Ukupno: 2222

Nakon nedavno održane izborne skupštine Hrvatsko novinarsko društvo ponajprije poziva ravnateljstvo Hrvatske televizije da zaustavi sve daljnje istrage zbog sasvim privatne e-mail poruke Ivane Dragièeviæ Velièkoviæ, koju je uputila nekolicini kolega nakon ubojstva Davora Zeèeviæa. Takoðer tražimo prekid istrage i zbog javnog istupanja novinara na konferenciji za novinstvo koju je dan kasnije organizirao ogranak HND-a pri HTV-u, pod vodstvom Nikole Kristiæa. Sasvim smo sigurni da svaka istraga o privatnoj poruci samo nepotrebno diže tenzije i dodatno kvari meðuljudske odnose na Hrvatskoj televiziji.
Drugo, predlažemo upravi i glavnom uredniku Lidera da ukinu pretplatu za novinare i zaposlenike na vlastiti list, što je potpun presedan u hrvatskom novinarstvu. Prigovor novinarke tog lista Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašivanje trebalo bi riješiti novo Vijeæe èasti, èim se konstituira.
I treæe, još jednom tražimo od istražnih organa da našem kolegi Željku Peratoviæu vrati opremu za rad i sve privatne stvari koje su mu oduzete zbog istrage. Svi se dokumenti lako mogu kopirati i istraga nastaviti i bez njemu prijeko potrebne opreme za profesionalni rad. Ukoliko to reèeni organi ne naprave morat æemo potražiti zaštitu zakonitosti za našega kolegu i èlana HND.

Zdenko Duka, predsjednik

 

Uporište za pokretanje novih programa HRT crpi iz Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji iz 2003. godine koji u treæem èlanku doslovno kaže: "HRT može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i televizijske programe i objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita". Spomenuti programi emitirat æe se digitalno, ali ne od poèetka 2008., kako je bilo planirano, veæ, kako sada stvari stoje, negdje od proljeæa iduæe godine.

Prebaèena odgovornost RTL je zatražio od Ministarstva kulture, Hrvatske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Programskog vijeæa HRT-a pokretanje postupka protiv HRT-a zbog emitiranja HRT-a Plus i najave dvaju novih programa, no èini se da se nitko od pozvanih time neæe ozbiljno baviti. Èak i neka druga tijela koja bi po nekim osnovama o ovom sluèaju mogla nešto reæi prilièno su šutljiva i uglavnom prebacuju odgovornost sa sebe na druge. Pitanje je, naime, treba li HRT zatražiti dozvolu za emitiranje novih programa i tko bi im tu dozvolu trebao dati. Gašper Gaæina, predsjednik Vijeæa Hrvatske agencije za telekomunikacije, kaže da još nije donesena strategija kojom bi bilo jasno koliko æe digitalnih kanala dobiti koja televizija, a sve što se emitira u digitalnoj televiziji je eksperimentalno. Stoga u ovom trenutku njegova Agencija i ne može "raspolagati" digitalnim kanalima. Nikola Perèin, èelni èovjek Odašiljaèa i veza, kaže da to pitanje nije u njihovoj nadležnosti jer oni samo osiguravaju mreže digitalnih odašiljaèa, ali nemaju moæ odluèivati što æe se preko njih emitirati. Ni Agencija za elektronièke medije nije relevantna za ovo pitanje, izjavljuje njezin predsjednik Denis Perièiæ jer oni dodjeljuju koncesije, iz èega je HRT kao javna radiotelevizija izuzet. Stoga nije potpuno jasno treba li HRT i od koga tražiti dozvolu za emitiranje novih programa.

Susjedne zemlje Osim toga HRT ne bi smio financirati sredstvima iz pristojbe nešto što ne mogu pratiti svi koji je plaæaju, što bi bio sluèaj s novim programima. Naime, digitalno je pokrivena tek Istra u kojoj je i zapoèeo program subvencioniranja nabave STB-a svim pretplatnicima, no pitanje je kad æe se nešto slièno dogoditi i u drugim dijelovima Hrvatske. Prema nekim tumaèenjima, Istra je odabrana kao prva iz dva razloga. Zbog konfiguracije terena u mnogim dijelovima Istre graðani su imali problema s prijamom, a digitalnim emitiranjem taj problem nestaje. Osim toga u sluèaju Istre trebalo je zbog preklapanja kanala postiæi dogovor tek sa Slovenijom i Italijom, dok æe, primjerice, digitalizaciji u Slavoniji prethoditi dogovori s daleko više susjednih zemalja. Na HRT-u ipak ne odustaju, a na RTL-ove napade odmahuju rukom ponavljajuæi tek da ne planiraju ništa protuzakonito.

SEEMO PRESS RELEASE MONTENEGRO

Vienna, 19 December 2007

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), has been informed about a lawsuit dated 6 September 2007 against Zeljko Ivanovic, founder and director of the daily Vijesti from Podgorica, Montenegro, Ljubisa Mitrovic, the editor-in-chief of Vijesti, as well as the publishing house of Vijesti, “Daily press”.

According to the information made available to SEEMO, the civil lawsuit for defamation has been filed by Milo Djukanovic, president of the Democratic Party of Socialists of Montenegro (DPS). The case is based on comments Ivanovic made in reaction to an assault on him on 1 September 2007. During this attack, to which SEEMO reacted at the time, Ivanovic was beaten by three assailants.

Based on the arguments of the defence attorney, Branislav Lutovac, Article 20 of the Montenegro Law on Media states that, whilst a legal action can be brought against the author of the defamatory statement and the publisher, the lawsuit against the editor-in-chief is unfounded.

Another point made by Lutovac regarding the trial is that both the plaintiff and the defendants were prevented from testifying at the preliminary hearing, where basic information regarding the case would normally be collected. This is in direct violation of the Law on Legal Procedures in Montenegro.

SEEMO has also been informed by the defence that Djukanovic has demanded an unusually large sum of compensation for the alleged damage suffered, namely one million euros. Such a sum could have serious financial implications for the media company, and could force it into insolvency. This would create a worrying precedent for freedom of speech in the country.

