Ukupno: 2017

Televizijski magazin Alpe-Dunav-Jadran koji se sastoji od niza 4-minutnih priloga iz 7 europskih zemalja - Austrije, Italije, Maðarske, Slovenije, Njemaèke, Švicarske i Hrvatske - proslavio je 25. godišnjicu. U stvaranju više od 500 emisija, odnosno više od 2.200 priloga, suraðivalo je do danas 17 televizijskih postaja s tog podruèja. Kako kaže Drenka Gakoviæ, redateljica magazina od 1996., "na ideju te transgraniène emisije došao je 1978. tadašnji radijski urednik ORF-a iz Graza Gunther Ziesel, dok je izještavao s osnivanja Radne zajednice Alpe-Jadran. Pokrenuo je najprije radijski magazin u kojem su suraðivale regionalne radijske postaje. 1982. nastao je televizijski magazin koji je gledateljima poèeo približavati ideju srednjoeuropskog zajedništva, iako su Zapad i Istok još uvijek dijelile željezni zastor i politika razgranièenja. Na tadašnjoj Televiziji Zagreb novinar i autor dokumentarnih filmova Branko Lentiæ izborio se za emisiju unatoè mnogim otporima. S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slièno."

Daria Marjanoviæ, urednica emisije posljednjih 5 godina, istièe kako je ta emisija prethodnica Europe regija. "Iako ima politièki znaèaj, na prvi pogled nije nimalo politièka. Ona spaja ono najintimnije u ljudima jer otkriva ljudske prièe. Kroz Alpe-Dunav-Jadarn posredno se radi i turistièka promidžba naših krajeva. Dogodilo se da su nakon priloga o nekom malom mjestu u Dalmaciji tamo organizirano poèeli dolaziti turisti iz Austrije i drugih zemalja regije. A rijeè turizam se nikada ne spominje u prilozima", kaže Daria Marjanoviæ. Ureðivanje emisije Alpe-Dunav-Jadran doživljava kao osobitu èast: "Dok sam kao mlada novinarka gledala tu emisiju, uvijek sam mislila kako ima lijepe priloge, lijepo snimljene i montirane, i tada mi se èinilo da nikad neæu zavrijediti da radim u tako lijepoj emisiji. Zbog toga je za mene poseban osjeæaj to što ju sada ureðujem."

IFJ Calls for Chadian Authorities to End Media Repression

The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the Chadian authorities to end a wave of media repression, which started in November 2006 in the wake of violent conflict in the eastern part of the country and has most recently been seen in the detention and intimidation of media executives.

Lazare Djekourninga Kaoutar, the director of FM Liberté radio station, is charged with “broadcasting false information.” He was released on Friday after three days in jail but the station is still closed. He is due to appear in court today.

“This latest arrest is another aspect of the ongoing media repression by Chadian authorities,” said Gabriel Baglo, Director of IFJ Africa office. “We call on the Chadian police and the government to put an end to the unfair charges against Lazare and reopen the radio station immediately.”

According to local sources at least two other media managers have faced intimidation by Chadian authorities and fear for their safety.

Kaoutar, the director of FM Liberté based in the capital city N’Djamena, was arrested on Wednesday evening. Earlier in the afternoon, police officers arrived at the station asking for the director’s whereabouts. He was not in the office so police arrested editorial coordinator Madji Madji Odjitan, sent the staff away and sealed FM Liberté’s offices. Odjitan was later released when Kaoutar went to the police station to find out what was going on.

The station’s program director Eliakim Vanambyl told IFJ that the director was “detained in relation to a statement of the Chadian Association for the Defense of Consumers’ Rights (ADC) that we broadcasted this week”. The association statement said that corrupt police officers were asking people to pay twice the official price for identity cards.

Daouda Elhadj Adam, president of ADC, was arrested on Thursday in connection with the same statement.

Five Chadian media organizations in a joint declaration condemned on Friday the “complicit silence of the High Council of Communication,” which has not protested the arrest, and announced the “freezing of the participation of its representatives in the Council”.

