Ukupno: 2042

Duka je tada kritièki govorio o situaciji u medijima ustvrdivši da novinari nalikuju birokratima od kojih se traži poslušnost poslodavcima. Rekao je i da kod veæine vlasnika medija novinarsko pravo na vlastito mišljenje ne prolazi, zbog èega ima mnogo autocenzure, a upozorio je i na utjecaj oglašivaèa na medijski sadržaj. Dok je Duka to govorio, iza njegovih leða Ivo Pukaniæ i neki njegovi suradnici kreveljili su se i pokušali ostale oko sebe uvjeriti da novi predsjednik HND-a govori gluposti, a vlasnik Nacionala posvetio mu je i svoju posljednju kolumnu tvrdeæi da je Duka govorio malo, ali glupo, da je nekompetentan govoriti o problemima novinara i izdavaèa i tome slièno.
- Cijelo sam vrijeme u novinarskoj struci i u njoj namjeravam i ostati. Moj zadatak kao predsjednika HND-a je da branim novinarsku struku i èinit æu to dok god sam predsjednik. Pukaniæ je trenutno vlasnik i novinarstvom se bavi tek pišuæi kolumne. Koliko se on kao nakladnik miješa u ureðivanje svog lista druga je stvar, ali njegovo je 'novinarstvo' zapravo sve više reketarenje. Ljude za koje on misli da su mu stali na žulj napada iz broja u broj, nedavno je glorificirao i objavio tajno snimljeni razgovor policajca Krunoslava Fabera i sestre Gordane Getoš. Jasno je da nije novinar, nego netko drugi snimao taj razgovor.

 

Trebaju li novinari zaista biti protiv snimanja razgovora kojima se razotkrivaju neke krupne stvari? - U principu ne ako se radi o stvarima znaèajnima za javnost. Ovo navodim kao primjer jer smatram da se Nacional èesto bavi ljudima za koje Pukaniæ ima nekog raèuna da ih prikaže u negativnom svjetlu. U svom ste govoru kod predsjednika Mesiæa upozorili na nedostatak slobode novinara zbog utjecaja oglašivaèa i kapitala u medijima. Mislite li doista da su novinari danas manje slobodni nego prije petnaestak godina? - Sloboda medija je veæa nego prije. Sve se može objaviti, samo je pitanje tko objavljuje. Prije petnaestak godina to su mogli samo neki listovi poput Ferala, Novog lista, Globusa... No èini mi se da je danas položaj novinara sve skuèeniji. Prije smo mi novinari i urednici imali posla samo s politikom, a danas su to ipak razlièiti interesi vlasnika. Tržište je preobilno, što pokazuju i završni raèuni iz pretprošle godine prema kojima je veæina medija u gubitku. Smanjenje PDV-a na novine je dobra beneficija za vlasnike i mi to apsolutno podržavamo, no najviše me zanima kako se novinari osjeæaju. Jeste li detektirali gdje novinari imaju najviše problema? - Èini mi se da je najviše profesionalnih problema tamo gdje su vlasnici najjaèi. Najveæi vlasnici imaju i najveæi dijapazon svojih interesa. Dva su najveæa, s jedne strane EPH, a s druge Styria. To je naša realnost koja æe se vrlo teško promijeniti. Možda bi bilo dobro da u igru uðe i neki treæi vlasnik, pa makar i slabiji. Vi ste zaposlenik Novog lista, koji bi u ovom sluèaju mogao biti "ovaj treæi". Kako se nosite s problemom sukoba interesa kad zastupate ovakve stavove kao predsjednik HND-a? - U Veèernjem listu sam bio 15 godina, u Jutarnjem listu skoro devet, a zadnjih godinu i pol dana sam u Novom listu. Naèelno mi se to može prigovoriti, ali mislim da bi predsjednik HND-a trebao biti u jaèoj poziciji od drugih. Ako on ne može kritizirati, drugi æe moæi još manje. I da sam u EPH-u mislim da bih kao predsjednik HND-a mogao reæi da neke stvari za novinare tamo nisu dobre.

Što mislite o stanju na još uvijek moænom HRT-u, koji posljednjih mjeseci prolazi kroz izuzetno teško razdoblje? - Nažalost, i ja mislim da prolazi kroz teško razdoblje. Iako je još uvijek najgledaniji, gledanost HTV-a pada. Osim toga, izbor svih ljudi koji vode televiziju bio je legalan, ali znamo da je bilo dosta kontroverzi oko pojedinih urednika što je destabiliziralo situaciju na HTV-u. Bili su tu i izbori koji su takoðer doprinijeli tome. Glavni urednici birali su se neposredno prije izbora što je uvijek riskantno, a naroèito u ovoj hrvatskoj situaciji koja još nije posve depolitizirana. Nakon što ste za predsjednika HND-a izabrani samo s jednim glasom više od vašeg protukandidata, pojavio se zahtjev za sazivanjem nove izborne skupštine. Je li HND odluèio što æe s tim zahtjevom? - Središnji odbor bi trebao donijeti odluku, a on æe se konstituirati za tjedan dana. Mislim da æemo na prvoj sjednici raspravljati o tom zahtjevu. Izvršni odbor o tome je raspravljao i proslijedio zahtjev Središnjem odboru praktièki bez stava. Na posljednjoj Skupštini HND-a bilo je jasno da veliki dio sudionika želi promjene unutar HND-a. Postoji glasilo koje je takvo kakvo je, internetsku stranicu HND-a bolje je ne otvarati, samo društvo je tromo... sve je suprotno od onoga kako bi trebalo biti. Kako æete to promijeniti? - To je možda najteži problem. Na skupštini su se pojavili i mnogi mladi novinari, a što u radu bude sudjelovalo više mladih ljudi, bit æe manje tromosti ove organizacije koja jest tromija nego što bi smjela biti. Društvo treba demetropolizirati i veæ smo krenuli u tom smjeru. Bit je u tome da mladi i oni koji oèekuju od HND-a da ih štiti i bori se za njihova profesionalna prava vide da se u Društvu dogaðaju pozitivne stvari i da nisu jedini motiv za èlanstvo izvjesne materijalne privilegije. Htio bih da mladi novinari shvate da je ovo mjesto s kojeg im je moguæe pomoæi. Želja mi je da ljudi koji ovdje rade budu brži i efikasniji. Inaèe, ove godine je reizbor glavnog tajnika i glavnog urednika našeg lista Novinar. Kakvu korist ima mladi novinar od HND-a, osim da može kupiti neki automobil pet posto jeftinije? - HND se kani izboriti da se poène primjenjivati Zakon o medijima u segmentu statuta medijskih kuæa. Novinari moraju biti i ti koji imaju pravo sudjelovati u unutarredakcijskoj demokraciji, davati i svoje mišljenje o urednicima. Što više oživi novinarsku atmosferu u redakcijama, HND æe biti privlaèniji.

