na svaku vlast, dakle i na sudbenu.
Prezajuæi od kritike, vlast priznaje koliko je nesigurna u sebe. Autoritet koji se mora braniti silom pokazuje da mu snaga nije u argumentu nego “u topuzu”; crimen laese maiestatis i danas ostaje jednom od najodioznijih pravnih dosjetki, koja se, uostalom, na dulju stazu vazda vraæala kao bumerang (tko iz povijesti nije nauèio koliko je djelotvorno bilo proganjanje kršæana zbog “uvrede velièanstva” “božanskog cara”, zaista je zaslužio da mu se povijest ponovi). Koliko vlast osionije reprimira pravo na kritiku sebe, toliko je ta vlast bliža diktatorskoj, svodeæi graðanina više na podanika.
Ilustrativno je, baš u tom sklopu, da hrvatsku sudbenu vlast - u konkretnom sluèaju zagrebaèki Županijski sud - iritiraju komentari koji se odnose na konkretne sudske presude, i koji su potkrijepljeni argumentima, a ne paušalno i neargumentirano pljuvanje po sudstvu u cjelini, kojega zaista, na žalost, ne manjka u hrvatskim glasilima, ne uvijek iz novinarskih pera, ali ne i bez odgovornosti urednika. Uostalom, sve više presuda je dovoljno citirati, zajedno s obrazloženjima, jer im nikakva komentara ne treba. Novinar, napokon, ne komentira radi sebe, nego da bi podastro temu za razmišljanje publici, graðaninu koji bi morao biti temelj vlasti.
Èini li se logiènim da se na kritike ministara reagira ostavkom, a na kritike novinara sudskim gonjenjem? Nemaju li izabrani narodni zastupnici pravo više? Baš naprotiv.
Naèelo trodiobe vlasti može biti razlog da se dužnosnici neke od vlasti suzdrže od komentiranja odluka one druge vlasti pa je s te strane uvijek upitno koliko je umjesno kad politièari komentiraju sudske odluke ili postupke, ali i kada suci (pojedinaèno ili kroz udrugu) komentiraju odluke inih vlasti, izvan gabarita sudskog postupka. Ta ogranièenja ne vrijede za graðane izvan krugova vlasti, a za novinare - nota bene - i ne smiju vrijediti. Naime, Vijeæe Evrope je na èetvrtoj ministarskoj konferenciji o politici sredstava masovnog komuniciranja (u Pragu 7-8 prosinca1994), dogovorilo i naèelo da “novinstvo (...) podvrgava djelovanje razlièitih tipova vlasti stalnome kritièkom preispitivanju”. To naèelo obavezuje i Hrvatsku, pa bi možda zakonodavcu dobro bilo da malo razmisli koliko je hrvatski zakon, kako ga interpretira Županijski sud u Zagrebu, usklaðen s tim ratificiranim meðunarodnim aktom.
Nije potreban proroèki dar da se predvidi kako æe ova akcija protiv novinara Maliæa biti interpretirana u Vijeæu Evrope, i u drugim meðunarodnim tijelima. Hrvatska iz godine u godinu niže kotira na rangovnim ljestvicama medijskih sloboda, a možemo se kladiti da æe ovaj primjer biti citiran dogodine, kada ta tema opet stigne na dnevni red.
Inoslav Bešker
Programsko vijeæe HRT-a æe na današnjoj sjednici otvoriti prijave na natjeèaj za glavnog ravnatelja HRT-a nakon èega æe odrediti datum razgovora s kandidatima i termin za konaènu odluku. Više pozornosti mogla bi izazvati rasprava u nastavku sjednice tijekom koje æe se vjerojatno predložiti i razrješenje glavnog urednika informativnog programa televizije Vladimira Ronèeviæa. Na prošloj sjednici od Ronèeviæa se tražila isprika zbog izvještavanja informativnog programa HTV-a o sukobu Danka Bljajiæa i Jadranke Kolareviæ, no on to još nije uèinio, a ako je suditi prema najavama, do isprike neæe ni doæi. Ronèeviæ, meðutim, neæe slijediti primjer svoje kolegice Tanje Šimiæ koja je sama podnijela ostavku, veæ je najavio da se "neæe predati bez borbe". Vijeæu su kandidature ponovno poslali Andrea Feldman, Davor Dušak, Orjen Riðanoviæ, Darko Staklenac, Mile Pešorda, Tomislav Radiæ, Vjekoslav Krsnik. Najveæi favorit je i dalje Vanja Sutliæ. Meðu onima koji su se sada prvi put prijavili su i Zlatko Zeljko, Branko Debeljak, Robert Heinrich i Krunoslav Matijeviæ Klobuèar. Meðu mnogo afera koje tresu HRT u posljednje vrijeme našla se i ona Sanje Mikleuševiæ, urednice emisije "Otvoreno", kojoj je ekspresno umanjena plaæa za 30 posto. Mikleuševiæ je, naime, dala snimku sigurnosnih kamera HRT-a novinaru Feral Tribunea, koja dokazuje da je odvjetnik Branimira Glavaša doista koristio službeni automobil Osjeèko-baranjske županije. Ona je to sama priznala, a kazna je uslijedila u rekordnom roku.
