Ukupno: 2017

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske izrazili su zabrinutost zbog najave ukidanja dopisnièke mreže Slobodne Dalmacije. Ukidanjem dopisništava osiromašilo bi se autorsko novinarstvo u Slobodnoj Dalmaciji i konkurentnost na hrvatskom i regionalnom tržištu, stoji u priopæenju. (H)

Zagreb - Željko Peratoviæ, slobodni novinar nad kojim se više od dva mjeseca provodi istraga zbog navodne objave državne tajne na svom Internet portalu, danas se mora ponovno javiti u MUP buduæi da policija nastavlja postupak protiv njega. 

- Moj odvjetnik dobio je obavijest da se moram pojaviti danas  u Heinzelovoj kako bi policija nastavila krim obradu - rekao je Peratoviæ koji smatra da je žrtva policijskog progona. Istražitelji veæ više od dva mjeseca drže njegove laptope i CD-ove.

B. Vlašiæ

Hrvatsko novinarsko društvo neugodno je iznenaðeno današnjim nastavkom kriminalistièke istrage nad Željkom Peratoviæem i smatra tu istragu nepotrebnim maltretiranjem našeg kolege, posve neprihvatljivim u demokratskom društvu.
Napominjemo da je Peratoviæu 17. listopada pretresen stan pa je uhiæen, a 18. i 19. provoðena je policijska istraga nad njim. Do danas mu nisu vraæene brojne osobne stvari i sredstva za rad – kompjutori i mobiteli.
Nakon tri dana listopadske istrage Policijska uprava Zagrebaèka priopæila da su provedene sve istražne mjere i radnje, odnosno da je kriminalistièka istraga završena i da su izvidi proslijeðeni nadležnom državnom odvjetništvu. Današnji nastavak kriminalistièke obrade u potpunoj je suprotnosti s tada obznanjenim.
HND æe i dalje pružati svu podršku kolegi Željku Peratoviæu i o nastavku istrage opet obavijestiti Meðunarodnu novinarsku federaciju.

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 

Nasilje protiv novinara veæ treæu godinu zeredom doseže ekstremne razine sa 171 ubijenim medijskim djelatnikom u 2007., objavilo je u ponedjeljak Meðunarodno udruženje novinara (IFJ). Time je gotovo dostignut crni rekord, zabilježen 2006., kad je diljem svijeta poginulo 177 novinara i drugih medijskih djelatnika. (H)

Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva i Sindikat novinara Hrvatske  izražavaju zabrinutost zbog najave ukidanja dopisništva Slobodne Dalmacije u Zagrebu i dopisnièke mreže toga lista.
Ukidanjem dopisništava osiromašilo bi se autorsko novinarstvo u Slobodnoj Dalmaciji, autonomnost, dosadašnji identitet i prepoznatljivost lista, takoðer i konkurentnost na hrvatskom i regionalnom tržištu. Predviðeno je da dopisnici nastave novinarski posao u agenciji EPEHA, ali agencijsko novinarstvo ne može nadomjestiti kvalitetu i originalnost individualnog novinarskog pristupa.
IO HND-a i SNH pitaju je li takva strategija razvoja Slobodne Dalmacije sukladna potpisanim stavkama iz Ugovora o kupnji Slobodne Dalmacije iz 2005. godine.
Ne ulazeæi u pravo poslodavca da uspostavi što djelotvorniju organizaciju tvrtke, upozoravamo da su dostavljenim ugovorima o sporazumnom raskidu radnog odnosa, a bez predloženih novih ugovora o nastavku rada u agenciji, prekršeni raniji dogovori novinarskih sindikata i Poslovodstva Slobodne Dalmacije.
IO HND-a i SNH posebno su nezadovoljni prijedlozima novih ugovora o radu u agenciji, koji bi ovlastili poslodavca da pregledava individualnu elektronsku poštu novinara i zaposlenika i da se novinari odrièu svojih autorskih prava u korist poslodavca.
Svim zaposlenicima dopisništava Slobodne Dalmacije SNH savjetuje da provjere jamèi li im se u novim ugovorima kontinuitet prava iz rada u Slobodnoj Dalmaciji, te poštuju li se steèena prava radnika iz kolektivnih ugovora potpisanih na razini tvrtki unutar EPH.

Za Izvršni odbor HND-a           Za Sindikat novinara Hrvatske
Zdenko Duka, predsjednik         Gabrijela Galiæ, predsjednica

 

 

Ogranak Hrvatskog novinarskog društva iz „Slobodne Dalmacije“ izvijestio je u petak, 29. prosinca 2007. godine Izvršni odbor HND-a o uznemirujuæim odlukama Uprave EPH, vezano za reorganizaciju rada novinara i redakcije Slobodne Dalmacije. Buduæi da držimo da se najavljene promjene tièu ne samo zaposlenika SD, nego i ukupnoga medijskoga prostora u RH, ogranak Hrvatskoga novinarskoga društva ovim putem izražava prosvjed i od vlasnika tvrtke traži korigiranje svih neprihvatljivih poteza.