Ne bih volio vidjeti Šešelja nasuprot hrvatskom novinaru

Ovih dana su tenzije dodatno porasle zbog gostovanja Zmage Jelinèièa u emisiji "Nedjeljom u dva". Ima li u Hrvatskoj medijskog prostora za ljude poput njega? - Ta emisija me nije zanimala jer znam što Jelinèiè misli. On ipak nije u slovenskoj politici toliko relevantan iako je na posljednjim izborima dobio više nego ikad i popularnost mu oèito raste. Mislim da moramo imati snage prikazati skoro sve. Sigurno da ne bih rado vidio ratnog zloèinca Šešelja nasuprot nekog našeg novinara. Ali na javnoj televiziji ne smije biti zabranjenih tema, ovisi kako novinar vodi razgovor. HRT je napravila intervju s Kadijeviæem i èak platila za njega nekoliko tisuæa eura... - Evo, vidimo da se on još nije prikazao. Znaèi postoji izvjesno skanjivanje i strah od toga.

S obzirom na to da je predsjednik govorio u svoje ime i iznosio svoje mišljenje, s njim mogu samo polemizirati i kazati zašto se ne slažem s pojedinim dijelovima njegova govora. No nedopustivo na tom prijemu, a za što u svakom sluèaju nije kriv Stipe Mesiæ, bilo mi je izlaganje Zdenka Duke, novog predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND). Hramajuæi uz pomoæ štake, jer se ozlijedio na skijanju, novi predsjednik HND-a se u samo pet minuta svoga izlaganja predstavio skupu na Pantovèaku. Rekao bi jedan moj prijatelj - govorio je malo, ali zato je govorio glupo.

U tih nekoliko minuta govora uspio je pokazati svu raskoš svoje nekompetentnosti da govori o problemima novinara i izdavaèa u današnjoj Hrvatskoj. Mislio sam da gori predsjednik od Dragutina Luciæa zvanog Luce ne može sjesti na èelno mjesto HND-a. No prevario sam se. Meni osobno jako simpatièni Luce bio je doktor znanosti za Duku u poimanju problema medija. Zašto ovako pišeš i napadaš èovjeka, zar ti treba još jedan neprijatelj - pitat æe moja mama kad proèita ovaj moj èlanak. Protiv Duke nemam ništa, èak se ne sjeæam da sam ga ikada i upoznao. Što je jako žalosno, jer kad je Duka postao predsjednik HND-a, trebao je obiæi sve relevantnije izdavaèke kuæe i razgovarati s vlasnicima i novinarima. To bi bio potez èovjeka koji se zaista želi baviti problemima novinara i opæenito medija u Hrvatskoj. Umjesto toga, on je otišao na skijanje i tamo slomio ili uganuo nogu, te je na prijem kod predsjednika došao hramajuæi uz pomoæ štake.

Duka tako neinformiran ne može zastupati cijelu branšu, što sam mu i rekao pred predsjednikom i još nekoliko ljudi koji su sjedili za stolom, na prigodnom domjenku koji je priredio Pantovèak. Kad je Duka govorio, oko mene se poèeo širiti žamor i negodovanje jer je govorio oèito na svoju ruku. Optužio je vlasnike medija, ne govoreæi posebno misli li na privatne vlasnike ili državu, gotovo da se ponašaju prema novinarima kao prema robovima, te da im ne daju prostor za kritièno pisanje i izražavanje vlastitoga mišljenja. Ljudi su mu se smijali iza leða i mahali glavama ne vjerujuæi da to govori èovjek koji bi morao detaljno znati što se dogaða u medijima. Pokraj mene su stajali Vanja Sutliæ, direktor HRT-a, i Mislav Bago, urednik na HTV-u. S nevjericom smo se pogledavali, slušajuæi bljezgarenje novog predsjednika HND-a i pitajuæi jedan drugoga što ovaj prièa. Iza mene je stajao novinar Nacionala Bero Jeliniæ, koji me povukao za rukav i pitao - èuješ li ti što ovaj govori?

Slušajuæi ga, heretièki sam u jednom trenutku pomislio da bi na tome mjestu bio bolji èak i Ivan Zvonimir Èièak, koji je dobio samo dva ili tri glasa na glasovanju za predsjednika HND-a. Ako sam dobro shvatio taj Dukin duboki govor, veliki broj novinara ne može slobodno govoriti i pisati, i sve je više sluèajeva autocenzure, zbog straha od bijesa vlasnika koji ne žele da se piše o nekim ljudima, pojavama i stvarima jer im to ne odgovara. Odgovorno tvrdim da nikada u Hrvatskoj nije bila veæa sloboda novinarstva, no to ne znaèi da je na razini slobode i kvaliteta novinarstva. Najveæi problem hrvatskih medija je njihova kvaliteta, a ne pitanje slobode.