Speaking about the case, Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, said that "according to international principles, compensation that could close media organisations is not acceptable. Such excessive sanctions exert a chilling effect, not only for the publication involved, but also for the protection of free speech."

In addition, the case law of the European Court of Human Rights has found that excessive defamation damages are a direct violation of the applicant’s rights and deemed unnecessary in a democratic society.

SEEMO would like to urge the Parliament of Montenegro to introduce a regulation similar to Article 43 of the Montenegro Law on Media, which places limits on sanctions, including damages in defamation.

SEEMO will continue to follow this case and strongly believes that the law should not be used to undermine the freedom of the press by applying excessive sanctions. In democratic societies, damages in civil law should be proportionate and fair, and should not excessively penalize the media organisations or force them into insolvency.

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

 

ZAGREB -

Televizijska postaja RTL Hrvatska zatražila je juèer od Ministarstva kulture i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da sprijeèe daljnje, kako tvrde, nezakonito emitiranje programa HRT Plus te planove javne radiotelevizije da digitalno emitira još dva programa (HRT-a 3 i HRT-a 4). Iz RTL-a podsjeæaju da su s HRT-a nedavno javno obznanili namjeru ponovnog uvoðenja treæeg programa i emitiranje novog èetvrtog programa. To, smatraju, nije zakonito jer tvrde da HRT smije emitirati televizijske programe opæeg sadržaja u najviše dvije mreže na državnoj razini. »Uz HRT 3, HRT bi emitirao treæi televizijski program opæeg sadržaja na državnoj razini, a što nije u skladu sa zakonom«, kažu na RTL-u i tvrde da se uvoðenje novih programa kosi sa sporazumom izmeðu Hrvatske i EU-a te sa Zakonom o državnim potporama. (H)

 

Buduæi da je u mnogim medijima, objavljeno da je na nedavnoj 48. Skupštini HND moje glasovanje bilo sporno, tj. mnogi su izvjestitelji shvatili da ja po èlanu 58. Statuta HND ne mogu biti èlan Skupštine s pravom glasovanja, pa da je taj moj jedan glas, iako je glasovanje tajno, onaj koji je odluèio o izboru predsjednika HND molim da se objavi slijedeæe i jedino ispravno tumaèenje cijeloga sluèaja:
Ja, Mario Bošnjak, novinar i glavni tajnik HND legalno sam izabran predstavnik HND –ova ogranka slobodnih novinara ili freelancera i u tome svojstvu, što je prihvatila i verifikacijska komisija, a postao sam to temeljem èl. 24. st. 1. Statuta èlan Skupštine društva. Tome nije bilo statutarne zapreke jer navedeni èlanak Statuta u stavku 4. propisuje da na izbornoj Skupštini, kada se sastaje u novom sastavu, predsjednik HND-a, èlanovi Središnjeg odbora i Nadzornog odbora, te Novinarskog vijeæa èasti iz prethodnog saziva imaju sva prava èlanova Skupštine, ali bez prava glasovanja o izbornim tijelima HND-a, ako nisu ponovno izabrani u Skupštinu. Ja, Mario Bošnjak kao glavni tajnik HND-a, nisam bio ni predsjednik niti èlan bilo kojeg od navedenih odbora ili vijeæa pa prema tome nema nikakve statutarne zapreke da budem predstavnik freelancera u Skupštini. Pomutnju na Skupštini je meðu pojedinim èlanovima vjerojatno izazvao èl. 58. Statuta prema kojemu novinari, a tajnik društva je u konkretnom sluèaju novinar, koji u HND-u ostvaruju stalni višemjeseèni prihod ne mogu biti èlanovi izbornih tijela Skupštine HND-a, niti èlanovi odbora, komisija i drugih radnih tijela koje imenuje Središnji odbor HND.
Razlog toj pomutnji jest nerazlikovanje pojma Skupštine od pojma izbornog tijela Skupštine. Izborna tijela skupštine, prema poslovniku 48 izborne skupštine su izborna i verifikacijska komisija, a niti u jednoj ja nisam bio ni predložen za èlana, a nekmoli èlan. Isto se, nesporno, odnosi i na sve ostale odbore, kao izvršni primjerice, sve komisije ili druga radna tijela koja imenuje Središnji odbor. Prema tome temeljem èl. 24. st. 1. Statuta imao sam pravo biti èlan izborne Skupštine kao što sam imao pravo birati (glasovati) kao i svi ostali èlanovi izborne skupštine.
Dakle, statutarno nisam bio ogranièen da biram nego samo da mogu biti biran, a to buduæi da nigdje nisam ni predlagan to statutarno ogranièenje nikako nije zaobiðeno.

 

 

Naime, 55 èlanova Skupštine potpisalo je zahtjev kojim traže da novoizabrani Središnji i Izvršni odbor društva pripreme izvanrednu Skupštinu koja bi se trebala održati najkasnije za šest mjeseci i na kojoj bi se trebala birati sva novoizabrana tijela ukljuèujuæi i predsjednika HND-a.