Saša Vejnoviæ
Rezultati natjeèaja za novinarske nagrade
Hrvatskog novinarskog društva za 2006. godinu
Nagrada Robert Schuman
Ocjenjivaèki žiri u sastavu Mirella Rašiæ, Pjer Šimunoviæ, Tomislav Butora, Dražen Korda, dr. Stjepan Maloviæ o zajednièkoj nagradi Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatskog novinarskog društva Robert Schuman odluèio je da se
u kategoriji pisano novinarstvo nagradu nagrada dodijeli
Nevenu Šantiæu, komentatoru Novog lista
u kategoriji radijsko novinarstvo nagrada dodijeli
Eliani Èandrliæ, novinarki HR Zagreb
u kategoriji televizijsko novinarstvo nagrada dodijeli
Damiru Matkoviæu,uredniku HTV
Priznanje Milan Grloviæ
Središnji odbor na sjednici održanoj 4. svibnja 2007. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli Franu Potoènjaku, Stipi Joliæu i Siniši Hanèiæu
Ocjenjivaèki odbor na novinarske nagrade za 2006. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.
Ocjenjivaèka skupina za pisane radove Božica Brkan, predsjednica i èlanovi Ognjen Alujeviæ, Zdenko Duka, Zlatko Herljeviæ, Orlanda Obad, Drago Hedl i Šenol Selimoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je sljedeæe
Za vijest/izvještaj nagradu je dobio:
Branko Škoriæ, za serija tekstova o Sluèaj Maškarin
Novi list, 23.-27. svibnja i 1.-9. kolovoza 2006
Za istraživaèko novinarstvo nagradu je jednoglasno dobila:
Ljiljana Mariæ, za istraživanje Sluèaj Zec, objavljeno u Veèernjem listu
Za komentar/ kolumnu nagradu je dobio
Miodrag Šajatoviæ, za kolumnu Ekonomalije, u tjedniku Lider
Za internet nagradu je dobio jednoglasno
Inoslav Bešker, za interaktivnu kolumnu Pitajte Beskera, www.jutarnji.hr
Nagrada Nikša Antonini
Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je
Ratko Mavar, za portret Ane Rukavine,
Vjesnik, 10. studenog 2006.
Nagrada Ivan Fabijan
Fotoreporterski žiri radio je u sastavu Livio Andrijiæ, Silvano Ježina, Zvonko Kucelin, Igor Šoban i Sandra Kruniæ odluèio je da
Nagradu Ivan Fabijan,za najbolju fotografiju s podruèja kulture i umjetnosti dobije
Sandro Lendler
Nagrada Pavao Cajzek
Fotoreporterski žiri radio je u sastavu Mišo Lišanin, predsjednik, Robert Valai, Lana Slivar-Dominiæ, Ratko Mavar i Siniša Hanèiæ odluèio je da
Nagradu Pavao Cajzek,za fotoreportera godine za ukupan rad dobije Željko Lukuniæ
Ocjenjivaèka skupina za radio Franjo Marinkoviæ predsjednik, Ana Jergoviæ, Sreæko Lipovèan, Muharem Kulenoviæ i Gordana Simonoviæ o Nagradi Marija Juriæ Zagorka odluèila je slijedeæe
Za radijsku reportažu nagradu je dobila
Nives Nedved, za reportažu sa Desetog meðunarodnog festivala igrane i dokumentarne radio-drame Prix Maruliæ, Starim tekstovima u pohode,
HR Zagreb 16. svibnja 2006.
Za najbolje ureðenu radijsku emisiju nagradu je dobila jednoglasno
emisija Radiovizija. HR Zagreb, II program,
urednica Dubravka Družinec Ricijaš
Ocjenjivaèka skupina za televizijske radove u sastavu Tena Perišin, predsjednica, èlanovi Goran Miliæ, Dragan Baliæ, Duško Rastovac, Sanja Kapetaniæ, Igor Bobiæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je sljedeæe
Za televizijsku vijest/izvještaj nagradu je jednoglasno dobio
Edi Škovrlj, za izvještaj o prometnoj nesreæi na autocesti Zagreb-Split, tunel Ledenik
HTV, Dnevnik, 28. srpnja 2006. godine
Za televizijsko istraživaèko novinarstvo nagradu je dobio jednoglasno Siniša Kovaèiæ, za istraživanje o vlasništvu nad DTK mrežom,
HTV, Dnevnik 29. rujna 2006.
Za televizijski intervju nagradu je jednoglasno dobio
Mislav Bago, za intervju s Ivom Sanaderom, 21. prosinca 2006. godine
i Ivicom Raèanom, 20. prosinca 2006. godine
HTV, emisija Otvoreno
Nagrada Žarko Kaiæ
Nagradu za snimateljski rad Žarko Kaiæ jednoglasno je dobio
Maroje Žanetiæ, za Ljuljanje mosta preko Rijeke Dubrovaèke,
HTV Dnevnik, 7. ožujka 2006. godine
Nagrada Otokar Keršovani
Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri ocjenjivaèke skupine o nagradi za životno djelo za 2006. godinu donio je odluku da
Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobije Vojo Šiljak
Nagrada Novinar godine
Za nagradu Novinar godine Ocjenjivaèki odbor nominirao je trojicu kandidata Mislava Bagu, Augustina Palokaja i Mislava Togonala.
O izboru izmeðu tri nominacije glasovali su svi èlanovi Hrvatskog novinarskog društva, a ime dobitnika objavljuje se na sveèanoj dodjeli svih nagrada u Novinarskom domu, Zagreb, Perkovèeva 2 u utorak,
8. svibnja 2007. godine u 12 sati.
Za novinara godine proglašen Mislav Bago.