Neka sam Duka odgovori je li u svojoj redakciji bio izvrgnut pritiscima vlasnika da ne napiše neki èlanak ili da prešuti nešto što bi hrvatska javnost morala znati. Ili neka javno navede primjere kada su vlasnici sputavali novinare i zabranjivali im tekst zbog interesa istih tih vlasnika. No buduæi da je Duka mladi predsjednik po stažu, slobodno može doæi u našu izdavaèku kuæu i razgovarati s novinarima pa neka se sam uvjeri koliko su sputani u svom djelovanju. Ako je inzistiranje na provjeri informacija cenzura, onda sam ja kao jedan od vlasnika zaista cenzor. A to mogu mirna srca kazati i za ostale vlasnike nacionalnih medija. Ne želim više mirno slušati i ne reagirati na pljuvanje treæerazrednih novinara i mediokriteta po profesiji i vlasnicima, koje nitko ne pita prvoga u mjesecu imaju li novca da isplate plaæe. Jer ti novinari znaju samo pljuvati po svemu, svjesni da nemaju nikakvu odgovornost. Stoga, Duka, i ostale Duke, primite se posla i napišite jedan pošteni èlanak u životu na osnovi kojeg æe se prodati bar jedan primjerak novina više. Tako æete najviše pripomoæi borbi protiv cenzure u hrvatskim medijima.

Ivo Pukaniæ napisao je u Komentaru tjedna u Nacionalu 22. sijeènja vrlo uvredljiv tekst o meni a u povodu onoga što sam govorio prilikom prijema novinara kod predsjednika Republike Stipe Mesiæa na Pantovèaku.

Potpuno u skladu s njegovim shvaæanjem novinarstva Pukaniæ nije ni prenio ono bitno što sam ja tamo govorio, ali je zato primitivno, frustrirano i žestoko pljunuo po meni i tom govoru.

Da je bilo drukèije, stvarno bi me zabrinulo, jer svi oni koje Pukaniæ hvali trebali bi se ozbiljno preispitati zašto je to tako i što su zgriješili.

Kao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva ja imam obvezu štititi prije svega profesionalne interese novinara i slobodu medija, mišljenja i govora. Moj zadatak nije, a nije mi niti želja, zastupati i braniti interese medijskih nakladnika ako to pak nije u opæem interesu novinarstva i novinara.

A još manje bi moj posao kao predsjednika HND-a bio da branim reketare ili prijatelje i kakve prerušene glasnogovornike pojedinaca iz kriminalnog i obavještajnog podzemlja.

O tome kako novinarstvo i profesionalne standarde shvaæa Ivo Pukaniæ i šira javnost je mogla naslutiti iz nedavno emitirane Latinice Denisa Latina na HTV-u.

Poznato je da je Nacional praktièki jedina starija hrvatska redakcija u kojoj ne postoji novinarski sindikat, ne postoji i ne radi niti ogranak Hrvatskog novinarskog društva, a da ne govorim da redakcija nema statuta medija koji je zakonska obveza. Što æe Nacionalovim novinarima i sindikat i HND ako taj erudit - pametni, zgodni i dobri Ivo Pukaniæ to ne voli?

Itekako sam dobro informiran da mogu zastupati cijelu novinarsku branšu. Govorio sam na Pantovèaku u ime te branše, kao novinar i predsjednik Društva novinara a ne «na svoju ruku», kako piše Pukaniæ. Istina, bio sam svjestan da ne govorim i u Pukaniæevo ime.

 

Zdenko Duka, predsjednik HND-a

 

 

U petak, 18. sijeènja 2008. u 9.30 h djelatnica MUP-a trebala je obaviti

tzv. obavijesni razgovor s potpisanim novinarom prema nalogu

Državnog odvjetništva u povodu kaznene prijave Kornelije Ivanušiæ,

sutkinje Opæinskog suda Velike Gorice (broj predmeta KDO

9745/07). Sutkinja Ivanušiæ podnijela je kaznenu prijavu protiv novinara

zbog teksta “Ukinuta nerazumljiva presuda za trostruku prodaju istog

stana” objavljenog u Lideru br. 106 od 12. listopada prošle godine.

Kaznena prijava velikogorièke sutkinje Kornelije Ivanušiæ podnesena

je na osnovi èl. 309. st. 2. Kaznenog zakona, prema kojemu je

kažnjivo “u sredstvima javnog priopæavanja prisilom utjecati na

postupanje ili odluèivanje pravosudnog službenika”. U napisu zbog

kojega je podnesena kaznena prijava, meðutim, kritizira se presuda

donesena znatno prije njegove objave. Napis je objavljen u povodu

odluke o ukidanju te prije donesene presude. To znaèi da se više nije

moglo “prisilom kroz sredstvo javnog priopæavanja utjecati na

postupanje ili odluèivanje” ni sutkinje Ivanušiæ ni sudskog vijeæa

drugostupanjskog suda koje je poništilo kritiziranu presudu.

Umjesto da zbog neosnovanosti odbaci kaznenu prijavu, Natali

Novak Koštiæ, zamjenica državnog odvjetnika, izdaje nalog policiji da

obavi razgovor s “prijavljenikom” (misli se na potpisanog novinara). 