Zdenko Duka (desno) mogao bi uskoro izgubiti funkciju predsjednika HND-a Sporan glas Iako u samom zahtjevu razlog nije naveden, povod za ovu inicijativu bila je èinjenica da je u radu Skupštine i glasovanju sudjelovao i tajnik HND-a Mario Bošnjak. Prema Statutu, novinari koji u HND-u ostvaruju stalni višemjeseèni prihod ne mogu biti èlanovi izbornih tijela Skupštine HND-a, odbora, komisija i drugih radnih tijela koje imenuje Središnji odbor, pa su protivnici Dukina izbora osporili Bošnjakov glas. A upravo je jednim glasom više Duka odnio pobjedu pred HTV-ovcem Nikolom Kristiæem. Druga strana, meðutim, smatra da Bošnjakovo sudjelovanje nije sporno, jer on i nije èlan izbornih tijela Skupštine. Osporavatelji izbora reagirali su tek kada je postalo jasno tko je novi predsjednik Društva iako je verifikacijska komisija potvrdila popis delegata, a èlanovi Skupštine su usvojili njihovo izvješæe. Statut HND-a kaže da se izvanredna Skupština može sazvati i na zahtjev najmanje 25 èlanova Skupštine, no kako je za to tek dana moguænost, konaènu rijeè o tome imat æe Izvršni i Središnji odbori. "Izvršni odbor æe se sasvim sigurno sastati prije Nove godine i razmotrit æemo ovaj zahtjev. Stvari doista nisu jednostavne, ali èini mi se da je ovdje stvar u tome što je netko izgubio i sada hoæe poništiti rezultate izbora. Znam da postoji nezadovoljstvo Statutom, uèmalosti Društva i birokratizacije u njemu. I mi smo uoèili slabosti Statuta, ali ga nismo htjeli mijenjati na izbornoj sjednici jer bi to mogle iskoristiti neke grupe koje žele instalirati nekoga", kaže Duka dodajuæi kako se u sluèaju sazivanja izvanredne Skupštine neæe moæi izbjeæi promjena Statuta, jer bi organizacija još jedne dodatne sjednice Društvo stajala dodatnih sto tisuæa kuna. Meðu novih deset èlanova Izvršnog odbora veæina je onih koji slove kao Kristiæevi pobornici, pa bi se moglo oèekivati da to tijelo doista predloži nove izbore. Konaènu odluku, meðutim, donosi Središnji odbor, najviše tijelo HND-a izmeðu dviju Skupština. Središnji odbor ima 40 èlanova i teško je pretpostaviti njihovu odluku.

Dva tabora Prilikom samog glasanja za novog èelnog èovjeka Društva oèita je bila podjela na one koji podržavajuæi Duku zagovaraju kontinuitet, te onih koji su podržavali Kristiæa (i veæinu onih koji su u prvom krugu podržalu Sašu Ljubièiæa iz Slobodne Dalmacije) tražeæi promjene. Ove druge uglavnom èine mlaði novinari koji se ne slažu s dosadašnjim voðenjem HND-a u kojem je Duka bio potpredsjednik. Osim toga, Kristiæ svoju bazu ima i u èlanovima koji dolaze s HRT-a, a skloni su mu i novinari EPH-ovih izdanja. "Na ovoj Skupštini pojavilo se mnogo mladih ljudi što me, naravno, veseli. Mladi ljudi hoæe promjene i to je posve legitimno", kaže Duka dodajuæi kako vjeruje da ih i on može provesti.

Dio novinara okupljenih na Danima hrvatskoga novinarstva u Opatiji osporio je rezultat glasovanja za predsjednika HND-a na kojemu je s jednim glasom prednosti pobijedio Zdenko Duka, tvrdeæi da je sporno glasovanje tajnika društva Marija Bošnjaka. Po njihovu mišljenju glas Marija Bošnjaka povreda je Statuta Društva, a drugi pak misle da je on , iako je tajnik HND-a i u njemu ostvaruje prihod, legalan izaslanik. Zakljuèeno je da se rezultati glasovanja prihvaæaju, a onima koji smatraju da je bilo nepravilnosti predloženo je da u vezi s glasovanjem traže izmjenu Statuta HND-a i sazivanje nove izborne skupštine, što je potpisivanjem zahtjeva dio novinara i uèinio.

HINA

Dio èlanova Skupštine osporavao je, naime, na juèerašnjem nastavku sjednice rezultate izbora, osobito drugog izbornog kruga za predsjednika u kome je presudio jedan glas. Sporno je za njih što je meðu izaslanicima na skupštini bio i glavni tajnik HND-a Mario Bošnjak, za kojega smatraju da je, kao èovjek koji prima plaæu u HND-u, zapravo u sukobu interesa.
Zbog novonastale situacije Duka je u jednom trenutku najavio moguænost ostavke, ali je od toga odustao, pa je skupština zakljuèena prihvaæanjem izbornih rezultata, s time da su oni koji i dalje sumnjaju u neregularnost izborne skupštine prikupili pedesetak potpisa kojima traže sazivanje nove, izvanredne izborne skupštine. Traže da se na njoj izmijeni i Statut na naèin da se status glavnog tajnika u njemu jasnije definira. Juèer se, naime, najviše sporilo oko tumaèenja èlanka 58. Statuta koji propisuje da »novinari koji u HND-u ostvaruju stalni višemjeseèni prihod ne mogu biti èlanovi izbornih tijela Skupštine HND-a, ni èlanovi odbora, komisija i drugih radnih tijela HND-a koje imenuje Središnji odbor«.
Buduæi da suglasja tu nije bilo, zagovornici teze da je Bošnjakovo sudjelovanje u radu skupštine kao delegata protustatutarno tražili su ponavljanje drugog kruga glasovanja za predsjednièke kandidate, dok je dio èlanova, isprovociran svime što se dogaða, tražio èak raspuštanje Skupštine, smatrajuæi da je to jedini naèin da se oèuva dignitet Društva.
Prema Statutu sazivanje izvanredne skupštine može zatražiti najmanje 25 èlanova Skupštine HND-a, ali nije jasno odreðeno mora li Središnji odbor taj prijedlog prihvatiti, odnosno mora li na dnevni red zaista uvrstiti izbor novih tijela kako je predloženo.
- Izvršni i Središnji odbor æe što hitnije razmotriti zahtjev za sazivanje izvanredne izborne skupštine na kojoj bi trebala biti i izmjena statuta, a osobno æu se zalagati, ako se taj zahtjev pokaže pravovaljanim, da se izvanredna skupština održi što prije, možda i u roku tri mjeseca, kazao je Duka i dodao da, istina, nije dobro da se HND mora baviti samim sobom, ali da je u neku ruku i dobro da se ovo dogodilo jer oèito da postoje problemi unutar organizacije i veæi nego što su mislili oni koji su do sada vodili novinarsku udrugu.

S. BAKIÆ

Bošnjak: Nisam zaposlen u HND-u Nisam zaposlen u novinarskom društvu nego sam freelancer koji, osim tajnièkih poslova u HND-u, radi i novinarske poslove. Tako je otkad sam na ovom mjestu i veæ sam bio biran za delegata, ali to nikada nije bio problem do ove godine, kada je nedostajao taj jedan glas pa se moj, onima kojima je nedostajao, pokazao spornim. Ne vidim zašto bi moje èlanstvo u Skupštini bilo nemoralno i da smatram da je iole tako, povukao bih konzekvence. Budu li me freelanceri ponovno predložili, to æu prihvatiti osim, naravno, ukoliko bude promijenjen Statut i to ne bude moguæe, rekao nam je Mario Bošnjak.