Hrvatska medijska scena doživjela je ovih dana dvije lijepe vijesti. Prvo, u izvješæu Freedom Housea o medijskim slobodama u svijetu napredovala je za pet mjesta, skoèila je s 85. na 80. mjesto u svijetu. I drugo, ali nipošto manje važno, nekadašnji žestoki neprijatelji Ivo Pukaniæ i Ninoslav Paviæ obnovili su prijateljstvo u jednom zagrebaèkom restoranu. Dakle, na medijskoj sceni ruže samo što nisu propupale. Poènimo od aktera. Nije li ohrabrujuæe kad hrvatski predsjednik Stjepan Mesiæ i Bodo Hombach, vodeæi èovjek njemaèkog WAZ-a, uspiju spojiti dva zakleta protivnika oko zajednièkog cilja, Foruma izdavaèa koji æe se održati 28. lipnja u Zagrebu? I kad njih dvojica, dakle Pukaniæ i Paviæ, zajednièkom fotografijom ovjekovjeèe ruèak gdje su dogovorili detalje organizacije? Evocirajmo samo nekoliko uspomena: Pukaniæ je 2001. godine pokrenuo dnevni list Republika s èije se naslovnice nije skidala prièa o aferi Grupo, s Ninom Paviæem, Miroslavom Kutlom i drugima u glavnoj ulozi; zatim je Paviæ nakratko završio u pritvoru, a Nacional objavio ukupno 52 fotografije predsjednika Uprave EPH s lisièinama na rukama; i onda dvoje novinara koji su za Pukaniæa nosili cijelu aferu Grupo, Jasna Babiæ i Mladen Pleše, postanu sastavni dijelovi EPH imperija, a Puki se ubrzo naðe s Paviæem u zagrljaju. Može li onda medijska scena u ovakvoj zemlji biti loša? Freedom House, meðutim, ima još nekih zamjerki i Hrvatsku po medijskim slobodama svrstava uz bok Crnoj Gori. Hrvatskoj se zamjeraju stvari na koje smo mi veæ gotovo oguglali. Recimo, imenovanje èlanova Upravnog vijeæa Hine mimo svih kriterija, pa onda njihova naprasna smjena,; suspenzija dvojice urednika na HTV-u zbog emitiranja Mesiæeva proustaškog govora iz 1992. godine, onda i prijetnje novinaru Dragi Hedlu zbog pisanja o Branimiru Glavašu, pa tužba predsjednika Mesiæa protiv Veèernjeg lista zbog èlanka u kojem ga se optužuje da je bio agent Udbe i tako dalje. A na kraju, ali opet nipošto najmanje važno, spominje se sve veæa podreðenost medija interesima moænih oglašivaèa. Tome se pak teško može stati na kraj. Ni u svijetu, a kamoli u Hrvatskoj. Mediji mogu biti u vlasništvu korporacije ili ovisiti o oglasima raznih korporacija. Treæa opcija sve je nedostižnija. Dušebrižnici se s nostalgijom prisjeæaju vremena kad su mediji bili pod politièkim pritiskom. On je budio novinarski prkos, protiv njega se bilo lako boriti pred meðunarodnom zajednicom, a osim toga, ta duševna bol dobro se znala i naplatiti od stranih fondacija. Dolaskom demokracije sve to netragom je nestalo i mediji su prepušteni tržištu. U najbrutalnijem obliku. Stoga se ne treba èuditi zagrljajima dojuèerašnjih protivnika. U nevolji se ipak poznaju prijatelji.
|
|
PRESS RELEASE |
|
For immediate release - 3rd May 2007 |
|
Azerbaijan: Journalist Imprisoned for Defamation |
|
ARTICLE 19 issued an open letter to the president of Azerbaijan Ilham Aliyev, expressing concern at the sentencing of the editor of the Gundelike Azerbaijan Eynulla Fatullayev.
ARTICLE 19’s expressed its grave concern at the continued arrests and violent attacks on media representatives in Azerbaijan. The latest case involves the arrest of Eynulla Fatullayev, founder and senior editor of Realny Azerbaijan and Gundelike Azerbaijan, and the violent attack on the deputy editor of Gundelike Azerbaijan, Uzeir Jafarov.
Mr. Fatullayev was recently prosecuted due to an article written in 2005 in Realny Azerbaijan where he criticised the Azerbaijani authorities and armed forces for failing to protect residents of the town of Khojaly during the siege of the town by Armenian forces in February 1992, at the time of the Karabakh conflict. He was charged with defamation under article 147 of the criminal code and on 20 April 2007 was found guilty of offending refugees from Khojaly. He was sentenced to two and a half years in prison and was taken into custody directly from the courtroom.
It is especially worrying that on the same day as Mr. Fatullayev was sentenced, his deputy Uzeir Jafarov was brutally attacked and taken to hospital with serious injuries. The attack came hours after Jafarov testified in a Baku court in favour of Eynulla Fatullayev.
Mr. Fatullayev becomes the fifth journalist currently imprisoned in Azerbaijan, giving the country one of the worst records in the region for the treatment of journalists.
ARTICLE 19 calls for the immediate release of Mr. Eynulla Fatullayev and urges the president to take all necessary steps towards the decriminalization of defamation.
|
|
NOTES TO EDITORS |
|
• For more information: please contact Anoush Begoyan, tel:+44 20 7278 9292, anoushb@article19.org
• To view a copy of the letter go to: http://www.article19.org/pdfs/letters/azerbaijan-defamation.pdf
|
|
ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.
If you no longer wish to remain on ARTICLE 19's mailing list, please unsubscribe here
Alternatively, if you would like to receive region specific information only, send an email to subscribe stating which regions you would like to receive information about. |
|
ARTICLE 19
6-8 Amwell Street London EC1R 1UQ United Kingdom
Tel: +44 20 7278 9292 - Fax: +44 20 7278 7660 - info@article19.org - www.article19.org
|
|
|
PRESS RELEASE |
|
For immediate release - 3 May 2007 |
|
World Press Freedom Day
Iraq: Media Under Siege |
|
ARTICLE 19 is deeply saddened by the recurring attacks on journalists, media personnel and on the right of free expression in general in Iraq. In the month of April alone, several serious targetted attacks on well-known and respected journalists have occurred, demonstrating the ever-increasing impact of the lawlessness and violence on the media’s ability to convey information and ideas to the Iraqi people. The latest victim, Amal Al-Mudarress, a well-respected reporter, narrowly escaped an attempt on her life on Sunday April 29.