I policija i Državno odvjetništvo su na taj naèin umjesto istrage

 o korupciji u gruntovnici  trebali novinara ispitivati je li prije pisanja

èlanka kontaktirao sa sutkinjom Ivanušiæ i, ako nije, zbog èega

nije, je li provjerio èinjenice koje se navode u èlanku, na temelju kojih

je dokumenata napisao èlanak, je li prisustvovao kojoj raspravi u

postupku o kojemu je pisao, s kojim je strankama u sporu kontaktirao

itd. U napisu zbog kojega je potpisanog novinara sutkinja Ivanušiæ

kazneno prijavila, naime, navodi se: “U tim dvjema presudama

(prvostupanjskoj i ukidajuæoj, nap. a.) ne spominje se da

prijevara Vladimira Debeljaèkog s trostrukom prodajom istog stana,

zbog koje ga je prvostupanjski sud osudio na tri godine zatvora, ne

bi bila moguæa bez  pomoæi sudaca i njima podèinjenih iz Zemljišno

knjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu. To izaziva sumnju da

je “ping-pong” velikogorièkoga Županijskog i Opæinskog suda s

“nerazumljivom i proturjeènom” presudom Debeljaèkom, zapravo,

zataškavanje odgovornosti sudaca kriminalaca i njima

podèinjenih iz Zemljišnoknjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu.”

U propisanim postupcima tzv. obavijesnih razgovora policije s

“prijavljenikom” prema nalogu Državnog odvjetništva (na osnovi èlanaka

 177. i 179. Zakona o kaznenom postupku) krše se temeljna ljudska

prava. Prema tom propisu “prijavljenik” kao u Kafkinim romanima

 treba odgovarati na pitanja iz spisa koji ne smije vidjeti. Novinar je

zbog toga zamolio djelatnicu MUP-a da u izvještaju napiše da æe

na pitanja umjesto na obavijesnom razgovoru odgovoriti u kaznenom

postupku, ako ga Državno odvjetništvo ima na osnovi èega pokrenuti,

 i to tek nakon što se prije toga upozna sa sadržajem prijave

 i konzultira s odvjetnikom.

 

Nakon neuspjelog tzv. obavijesnog razgovora novinar je uputio

pitanje MUP-u i Državnom odvjetništvu na osnovi èega je Natali Novak

Koštiæ odluèila da policija treba saslušati novinara umjesto da je

odbacila neosnovanu kaznenu prijavu sutkinje Kornelije Ivanušiæ.

 

U pitanju je novinar naglasio da je prema njegovu mišljenju rijeè

o promašenom pokušaju da ga se zastraši radi toga da o

korupciji prestane pisati, s obzirom na to da pritisak na novinare

nije kažnjiv kao što je kažnjiv pritisak na pravosudne službenike.

MUP do zakljuèenja ovog broja nije odgovorio, a Državno

odvjetništvo u svojem odgovoru naglašava da “nije rijeè ni o

kakvom pokušaju zastrašivanja novinara, nego o uobièajenom

postupanju državnog odvjetnika u odnosu na bilo koju kaznenu prijavu”.

Valja prièekati što æe odluèiti Natali Novak Koštiæ, zamjenica

državnog odvjetnika.

Ta su dva najveæa hrvatska distributera tiska od ožujka 2005. na distribuciju dnevnika 24 sata, èija je maloprodajna cijena 3 kune, bez ekonomskog opravdanja i bez uporišta u vlastitim javno objavljenim opæim uvjetima primjenjivali nepovoljnije uvjete od onih koje primjenjuju na dnevnike èija je maloprodajna cijena 6 kuna. Drugim rijeèima, pojašnjavaju u AZTN-u, Tisak i Distri-Press su osim opæih uvjeta utvrðenih jedinstvenom naknadom za distribuciju koju naplaæuju i nakladnicima drugih dnevnika nakladniku dnevnika 24 sata zaraèunavali i dodatnu naknadu. Visina te naknade ovisila je o broju ukupno distribuiranih primjeraka i remitendi. Takvim je diskriminirajuæim postupanjem vodeæih distributera nakladnik dnevnika 24 sata Medija-Ideja iz Zagreba doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale konkurente na tržištu, ocijenila je Agencija te rješenjem, kojim je utvrdila opisanu zloporabu Tisku i Distri-Pressu odmah zabranila svako buduæe slièno postupanje. Istovremeno im je naložila da u roku od tri mjeseca donesu nove opæe uvjete poslovanja kojima æe se naknada za uslugu distribucije opæeinformativnih dnevnika odrediti neovisno o njihovoj maloprodajnoj cijeni. Tisak je protiv tog rješenja podnio tužbu Upravnom sudu, dok je od Agencije istovremeno zatražio odgodu izvršenja odluke do okonèanja upravnog spora. Vijeæe je odluèilo ne prihvatiti taj zahtjev Tiska jer ocjenjuje da za to nema zakonskog temelja, stoji u priopæenju AZTN-a. Agencija je, s juèerašnje 97. sjednice Vijeæa, Upravnom sudu odgovorila na tužbe koje su podnijela dva èlana kartela autobusnih prijevoznika - Autopoduzeæe Imotski u steèaju i Samoborèek. Rijeè je o tužbama protiv rješenja od 24. rujna 2007. godine kojima je Agencija utvrdila postojanje kartelnog sporazuma na razini 14 prijevoznika koji su nezakonito dogovorili i primjenjivali jedinstvenu cijenu prijevoza na linijama Zagreb - Split i Zagreb - Šibenik. Tužbu Upravnom sudu protiv spomenutog rješenja Agencije do sada je podnijelo ukupno sedam èlanova toga kartela.

Televizijski magazin Alpe-Dunav-Jadran koji se sastoji od niza 4-minutnih priloga iz 7 europskih zemalja - Austrije, Italije, Maðarske, Slovenije, Njemaèke, Švicarske i Hrvatske - proslavio je 25. godišnjicu. U stvaranju više od 500 emisija, odnosno više od 2.200 priloga, suraðivalo je do danas 17 televizijskih postaja s tog podruèja. Kako kaže Drenka Gakoviæ, redateljica magazina od 1996., "na ideju te transgraniène emisije došao je 1978. tadašnji radijski urednik ORF-a iz Graza Gunther Ziesel, dok je izještavao s osnivanja Radne zajednice Alpe-Jadran. Pokrenuo je najprije radijski magazin u kojem su suraðivale regionalne radijske postaje. 1982. nastao je televizijski magazin koji je gledateljima poèeo približavati ideju srednjoeuropskog zajedništva, iako su Zapad i Istok još uvijek dijelile željezni zastor i politika razgranièenja. Na tadašnjoj Televiziji Zagreb novinar i autor dokumentarnih filmova Branko Lentiæ izborio se za emisiju unatoè mnogim otporima. S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slièno."