In December 2007, Nadjikimo Benoudjita, editor of the weekly newspaper Notre Temps, was held illegally by authorities for four days in connection with an article he wrote accusing the President of ethnic cleansing. He was released on bail and charged with “inciting tribal hate”. He is due to be tried next Tuesday. Notre Temps is still closed.

In November 2006, the Chadian National Assembly extended for six months the state of emergency issued in most of the country to put an end to violence in the East. By extending the state of emergency, the assembly also extended the law that subjects private newspapers to preliminary approval by government officials before publication. Radio stations were also limited in covering the country’s problems.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

Naravno da urednici emisija trebaju imati autonomiju i odgovornost u ureðivanju i odabiru gostiju za svoje emisije, ali takoðer se treba obratiti pozornost na to tko zaslužuje medijski prostor, rekla je Hloverka Novak-Srziæ. Kako se za Stankoviæeva gosta zna veæ nekoliko dana, postavlja se pitanje zašto je Novak-Srziæ reagirala tek nakon što je emisija emitirana.

I ja sam za gostovanje saznala u petak, ali nisam mislila da je to toliko zabrinjavajuæa situacija da je potrebno reagirati i micati gosta iz emisije. Takoðer, bila sam dosta zauzeta lijeèenjem. Ovo je samo bio dobar povod da poènemo razgovore o temama tih emisija i dovoðenja ovakvih gostiju.

Stankoviæ, prema njenim rijeèima, neæe biti kažnjen. A na upit hoæe li se miješanje u odluke urednika pojedinih emisija i njihov odabir gostiju moæi nazvati cenzurom, Hloverka Novak-Srziæ odgovara: I o tome sam spremna razgovarati, ali ako viši urednici ne mogu sudjelovati u odluèivanju, onda najbolje da se ta mjesta i ukinu, završila je Novak-Srziæ.

Jelinèiè je u emisiji rekao da je nakon Drugoga svjetskog rata Jadran dobila Jugoslavija, a ne Hrvatska, i zbog svega toga Hrvatska nema pravo proglašenja ZERP-a. - Smatram da Hrvatska ucjenjuje EU i treba sa svim bivšim državama Jugoslavije i Albanijom uæi u EU - rekao je Jelinèiè.

(L. È., Z. C.)

Istanbul -Na obljetnicu smrti turskog novinara armenskog podrijetla Hranta Dinka Turci su se juèer okupili na mjestu njegova ubojstva, ispred ureda tjednika Agos, javljaju agencije.

Hrant Dink je imao 52 godine kada ge je mladi radikal iz Trabzona ubio ispalivši dva hica u vrat 19. sijeènja 2007. Uoèi ubojstva primio je nekoliko prijetnji smræu zbog napisa u kojemu poziva Tursku da prizna odgovornost za sudjelovanje u pokolju Armenaca u 1915. koje je nazvao genocidom. Amnesty International je u petak pozvao Tursku da proširi istragu o Dinkovu ubojstvu, dok su liberalna glasila upozorila da se temeljito mora ispitati navodna umiješanost èelnika službe sigurnosti, prenosi reuters.

Premda je sudski postupak protiv prvoosumnjièeog koji je priznao zloèin, i još devetnaestorice osumnjièenika u tijeku, istraga sporo napreduje i još se ne zna tko su naruèitelji tog ubojstva. (H/AFP)

Zagreb - Na tradicionalnom godišnjem susretu predsjednika Republike Stjepana Mesiæa i novinara nije nedostajalo gorèine u odnosu na aktualno stanje u domaæim medijima. Predsjednik HND-a Zdenko Duka kazao je da autocenzura u medijima danas nije ništa manja nego prije petnaestak godina, samo što se onda dogaðala iz politièkih razloga, a sad u cilju interesa vlasnika medijima. Duka ja ukazao na izigravanu zakonsku obvezu za usvajanjem Statuta medija, po kojem se urednici ne bi mogli birati bez da novinari o tome kažu svoj sud.

- Koristit æemo sva pravna sredstva da se zakon poène primjenjivati i statuti donositi, kazao je Duka i za to dobio punu podršku Predsjednika države. Mesiæu takoðer smeta i aktualna tabloidizacija medija i banalizacija sadržaja.