Kristiæ: Tajnik nije smio glasovati Novinar HTV-a Nikola Kristiæ tvrdi da postavljanjem pitanja o pravu glavnog tajnika HND-a da bude delegat Skupštine nije dovedeno u pitanje izbora Duke kao osobe, veæ je otvoreno važno pitanje funkcioniranja vodstva HND-a, pa i glavnog tajnika. »Tumaèeæi više èlanaka Statuta mislim da tajnik nije mogao glasati jer je to apsolutno sukob interesa da on kao odgovorna osoba, èovjek koji potpisuje službene, pa i financijske dokumente bude delegat na skupštini i bira. Da glavni tajnik ima pravo glasa, saznalo se kasnije kada je glasovao. Ja nisam èlan verifikacijske komisije, a samo su oni znali tko su zapravo delegati i ne znam jesu li gledali može li on ili ne biti èlan Skupštine. Rasprava je pokazala da je to dvojbeno i da nikako nije dobro, a nije niti etièno.

OPATIJA -

Zdenko Duka, novinar Novoga lista, novi je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Pobjedu je odnio u drugom krugu glasovanja s 58 glasova, a njegov protukandidat Nikola Kristiæ s HTV-a dobio je 57. Tijesno je bilo veæ u prvome krugu u kojem je Duka dobio 40, Kristiæ 36, a novinar Slobodne Dalmacije Saša Ljubièiæ, kojega su neki mediji prije skupštine proglasili autsajderom, 34. Najmanje glasova, samo devet, dobio je slobodni novinar Ivan Zvonimir Èièak, koji se za predsjednika ove udruge kandidirao i 2003., kada je dobio pet glasova. Potpredsjednici HND-a su Luko Brailo, novinar Feral Tribunea, i Mislav Bago, novinar HTV-a.
- Predsjednik daje ton radu društva. Posao koji me èeka nije nimalo lak jer je problema sve više i trebat æe puno energije za njihovo rješavanje, rekao je nakon izbora Duka.

Novi tip ravnanja medijima

Iako se na kraju skupštine vrlo emotivno i s dosta ogorèenja oprostio od kolega, koji su ga u dva navrata velikom veæinom glasova birali za predsjednika društva, u svome izvješæu, u kojem je sumirao osam godina svoga rada u HND-u, dosadašnji predsjednik Dragutin Luèiæ je rekao da ostavlja »punu kasu i èiste raèune«. No, i niz neriješenih problema, zbog kojih je i ovogodišnja ocjena skupštine HND-a da je stanje u novinarstvu jednako zabrinjavajuæe, bez obzira na to je li rijeè o privatnim, državnim ili lokalnim medijima.
- Moæne gospodarske i financijske grupacije, nerijetko u sprezi s politikom, vlasnicima medija pa i novinarima, ustanovljuju u nas novi tip gospodarenja i ravnanja medijima. Ako se u obzir uzme èinjenica da je u Hrvatskoj država najveæi i najmoæniji kapitalist, onda je posve jasno da na dio medija i njihove profesionalne i moralne standarde u dobroj mjeri utjeèu politièke i gospodarske moæi u sada veæ prozirnoj, ali zato ne manje opasnoj simbiozi, upozorio je u izvješæu Luèiæ. Dodao je da to što je rijeè o posvemašnjem europskom trendu nije nimalo utješno.

Problem kršenja radnih prava

Prema Luèiæevom, ali i mišljenju sve èetvorice predsjednièkih te kandidata za Izvršni odbor, kao i sudionika juèerašnje rasprave u opatijskom ICEJ-u, profesionalna etika, medijsko zakonodavstvo te obrazovanje novinara osnovni su problemi kojima æe se morati ozbiljnije pozabaviti i novo vodstvo HND-a. Ne manje važan problem kršenje je novinarskih radnih prava, u èije se rješavanje ova udruga mora ukljuèiti, suraðujuæi pri tome još kvalitetnije i èvršæe sa Sindikatom novinara Hrvatske.
Primjereno izbornom karakteru, ovogodišnja skupština HND-a puno se bavila pitanjima ustrojstva i funkcioniranja samoga društva. Promjene u HND-u su nužne, složili su se svi sudionici skupštine, koji su novo vodstvo obvezali da se više posveti radu na terenu koji je, ponavlja se to veæ nekoliko godina, gotovo potpuno zamro pa se HND sveo, kako je to slikovito opisao Èièak, na ono što se vidi sa zagrebaèke katedrale. Novinarsko društvo, zakljuèeno je, treba reagirati u svim sluèajevima kada su ugrožena prava novinara, odnosno kada se na njih èini bilo kakav pritisak kojim se ugrožava sloboda njihovog djelovanja, bez obzira na to je li rijeè o èlanovima HND-a ili ne.

 

Objekt površine gotovo dvije tisuæe dvjesto èetvornih metara nalazit æe se na samom kraju grada. Vanja Sutliæ je istaknuo kako æe studio omoguæiti da ovaj prostor ne dobije samo svakodnevnu informaciju veæ i u dogledno vrijeme pravi, regionalni program na javnoj televiziji. (HTV)

 

Èlanovi skupštine u petak æe izabrati novo rukovodstvo HND-a - predsjednika, èlanove Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, Novinarskog vijeæa èasti i Upravnog odbora Fonda solidarnosti.

Kandidati za novoga predsjednika su Ivan Zvonimir Èièak iz "Jutarnjeg lista", Zdenko Duka iz zagrebaèkog dopisništva "Novog lista", Nikola Kristiæ s HTV-a i Saša Ljubièiæ iz "Slobodne Dalmacije".

Na skupu Dani hrvatskog novinarstva, koji je na programu u subotu, raspravljat æe se o "Smjeni vlasti i smjeni u medijima".

Skupština i Dani hrvatskog novinarstva održavaju se u opatijskom Meðunarodnom centru za obrazovanje novinara središnje i istoène Europe (ICEJ).