Daria Marjanoviæ, urednica emisije posljednjih 5 godina, istièe kako je ta emisija prethodnica Europe regija. "Iako ima politièki znaèaj, na prvi pogled nije nimalo politièka. Ona spaja ono najintimnije u ljudima jer otkriva ljudske prièe. Kroz Alpe-Dunav-Jadarn posredno se radi i turistièka promidžba naših krajeva. Dogodilo se da su nakon priloga o nekom malom mjestu u Dalmaciji tamo organizirano poèeli dolaziti turisti iz Austrije i drugih zemalja regije. A rijeè turizam se nikada ne spominje u prilozima", kaže Daria Marjanoviæ. Ureðivanje emisije Alpe-Dunav-Jadran doživljava kao osobitu èast: "Dok sam kao mlada novinarka gledala tu emisiju, uvijek sam mislila kako ima lijepe priloge, lijepo snimljene i montirane, i tada mi se èinilo da nikad neæu zavrijediti da radim u tako lijepoj emisiji. Zbog toga je za mene poseban osjeæaj to što ju sada ureðujem."

IFJ Calls for Chadian Authorities to End Media Repression

The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the Chadian authorities to end a wave of media repression, which started in November 2006 in the wake of violent conflict in the eastern part of the country and has most recently been seen in the detention and intimidation of media executives.

Lazare Djekourninga Kaoutar, the director of FM Liberté radio station, is charged with “broadcasting false information.” He was released on Friday after three days in jail but the station is still closed. He is due to appear in court today.

“This latest arrest is another aspect of the ongoing media repression by Chadian authorities,” said Gabriel Baglo, Director of IFJ Africa office. “We call on the Chadian police and the government to put an end to the unfair charges against Lazare and reopen the radio station immediately.”

According to local sources at least two other media managers have faced intimidation by Chadian authorities and fear for their safety.

Kaoutar, the director of FM Liberté based in the capital city N’Djamena, was arrested on Wednesday evening. Earlier in the afternoon, police officers arrived at the station asking for the director’s whereabouts. He was not in the office so police arrested editorial coordinator Madji Madji Odjitan, sent the staff away and sealed FM Liberté’s offices. Odjitan was later released when Kaoutar went to the police station to find out what was going on.

The station’s program director Eliakim Vanambyl told IFJ that the director was “detained in relation to a statement of the Chadian Association for the Defense of Consumers’ Rights (ADC) that we broadcasted this week”. The association statement said that corrupt police officers were asking people to pay twice the official price for identity cards.

Daouda Elhadj Adam, president of ADC, was arrested on Thursday in connection with the same statement.

Five Chadian media organizations in a joint declaration condemned on Friday the “complicit silence of the High Council of Communication,” which has not protested the arrest, and announced the “freezing of the participation of its representatives in the Council”.

In December 2007, Nadjikimo Benoudjita, editor of the weekly newspaper Notre Temps, was held illegally by authorities for four days in connection with an article he wrote accusing the President of ethnic cleansing. He was released on bail and charged with “inciting tribal hate”. He is due to be tried next Tuesday. Notre Temps is still closed.

In November 2006, the Chadian National Assembly extended for six months the state of emergency issued in most of the country to put an end to violence in the East. By extending the state of emergency, the assembly also extended the law that subjects private newspapers to preliminary approval by government officials before publication. Radio stations were also limited in covering the country’s problems.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

Naravno da urednici emisija trebaju imati autonomiju i odgovornost u ureðivanju i odabiru gostiju za svoje emisije, ali takoðer se treba obratiti pozornost na to tko zaslužuje medijski prostor, rekla je Hloverka Novak-Srziæ. Kako se za Stankoviæeva gosta zna veæ nekoliko dana, postavlja se pitanje zašto je Novak-Srziæ reagirala tek nakon što je emisija emitirana.

I ja sam za gostovanje saznala u petak, ali nisam mislila da je to toliko zabrinjavajuæa situacija da je potrebno reagirati i micati gosta iz emisije. Takoðer, bila sam dosta zauzeta lijeèenjem. Ovo je samo bio dobar povod da poènemo razgovore o temama tih emisija i dovoðenja ovakvih gostiju.

Stankoviæ, prema njenim rijeèima, neæe biti kažnjen. A na upit hoæe li se miješanje u odluke urednika pojedinih emisija i njihov odabir gostiju moæi nazvati cenzurom, Hloverka Novak-Srziæ odgovara: I o tome sam spremna razgovarati, ali ako viši urednici ne mogu sudjelovati u odluèivanju, onda najbolje da se ta mjesta i ukinu, završila je Novak-Srziæ.

Jelinèiè je u emisiji rekao da je nakon Drugoga svjetskog rata Jadran dobila Jugoslavija, a ne Hrvatska, i zbog svega toga Hrvatska nema pravo proglašenja ZERP-a. - Smatram da Hrvatska ucjenjuje EU i treba sa svim bivšim državama Jugoslavije i Albanijom uæi u EU - rekao je Jelinèiè.

(L. È., Z. C.)

Istanbul -Na obljetnicu smrti turskog novinara armenskog podrijetla Hranta Dinka Turci su se juèer okupili na mjestu njegova ubojstva, ispred ureda tjednika Agos, javljaju agencije.