Mrs Al-Mudarres was attacked by an armed group on her way to work in Baghdad and was seriously injured in the head and chest. She was shot a number of times and is currently in hospital struggling for her life.
“The media in Iraq is being unrelentingly targeted and attacked by all sides including the various armed groups, the Iraqi authorities and US forces” said Dr Agnès Callamard, Executive Director of ARTICLE 19.
On April 12, a gunman shot dead journalist Iman Yussef Abdallah and her husband east of Mosul. The bodies of the two victims were set alight in their vehicle. Mrs Abdallah worked for the radio of the Mosul workers' union.
Earlier that month, Baghdad TV station and Dar Al-Salam radio were targeted by a suicide bomber driving a truck full of explosives. The attack claimed the life of Mr Ahmad Jaber, Assistant Director of the station.
More than 50 journalists have been abducted in Iraq in the past four years, 18 over the last 12 month, according to the Iraqi Journalists Freedom Observatory. While most have been brutally killed soon after their abduction, the fate of 12 journalists remains unknown. Talal Hashim Birkadar, the editor for weekly newspaper Aldiyar, were kidnapped on March 6 in Karkuk city, north of Baghdad. His fate, and the identity of, the group that kidnapped him ,are still unknown. Also in March, Jamal Alzobidi, the chief editor of the Baghdadi newspaper Alsafeer, was kidnapped opposite his work place in Baghdad. A week after, on the March 5th, he was found dead.
Iraqi journalists have been subjected to arbitrary arrest and detention by both the Iraqi and the American authorities and have been held without charge and without access to legal assistance, human rights organisations or their families for prolonged periods of time, sometimes for years. Al-sabah newspaper journalist, Forat Al-atabi was arrested by the American forces two months ago and remains held in custody without charge. According to the Iraqi Journalists Freedom Observatory, the American forces have not provided any information about his condition or reasons behind his arrest despite a number of requests. Similarly the Pulitzer Prize winner Bilal Hassan of the Associated Press who was arrested last year in Ramadi, remains in American custody to this day for “imperative reasons of security.” He has yet to be charged. ARTICLE 19 calls upon the American forces and the Iraqi government to charge or release journalists held in custody as they are entitled to a swift and fair trial.
In northern Iraq, attacks are also occurring. According to Al-Fayhaa TV channel in Suliemania, Kurdistan, in April armed forces supported by the police entered the building and attacked ten members of staff. Earlier that month, independent journalist Nebz Koran was arrested in Erbil by a group of men dressed in military uniform. While the security forces in Kurdistan have strongly denied any responsibility for the attack, many journalists in Kurdistan have considered these two incidents as a warning from the authorities.
“On the occasion of World Press Freedom Day, ARTICLE 19 reiterates its commitment to securing freedom of expression in Iraq and urges others to join in solidarity with Iraqi journalists in their struggle to carry out their daily work without threats or fear of reprisal.” said Dr Agnès Callamard, Executive Director of ARTICLE 19.
|
|
NOTES TO EDITORS |
- For more information, please contact please contact Hoda Rouhana, MENA Programme Officer, +44 207 2789292, hoda@article19.org
- ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works around the world to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees freedom of expression.
|
|
ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.
If you no longer wish to remain on ARTICLE 19's mailing list, please unsubscribe here
Alternatively, if you would like to receive region specific information only, send an email to subscribe stating which regions you would like to receive information about. |
|
ARTICLE 19
6-8 Amwell Street London EC1R 1UQ United Kingdom
Tel: +44 20 7278 9292 - Fax: +44 20 7278 7660 - info@article19.org - www.article19.org
|
Media release
3 May 2007
IFJ Urges Nigeria to Launch Independent Investigation into “Inhumane” Beating of Cameraman by Police Officers
The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the Nigerian authorities to launch an independent investigation into the “inhumane” beating of Dare Folorunso, a cameraman with the state-owned Ondo State Radiovision Corporation, by police officers who accused him of shooting “offensive” video of female police officers.
“We firmly condemn this inhumane beating and we call on the Ondo State government to conduct an independent investigation on this action,” said Gabriel Baglo, director of the IFJ Africa office. “We express our solidarity with him and hope he will recover soon.”
On 1st May, Folorunso was assigned to cover the celebration of International Workers’ Day in Ondo State in South-western Nigeria at the Akure township stadium. While Folorunso was shooting in the stadium he was surrounded by about ten police officers who started beating him until he was unconscious.
The cameraman was then rushed to the hospital where he was chained to the bed. He was later unchained after journalists and officials intervened.
According to local sources, Folorunso was attacked after some female police officers complained to their colleagues that the cameraman had recorded “offensive” video of them.
The IFJ urges the Nigerian government to take strong measures to stop the repeated attacks on media workers by security forces and to bring the perpetrators of such attacks to justice.
“In recognition of World Press Freedom Day we call on the government to ensure that journalists can work safely and freely in Nigeria,” Baglo said.
For further information contact the IFJ: +221 842 01 43
The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 115 countries
ZAGREB - U povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) upozorili su na loš profesionalni položaj i sve veæu nesigurnost novinara u hrvatskom društvu. HND podsjeæa graðane da je sloboda novinstva i novinarstva i njihova steèevina, te da braneæi medijske slobode i prava ujedno brane i svoje slobode i prava. Takoðer istièe da je prema broju novinarskih žrtava 2006. bila najpogibeljnija godina u povijesti svjetskog novinarstva, te da je tijekom Domovinskog rata poginulo 14 hrvatskih novinara.