(Hina)

Stoga su društvu potrebni i jaki èlanovi Izvršnog odbora, u kojem bi bili i stariji i mlaði kolege, svježe ideje i želja za rad. Kanim postaviti i pitanje tko vodi to društvo, administracija ili izabrano vodstvo. HND-u je potrebno vratiti kredibilitet jasnom pozicijom te potaknuti aktivnosti u svim ograncima i vratiti èlanove koji su otišli  precizirao je Èièak naglašavajuæi i želju za pomlaðivanjem.

O kontinuitetu
Konkurent mu Zdenko Duka smatra da njegov moguæi izbor ne bi donio politiku kontinuiteta. To pravda veæ i nekim potezima za koje bi se odmah zauzeo. HND, kaže Duka, posebnu pozornost treba obratiti prema vlasnicima medija i pritiscima koji stižu od njih jer najveæi broj novinara radi upravo u privatnim medijima, dok su politika i njezin utjecaj prisutniji u javnim i državnim medijima.

Za svaku od te tri medijske kuæe on ima rješenja koja bi umnogome poboljšala situaciju.

K tome, iznimno je važno postojanje statuta kojima se u svakoj medijskoj kuæi ureðuju odnosi novinara s urednicima i vlasnicima. Ako vlasnici i ne pristanu na statut, treba pritisnuti vlast da ih jednostavno nametne Zakonom o medijima  zakljuèuje Duka.
Najmlaði kandidat Saša Ljubièiæ drži da je HND u krizi zato što se u njemu uglavnom vrte isti ljudi.

 Sve su to mahom pedesetogodišnjaci, koji se razlièitim pozicijama u društvu pokušavaju primaknuti mirovini ili nekom konzularnom mjestu. Ja želim u društvo privuæi što više mladih èlanova. Naše društvo ima velike potencijale i dobre temelje, ima unutarnju snagu i brojne moguænosti, ali nedostaje mladih ljudi koji bi sve to dobro prodrmali, provjetrili i pokazali zube.

Poveæati èlanstvo
Usto, napravit æu sve da se broj èlanova HND-a bitno poveæa, a da se oni koji su ga ogorèeni napustili u njega vrate i uvjere da se svari mijenjaju. A, mijenjat æe se. Vjerujte mi na rijeè. I to bez odgaðanja!  poruèuje Ljubièiæ.

Što nam još ima reæi Nikola Kristiæ, juèer nismo uspjeli doznati jer se nije javljao. Trenutaèno je na bolovanju.

Naglo probuðeno profesionalno medijsko æudoreðe na HTV-u, inicirano sluèajem Ivane Šikiæ, tek je petarda èijom se bukom pokušava prikriti pravo lice - nacije. Nije ovdje rijeè o zabludjeloj žurnalistièkoj sitneži (pa ni njezinim krupnijim primjercima) što se slizala (emotivno, moralno i materijalno) s pripadnicima “organiziranog kriminala”, nego o društvu samom. O sustavu vrijednosti koji je stvaran benevolencijom, pa i izravnom spregom, s državnim institucijama. Stara prièa koja in continuo producira nove žrtve i nove štete. I svi se prave da “nisu odavde”...
Država je u svojim prvim godinama legitimirala kriminal kao sredstvo koje opravdava cilj. Tako smo dobili seriju kriminaliziranih tajkuna i politièara koji su kroz šumu svojih kontroverznih (ne)djela jezdili naprijed. Vice Vukojeviæ, HDZ-ova perjanica iz 90-ih, na krilima “domoljubnog patosa” stiže do suca Ustavnog suda.
Unatoè optužbama za silovanje (1993. g.), tada 22-godišnje Bošnjakinje, u logoru HVO-a Vojno kod Mostara. Osam godina poslije, lišen imuniteta, možebitno æe stati pred lice pravde i silovane mlade žene. Tek “isluženi” Vukojeviæ može biti i - kriv. Poput Glavaša, koji tek nakon razlaza s HDZ-om postaje “lovina”.
U društvu gdje je novac (makar i prljavi) vrhunaravni dokaz moæi, a druženje s kriminalnim “jet-setom” znak uspjeha, baviti se HTV-ovim novinarima zbog družbovanja (i ljubovanja) s “mafijaškim” proèelnicima ima smisla samo ako se pozabavimo i razotkrivanjem mafije u institucijama sustava. Dok s mafijom liježu politièari, njihove priležnice su drugorazredno pitanje, ma koliko se nametalo kao prvorazredno.

Naime, u proteklih je sedam dana iz bolnice provela nekoliko odluka, meðu kojima je zadnja bila suspenzija i oduzimanje deset posto od plaæe trojim HTV-ovim novinarima koji su se pojavili na sprovodu Davoru Zeèeviæu.

Nalazi zasad u redu
U telefonskom razgovoru Hloverka Novak-Srziæ rekla nam je kako se sada osjeæa dobro, ali da ju još uvijek èekaju brojne pretrage i nalazi. Neke sam nalaze dobila i oni su zasad u redu, ali ništa još nije riješeno  rekla je urednica HTV-ova Informativnog programa.

Iako joj još nije potvrðen dan izlaska iz bolnice, doznajemo da bi to moglo biti veæ sutra. I ja bih voljela znati kada æu izaæi  rekla je Hloverka, koja od poèetka lijeèenja istièe da joj ležanje u krevetu nikako ne odgovara i kako se na to nije navikla.

Neslužbeno doznajemo da je, bez obzira na operaciju, HTV-ova urednica prilièno aktivna, da se kreæe po odjelu te da je posjeæuju obitelj i prijatelji, koji ju zajedno s lijeènicima upozoravaju da bi se trebala odmarati. No, odluèna u tome da se što prije oporavi, Hloverka i dalje dosta vremena provodi s mobitelom u ruci.

Znaju da su pogriješili
O odluci da suspendira i novèano kazni Petra Vlahova, Ružicu Reniæ i Jozu Barišiæa zbog odlaska na sprovod Davoru Zeèeviæu, Hloverka kaže kako su i oni sami shvatili da su pogriješili. Smatram da nije primjereno da se javne osobe pojavljuju na mjestima kao što je sprovod jednom mafijašu. Oni imaju odgovornost i moraju znati što se može, a što ne.