Hrant Dink je imao 52 godine kada ge je mladi radikal iz Trabzona ubio ispalivši dva hica u vrat 19. sijeènja 2007. Uoèi ubojstva primio je nekoliko prijetnji smræu zbog napisa u kojemu poziva Tursku da prizna odgovornost za sudjelovanje u pokolju Armenaca u 1915. koje je nazvao genocidom. Amnesty International je u petak pozvao Tursku da proširi istragu o Dinkovu ubojstvu, dok su liberalna glasila upozorila da se temeljito mora ispitati navodna umiješanost èelnika službe sigurnosti, prenosi reuters.

Premda je sudski postupak protiv prvoosumnjièeog koji je priznao zloèin, i još devetnaestorice osumnjièenika u tijeku, istraga sporo napreduje i još se ne zna tko su naruèitelji tog ubojstva. (H/AFP)

Zagreb - Na tradicionalnom godišnjem susretu predsjednika Republike Stjepana Mesiæa i novinara nije nedostajalo gorèine u odnosu na aktualno stanje u domaæim medijima. Predsjednik HND-a Zdenko Duka kazao je da autocenzura u medijima danas nije ništa manja nego prije petnaestak godina, samo što se onda dogaðala iz politièkih razloga, a sad u cilju interesa vlasnika medijima. Duka ja ukazao na izigravanu zakonsku obvezu za usvajanjem Statuta medija, po kojem se urednici ne bi mogli birati bez da novinari o tome kažu svoj sud.

- Koristit æemo sva pravna sredstva da se zakon poène primjenjivati i statuti donositi, kazao je Duka i za to dobio punu podršku Predsjednika države. Mesiæu takoðer smeta i aktualna tabloidizacija medija i banalizacija sadržaja.

J. K.

ZAGREB - Na tradicionalnom godišnjem susretu predsjednika Republike Stjepana Mesiæa i novinara nije nedostajalo gorèine u odnosu na aktualno stanje u domaæim medijima. Predsjednik HND-a Zdenko Duka rekao je da autocenzura u medijima danas nije ništa manja nego prije petnaestak godina, samo što se tada dogaðala iz politièkih razloga, a danas u svrhu interesa vlasnika medija. Duka je ukazao na izigravanu zakonsku obvezu za usvajanjem Statuta medija, po kojem se urednici ne bi mogli birati bez novinarskog suda o tome. - Koristit æemo sva pravna sredstva da se zakon poène primjenjivati i statuti donositi, kazao je Duka i za to dobio punu podršku predsjednika. Mesiæu takoðer smeta i aktualna tabloidizacija medija i banalizacija sadržaja. J. K.

Iako se povratkom Hloverke Novak Srziæ na Prisavlje èinilo kako su svi nesporazumi izmeðu nje i Hrvatske radio televizije uspješno riješeni, èini se da stvari ne stoje baš tako. Naime, usprkos tome što se Novak Srziæ nakon epizodnog izbivanja na Novoj TV vratila pod skute javne televizije, njeni poslodavci i dalje nisu povukli tužbu u sudskom postupku koji su protiv nje pokrenuli na zagrebaèkom Opæinskom sudu, upravo zbog transfera na Novu TV. Èak što više, veæ za današnji je dan, zakazana rasprava u Palaèi pravde na kojoj bi se pred sutkinjom Melanijom Centner trebale pojaviti obje starne sa svojim odvjetnicima. Hoæe li možda odvjetnici nacionalne dalekovidnice možda ovu priliku iskoristiti za povlaèenje tužbe protiv svoje glavne urednice Informativnog programa, tek æemo vidjeti.

Meðutim, kako doznajemo od glasnogovornika HRT-a, Jánosa Römera, na Prisavlju ipak žele ustrajati u istjerivanja "maka na konac".

- Rijeè je o obiènom radnom sporu. HRT smatra da gospoða Hloverka Novak Srziæ nije bila u pravu, a ona smatra da jeste. Stoga æe posljednju rijeè u ovom sluèaju dati sud, rekao nam je Römer, napomenuvši da ovaj sudski postupak ni na koji naèin neæe utjecati na obavljanje radnih zadataka njihove urednice.

U javnosti se, inaèe, veæ prilikom pregovora o povratku Hloverke Novak Srziæ na Prisavlje, nagaðalo da je jedna od stavki bio upravo dug od 220.000 kuna, odnosno 30.000 eura zbog kojeg je i sudski gonjena. Rijeè je inaèe o klauzuli njena ugovora s HTV-om u kojem je stajalo da je toj televizijskoj kuæi dužna isplatiti taj iznos ukoliko jednostrano raskine ugovor i potpiše za "konkurenciju". S obzirom da Novak Srziæ ni 60 dana nakon famoznog prelaska na Novu TV nije obeštetila svog tada bivšeg, a danas aktualnog poslodavca, poduzeti su pravni koraci i podignuta tužba.

Na sudsku igru je tada i sama pristala izjavljujuæi medijima da njen ugovor s HRT-om nije bio korektan, s obzirom koliko se plaæalo "radnu snagu" iz vanjske produkcije.

 

 

 

 

 

Zagreb - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) upozorilo je juèer da vlasnici medija veæ dulje od tri godine ne žele pregovarati o statutima medija te je stoga predložilo hitnu arbitražu na razini Udruge novinskih izdavaèa i HND-a. Iz HND-a podsjeæaju da su statuti medija, po Zakonu o medijima, obvezni veæ dulje od tri godine. Statuti medija trebali bi urediti odnose novinara i urednika te urednika i nakladnika, a u HND-u istièu kako je osobito važno da se glavni i drugi kljuèni urednici ne bi mogli razriješiti i imenovati bez pribavljena mišljenja novinara.