J. K.

ZAGREB - Na tradicionalnom godišnjem susretu predsjednika Republike Stjepana Mesiæa i novinara nije nedostajalo gorèine u odnosu na aktualno stanje u domaæim medijima. Predsjednik HND-a Zdenko Duka rekao je da autocenzura u medijima danas nije ništa manja nego prije petnaestak godina, samo što se tada dogaðala iz politièkih razloga, a danas u svrhu interesa vlasnika medija. Duka je ukazao na izigravanu zakonsku obvezu za usvajanjem Statuta medija, po kojem se urednici ne bi mogli birati bez novinarskog suda o tome. - Koristit æemo sva pravna sredstva da se zakon poène primjenjivati i statuti donositi, kazao je Duka i za to dobio punu podršku predsjednika. Mesiæu takoðer smeta i aktualna tabloidizacija medija i banalizacija sadržaja. J. K.

Iako se povratkom Hloverke Novak Srziæ na Prisavlje èinilo kako su svi nesporazumi izmeðu nje i Hrvatske radio televizije uspješno riješeni, èini se da stvari ne stoje baš tako. Naime, usprkos tome što se Novak Srziæ nakon epizodnog izbivanja na Novoj TV vratila pod skute javne televizije, njeni poslodavci i dalje nisu povukli tužbu u sudskom postupku koji su protiv nje pokrenuli na zagrebaèkom Opæinskom sudu, upravo zbog transfera na Novu TV. Èak što više, veæ za današnji je dan, zakazana rasprava u Palaèi pravde na kojoj bi se pred sutkinjom Melanijom Centner trebale pojaviti obje starne sa svojim odvjetnicima. Hoæe li možda odvjetnici nacionalne dalekovidnice možda ovu priliku iskoristiti za povlaèenje tužbe protiv svoje glavne urednice Informativnog programa, tek æemo vidjeti.

Meðutim, kako doznajemo od glasnogovornika HRT-a, Jánosa Römera, na Prisavlju ipak žele ustrajati u istjerivanja "maka na konac".

- Rijeè je o obiènom radnom sporu. HRT smatra da gospoða Hloverka Novak Srziæ nije bila u pravu, a ona smatra da jeste. Stoga æe posljednju rijeè u ovom sluèaju dati sud, rekao nam je Römer, napomenuvši da ovaj sudski postupak ni na koji naèin neæe utjecati na obavljanje radnih zadataka njihove urednice.

U javnosti se, inaèe, veæ prilikom pregovora o povratku Hloverke Novak Srziæ na Prisavlje, nagaðalo da je jedna od stavki bio upravo dug od 220.000 kuna, odnosno 30.000 eura zbog kojeg je i sudski gonjena. Rijeè je inaèe o klauzuli njena ugovora s HTV-om u kojem je stajalo da je toj televizijskoj kuæi dužna isplatiti taj iznos ukoliko jednostrano raskine ugovor i potpiše za "konkurenciju". S obzirom da Novak Srziæ ni 60 dana nakon famoznog prelaska na Novu TV nije obeštetila svog tada bivšeg, a danas aktualnog poslodavca, poduzeti su pravni koraci i podignuta tužba.

Na sudsku igru je tada i sama pristala izjavljujuæi medijima da njen ugovor s HRT-om nije bio korektan, s obzirom koliko se plaæalo "radnu snagu" iz vanjske produkcije.

 

 

 

 

 

Zagreb - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) upozorilo je juèer da vlasnici medija veæ dulje od tri godine ne žele pregovarati o statutima medija te je stoga predložilo hitnu arbitražu na razini Udruge novinskih izdavaèa i HND-a. Iz HND-a podsjeæaju da su statuti medija, po Zakonu o medijima, obvezni veæ dulje od tri godine. Statuti medija trebali bi urediti odnose novinara i urednika te urednika i nakladnika, a u HND-u istièu kako je osobito važno da se glavni i drugi kljuèni urednici ne bi mogli razriješiti i imenovati bez pribavljena mišljenja novinara.