Znam da su to napravili jer su željeli biti uz prijateljicu i kolegicu Ivanu Šikiæ, ali mogli su joj podršku pružiti i na nekom drugom, privatnijem mjestu  objasnila je Hloverka i dodala:  To vam je kao kada su svi napadali ministra Kalmetu što se pojavljuje na otvaranju go-go klubova kojih su vlasnici mafijaši. Tako se i mi, kao javni ljudi, ne možemo pojavljivati na takvim mjestima.

A ako je troje novinara na taj naèin kaznila zbog odlaska na sprovod, zanimalo nas je kakva æe tek kazna biti Ivani Šikiæ, koja je s tim mafijašem bila u vezi. Ivana Šikiæ sada je na bolovanju, a kada se s njega vrati, odluèit æemo o njezinoj sudbini  štura je o toj temi bila Hloverka Novak-Srziæ.

Ivana Šikiæ ljubovala je s osuðenim kriminalcem i istodobno izvještavala o tajnim službama. Dijana Èuljak u Mostaru je snimila ratne zarobljenike HVO-a koji su poslije toga nestali i nikada više nije pitala što se s tim ljudima dogodilo. Hloverka Novak-Srziæ bila je Tuðmanova dvorska novinarka, a danas naciju poduèava europskome ponašanju. Tri detalja iz profesionalnih biografija, tri dokaza da imamo posla s ljudima koji su upropastili novinarstvo. Stoga najnovija svaða o tome je li Šikiæ u sukobu interesa ili ne - sukobu kriminalnog i profesionalnog interesa, što li? - samo grebucka po površini.
Rijeè je o dubljem, strukturalnom društvenom problemu, nastalom u èasu kad su se kriteriji društvene korektnosti urušili do stupnja u kojem su kriminalci i zloèinci mogli postati ugledni graðani. Tada su, pod plaštem opæega »rodijaštva« devedesetih, njihovi pratitelji i pratiteljice najrazlièitijih vrsta zauzeli rezervne, ali lukrativne položaje. Postajali su, primjerice, ugledni novinari. I tako traju do danas, osnažena i zajamèena položaja, jer ne postoje društveni mehanizmi koji spoj kriminala i novinarstva ne bi, eufemistièkom inercijom, nazvali tek sukobom interesa, nego onim što taj spoj jedino i jest: situacija kakvu demokratski javni medij ne može i ne smije trpjeti.

Glasnogovornica Mesiæu

Sluèaj Ivane Šikiæ u tom je smislu naroèito ilustrativan. Ona je 2000. radila u glasnogovornièkoj službi prve predsjednièke kampanje predsjednika Mesiæa. Onamo je dospjela preko Vjere Šuman, glasnogovornice kampanje i bivše novinarke HTV-a, èija glasnogovornièka karijera kod Mesiæa nije uspjela navršiti ni pune dvije godine. Ali nije ni ona Ivane Šikiæ: nedugo nakon što je Mesiæ pobijedio, doznalo se da se ona druži s likovima iz podzemlja. Zbog toga je, unatoè ambiciji da ostane, morala napustiti Pantovèak, da se onamo više nikada ne vrati. Ali ju je uzeo HTV i nije posve jasno je li to bolje ili gore rješenje od ostanka u uredu predsjednika.
Vjerojatno æe u transferu Ivane Šikiæ s Pantovèaka na Prisavlje zauvijek ostati nerazjašnjena uloga Tomislava Karamarka, današnjeg ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije, koji je u prvoj Mesiæevoj predsjednièkoj kampanji, kao njezin direktor, bio nadreðeni Ivani Šikiæ. Ostat æe, takoðer, nerazjašnjeno kako je bilo moguæe da ta Mesiæeva èinovnica, èiji profesionalni profil nije mogao zadovoljiti sigurnosne kriterije ureda predsjednika Republike, na jedinome javnom televizijskom servisu u zemlji može napredovati do urednièkog mjesta te da to postane problem tek nakon što jedna novinarka smogne hrabrosti javno upitati: »Vlada li mafija HRT-om?«.
Kako bilo, Ivana Šikiæ, ljubavnica osuðenog kriminalca, na televiziji je pratila, meðu ostalim, i tajne službe, podruèje u kojem je njezin nekadašnji šef, Tomislav Karamarko, kljuèni èovjek u Hrvatskoj. Je li onda opravdano poæi i korak dalje, pa pitati je li se i Karamarko, preko Ivane Šikiæ, poznavao s ljudima iz intimnog životnog kruga svoje bivše radne kolegice?

»Otkud animozitet prema vladajuæoj stranci«

Ivana Šikiæ, s druge strane, godinama je dobra prijateljica s Dijanom Èuljak. Èinjenica, primjerice, da je Ivanu Šikiæ s mjesta ubojstva njezinoga odabranika Davora Zeèeviæa odvezao Ljubo Pavasoviæ-Viskoviæ, odvjetnik Hrvoja Petraèa i prijatelj sestre Dijane Èuljak, jedan je od stupova o koje se ovih dana spotièu zaraæene frakcije na HTV-u. Dijana Èuljak, pak, u hrvatskom je novinarstvu veæ odavna simbol neprofesionalizma i tuðmanovske strasti.
Poznata je postala u emisiji »Motrišta« Pašaliæeva medijskog manipulatora Miljenka Manjkasa, gdje je s nepatvorenim državotvornim žarom branila vladajuæu stranku od nasrtaja »judoškudaša« sa zagrebaèkog Radija 101, o koji se spotaknuo Iviæ Pašaliæ, pogrešno procijenivši da æe tek tako pristati na tiho i sramotno medijsko ugasnuæe. U poznatom intervjuu s urednicom tog radija Zrinkom Vrabec-Mojzeš, Dijana Èuljak izrekla je pitanje koje izražava duh cijele njezine novinarske karijere: »Otkuda vam toliki animozitet prema vladajuæoj stranci?«.