Kažu da, osim rijetkih iznimaka, vlasnici medija nisu željeli pregovarati o tim statutima, pa su, meðu ostalim, odluèili otvorenim pismom upozoriti nakladnike medija ali i premijera Ivu Sanadera da se Zakon o medijima uopæe ne provodi. "Time se krše i ljudska i profesionalna prava novinara", zakljuèuje u otvorenom pismu predsjednik HND-a Zdenko Duka. (Hina)

Poštovane kolegice i kolege,

Institut za novinarstvo i istraživanje komunikacija u Hannoveru provodi meðunarodno anketiranje novinara o slici koju imaju o Europskoj uniji.

Ovaj projekt ima potporu zaklade Konrad Adenauer. Molimo kolege  novinare u Hrvatskoj da se informiraju o ovome projektu i sudjeluju u njemu.

Upitnik možete naæi na ovoj adresi:
(http://www.ijk.hmt-hannover.de/umfragen)

HTV je u Dnevniku 14. studenoga emitirao prilog o tome kako je njihov novinar Josip Šariæ napravio intervju s Kadijeviæem u Moskvi. U sklopu tog priloga emitirana je i kratka izjava Veljka Kadijeviæa, a na HTV-u su nakon toga najavili da æe cijeli intervju biti emitiran uskoro. To “uskoro” traje veæ dva mjeseca. Glavna urednica Hloverka Novak-Srziæ i dalje tvrdi kako æe intervju biti emitiran uskoro, u posebnoj emisiji.

 -Samo smo ga odgodili zbog blagdana, nema nikakvih velikih razloga zašto ga još nismo emitirali. Vjerojatno ide sljedeæeg tjedna. Želimo ga prikazati u sklopu specijalne emisije u kojoj æemo u studio dovesti svjedoke toga vremena. Bit æe to jedna od najgledanijih emisija - rekla je Hloverka Novak-Srziæ.

HTV je intervju s Kadijeviæem tretirao kao ekskluzivan materijal, pa je im više nejasno zbog èega veæ dva mjeseca èeka emitiranje.

Intervju je bio ekskluzivan utoliko što je Kadijeviæ prvi put od rata govorio za hrvatske medije, ali dan ranije Radiotelevizija Srbije emitirala je razgovor koji je njihova novinarka vodila s Kadijeviæem, a srpski tjednik Nin objavio ga je mjesec dana ranije.

U svim intervjuima Kadijeviæ tvrdi da nije bilo agresije JNA na Hrvatsku, da sve do umirovljenja nije znao za Ovèaru (!?) i slièno. Kadijeviæevi medijski istupi krenuli su nakon što je 3. listopada u Moskvi održao javnu promociju svoje knjige “Kontraudar”, s koje je izvijestio moskovski dopisnik rijeèkoga Novog lista.

Odmah nakon tog izvještaja Hrvatska je putem Interpola dojavila Rusima da je Kadijeviæ nedvojbeno lociran u Moskvi, ali Rusi do danas nisu ništa poduzeli. U javnosti su se pojavila nagaðanja da je HTV platio Kadijeviæu za intervju, ali na Prisavlju su odbili dati odgovor na to pitanje.

Hrvatsko novinarsko društvo poziva nakladnike medija da prihvate dosad brojne ponuðene novinarske prijedloge kao dobru osnovu za razgovore i za dogovor o statutima medija. Statuti medija obvezni su, prema Zakonu o medijima, veæ više od tri godine. Trebali bi urediti odnose novinara i urednika te urednika i nakladnika, a osobito je važno da se glavni urednici i drugi kljuèni urednici ne bi mogli ni razriješiti niti imenovati bez pribavljena mišljenja novinara. Osim rijetkih iznimaka, vlasnici medija nisu željeli pregovarati s Hrvatskim novinarskim društvom o statutima medija.
Stoga, ovo otvoreno pismo šaljemo na znanje i predsjedniku nove vlade Ivi Sanaderu da bismo ga upozorili da se Zakon o medijima u tom prevažnome dijelu uopæe ne provodi. Zbog toga dugotrajnoga neriješenoga problema predlažemo hitnu arbitražu na razini Udruge novinskih izdavaèa pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoga novinarskoga društva, baš onako kako to i nalaže Zakon o medijima.
Upozoravamo i medijske poslodavce i Vladu da se nipošto neæemo odreæi toga važnoga profesionalnoga prava novinara i ako u najskorije vrijeme od glavnih medijskih nakladnika ne dobijemo pozitivan odgovor – morat æemo internacionalizirati problem.
Naime, taj je problem sada još i važniji zato jer neki poslodavci novinarima, javnim osobama, prijete opæom zabranom javnih istupanja, neki žele novinare lišiti i autorskih prava, a najavljeni su i zahtjevi da urednici i novinari potpisuju izjave o lojalnosti upravi. Time se krše i ljudska i profesionalna prava novinara.

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 

 

Slavna manekenka Naomi Campbell, kao vanjska urednica britanskog muškog èasopisa GQ, zasad vrlo uspješno gradi svoju karijeru politièke reporterke. Nakon uspješno odraðenog intervjua s venezuelanskim predsjednikom Hugom Chavezom, koji se pojavio u GQ-u za veljaèu te zapaženog prošlomjeseènog posjeta Kubi (gdje, doduše, ipak nije realizirala cilj svoga boravka, intervju s Fidelom Castrom), Naomi je u petak bila u službenom posjetu argentinskoj predsjednici Cristini Fernandez.

- Prvi sam put upoznala jednu predsjednicu države i sada mi je potpuno jasno zašto je predsjednica - izjavila je Campbell nakon sastanka argentinskoj državnoj agenciji Telam.