Kratka kronologija sluèaja:
Europapress holding je 2005. godine preuzeo veæinsko vlasništvo nad dnevnikom Slobodna Dalmacija, obeæavši javno i u potpisanom Ugovoru o kupnji da æe SD razvijati kao konkurentsku novinu u ukupnome medijskome prostoru RH. Nepunih godinu nakon toga, zaposlenici SD dobili su prve neslužbene informacije o osnivanju Agencije EPEHA, s nejasnim naèelnim objašnjenjem kako je formiranje Agencije jedini siguran naèin da novinari koji èine višak u redakciji SD, ali i u Jutarnjem listu, zadrže radna mjesta u tvrtki-kæeri koja æe se baviti agencijskim novinarstvom. Prvi službeni razgovori o toj temi s predstavnicima Uprave EPH zapoèeli su sredinom 2006. godine kada je najavljeno da svi novinari prelaze u Agenciju, te je postalo jasno da nova tvrtka neæe služiti zbrinjavanju viška zaposlenih, nego doslovnome pretvaranju Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije u jednu novinu, u kadrovskom i organizacijskom smislu. Redakciji SD u nekoliko je navrata izravno reèeno da sva dopisništva SD i sva dopisništva JL prelaze u jedinstveni pravni, radni, organizacijski i urednièki sustav koji je zove Agencija EPEHA, no da æe se identitet dviju novina unatoè tome saèuvati, u nekoj formi internoga dogovora. Èak i na razini lokalnih dopisništava, ideja o istodobnom èuvanju autonomije i faktièkom ukidanju dopisništava obiju novina kolegama iz Slobodne Dalmacije doimala se neprihvatljivom, no kulminacija nezadovoljstva i sumnjièavosti u takve interpretacije nastala je u trenutku kada je Uprava najavila da dopisništvo SD u Zagrebu, kao samo srce unutarnjopolitièke redakcije novine, postaje Agencija, i to njezin iskljuèivi i jedini dio u Zagrebu.
U zadnjem razgovoru novinara iz Dopisništva Zagreb s direktorom Agencije Dragom Havranekom, izravno je reèeno da svi novinari dopisništva, ukljuèivši komentatore i specijaliste za odreðena podruèja, postaju dio Agencije, u kojoj neæe biti nijedan drugi novinar iz neke druge novinske kuæe EPH. Na pitanje o smislu formiranja Agencije, koju zapravo èine „preseljeni“ novinari SD, novinari dopisništva nikada nisu dobili odgovor.
Neposredno nakon toga, na adresu dopisništva stigao je dopis s potpisom direktora SD Miroslava Iviæa u kojemu se traži potpis na Sporazum o kolektivnom raskidu radnog odnosa svih zaposlenih u Dopisništvu, te za svakoga novinara individualni akt sporazumnog raskida radnog odnosa s SD. Nadalje, u prijedlogu Pravilnika o radu Agencije EPEHA, koji je dostavljen na uvid sindikatima, uoèene su zakonski potpuno neprihvatljive odredbe, poput one o kontroliranju elektronske pošte novinara ili odricanju od svih autorskih prava u korist tvrtke.
U cijelome postupku dugotrajnih pregovora izmeðu novinara, sindikata i Uprave EPH istièe se da æe svi novinari prelaskom u Agenciju zadržati radna prava prema Kolektivnom ugovoru SD, no ni u jednom se trenutku ne objašnjavanja na koji æe naèin Slobodna Dalmacija ostati tržišni konkurent, te zadržati svoj identitet, kao i identitet svojih autora.
Temeljem tih podataka, IO HND-a zakljuèuje sljedeæe:
1. EPH ukida dopisnièku mrežu Slobodne Dalmacije koja èini bitan dio regionalnoga identiteta novine
2. EPH ukida dopisništvo Slobodne Dalmacije u Zagrebu, koje je kljuèni dio identiteta novine na državnoj razini
3. U radno-pravnom smislu, Uprava EPH poštuje radno-socijalna prava zaposlenika SD u skladu s Ugovorom o kupnji potpisanom 2005. godine, ali ukida uobièajenu novinarsku hijerarhiju u Slobodnoj Dalmaciji, pretvarajuæi u formalno-pravnom smislu sve novinare, ukljuèivši autore, komentatore i novinare-specijaliste, u agencijske izvjestitelje.
4. U sluèaju da se realizira, takav bi potez, izvan svake sumnje, bio formalni i sadržajni udar na autonomiju, identitet i konkurentnost Slobodne Dalmacije na državnoj i regionalnoj razini.
5. Raskidanje radnih ugovora sa SD za novinare ove kuæe bez sumnje bi, u izvjesnom opsegu, ugrozio njihov profesionalni status, unatoè èinjenici da bi zadržali radna prava iz Kolektivnog ugovora.
6. IO HND-a drži da je takav pravac razvoja Slobodne Dalmacije neprihvatljiv i u direktnoj koliziji s potpisanim stavkama iz Ugovora o kupnji iz 2005. godine.
Novinari Slobodne Dalmaciji takoðer izražavaju duboko nezadovoljstvo i žaljenje zbog odluke Uprave o premještanju kompletne Redakcije u nove prostore izvan Splita, u Dugopolje. Po mišljenju svih kolega, rijeè je o deurbanizaciji novine, koja æe donijeti goleme organizacijske i financijske poteškoæe za novinare i urednike kojima æe stvarno mjesto rada, grad Split, biti udaljen 30 kilometara. Pored toga, nejasna je i sudbina zgrade Slobodne Dalmacije u centru Splita, koja je jedino preostalo vlasništvo te novinske kuæe.
Novinari Slobodne Dalmacije zgroženi su takvim naèinom raspolaganja kadrom i preostalom infrastrukturom novinske kuæe, a svoje su nezadovoljstvo spremni izraziti i javnim prosvjedom.