Doslovno mrtva tijela

Ali to je, premda najpoznatiji, tek bezazlen profesionalni propust Dijane Èuljak. Postoji jedan iza kojega su ostala, doslovno, mrtva tijela: 10. svibnja 1993., dan nakon napada HVO-a na istoèni Mostar, mlada novinarka HTV-a Dijana Èuljak snimila je napad HVO-a na zgradu Vranica u Mostaru te zarobljene vojnike Armije BiH koje odvode pripadnici HVO-a. Poslije tog dogaðaja zarobljenicima se bio zametnuo trag, sve dok ih pred koji mjesec nisu ekshumirali iz masovne grobnice pored Mostara. Ubijeni su, ali prije toga, po svemu sudeæi, muèeni. Dijanu Èuljak, koja je proteklih èetrnaest godina odbijala i najmanju odgovornost u tom sluèaju, profesionalni nerv nikada nije ponukao da istraži što se uistinu dogodilo sa zarobljenim ljudima koje je snimila, a onda u televizijskom prilogu istoga dana izvještavala o »bojišnici obrane od muslimanske agresije«.
Ivanu Šikiæ i Dijanu Èuljak, ta dva novinarska simbola profesionalne nekorektnosti i ideološke pristranosti, objedinjuje treæa novinarka s važnom rolom u najnovijoj epizodi skandalozne kronike zvane HRT: Hloverka Novak-Srziæ. Upravo je ona vjerojatno najodgovornija za dramatièno srozavanje profesionalnih standarda u devedesetima: navikla na poslušništvo još potkraj osamdesetih kada ju je ambicija odvela u èlanstvo Komunistièke partije, devedesetih je, sa stranaèkom èašæu èlanstva u Glavnom odboru HDZ-a, mlade novinare uèila da složno upregnu u Tuðmanova kola, a sve ostalo bit æe im oprošteno. I bi tako: današnje zvijezde hrvatskoga televizijskog univerzuma - Mirjana Hrga, Ivana Ivanèiæ, Iva Gaèiæ, Ana Jeliniæ, Dijana Èuljak - zajednièki su zagovarale tuðmanizam s gorljivošæu kakve se danas i neki od njih stide.

Kožnati obrazi

Samo što se to, zapravo, ne vidi. Isti ti ljudi danas su opet na kljuènim mjestima televizijskoga novinarstva. Njihova mentorica, Hloverka Novak-Srziæ, na najvažnijemu je. Niska razina profesionalnih standarda, nemar prema osobnome kredibilitetu hrvatskih novinara, cinizam vjeènih urednika i kožnati obrazi kameleonskih novinara, neotpornost struke na intimne i poslovne sprege s podzemljem, netransparentno poslovanje na javnoj televiziji zbog kojega se skandali pale i gase kao prskalice - sve je to još jednom osvijetljeno meteorom ljutnje na Ivanu Šikiæ jer se drznula biti urednicom na televiziji i istodobno ljubovati s èovjekom vrijednim svakog zazora. A ona, eto, nije uèinila ništa na što svi zajedno, vlastitom krivicom, veæ odavna nismo navikli.

Vlahov, Reniæ i Barišiæ samo izrazili suæut Petar Vlahov, Ružica Reniæ i Jozo Barišiæ, novinari HTV-a koje je Hloverka Novak-Srziæ u petak suspendirala jer su došli na pogreb Davora Zeèeviæa, na Mirogoj nisu išli da bi žalovali za ubijenim kriminalcem, nego da izraze suæut kolegici. - Nismo bili na pogrebu Davora Zeèeviæa, nego smo samo došli izraziti suæut Ivani. Uèinili smo to i odmah otišli, rekao nam je juèer Barišiæ. Nitko ga, kaže, o suspenziji nije službeno obavijestio pa tako ni ne zna što ona toèno znaèi. - Èekam ponedjeljak. Za vikend sam slobodan, pa æemo vidjeti kad poèetkom sljedeæeg tjedna doðem na posao. Ali razloga za suspenziju ne vidim, veli. Ružica Reniæ nije nam se javila, a Petar Vlahov bio je iznimno kratak: »Poštujem odluku šefice. Ne bih ništa komentirao«, kazao je o neobiènom obièaju da nije problem živjeti s kriminalcem, ali jest problem doæi na njegov pogreb. Troje novinara radilo je s Ivanom Šikiæ emisiju »Radni ruèak«, koju je ureðivala Dijana Èuljak. Ondje je Šikiæ radila benigne teme koje nisu imale veze s tajnim službama i kriminalom, pa æe tzv. istražno povjerenstvo, koje bi trebalo istražiti njezin rad u posljednjih godinu dana, teško naæi dokaze o navodnom sukobu interesa. Samo, Ivana Šikiæ i Davor Zeèeviæ ljubovali su mnogo duže, pa i u vrijeme kad je ona radila seriozne teme o tajnim službama. Nitko, meðutim, nije zatražio pregled njezina rada u posljednjih desetak godina.