Kažu da, osim rijetkih iznimaka, vlasnici medija nisu željeli pregovarati o tim statutima, pa su, meðu ostalim, odluèili otvorenim pismom upozoriti nakladnike medija ali i premijera Ivu Sanadera da se Zakon o medijima uopæe ne provodi. "Time se krše i ljudska i profesionalna prava novinara", zakljuèuje u otvorenom pismu predsjednik HND-a Zdenko Duka. (Hina)

Poštovane kolegice i kolege,

Institut za novinarstvo i istraživanje komunikacija u Hannoveru provodi meðunarodno anketiranje novinara o slici koju imaju o Europskoj uniji.

Ovaj projekt ima potporu zaklade Konrad Adenauer. Molimo kolege  novinare u Hrvatskoj da se informiraju o ovome projektu i sudjeluju u njemu.

Upitnik možete naæi na ovoj adresi:
(http://www.ijk.hmt-hannover.de/umfragen)

HTV je u Dnevniku 14. studenoga emitirao prilog o tome kako je njihov novinar Josip Šariæ napravio intervju s Kadijeviæem u Moskvi. U sklopu tog priloga emitirana je i kratka izjava Veljka Kadijeviæa, a na HTV-u su nakon toga najavili da æe cijeli intervju biti emitiran uskoro. To “uskoro” traje veæ dva mjeseca. Glavna urednica Hloverka Novak-Srziæ i dalje tvrdi kako æe intervju biti emitiran uskoro, u posebnoj emisiji.

 -Samo smo ga odgodili zbog blagdana, nema nikakvih velikih razloga zašto ga još nismo emitirali. Vjerojatno ide sljedeæeg tjedna. Želimo ga prikazati u sklopu specijalne emisije u kojoj æemo u studio dovesti svjedoke toga vremena. Bit æe to jedna od najgledanijih emisija - rekla je Hloverka Novak-Srziæ.

HTV je intervju s Kadijeviæem tretirao kao ekskluzivan materijal, pa je im više nejasno zbog èega veæ dva mjeseca èeka emitiranje.

Intervju je bio ekskluzivan utoliko što je Kadijeviæ prvi put od rata govorio za hrvatske medije, ali dan ranije Radiotelevizija Srbije emitirala je razgovor koji je njihova novinarka vodila s Kadijeviæem, a srpski tjednik Nin objavio ga je mjesec dana ranije.

U svim intervjuima Kadijeviæ tvrdi da nije bilo agresije JNA na Hrvatsku, da sve do umirovljenja nije znao za Ovèaru (!?) i slièno. Kadijeviæevi medijski istupi krenuli su nakon što je 3. listopada u Moskvi održao javnu promociju svoje knjige “Kontraudar”, s koje je izvijestio moskovski dopisnik rijeèkoga Novog lista.

Odmah nakon tog izvještaja Hrvatska je putem Interpola dojavila Rusima da je Kadijeviæ nedvojbeno lociran u Moskvi, ali Rusi do danas nisu ništa poduzeli. U javnosti su se pojavila nagaðanja da je HTV platio Kadijeviæu za intervju, ali na Prisavlju su odbili dati odgovor na to pitanje.

Hrvatsko novinarsko društvo poziva nakladnike medija da prihvate dosad brojne ponuðene novinarske prijedloge kao dobru osnovu za razgovore i za dogovor o statutima medija. Statuti medija obvezni su, prema Zakonu o medijima, veæ više od tri godine. Trebali bi urediti odnose novinara i urednika te urednika i nakladnika, a osobito je važno da se glavni urednici i drugi kljuèni urednici ne bi mogli ni razriješiti niti imenovati bez pribavljena mišljenja novinara. Osim rijetkih iznimaka, vlasnici medija nisu željeli pregovarati s Hrvatskim novinarskim društvom o statutima medija.
Stoga, ovo otvoreno pismo šaljemo na znanje i predsjedniku nove vlade Ivi Sanaderu da bismo ga upozorili da se Zakon o medijima u tom prevažnome dijelu uopæe ne provodi. Zbog toga dugotrajnoga neriješenoga problema predlažemo hitnu arbitražu na razini Udruge novinskih izdavaèa pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoga novinarskoga društva, baš onako kako to i nalaže Zakon o medijima.
Upozoravamo i medijske poslodavce i Vladu da se nipošto neæemo odreæi toga važnoga profesionalnoga prava novinara i ako u najskorije vrijeme od glavnih medijskih nakladnika ne dobijemo pozitivan odgovor – morat æemo internacionalizirati problem.
Naime, taj je problem sada još i važniji zato jer neki poslodavci novinarima, javnim osobama, prijete opæom zabranom javnih istupanja, neki žele novinare lišiti i autorskih prava, a najavljeni su i zahtjevi da urednici i novinari potpisuju izjave o lojalnosti upravi. Time se krše i ljudska i profesionalna prava novinara.