Lep pozdrau, "brand", Palágruža i sl. nisu slengovi kao što su mrak, kul (cool) i drugi. Lep pozdrau je preuzet iz slovenskog i glasi lijep pozdrav. Taj je izraz gotovo u potpunosti izbacio iz uporabe hrvatski izraz - srdaèan pozdrav, ili jednostavnije zdravi bili, dobro se imajte, sretno itd. No bez obzira na to odakle smo preuzeli lijep pozdrav, on lijepo zvuèi, ali ni s èim nema veze. Lijep može biti neki èovjek, neki predmet, pejzaž, most... ali ne i virtualna imenica što je rijeè pozdrav. Dakle to je opæenito pojam, koji zamjenjuje konkretnu poruku. Osim toga za sve navedeno da može biti lijepo, postoji i opozit ružno. A kako bi zvuèalo, ružan pozdrav! Uostalom koju poruku upuæuje lijep pozdrav? Koju želju? On je filistarski dodvoran i prazan.
Za srdaèni pozdrav, koji je u nas bio udomaæen, takoðer nema opozita kao nesrdaèan, ali je ipak nešto drugo (ne samo zato što je naš). Pojmovi vezani uz srce su srèanost, ljubav, meko srce, tvrdo srce i slièno što znaèi, da je taj organ koji pumpa krv, pojmovno uvriježen kao središte osjeæajnosti. To znaèi da i srdaèan pozdrav ima veze sa zamišljenim središtem, sa staništem emocija. Prema tome on pojmovno i sadržajno ima drukèije znaèenje od izraza lijep pozdrav, koji nema nikakvu potku. I zašto onda tako masovno (i u medijima) preuzimamo najprije nama strani izraz, a zaboravljamo naš, koji je smisleniji i bolji. Zato jer ne mislimo. E, kad samo u tome ne bi mislili! Nadalje, èuje se i sa službenih mjesta da u hrvatskom jeziku ne postoji pandan za rijeè - "brand"! A to je zapravo tržišni biljeg. Dopuštam da u trgovaèkoj terminologiji postoje nametnuti izrazi koji služe boljem razumijevanju, ali kako æe se u EU prevoditi i na hrvatski jezik, zašto da se rijeè "brand" ne prevodi za nas kao tržišni biljeg, a u zagradu stavi i rijeè "brand". I u jeziku se mora vidjeti da i mi »konja za trku imamo«. Možemo se mi i globalizirati, europeizirati, natoizirati i amerikanizirati, ali ako izgubimo svoj jezik onda smo se asimilirali u leguru kakvu gospodari svijeta žele postiæi. Nadalje, nije li grozno slušati naše radijske i televizijske spikere (zašto ne izvjestitelje), koji ne znaju naglaske naših rijeèi u književnom govoru, veæ rabe naglaske sredina iz kojih dolaze ili ih jednostavno stavljaju prema svojem nahoðenju. Za naš otok Palagrúžu èuju se i Pàlagruža i Palàgruža, dakle naglasci na prvom ili drugom slogu, umjesto na treæem. U pjesmi i inaèe taj se otoèiæ èesto spominje pa to nije rijeè koju rijetko èuju. Primjera ima previše da bi ih nabrajao. Èast onima koji ispravno naglašavaju. Još je gore sa stranim rijeèima. Nitko ne traži da spikeri znadu engleski, francuski, španjolski, talijanski, njemaèki i druge veæe jezike, nego samo jedan ili dva. Ali to ne znaèi da se izvjestitelji ne moraju pripremiti prije èitanja vijesti i upitati nekog u studiju tko zna izgovor i naglasak. Nije to nimalo cjepidlaèenje kad neka rijeè pogrešnim naglaskom dobiva sasvim razlièit smisao. Na primjer, rijeè dessért s naglaskom na prvom slogu (kako to naši Bosanci i Hercegovci, Dalmatinci iz Zagore kažu), u engleskom govornom podruèju znaèi - pustinja! Ako je naglasak tamo gdje i spada za ono što se traži, slatko nakon objeda, onda je naglasak na drugom slogu. Prema tome za objed u dvoje nemojte tražiti dvije pustinje na kraju. Najèešæe se griješi s izgovorom francuskih rijeèi, ali onda prije èitanja za javnost treba nekog pitati kako se to èita. To je osnovno pravilo koje se nekad poštivalo. Nikad nisam èuo od Margarete Pejar, nenadmašne radio spikerice i jednu jedinu pogrešku, a o dikciji da i ne govorim. Zamjetno je i kad televizijski spiker s istom vibracijom govori o stoènom sajmu i nekoj tragediji. Ta modulacija koja je potrebna mora se osjetiti, jer spiker nije stroj koji samo toèno reproducira napisano. Naravno da se to ne odnosi na sve, ali ima ih nažalost sve više. Da o zapinjanju na nekim rijeèima u tekstu i ne govorimo. To se uglavnom odnosi na radio, a znak je da ga spiker pred mikrofonom èita prvi put. Smatram da bi prvenstveno lektori morali bolje sudjelovati u tome, a opomena je i urednicima.
Nisam jezikoslovac i ograðujem se i od eventualnih svojih pogrešaka u tumaèenjima jeziène zbilje u nas, ali umišljam si da imam osjeæaj za jezik, a još važnijim smatram da mi je do hrvatskog izrièaja stalo. Ako propustimo da voda odnese jezik, odnijet æe i nas. Jezik je znak opstojnosti svakog naroda, pa i našeg.
Duško Milièiæ
Autor je doktor znanosti, redoviti sveuèilišni profesor u mirovini

Direktor tjednika Lider Željko Vukeliæ izvijestio je juèer HND da po isteku ovogodišnjih pretplata zaposlenicima neæe predlagati obnovu pretplate istièuæi da nikada nije ni bilo prisilnih pretplata za novinare i zaposlenike Lidera. Prigovor novinarke tog lista Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašavanje trebalo bi, tvrde u HND-u, riješiti novo Vijeæe èasti, èim se konstituira. (H)