Pozivajuæi se na Deklaraciju Skupštine europske novinarske federacije (EFJ), HND upozorava na još zamjetan utjecaj javnih vlasti na nacionalne javne medije kao što su HRT i Hina, na ureðivaèku politiku Vjesnika, te osobito na lokalne medije, što bi moglo opteretiti i pregovore Hrvatske s EU-om. HND upozorava novinare, urednike i vlasnike medija na opasnu eroziju profesionalne etike, odnosno na èinjenicu da i mediji uèestalo krše nacionalna, vjerska, seksualna i ina prava pojedinaca i skupina te posebice djece.
Izvršni odbor SNH poziva sve novinare i medijske radnike u Hrvatskoj da u èetvrtak, 3. svibnja, s "Pet minuta gromoglasne tišine" od 11,55 do 12 sati upozore poslodavce, nadležne organe i javnost na svoje nezadovoljstvo sve lošijim uvjetima za profesionalni rad i sve veæom nesigurnošæu rada u medijima, kako onim velikim u vlasništvu stranih kompanija ili države, tako i u malim koji su izloženi dodatnom pritisku lokalnih moænika.
Nerijetko se ne poštuju ni odredbe kolektivnih ugovora potpisanih na razini medijskih kuæa. Primjetan je sve veæi pritisak medijskih poslodavaca da se kolektivni ugovori jednostrano otkažu i zamijene naizgled povoljnijim individualnim ugovorima, koji kratkoroèno nude bolje materijalne uvjete, ali dugoroèno ne jamèe ni minimum sigurnosti koju jamèi kolektivni ugovor. Pregovori o Prijedlogu kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske na nacionalnoj razini traju veæ èetiri godine zbog nespremnosti poslodavaca da novinarima i medijskim radnicima priznaju neka temeljna prava, upozorava SNH.(Hina)
Hrvatska na 80. mjestu po slobodi medija
Nevladina organizacija za promicanje graðanskih sloboda iz SAD-a, Freedom House, u svom godišnjem izvješæu o medijskim slobodama u svijetu svrstala je Hrvatsku meðu zemlje s djelomièno slobodnim medijima. Istraživanje za 2006. obuhvaæa analitièka izvješæa i rangiranje s univerzalnim nizom od 23 pitanja u tri kategorije kojima se ocjenjuje zakonsko, politièko i gospodarsko okruženje u kojem djeluju mediji, a na temelju kojih se zemlje boduju od 0 do 100. Po stupnju u kojem svaka zemlja dopušta slobodan protok vijesti i informacija, njezini mediji ocjenjuju se kao "slobodni" (0 do 30 bodova), "djelomièno slobodni" (31 do 60 bodova) i "neslobodni" (61 do 100 bodova). Hrvatska s ukupno 37 bodova dijeli 80. mjesto na ljestvici Freedom Housea s Crnom Gorom i Bolivijom. Maðarska i Slovenija dijele 39. mjesto s 21 bodom u kategoriji "slobodnih" medija, Srbija je na 84. mjestu s 39 bodova, a BiH i Makedonija dijele 98. mjesto s 45 bodova u kategoriji "donekle slobodnih". Hrvatska je u prošlogodišnjem izvješæu s 39 bodova bila na 85. mjestu ljestvice.
Ujedno vas molimo da kad sudite o novinarskom poslu, uzmete u obzir da je po broju novinarskih žrtava 2006. godina bila najpogibeljnija godina u povijesti svjetskog novinarstva, te da je tijekom Domovinskog rata èetrnaest hrvatskih novinara poginulo na mjestima s kojih su upravo vas izvještavali. Prijetnje i napadi na slobode i prava novinara danas, prijetnje su i napadi na vaše slobode i prava.
HND, pozivajuæi se i na Deklaraciju Skupštine Europske novinarske federacije (EFJ), upozorava na još zamjetan utjecaj javnih vlasti na nacionalne javne medije kao što su HRT i Hina, potom na ureðivaèku politiku Vjesnika, te osobito na lokalne medije, što bi, kako se kaže u Deklaraciji, moglo opteretiti i pregovore RH s EU.
HND upozorava novinare, urednike i vlasnike medija na opasnu eroziju profesionalne etike, odnosno, na èinjenicu da i mediji uèestalo krše nacionalna, vjerska, seksualna i ina prava pojedinaca i skupina.Upozoravamo na iznimno opasna kršenja prava djece i maloljetnika. Dostojanstvo novinarskog posla mjeri se obranom prava najslabijih i najugroženijih èlanova društva.
Sve aktere medijskog, politièkog, gospodarskog i kulturnog života pozivamo na poticanje atmosfere snošljivosti i tolerancije u javnom prostoru u kojemu se mogu oèekivati i takvi stavovi s kojima se osobno ne slažemo. Dopustiti drugome i drukèijemu da javno govori, te slušati ga poziv je svakome èovjeku, a osobito javnim osobama, meðu koje, naravno, ubrajamo i novinare.