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 

 

Slavna manekenka Naomi Campbell, kao vanjska urednica britanskog muškog èasopisa GQ, zasad vrlo uspješno gradi svoju karijeru politièke reporterke. Nakon uspješno odraðenog intervjua s venezuelanskim predsjednikom Hugom Chavezom, koji se pojavio u GQ-u za veljaèu te zapaženog prošlomjeseènog posjeta Kubi (gdje, doduše, ipak nije realizirala cilj svoga boravka, intervju s Fidelom Castrom), Naomi je u petak bila u službenom posjetu argentinskoj predsjednici Cristini Fernandez.

- Prvi sam put upoznala jednu predsjednicu države i sada mi je potpuno jasno zašto je predsjednica - izjavila je Campbell nakon sastanka argentinskoj državnoj agenciji Telam.

Inaèe, u južnoamerièkim se medijima posljednjih dana poèelo nagaðati da je Naomi nakon intervjua s Hugom Chavezom s njim zapoèela vezu, no zasad nema nikakvih konkretnih potvrda da su te glasine istinite.

(AP, I.S.)

DRUŠTVO ZA ZAŠTITU NOVINARSKIH AUTORSKIH PRAVA
Zagreb, Perkovèeva 2

PRISTUPNICA – PUNOMOÆ

Ovime pristupam èlanstvu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, izjavljujem da sam upoznat s odredbama njegova Statuta i drugih opæih akata, te da prihvaæam Statut i opæe akte Društva. Ujedno, Društvu za zaštitu novinarskih autorskih prava dajem punomoæ da štiti moja autorska prava i kolektivno ostvaruje moja prava na naknadu za reproduciranje i distribuciju mojih autorskih djela u djelatnosti praæenja i analize medija (press clipping djelatnosti) i bilo kojem drugom korištenju djela, bilo kojim sredstvima, na bilo koju podlogu, u zemlji i inozemstvu, u svoje ime, a za moj raèun.

Ime i prezime:____________________________________________________________________
 

Adresa: _________________________________________________________________________

JMBG: _________________________________________________________________________

Žiro-raèun: ______________________________________________________________________

Izjavljujem da jesam/nisam obveznik PDV-a.

____________________________________________

Redakcija : ______________________________________________________________________

Kontakt (e-mail adresa i GSM): ______________________________________________________

 

POTPIS:________________________________

Mjesto i datum: __________________________

Iz govora u govor parao mi je uši pogrešno naglašavani drugi slog te rijeèi, naglasak iskvaren na tipièno zagrebaèki naèin. Zato sam s velikom nadom oèekivao nastup Ive Sanadera. I zaista, baš kako sam i oèekivao od èovjeka koji je nauèio govoriti u Dugobabama i k tome je takoðer visokoobrazovan, izgovorio je ovu svim europskim jezicima zajednièku rijeè starogrèkog podrijetla onako kako treba, s naglaskom ubilježenim u rjeènicima hrvatskog jezika: prògram. Ali samo u nominativu. U ostalim padežima i njemu je naglasak pobjegao na krivo mjesto.

Kolege s dugim stažom na HTV-u pamte vrijeme u kojem su letkori i fonetièari bili ovlašteni i apsolutni gospodari govora pred kamerama. Tada je bilo nezamislivo da se u eter izgovori tekst koji nije prošao strogu letkorsku provjeru i da pred mikrofon sjedne govornik koji nije odsjedio koliko god je vremena bilo potrebno uz struènjaka za ispravnu artikulaciju glasova i naglasaka u rijeèima. Kažu da ta služba na HTV-u postoji i danas, no o tome koliko je obezvrijeðena svjedoèe strahovito krivi naglasci velikog dijela televizijskih novinara, a nema više ni profesionalnih spikera èiji je školovani i uvježbavani ispravan govor nekada bio uzor standardnog hrvatskog jezika.