Poštovani kolega Duka!
Zahvaljujemo na Vašoj inicijativi i prijedlogu gdje sugerirate da se ukinu pretplate na tjednik Lider za sve novinare i zaposlenike Lider pressa d.d. Vjerujem da znate da svi novinari i urednici Lidera, uredno i stalno, dobivaju besplatni autorski primjerak tjednika u kojemu rade. Dodatno, uprava Lider pressa d.d. predložila je 29. ožujka 2007., u sklopu redovnih poslovnih aktivnosti, upis pretplate na tjednik Lider. Istièem i ponavljam, predložila. Dakle nikako naredila. Slijedom prijedloga Uprave i osobne odluke svakog zaposlenika Lider pressa d.d., «dogodile» su se i Vama sporne pretplate.
S obzirom da poštujemo krovnu strukovnu organizaciju, a imajuæi u vidu èinjenicu da želimo biti aktivan sudionik «nastalog problema» te izbjeæi buduæe nesporazume, po isteku ovogodišnjih pretplata neæemo zaposlenicima predlagati obnavljanje pretplate. Naravno, mi nemamo nikakvo pravo spreèavati bilo koga da se, ako to želi, pretplati na bilo koju publikaciju, a to ukljuèuje i poslovni tjednik Lider.
Poèevši od danas, ako bilo koji zaposlenik donese odluku da više ne želi biti pretplaæen na naš tjednik, uprava Lider pressa d.d. vratit æe mu iznos pretplate, a list æe na naznaèenu adresu stizati do isteka jednogodišnjeg roka.
Dopustite da na kraju i ovom prilikom, još jednom, po «stoti» puta, istaknem kako prisilnih pretplata za naše novinare i zaposlenike nikada, podvlaèim, nikada nije bilo.
U Zagrebu, 28. prosinca 2007.   

Željko Vukeliæ,
direktor Lider press d.d.

ZAGREB Godišnju nagradu Media servisa, koja se dodjeljuje drugu godinu zaredom, dobili su ponovno Ivo Sanader za politièara godine i Ivica Todoriæ za gospodarstvenika godine, dok je za sportaša godine prvi put izabrana Blanka Vlašiæ, za glazbenika godine posthumno Toše Proeski, a nagrada za osobu godine pripala je Slavenu Biliæu. Rijeè je o jedinstvenom izboru u Hrvatskoj jer pobjednike u pojedinim kategorijama tajnim glasovanjem bira 200-injak novinara, urednika, kolumnista te ravnatelja i direktora medijskih kuæa u Hrvatskoj. Nagrade su uruèene u zagrebaèkom hotelu Regent Esplanade.
(H)

Sam sam svoju karijeru zapoèeo na Radiju 101, a nastavio nakon audicije na HTV-u i oduvijek iskljuèivo bio za otvorenost i protiv bilo kakvih zabrana.

Zašto reagiram??? Kao èovjeka me iznimno povrijedio Vaš kolumnist Ivan Starèeviæ, ponavljam, ne svojom kritikom moga posla ili izgleda, jer na to ima potpuno pravo i slobodu, veæ je pišuæi o meni i mojoj kolegici Barbari Kolar napisao ". . . èovjeku doðe milo da je ono dvoje bucica preživjelo kolinje 29. 11.". Smiješno??? Duhovito??? Lucidno??? Odgovor mene "svinje koja sam izbjegao kolinje 29. 11." je NE! Iznimno mi je žao da je to izašlo u vašim cijenjenim novinama u subotu 22. prosinca, a još je tužnije da je dotièni "kolumnist" našao prostor za svoje osobne uvrede i frustracije baš na stranicama Vašeg cijenjenog lista.

No, moje je bilo da Vam skrenem pozornost kao èovjek na ovaj poziv na javni linè "izbjegnutog kolinja", a o pravnoj strani æu se nakon Božiæa posavjetovati s odvjetnicima. Pri tom ni u ludilu ne želim ikakvu pomisao na gušenje bilo èije slobode pa tako ni dotiènog "kolumnista". Na žalost, o njemu znam i previše i ne pada mi na pamet vraæati istom mjerom primitivizma.

Još jednom isprika za Vaše oduzeto vrijeme i Vašoj cijenjenoj redakciji i svima zaposlenima želim sretne blagdane i Novu 2008.

S poštovanjem, Duško Æurliæ (koji je "izbjegao kolinje") 

Meðu zakljuècima 48. Izborne skupštine Hrvatskog novinarskog društva usvojenih 14. prosinca u Opatiji èitamo: »Skupština ocjenjuje da je potrebno izmijeniti i osuvremeniti aktualni Kodeks èasti, sukladno promjenama u društvu (…) Temeljem usvojene ocjene o preveliku broju kršenja Kodeksa èasti, Skupština poziva sve novinare da se pridržavaju naèela etike i profesionalizma (…) Skupština ocjenjuje da bi vodstvo HND-a trebalo reagirati u svim sluèajevima kada su ugrožena prava novinara, odnosno kada se na njih vrši politièki pritisak ili pritisak vladinih i drugih organizacija i ustanova kojim se ugrožava sloboda djelovanja novinara…«.
Danas se kao osoba koja iz vlastitog 27-godišnjeg novinarskog iskustva zna koliko su reèeni zakljuèci važni i hitni, želim osvrnuti na nezgodan sluèaj – teško kršenje etike naše profesije zbog kojeg strepim da me opet, kao što je bilo nakon Oluje, poènu nazivati telefonom oni koji mi obeæavaju metak. Ili da mi na državnoj televiziji ili bilo kojem drugom mediju osvane tjeralica kakvu mi je svojedobno priredila Hloverka Novak Srziæ (napravila je to i kolegi iz Novoga lista Romanu Latkoviæu koji je bio prisiljen zatražiti politièki azil u SAD-u) zbog èega sam, nakon golema broja prijetnji smræu, bio primoran napustiti Hrvatsku od sredine 1996. do jeseni 1999. (U tom razdoblju sam kriomice dolazio u Zagreb na sastanke Izvršnog odbora HND-a èiji sam bio èlan a da nisam nikada zatražio nadoknadu za putne troškove i, kada smo veæ kod toga, veliko hvala Sarajlijama koji su me tih godina ugostili i èuvali!).