Na zagrebaèkom groblju Mirogoj, u petak u 14.10 sati, pokopan je trgovac drogom Davor Zeèeviæ Zec (40), kojega je u subotu, u klasiènoj mafijaškoj saèekuši, u Remetskom Kamenjaku, likvidirao još uvijek nepoznati ubojica. Uz zvuke “Fale” te Oliverove pjesme “Bez tebe” od Zeèeviæa se oprostilo stotinjak ljudi, a zadnje mu je rijeèi prije odlaska na posljednje poèivalište u grèu uputila sestra Nataša. - Hvala ti što si me uèio ljubavi i èasti. Hvala ti na životu ispunjenom ljubavi. Ti si veliki èovjek i nitko te ne može ubiti. Bol se ne može usporeðivati s jaèinom ponosa koji osjeæam što si mi bio brat. Zahvalna sam na tome što sam ti mrtve ruke ljubila i bio si u pravu kada si rekao da pravi prijatelji ostaju i kada maske padnu – kroz suze i gledajuæi u kišno nebo kazala je Nataša Zeèeviæ, dodavši kako joj je drago što je na kraju umro uz svoju veliku ljubav. Ekipa s Knežije Osim hrpe novinara, policije u civilu te Zeèeviæeve ljubavi Ivane Šikiæ, novinarke HRT-a koja je uz njegovu majku, sestru i ostatak rodbine stajala iza lijesa, na pogrebu su se pojavili mnogi znatiželjnici, ali i dio “ekipe” sa Knežije. Gledajuæi oko sebe tko ih “snima” sa Zeèeviæem uz odar, oprostili su se tako i Nikica Jelaviæ sa suprugom, Novica i Nikola Petraè, Stevo Smrèek, Hrvoje Gašparinac, Velibor Momèiloviæ Lola sa suprugom svog brata Rajka koji je u zatvoru, bivši policajac Ðorðe Vuletiæ Ðoko, Libero Matekoviæ, nogometni menadžer Siniša Šošo, odvjetnik Ljubo Pavasoviæ Viskoviæ sa sestrom Dijane Èuljak, optuženi švercer kave Dobroslav Rakiæ, košarkaški trener i bivši igraè Jugoplastike Ivica Buriæ... Suæut obitelji Zeèeviæ i djevojci Ivani Šikiæ došli su izraziti i neki od njezinih kolega s HTV-a. Na pogrebu su se pojavili HTV-ovi novinari Ružica Reniæ, Petar Vlahov i Jozo Barišiæ, koji æe zbog toga biti kažnjeni jednokratnim rezanjem plaæe za 10 posto i jednotjednom suspenzijom. Radi se o odluci koju je, kako saznajemo, iz bolesnièke postelje donijela Hloverka Novak-Srziæ, glavna urednica Informativnog programa.     Tko je bio na Mirogoju NIKICA JELAVIÆ optužen za voðenje tzv. zloèinaèke organizacije i da je pokušavao ubiti Vjeku Sliška NOVICA PETRAÈ otmièar sina generala Vladimira Zagorca, optužen za premlaæivanje Damira Rovišana STEVO SMRÈEK jedan od sudionika otmice Zagorèeva sina HRVOJE GAŠPARINAC pripadnik tzv. zloèinaèke organizacije VELIBOR MOMÈILOVIÆ pripadnik “zloèinaèke “, pravomoæno optužen za dilanje droge ÐORÐE VULETIÆ bivši policajac, pripadnik zloèinaèke organizacije LIBERO MATEKOVIÆ sudjelovanje u otmici Zagorèeva sina SINIŠA ŠOŠO kontroverzni nogometni menadžer, “odgulio” kaznu za ubojstvo Jelaviæ na Bagariæevu grobu •• Pri povratku s mirogojskog ispraæaja ubijenoga “kralja kokaina” Davora Zeèeviæa, Nikica Jelaviæ sa svojom suprugom je iskoristio priliku da svrati do groba svoga velikog prijatelja Zlatka Bagariæa, ubijenog u srpnju 1998. godine ispred restorana NK Dubrava, a s kojim je tada bio u društvu.	 	Još u rubrici:   GRAÐEVINSKA OFENZIVA NA VELO MISTO RADIKALNE IZMJENE GUP-A U REŽIJI SPLITSKOG POGLAVARSTVA Stanovi i na Starome placu VRUÆI KESTENI KOALICIJSKI DOGOVOR HDZ-A SA ŽUTO-ZELENOM KOALICIJOM JOŠ NIJE POTPISAN Èetiri otvorena pitanja ADUT ZA KOALICIJU POTPREDSJEDNIK HSS-A BOŽIDAR PANKRETIÆ TVRDI DA JE EKONOMSKI RAZVOJ SREDIŠNJA TOÈKA STRANAÈKOG PROGRAMA ZA REVITALIZACIJU RURALNIH PODRUÈJA Jeftinim kuæama æemo privuæi graðane na selo LETEÆA KARAMPANA SLUŽBENA KNJIŽICA MORH-OVE LETJELICE MI8 MTV-1 POBUDILA NOVE SUMNJE Vatrogasci na Kornat stigli neispravnim helikopterom OKO SOKOLOVO HRVATSKE ŠUME STRANCIMA DOPUŠTAJU LOV I S PRIGUŠIVAÈIMA Englezi u lovištima sa zabranjenim oružjem  
 

Hrvatsko novinarsko društvo izražava punu solidarnost s kolegama iz Društva novinara Slovenije koji su se zbog peticije protiv cenzure našli na udaru predsjednika slovenske Vlade koji ih je optužio da su se s politièkom opozicijom urotili protiv slovenske države.

Naime, peticiju je potpisao 571 slovenski novinar, prosvjedujuæi protiv cenzure i višemjeseènih politièkih pritisaka na rad medija u Sloveniji. U proteklom razdoblju smijenjeni su gotovo svi vodeæi ljudi u uredništvima i upravama glavnih slovenskih medija, kako novinskih tako i elektronièkih. Glavnu ulogu u tome odigrala je vladajuæa politika, koja je iskoristila svoje vlasnièke udjele ili utjecaj na vlasnike medija.

Demokratiènost nekog društva mjeri se sposobnošæu da prepozna i odupre se pritiscima vladajuæe politike prema medijima, kao što se demokratiènost neke politike mjeri sposobnošæu da podnese i prihvati  kritiku medija.

Stoga bezrezervno podupiremo sve napore slovenskih novinara da se odupru politièkim pritiscima i pokušajima cenzure u medijima.

ZA HND
Zdenko Duka, potpredsjednik

 

Poslovni dnevnik od petka 7.12. zabunom je objavio krivi citat kolegice Ivane Petroviæ u kojem stoji da je ona podsjetila kako je'' Ivana Šikiæ na HTV-U svojedobno pratila suðenje tzv.zloèinaèkoj organizaciji ''.Poslovni Dnevnik u ponedjeljak 9.12. donosi ispriku i ispravak.Citat je netoèan.Kolegica Petroviæ nigdje to nije izjavila.U demantiju poslanom poslovnom dnevniku i hnd-u istièe kako je opeæepoznata èinjenica da je proces pripadnicima tzv.zloèinaèke organizacije na HTV-u pratila ona i jedno vrijeme kolega Mario Beganoviæ.Ivana Šikiæ nikad nije pratila suðenje tzv.zloèinaèkoj.'

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112