Dragutin Luèiæ,
Predsjednik HND
Zloupotreba funkcije Prije posljednjih zakonskih izmjena to je tijelo brojalo 25 èlanova od kojih su 22 èlana predlagale nevladine udruge i neke znaèajne institucije. Meðu ostalima bili su tu predstavnici udruga potrošaèa, mladih, zaštitnika ljudskih prava, ekoloških, književnih i medijskih udruga, predstavnika filmskih umjetnika, ali i Matice hrvatske, HAZU-a i slièno. Sve njih predlagale su izravno same zajednice udruga, a Ministarstvo kulture automatizmom ih je potvrðivalo. Po jednog su èlana postavljali predsjednici Republike, Vlade i Sabora, no oni nisu bili politièari veæ istaknuti javni djelatnici, profesori i akademici. Taj je model bio naèelno dobar, meðutim problem je bio što je to tijelo bilo odgovorno samo za program, dok je za menadžerski dio HRT-a bilo zaduženo Upravno vijeæe. Njegovih je sedam èlanova izravno postavljao Sabor i oni su postavljali ravnatelja. To je funkcioniralo sve dok Vijeæe nije izabralo èelnike programa koji nisu bili po volji ravnatelju. Suradnja je tada pukla, a HRT je bio u totalnom rasulu. Tada je Raèanova koalicija promijenila Zakon o HRT-u kojim je ukinuto Upravno vijeæe, a Programsko je dobilo sve ovlasti: postavljanje glavnog ravnatelja i potvrðivanje svih ostalih upravnih i programskih èelnika HRT-a. No, broj èlanova smanjen je na 11, a njih imenuje Sabor nakon dogovora vlasti i opozicije. Prvo vrijeme èinilo se da novi model i nije tako loš, no sada je jasno da to tijelo gubi gotovo svaki svoj smisao. Kao i u onom mnogobrojnijem Vijeæu, u kojem se dio èlanova povezao i krenuo u osnivanje vlastite stranke, veæina sadašnjih èlanova ozbiljno se organizirala i ruke podižu kao uvezane marionete. Svoju funkciju poèeli su i zloupotrebljavati, pa tako sate i sate lamentiraju o uglavnom nevažnim i zapravo osobnim stvarima, a važnije preèuju. Tako na posljednjoj sjednici nitko nije tražio odgovornost iako je HRT sam priznao da je u veljaèi bilo prikrivenog marketinga u dvije emisije. Ali je zato Jadranka Kolareviæ žestoko protestirala zbog naèina na koji su pojedine informativne emisije HTV-a javljale o fizièkom sukobu nje i Danka Bljajiæa. Kolareviæeva je uvrijeðena što su novinari i urednici to nazivali tuènjavom iako je ona bila fizièki napadnuta. To se, naravno, može razumjeti. No, kada bez ikakvog ustruèavanja zbog toga traži odgovornost glavnog urednika informativnog programa, a u tome dobije svesrdnu podršku ranije spomenute homogene grupe vijeænika, onda tu nešto ne štima. Kada jedan èovjek napadne drugoga, a ovaj mu uzvrati (izmeðu ostalog i cipelom), to obièno svi zovu tuènjava. Kada u automobil koji stoji na semaforu udari drugi automobil, onda to svi zovu sudar. Jedan èovjek verbalno napadne drugoga, a ovaj se opet verbalno brani, dakle posvaðali su se.
Dovoljno ruku
Moglo bi se razumjeti da se fizièki napadnuta Kolareviæ našla povrijeðena takvom terminologijom pa da naèelno zatraži ispriku kao i svaki drugi graðanin koji se našao u sliènoj situaciji. Ali svjesna snage koja proizlazi iz povezane grupe, zloupotrebljava svoju funkciju i ultimativno poziva na odgovornost. Zapravo, dio Vijeæa toliko se osilio shvativši da ima dovoljno ruku u zraku za bilo koju odluku, pa ne treba èuditi ako uskoro krenu izglasavati nepovjerenje predsjedniku Republike zbog lošeg nastupa na televiziji ili možda proglase Hrvatsku èlanicom EU jer se u Dnevniku vidjelo da se oni u Bruxellesu nešto neækaju.Novinari koji pišu o HRT-u i Vijeæe prirodni su saveznici. I jedni i drugi rade u interesu javnosti trudeæi se razotkriti mutne radnje na Prisavlju. No, posljednjim potezima isprovocirali su gotovo perverznu situaciju, da novinari moraju braniti HRT od Vijeæa, što se vjerojatno posljednji put dogaðalo negdje devedesetih godina kada su u sliènom Vijeæu sjedili - politièari. |
| Programsko vijeæe Hrvatske radiotelevizije razriješilo je juèer Tanju Šimiæ s mjesta direktorice programa HTV-a, a na njeno mjesto kao vršitelj dužnosti imenovan je Željko Vela, dosadašnji urednik sportskog programa. Hajka na Šimiæevu zapoèela je nakon gostovanja Rade Leskovca u "Piramidi", zbog èega je Vijeæe tražilo od v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Vanje Sutliæa da utvrdi njenu odgovornost. Meðutim, Šimiæ je juèer iznenada ponudila svoju ostavku, èime je zapravo "spasila" Sutliæa od oèitovanja. U protivnom bi se Sutliæ na juèerašnjoj sjednici morao izjasniti je li gostovanje Leskovca propust ili nije, što mu ne bi bilo nimalo lako. Iako se èini da privatno misli kako propusta nije bilo, takav mu stav ne bi bio od pomoæi pri izboru za glavnog ravnatelja koji bi se trebao održati u svibnju s obzirom da veæina èlanova Vijeæa misli suprotno. |
Tekst ostavke