Pazi te se Konjikušiæa
Naime, nekoliko dana prije nedavnih parlamentarnih izbora nazvao me je domaæi èovjek koji se predstavlja kao novinar s molbom da u moj dom u njegovoj pratnji doðe nizozemski kolega koji je trebao neka objašnjena o politièkoj kampanji vodeæih stranaka i o odnosima Crkve i vlasti. Kako sam pogriješio što sam pristao! Pojasnit æu vam sve ali, molim vas, zapamtite dobro ime i prezime tog nazovi novinara da ga zaobiðete u velikom luku i da nemate nikakva posla s njim jer je ne samo diletant nego i prevarant: zove se Davor Konjikušiæ.
Bivši novinar Ferala i Latinice, uvaženi kolega Boris Rašeta mi je, primjerice, pojasnio da je reèenom gospodinu unaprijed platio da mu napravi nekoliko televizijskih reportaža o povratku izbjeglica. Konjikušiæ je uzeo novac a posao nije nikada napravio, rekao mi je Rašeta, dodavši: »prevario me je više puta«. Ne-etiènost Davora Konjikušiæa potvrðuju druge kolegice i kolege (koje mole ostati anonimni). Elem, taj gospodin je doveo u moju kuæu nizozemskoga kolegu, dopisnika vodeæeg nizozemskog lista NRC Handelsblad za jugoistoèni dio Europe sa sjedištem u Budimpešti, novinara Tijna Sadéea, koji mi sada tumaèi da je bio uvjeren da æe raditi intervju sa mnom. U neformalnu dijelu razgovora, tijekom veèeri, potvrdio sam mu, sasvim privatno ili, kako se kaže u našoj branši: off the record, da sam ljetos razgovarao s haaškim istražiteljima o svemu što sam vidio i opisao nakon Oluje.

Haaško tužiteljstvo – živa katastrofa

Napomenuo sam i da su me istražitelji pitali bih li bio spreman svjedoèiti u procesu protiv Gotovine, Èermaka i Markaèa kada suðenje poène i nakon što me se službeno upita? Odgovorio sam: »Naèelno da«. To sam i ponovio nizozemskom novinaru. Ali sam dodao nešto što se u meðu vremenu promijenilo, a to je moj odnos prema tužiteljstvu. O diletantizmu ureda kojeg je vodila Carla del Ponte je veæ puno reèeno.
Samo jedan važan primjer. »Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte za svog se mandata u Meðunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nije iskazala ni kao pravnik niti kao menadžer ili voða i može se reæi da je ona zapravo upropastila haaško tužiteljstvo«, izjavio je britanski pravnik Geoffrey Nice, dugogodišnji suradnik odlazeæe tužiteljice i glavni zastupnik optužbe na suðenju Slobodanu Miloševiæu, prenio je Jutarnji list 12. prosinca. »Znatan broj dobrih profesionalaca napustio je Ured tužitelja jer nisu mogli raditi tamo gdje je vladao neprofesionalizam kultiviran za vrijeme njezina mandata. Na razini menadžmenta ostali su slabiæi koje je ona (Del Ponte, op. D.P.) pomno birala jer je u njima prepoznala poslušnike. To se sve, naravno, odrazilo na kvalitetu sudskih postupaka«, kazao je Nice u intervjuu kojeg je te srijede objavio sarajevski Dnevni avaz. Ja dodajem: treba samo proèitati optužnicu protiv Šešelja i vidjeti kako Tužiteljstvo vodi spor: to je živa katastrofa!

Klevete i uvrede

Da je razina diletantizma tog Ureda nepodnošljiva sam zakljuèio i nakon razgovora s istražiteljima (nisu, na primjer, ništa znali o velikom izvještaju HHO-a o kršenjima ljudskih prava tijekom 1995. saèinjen, u dobrom djelu, i na temelju mojih istraživanja ili, pak, o kretanju optuženog generala što se toèno dade vidjeti iz Gotovinine knjige Napadajni bojevi i operacije HV-a i HVO-a). Ukratko, nepoznavanje predmeta bio je apsolutno šokantan. Zato danas znam da neæu svjedoèiti protiv Gotovine. Imaju materijale koje sam im dostavio ili one na koje sam ih uputio, moje i od drugih kolega i domaæih istražitelja. Mislim da je to sa moje strane dovoljna razina suradnje jer potvrðujem sve što sam pisao i javno govorio, u raznim Latinicama (posebno u onoj emitiranoj 1. listopada 2001. u kojoj je prikazan film pokojnoga Božidara Kneževiæa Oluja nad  Krajinom), intervjuima, tribinama i drugdje.
Ali je taj nizozemski novinar objavio suprotno: da æu svjedoèiti protiv Gotovine! I to bez ikakvih konzultacija, u neautoriziranom tekstu koji je osvanuo 5. prosinca u uglednome listu: NRC Handelsblad, oèito uvjeren od strane reèenog Konjkušiæa da sam pristao dati intervju. U èlanku prepun uvreda i klevete (poput one da sam kazao kako je moj otac napustio podruèje NDH i otišao u Argentinu nakon rata kao »zagriženi nacist«, a bio je, toliko da znate, devet godina star, da živim teško bolestan, gotovo nepokretan u jednoj kolibi, da sam osoba bez buduænosti, da je moja majka osoba koje me uèila mrziti Srbe, itd), distribuiran na stotine adresa u nas putem biltena Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH (u kojem ima i krupnih grešaka u prijevodu koji je napravljen u hrvatskom veleposlanstvu u Den Hagu).
 Zato se pozivam se na ovdje citirane zakljuèke Skupštine HND-a i molim odgovorne ljude Društva da me zaštite. Dosta mi je tjeralica, obeæanih metaka, prijetnje (koje su ponovno zapoèele) i teška kršenja novinarske etike.