Inaèe, u južnoamerièkim se medijima posljednjih dana poèelo nagaðati da je Naomi nakon intervjua s Hugom Chavezom s njim zapoèela vezu, no zasad nema nikakvih konkretnih potvrda da su te glasine istinite.

(AP, I.S.)

DRUŠTVO ZA ZAŠTITU NOVINARSKIH AUTORSKIH PRAVA
Zagreb, Perkovèeva 2

PRISTUPNICA – PUNOMOÆ

Ovime pristupam èlanstvu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, izjavljujem da sam upoznat s odredbama njegova Statuta i drugih opæih akata, te da prihvaæam Statut i opæe akte Društva. Ujedno, Društvu za zaštitu novinarskih autorskih prava dajem punomoæ da štiti moja autorska prava i kolektivno ostvaruje moja prava na naknadu za reproduciranje i distribuciju mojih autorskih djela u djelatnosti praæenja i analize medija (press clipping djelatnosti) i bilo kojem drugom korištenju djela, bilo kojim sredstvima, na bilo koju podlogu, u zemlji i inozemstvu, u svoje ime, a za moj raèun.

Ime i prezime:____________________________________________________________________
 

Adresa: _________________________________________________________________________

JMBG: _________________________________________________________________________

Žiro-raèun: ______________________________________________________________________

Izjavljujem da jesam/nisam obveznik PDV-a.

____________________________________________

Redakcija : ______________________________________________________________________

Kontakt (e-mail adresa i GSM): ______________________________________________________

 

POTPIS:________________________________

Mjesto i datum: __________________________

Iz govora u govor parao mi je uši pogrešno naglašavani drugi slog te rijeèi, naglasak iskvaren na tipièno zagrebaèki naèin. Zato sam s velikom nadom oèekivao nastup Ive Sanadera. I zaista, baš kako sam i oèekivao od èovjeka koji je nauèio govoriti u Dugobabama i k tome je takoðer visokoobrazovan, izgovorio je ovu svim europskim jezicima zajednièku rijeè starogrèkog podrijetla onako kako treba, s naglaskom ubilježenim u rjeènicima hrvatskog jezika: prògram. Ali samo u nominativu. U ostalim padežima i njemu je naglasak pobjegao na krivo mjesto.

Kolege s dugim stažom na HTV-u pamte vrijeme u kojem su letkori i fonetièari bili ovlašteni i apsolutni gospodari govora pred kamerama. Tada je bilo nezamislivo da se u eter izgovori tekst koji nije prošao strogu letkorsku provjeru i da pred mikrofon sjedne govornik koji nije odsjedio koliko god je vremena bilo potrebno uz struènjaka za ispravnu artikulaciju glasova i naglasaka u rijeèima. Kažu da ta služba na HTV-u postoji i danas, no o tome koliko je obezvrijeðena svjedoèe strahovito krivi naglasci velikog dijela televizijskih novinara, a nema više ni profesionalnih spikera èiji je školovani i uvježbavani ispravan govor nekada bio uzor standardnog hrvatskog jezika.

Tijekom prošle programske sezone uvjerio sam se koliko je zahtjevno govoriti uživo. Bio bih sretan da su moju televizijsku praksu nadgledali i moj govor analizirali za to školovani i plaæeni struèni ljudi koji bi me upozoravali na pogreške. Sreæom, takvih je ljudi bilo meðu gledateljima kojima je stalo ne samo što nego i kako se govori u javnom mediju, obaveznom njegovati hrvatski književni jezik. Upozoravali su me na pogreške kojih nisam bio ni svjestan i koje sam nastojao ispravljati. Naravno, u Saboru je jako važno što netko govori, ali nipošto nije nevažno i kako se govori. Ta jedna krivo naglašena rijeè, program, samo je jedan od primjera kako se uèestalim ponavljanjem i prešutnim toleriranjem iskvarenog javnoga govora jezik kvari. Svi mi, naravno, s mjesta kao što je saborska govornica u prvom redu želimo èuti što više pametnih, korisnih i mudrih reèenica, pa makar i s krivim naglascima. Meðutim, jezik u standardnom, takozvanom književnom obliku, temeljna je kulturna baština naroda i intelektualno vlasništvo u kojem svi imamo dionice i o èijoj bismo vrijednosti, ljepoti i bogatstvu svi trebali voditi raèuna. S brojem javnih govornièkih nastupa i s brojnošæu publike odgovornost za tu baštinu raste.

Zato zamišljam kako bi bilo da se u Sabor uvede služba èiji bi predstavnici imali vlastitu klupu i koji bi bili oboružani ploèicom na kojoj piše “Ispravak krivog naglaska”. Kako sada stvari stoje, te bi ploèice stalno bile u zraku. Naravno, izgovorene besmislice i pomanjakanje pametnog sadržaja u govorima koji su èesto prepuni jeftinih floskula, ispraznih fraza i izlizanih banalnih metafora, sve to nitko živ ne može popraviti. Za takvo što i dalje su odgovorni, takvim se govorom legitimiraju i o vlastitoj (ne)vjerodostojnosti svjedoèe oni koji tako govore. No jedna bar polusatna emisija nakon prijenosa saborskog zasjedanja u kojoj bi jezikoslovci upozoravali na pogreške vrijedila bi poput suhog zlata za jezièno obrazovanje kako publike, tako i govornika koji, siguran sam, ne bi zazirali, nego bi sa zahvalnošæu primali dobronamjerne pouke. Kad veæ imaju tolike druge povlastice ja prvi ne bih imao ništa protiv da se zastupnicima od mog poreznog novca kupe i rjeènici hrvatskog jezika. Ta bi ih ukorièena povlastica podsjeæala na bar jednu od odgovornosti koje su preuzeli: da nam ne kvare, nego njeguju jezik, za nacionalni identitet, pa i suverenost, važan bar jednako, ako ne i više nego što je, primjerice, ZERP.

---

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103