"Posljednjih se godinu dana moji stavovi o pojmu i funkciji javnosti, javne televizije kao i o kompetencijama Vijeæa HRT-a sve više razlikuju od stavova Vijeæa, a njegov veæinski dio sve glasnije i jasnije iskazuje svoje nepovjerenje prema mom radu", napisala je Šimiæ u tekstu svoje ostavke dodajuæi kako je svoju dužnost obnašala èasno i kvalitetno, u skladu sa zakonom i profesionalnim uzusima. To, meðutim, nije bilo dovoljno da isprovocira veæinu èlanova na ozbiljniju raspravu zbog èega je oštro reagirala Darinka Janjanin. "Strašno mi je što ovdje nemamo raspravu. Ova je ostavka iznuðena na najlicemjerniji naèin. Osoba koja je ovo napisala o sebi ne bi to uèinila bez iznude", tvrdila je Janjanin, ali ni nakon toga nije bilo reakcija, veæ se uglavnom raspravljalo o proceduri glasovanja. Ako je suditi po juèerašnjoj raspravi, Vijeæe bi na nekoj od skorih sjednica moglo zatražiti i razrješenje Vladimira Ronèeviæa, glavnog urednika informativnog programa. Njega se prozivalo zbog toga što je nekoliko voditelja informativnih emisija danima govorilo da se dvoje èlanova Vijeæa (Danko Bljajiæ i Jadranka Kolareviæ) potuklo, da je došlo do fizièkog sukoba, da su radile štikle i slièno. Kolareviæ je zbog svega toga duboko povrijeðena, a èini se i dobar dio èlanova Vijeæa, jer kaže da se nije radilo o sukobu dvije ravnopravne osobe, veæ o grubom napadu na nju. "Tražim javnu ispriku urednika Dnevnika Danka Družijaniæa i Zorana Šprajca, kao i ispriku Mislava Bage i Vladimira Ronèeviæa. Tražim i njihovu odgovornost, a ako to ne dobijem, bit æu prisiljena na privatnu tužbu", rekla je Kolareviæ koja je èak sastavila tekst isprike koji bi trebali proèitati u Dnevniku. Ronèeviæ je najprije izjavljivao da je bilo nekih nespretnosti u izvještavanju o tom sluèaju i kasnije, ali da nije bilo neke namjere. To, meðutim, nije zadovoljilo veæinu èlanova Vijeæa, a najkonkretniji je bio Zdenko Ljevak. "Stoji li Ronèeviæ iza toga da nisu povrijeðena naèela objektivnosti i profesionalnosti? Sukob i nasrtaj nisu isto. Vijeæe je pretrpilo izuzetno veliki udar, što je neoprostivo", rekao je Ljevak, nakon èega je Ronèeviæ izjavio da æe još jednom prouèiti zahtjev Jadranke Kolareviæ za demanti i ispriku te da æe odluku donijeti za koji dan. Vijeæe je na kraju ove rasprave i službeno zakljuèilo da "oèekuje da glavni ravnatelj provede postupak utvrðivanja odgovornosti" te da ih o tome izvijesti. Žestoke kritike na raèun èelništva televizije veæina èlanova Vijeæa sasula je i tijekom rasprave o izvješæu o dokumentarnim filmovima koji obraðuju teme iz Domovinskog rata. Prema izvješæu, HTV je u posljednjih 17 godina snimio ili prikazao oko 500 dokumentaraca ove tematike, ali pojedini èlanovi uvjereni su da je to premalo. |
Kritike Jašiæeve
Kolareviæ je tako zapitala zašto se ne prikazuje igrano-dokumentarni film o Siniši Glavaševiæu, što je zbunilo Mariju Nemèiæ koja nije znala tko je snimio taj film. "Pa nitko, ali ga treba snimiti. Što bismo trebali? Zaboravljati? Pa to nije moguæe", rekla je Kolareviæ pitajuæi sve imamo li mi svojih snajperista poput ruskog Zajceva, o kojima se takoðer može snimiti film. Predložila je i da se snimi film o rušenju tornja crkve u Nuštru. Jedino je Suzana Jašiæ èestitala HTV-u što je snimila toliko materijala, èime ispunjava javnu funkciju, ali i što progovara o stradanjima druge strane u ratu. "No trebamo biti realni i shvatiti da je rat završio i okrenuti se novim temama", poruèila je Jašiæ. U raspravi o ostalom programu Jašiæ je kritizirala nedjeljni Dnevnik za kojeg je rekla da je negledljiv te preporuèila Ronèeviæu da pogleda kako to nedjeljom radi Nova TV. Nada Gaæešiæ kritizirala je Mislava Bagu kojem zamjera što stalno prekida svoje goste i time iritira i njih i gledatelje. Nakon sjednice Vijeæa kolegij informativnog programa HTV-a podržao je Tanju Šimiæ izrazivši zabrinutost èinjenicom što je Šimiæeva bila prisiljena odstupiti s dužnosti. |
Saša Vejnoviæ
![""]("http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/34627.jpg")
Vjerojatno se koješta drugo iza brda valja ali, ovog puta, zadržimo se na povodu. Rade Leskovac (po nacionalnosti - Srbin) bio je zamjena za nekog drugog gosta u Piramidi, nije bio baš prvi izbor, no dobro, kao i da jest, on je došao i iznosio svoje stavove i, valja reæi, u toj emisiji nièim nije prešao zakonsku granicu, tj. nije se koristio jezikom (nacionalne) mržnje. To je osnovno, da je bio prešao tu granicu možda ga je trebalo i udaljiti iz emisije u živo i protresti lanac urednièke odgovornosti, ali nema iskaza za koji bi se moglo reæi da je mrzilaèki.
Istina je, nezamislivo bi bilo još prije èetiri-pet godine da se on pojavi u toliko gledanoj emisiji, u najjaèem veèernjem terminu. Prije nastupa na HTV-u bio je na Z1 kod Željka Malnara pa je Malnar zbog toga bio pretuèen. Ali, ratno vrijeme je sve dalje od nas a Rade Leskovac je, ma šta tko mislio o njemu, slobodni graðanin ove zemlje.
Glavni Leskovèev delikt u Piramidi bio je kad je na zatraženu temu o svaði odvjetnika hrvatskih generala, ponovio dijelove haaške optužnice. Vidjeli smo prije otprilike tri tjedna da Ante Ðapiæ od Ravnateljstva HRT-a traži izravne prijenose suðenja hrvatskim generalima Gotovini, Markaèu i Èermaku kad taj proces poène u Haagu. Pa kako æe se onda saèuvati hrvatski gledatelji od blasfemije haaških tužitelja kada oni budu izgovarali glavni dio optužnice o "udruženom zloèinaèkom pothvatu" hrvatskog i državnog vojnog vrha u Oluji? Kako æe presuditi Vijeæe HRT-a?