 

HND od HRT-a traži da se zaustave istrage koje se vode zbog privatne e-mail poruke novinarke Ivane Dragièeviæ Velièkoviæ, a koja je spornu poruku uputila nekolicini kolega nakon ubojstva Davora Zeèeviæa.

"Sigurni smo da svaka istraga o privatnoj poruci samo nepotrebno diže tenzije i dodatno kvari meðuljudske odnose na Hrvatskoj televiziji", kaže se u priopæenju predsjednika HND-a Zdenka Duke. Traži se i prekid istrage koja je na HRT-u provedena zbog javnog istupa novinara na konferenciji za novinstvo koju je dan kasnije organizirao ogranak HND-a pri HTV-u, kojeg vodi  Nikola Kristiæ.

Upravi i glavnom uredniku èasopisa Lider predlaže ukidanje pretplate za novinare i zaposlenike na vlastiti list, dodajuæi kako je to potpun presedan u hrvatskom novinarstvu. Prigovor novinarkle Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašavanje rješavat æe novo Vijeæe èasti HND-a  èim se konstituira.

Od "istražnih oirgana" HND traži da se novinaru i èlanu HND-a Željku Peratoviæu vrate opremu za rad i sve privatne stvari koje su mu oduzete u istrazi.

S. Vejnoviæ

.

Takoðer, traže prekid istrage i zbog javnog istupa novinara na konferenciji za novinstvo koju je dan kasnije organizirao ogranak HND-a pri HTV-u pod vodstvom Nikole Kristiæa.

"Sasvim smo sigurni da svaka istraga o privatnoj poruci samo nepotrebno diže tenzije i dodatno kvari meðuljudske odnose na Hrvatskoj televiziji"; navodi se u priopæenju predsjednika HND-a Zdenka Duke.

HND je Upravi i glavnom uredniku èasopisa Lider predložio da ukinu pretplatu za novinare i zaposlenike na vlastiti list, što je potpuni presedan u hrvatskom novinarstvu. Prigovor novnarkle tog lista Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašivanje trebalo bi riješiti novo Vijeæe èasti, i to èim se konstituira, smatraju u HND-u.

Istièu i da od istražnih tijela traže da se novinaru Željku Peratoviæu vrati oprema za rad i sve privatne stvari koje su mu oduzete zbog istrage. (H)

Prošlog je vikenda Hrvatsko novinarsko društvo dobilo novog predsjednika, Zdenka Duku, iskusnog novinara koji posljednje dvije godine radi u zagrebaèkom dopisništvu Novog lista. No, ishod glasanja tijekom kojeg je Duka pobijedio samo za jedan glas protukandidata HTV-ovca Nikolu Kristiæa, kao i naknadni pokušaji da se taj rezultat ospori, pokazuje koliko je duboka podijeljenost u samom HND-u, iako su podjele unutar Društva sredinom devedesetih godina bile i dublje. Teško se može govoriti da su Dukini "protivnici" neupitni Kristiæevi sljedbenici, veæ bi se prije svega moglo zakljuèiti da se radi o novinarima koji žele hitne i temeljite promjene u samom Društvu. Nezadovoljstva su razna, no gotovo svi prigovaraju besmislenoj birokratizaciji krovne hrvatske novinarske organizacije zbog koje je HND postao troma i gotovo irelevantna udruga u današnje vrijeme, koja se vrlo malo praktièno bavi stvarnim problemima novinarstva i svojih èlanova, veæ uglavnom organizacijom pokojeg struènog skupa i pridobivanju kojekakvih materijalnih koristi za svoje èlanove. Gotovo da bi se moglo ustvrditi kako je veæina današnjih èlanova u HND-u samo zato što mogu jeftinije putovati, odsjedati u nekim hotelima, kupovati automobile i slièno, a dio je jednostavno bio prisiljen uèlaniti se ako želi meðunarodnu novinarsku iskaznicu ili pak raditi u nekoj redakciji ali sustavu RPO-a.

Latinov open Rezultat današnjih podjela su i neke najave osnivanja paralelnih novinarskih društava, najdalje u tome otišao je HTV-ovac Denis Latin. Prije nekoliko dana HND je dobio njegov dopis u kojem ih obavještava da više ne želi biti njihovim èlanom, a samo koji dan ranije najavio je da æe osnovati novo društvo novinara koja bi se trebala zvati Organizacija profesionalnih novinara, odnosno OPEN. Latinov izlazak rezultat je neslaganja s Kristiæem koji je šef ogranka HND-a na HRT-u. Kada vodstvo HND-a nije dopustilo osnivanje paralelnog ogranka na Prisavlju, Latin je odluèio odstupiti. "Novo društvo osnivam jer smo izgubili ograna na HTV-u iako je Statut HND-a takvu moguænost dopuštao. Nakon ove Skušpštine još sam nezadovoljniji. HND ne štiti novinare kad su u problemima u svojim redakcijama, a i sama organizacija daleko je od ovoga vremena", kaže Latin koji se nije htio boriti unutar Društva za promjene. "Ništa ne bih postigao tom borbom, tamo su birokrati koji nemaju veze s novinarstvom", dodaje Latin, koji ne vidi ništa loše u konkureciji, pa tako ni kada su u pitanju udruge. No, da pokušaji osnivanja paralelnih novinarskih društava i nisu tako jednostavni svjedoèi i Denis Kuljiš koji je krajem 2005. godine, nakon izlaska iz HND-a, osnovao Društvo autora u medijima Article X. Iako Kuljiševo društvo u nazivu sugerira da okuplja (i) novinare, takvih je u èlanstvu zapravo bilo malo. Uglavnom su mu se pridružili urednici, a Kuljiš danas planira gašenje udruge i povratak u HND gdje bi njegova grupa djelovala kao jedan od foruma Društva. "Ipak ne možemo sami, a osim toga èini mi se da æemo s Dukom moæi suraðivati. On je ipak pošten èovjek i normalan novinar, za razliku od dosadašnjeg predsjednika Dragutina Luèiæa koji nikad nije bio novinar, veæ neki tamo sindikalac", pojašnjava Kuljiš razloge. Iako pokušava dio razloga za svoj povratak u HND opravdati promjenom u vrhu Društva, èini se da je puno važnije to što Article X, koji je okupljao 40-tak èlanova, nije uspio preživjeti. "Ne može se to na duži rok. Imali smo mi puno akcija, neke od njih su bile i dobre, ali nismo imali novca veæ smo radili za svoje pare. Mislim da smo nešto i napravili, ali dalje jednostavno ne ide", objašnjava Kuljiš, dodajuæi da æe sad pozvati na sastanak u HND-u gdje æe izabrati novo vodstvo te osnovati forum koji æe okupljati urednike u medijima. "Njihovi interesi nisu identièni onima novinara zato što se nalaze izmeðu vlasnika i redakcije, a pritišæu ih obje strane. Vlasnici žele preko urednika kontrolirati što se piše, a novinari žele što manje rada i što više novca. Novine su nezavisne koliko su nezavisni urednici. Oni su kljuè uspjeha nekog lista. U redu, važni su i novinari, ali ako nema dobrih urednika koji listu daju liniju, prepoznatljivost i vrijednost, oni su nula", kaže Kuljiš.

Šef HND-a Zdenko Duka (desno) pobijedio je Nikolu Kristiæa za samo jedan glas Hloverka protiv politike Pokušaja ili najava osnivanja paralelnih novinarskih društava bilo je još, a vjerojatno najpoznatiji je bio onaj Hloverke Novak-Srziæ iz sredine devedesetih. Bilo je to nakon izbora za èelnu osobu HND-a na kojem je pobijedila Jagoda Vukušiæ, šefica zagrebaèkog dopisništva Novog lista. Uoèi te Skupštine novinari su bili takoðer žestoko podijeljeni i to politièki, a grupa "Tuðmanovih novinara" žestoko se borila ne bi li osvojila HND. U vrijeme dok je Vukušiæ vodila HND, a upravo to vrijeme mnogi istièu kao svijetlu toèku HND-a koji igrao vrlo aktivnu ulogu u obrani medijskih sloboda, pobunila se Hloverka Novak-Srziæ i najavila da æe osnovati paralelnu udrugu. Do toga ipak nije došlo, a zanimljivo je kako ona danas tumaèi taj svoj èin. "Nisam tada zapravo ni poduzimala neke velike radnje. Bio je to zapravo moj protest protiv teške politizacije Hrvatskog novonarskog društva. Novinari su se pokušavali sve više baviti politikom, pa su se ponašali kao politièki djelatnici, a ne kao strukovni radnici", kaže Novak-Srziæ dodajuæi kako se na tu inicijativu odluèila iz protesta te da se zapravo time nije htjela baviti jer tako nešto zahtijeva veliki rad. U pokušajima "rušenja" HND-a, koji okuplja nešto više do tri tisuæe èlanova i kroz koji godišnje proðe oko tri milijuna kuna, bilo je i nekih marginalaca i medijskih ekshibicionista, no njihova imena nisu vrijedna spomena. Najava Latina da æe se upustiti u taj posao ima daleko veæu težinu, ali što zbog svog angažmana na emisiji, a što zbog narušenog zdravlja, teško æe i on uspjeti do kraja odratiti tako zahtjevan zadatak. A HND æe i dalje ostati jedina relevantna novinarska udruga, bez obzira na sve svoje mane i slabosti.

Nakon nedavno održane izborne skupštine Hrvatsko novinarsko društvo ponajprije poziva ravnateljstvo Hrvatske televizije da zaustavi sve daljnje istrage zbog sasvim privatne e-mail poruke Ivane Dragièeviæ Velièkoviæ, koju je uputila nekolicini kolega nakon ubojstva Davora Zeèeviæa. Takoðer tražimo prekid istrage i zbog javnog istupanja novinara na konferenciji za novinstvo koju je dan kasnije organizirao ogranak HND-a pri HTV-u, pod vodstvom Nikole Kristiæa. Sasvim smo sigurni da svaka istraga o privatnoj poruci samo nepotrebno diže tenzije i dodatno kvari meðuljudske odnose na Hrvatskoj televiziji.
Drugo, predlažemo upravi i glavnom uredniku Lidera da ukinu pretplatu za novinare i zaposlenike na vlastiti list, što je potpun presedan u hrvatskom novinarstvu. Prigovor novinarke tog lista Tanje Pavièiæ na pretplatu i prikriveno oglašivanje trebalo bi riješiti novo Vijeæe èasti, èim se konstituira.
I treæe, još jednom tražimo od istražnih organa da našem kolegi Željku Peratoviæu vrati opremu za rad i sve privatne stvari koje su mu oduzete zbog istrage. Svi se dokumenti lako mogu kopirati i istraga nastaviti i bez njemu prijeko potrebne opreme za profesionalni rad. Ukoliko to reèeni organi ne naprave morat æemo potražiti zaštitu zakonitosti za našega kolegu i èlana HND.

Zdenko Duka, predsjednik

 

Uporište za pokretanje novih programa HRT crpi iz Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji iz 2003. godine koji u treæem èlanku doslovno kaže: "HRT može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i televizijske programe i objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita". Spomenuti programi emitirat æe se digitalno, ali ne od poèetka 2008., kako je bilo planirano, veæ, kako sada stvari stoje, negdje od proljeæa iduæe godine.