ANNOUNCING THE 2007 BASTIAT PRIZE FOR JOURNALISM
The Bastiat Prize is up and running at full speed! If you haven’t done so already, please help us spread the word of this fantastic prize.
We are asking for your assistance in:
- Linking to the Bastiat site from your organization's homepage (www.bastiatprize.org);
- Distributing information about the Bastiat Prize to your journalist friends, for example via a newsletter;
- Spreading the word about the prize within your organization to ensure that your colleagues know about it.
The Prize, open to writers whose published works eloquently and wittily elucidate the institutions of a free society, is open until 30 June 2007 for submissions. The prize carries with it an award of USD $15,000, to be divided between First, Second and Third placed winners. Entries may be submitted by email, fax, post or through our website submission form.
Last year, the prize attracted over 250 entrants from 49 countries around the world. The winners are decided by a panel of judges chosen for their commitment and work advancing the institutions of free societies. Previous judges have included Lady Thatcher, James Buchanan and Milton Friedman. This year's panel includes the former British Chancellor of the Exchequer, Lord Lawson of Blaby, and Professor Vernon Smith, winner of the 2002 Nobel Prize for economics.
For more information and a complete set of rules and judging criteria, please browse our website at www.bastiatprize.org.
If you have any questions or queries, please do not hesitate to email me on marcsidwell@policynetwork.net. I look forward to hearing from you.
Sincerely,
Marc Sidwell
Marc Sidwell
Bastiat Prize Administrator
International Policy Network
3rd Fl, Bedford Chambers
The Piazza, Covent Garden
London WC2E 8HA
www.policynetwork.net
...............................................................................
You are subscribed to receive regular updates for the Bastiat Journalism Prize from International Policy Network. If you are experiencing problems, such as multiple copies of this email, or if you no longer wish to receive these emails, please email info@bastiatprize.org with the subject ‘unsubscribe’. If you wish to subscribe to this list, please email info@bastiatprize.org with your name and email address, and we will add you to the list. If you have received this email in error, please email us to say so and accept our sincere apologies.
Najavio je da æe se prihvatiti dobar dio primjedbi javnosti pa æe se podaci moæi proglašavati tajnima u strogo odreðenim izuzecima, a kvalitetniji æe biti i sustav kontrole. Na okruglom stolu udruga GONG je istaknula potrebu uvoðenja institucije povjerenika za informacije. »Tijela javne vlasti nisu sklona dostavljati dokumentaciju, posebno ne raèune, ugovore i dokumente koji se odnose na trošenje proraèunskih sredstava. Pritom se uèestalo poziva na tajnost podataka, koje se tretira kao pravilo, a ne iznimka kako je to u demokratskim zemljama«, rekla je predsjednica GONG-a Suzana Jašiæ. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palariæ rekao je da, prema Vladinom mišljenju, za sada ne treba uvesti povjerenika jer postoji Agencija za zaštitu osobnih podataka. Palariæ je istaknuo da se Zakon o pravu na pristup informacijama zadovoljavajuæe provodi te rekao da su tijela javne vlasti u 2006. odgovorila na 95 posto upita graðana. Prema podacima udruge GONG prikupljenima na osnovu ankete, ta brojka iznosi 49 posto i odnosi se na odgovore poslane u zakonskom roku. Palariæ je primijetio da bi toj brojci trebalo pribrojiti i odgovore koji su poslani nakon roka, a na koje otpada 45 posto. [Marijan Lipovac]
ToT TEMPUS JETiC program obrazovanja novinara u Hrvatskoj poziva radijske i televizijske novinare na petodnevne napredne radionice od se 9. do 13. svibnja 2007, u Opatiji.
Napredne radionice za televizijske i radijske novinare održat æe u Opatiji u Meðunarodnom centru za obrazovanje novinara (ICEJ), V. Nazora 2.
Radionice su dio aktivnosti koje se provode u okviru Tempus programa i vode ga kolege novinari/urednici koji ujedno završavaju trogodišnje usavršavanje program ToT TEMPUS JETiC.
Radionice su namijenjene televizijskim i radijskim novinarima. U radionici je predviðeno sudjelovanje 10 radijskih novinara. Prijave se primaju najkasnije do 1.svibnja . Uz prijavu treba dostaviti i kratki životopis sudionika na adresu icej@icej.hr. Troškove smještaja i boravka sudionika radionice snosi organizator – JETIC.
Dodatne informacije možete dobiti u Uredu ICEJ-a Zagrebu 2468 328 ili 2468 327 (Sanja Dragojeviæ)
Trojica su došla pred Maderu "naoružani" plastiènom kopijom uzija, no uskoro su ih primijetili traumatizirani susjedi i uslijedilo je nekoliko paniènih poziva policiji.
Sve vrijeme fotografirao sam s flešom i nije bilo nikakvih problema. Iz lokala je u jednom trenutku izašao neki èovjek, ljut na nas jer smo mu navodno tjerali goste. Policajci su došli za 15 minuta i legitimirali nas isprièao nam je R. O. tvrdeæi da se zagrebaèka policija prema njima ponijela profesionalno.
Stiglo je nekoliko policijskih ophodnji i trojac je odveden u postaju, odakle su nakon obrade zbog remeæenja javnog reda i mira istu veèer pušteni na slobodu. Oduzet im je "uzi" i fotoaparat.
Marina Kovaèeviæ
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112
![""]("http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/34772.jpg")