Prebaèena odgovornost RTL je zatražio od Ministarstva kulture, Hrvatske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Programskog vijeæa HRT-a pokretanje postupka protiv HRT-a zbog emitiranja HRT-a Plus i najave dvaju novih programa, no èini se da se nitko od pozvanih time neæe ozbiljno baviti. Èak i neka druga tijela koja bi po nekim osnovama o ovom sluèaju mogla nešto reæi prilièno su šutljiva i uglavnom prebacuju odgovornost sa sebe na druge. Pitanje je, naime, treba li HRT zatražiti dozvolu za emitiranje novih programa i tko bi im tu dozvolu trebao dati. Gašper Gaæina, predsjednik Vijeæa Hrvatske agencije za telekomunikacije, kaže da još nije donesena strategija kojom bi bilo jasno koliko æe digitalnih kanala dobiti koja televizija, a sve što se emitira u digitalnoj televiziji je eksperimentalno. Stoga u ovom trenutku njegova Agencija i ne može "raspolagati" digitalnim kanalima. Nikola Perèin, èelni èovjek Odašiljaèa i veza, kaže da to pitanje nije u njihovoj nadležnosti jer oni samo osiguravaju mreže digitalnih odašiljaèa, ali nemaju moæ odluèivati što æe se preko njih emitirati. Ni Agencija za elektronièke medije nije relevantna za ovo pitanje, izjavljuje njezin predsjednik Denis Perièiæ jer oni dodjeljuju koncesije, iz èega je HRT kao javna radiotelevizija izuzet. Stoga nije potpuno jasno treba li HRT i od koga tražiti dozvolu za emitiranje novih programa.

Susjedne zemlje Osim toga HRT ne bi smio financirati sredstvima iz pristojbe nešto što ne mogu pratiti svi koji je plaæaju, što bi bio sluèaj s novim programima. Naime, digitalno je pokrivena tek Istra u kojoj je i zapoèeo program subvencioniranja nabave STB-a svim pretplatnicima, no pitanje je kad æe se nešto slièno dogoditi i u drugim dijelovima Hrvatske. Prema nekim tumaèenjima, Istra je odabrana kao prva iz dva razloga. Zbog konfiguracije terena u mnogim dijelovima Istre graðani su imali problema s prijamom, a digitalnim emitiranjem taj problem nestaje. Osim toga u sluèaju Istre trebalo je zbog preklapanja kanala postiæi dogovor tek sa Slovenijom i Italijom, dok æe, primjerice, digitalizaciji u Slavoniji prethoditi dogovori s daleko više susjednih zemalja. Na HRT-u ipak ne odustaju, a na RTL-ove napade odmahuju rukom ponavljajuæi tek da ne planiraju ništa protuzakonito.

SEEMO PRESS RELEASE MONTENEGRO

Vienna, 19 December 2007

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), has been informed about a lawsuit dated 6 September 2007 against Zeljko Ivanovic, founder and director of the daily Vijesti from Podgorica, Montenegro, Ljubisa Mitrovic, the editor-in-chief of Vijesti, as well as the publishing house of Vijesti, “Daily press”.

According to the information made available to SEEMO, the civil lawsuit for defamation has been filed by Milo Djukanovic, president of the Democratic Party of Socialists of Montenegro (DPS). The case is based on comments Ivanovic made in reaction to an assault on him on 1 September 2007. During this attack, to which SEEMO reacted at the time, Ivanovic was beaten by three assailants.

Based on the arguments of the defence attorney, Branislav Lutovac, Article 20 of the Montenegro Law on Media states that, whilst a legal action can be brought against the author of the defamatory statement and the publisher, the lawsuit against the editor-in-chief is unfounded.

Another point made by Lutovac regarding the trial is that both the plaintiff and the defendants were prevented from testifying at the preliminary hearing, where basic information regarding the case would normally be collected. This is in direct violation of the Law on Legal Procedures in Montenegro.

SEEMO has also been informed by the defence that Djukanovic has demanded an unusually large sum of compensation for the alleged damage suffered, namely one million euros. Such a sum could have serious financial implications for the media company, and could force it into insolvency. This would create a worrying precedent for freedom of speech in the country.

Speaking about the case, Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, said that "according to international principles, compensation that could close media organisations is not acceptable. Such excessive sanctions exert a chilling effect, not only for the publication involved, but also for the protection of free speech."

In addition, the case law of the European Court of Human Rights has found that excessive defamation damages are a direct violation of the applicant’s rights and deemed unnecessary in a democratic society.

SEEMO would like to urge the Parliament of Montenegro to introduce a regulation similar to Article 43 of the Montenegro Law on Media, which places limits on sanctions, including damages in defamation.

SEEMO will continue to follow this case and strongly believes that the law should not be used to undermine the freedom of the press by applying excessive sanctions. In democratic societies, damages in civil law should be proportionate and fair, and should not excessively penalize the media organisations or force them into insolvency.

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

 

ZAGREB -

Televizijska postaja RTL Hrvatska zatražila je juèer od Ministarstva kulture i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da sprijeèe daljnje, kako tvrde, nezakonito emitiranje programa HRT Plus te planove javne radiotelevizije da digitalno emitira još dva programa (HRT-a 3 i HRT-a 4). Iz RTL-a podsjeæaju da su s HRT-a nedavno javno obznanili namjeru ponovnog uvoðenja treæeg programa i emitiranje novog èetvrtog programa. To, smatraju, nije zakonito jer tvrde da HRT smije emitirati televizijske programe opæeg sadržaja u najviše dvije mreže na državnoj razini. »Uz HRT 3, HRT bi emitirao treæi televizijski program opæeg sadržaja na državnoj razini, a što nije u skladu sa zakonom«, kažu na RTL-u i tvrde da se uvoðenje novih programa kosi sa sporazumom izmeðu Hrvatske i EU-a te sa Zakonom o državnim potporama. (H)

 

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101