Tijekom prošle programske sezone uvjerio sam se koliko je zahtjevno govoriti uživo. Bio bih sretan da su moju televizijsku praksu nadgledali i moj govor analizirali za to školovani i plaæeni struèni ljudi koji bi me upozoravali na pogreške. Sreæom, takvih je ljudi bilo meðu gledateljima kojima je stalo ne samo što nego i kako se govori u javnom mediju, obaveznom njegovati hrvatski književni jezik. Upozoravali su me na pogreške kojih nisam bio ni svjestan i koje sam nastojao ispravljati. Naravno, u Saboru je jako važno što netko govori, ali nipošto nije nevažno i kako se govori. Ta jedna krivo naglašena rijeè, program, samo je jedan od primjera kako se uèestalim ponavljanjem i prešutnim toleriranjem iskvarenog javnoga govora jezik kvari. Svi mi, naravno, s mjesta kao što je saborska govornica u prvom redu želimo èuti što više pametnih, korisnih i mudrih reèenica, pa makar i s krivim naglascima. Meðutim, jezik u standardnom, takozvanom književnom obliku, temeljna je kulturna baština naroda i intelektualno vlasništvo u kojem svi imamo dionice i o èijoj bismo vrijednosti, ljepoti i bogatstvu svi trebali voditi raèuna. S brojem javnih govornièkih nastupa i s brojnošæu publike odgovornost za tu baštinu raste.

Zato zamišljam kako bi bilo da se u Sabor uvede služba èiji bi predstavnici imali vlastitu klupu i koji bi bili oboružani ploèicom na kojoj piše “Ispravak krivog naglaska”. Kako sada stvari stoje, te bi ploèice stalno bile u zraku. Naravno, izgovorene besmislice i pomanjakanje pametnog sadržaja u govorima koji su èesto prepuni jeftinih floskula, ispraznih fraza i izlizanih banalnih metafora, sve to nitko živ ne može popraviti. Za takvo što i dalje su odgovorni, takvim se govorom legitimiraju i o vlastitoj (ne)vjerodostojnosti svjedoèe oni koji tako govore. No jedna bar polusatna emisija nakon prijenosa saborskog zasjedanja u kojoj bi jezikoslovci upozoravali na pogreške vrijedila bi poput suhog zlata za jezièno obrazovanje kako publike, tako i govornika koji, siguran sam, ne bi zazirali, nego bi sa zahvalnošæu primali dobronamjerne pouke. Kad veæ imaju tolike druge povlastice ja prvi ne bih imao ništa protiv da se zastupnicima od mog poreznog novca kupe i rjeènici hrvatskog jezika. Ta bi ih ukorièena povlastica podsjeæala na bar jednu od odgovornosti koje su preuzeli: da nam ne kvare, nego njeguju jezik, za nacionalni identitet, pa i suverenost, važan bar jednako, ako ne i više nego što je, primjerice, ZERP.

---

 

"Smiri hormone, Kum II je odletio u zrak, a sada si ti na redu" - uzrujan muški glas u subotu je zaprijetio na mobitel novinaru Slobodne Dalmacije Velimiru Braci Æosiæu iz Imotskoga. Poziv je stigao iz javne govornice u Šestanovcu. Æosiæ je odmah obavijestio imotsku policiji èiji su djelatnici s njim obavili razgovor.

Æosiæ ne zna zašto mu se prijetilo, jer je sve svoje tekstvoe, kako kaže, pisao na osnovi odgovarajuæih službenih izjava meritornih osoba ili potkrijepljjenih urednom dokumentacijom.

S. D.

Da budemo posve jasni, on je veæ poèeo. Iskre sitnijih sukoba frcale su i dosad sa svih strana, no ništa se od toga nije pretvaralo u alarmantan plamen. A iskrilo je uglavnom iz RTL-ova tabora. U njemu su stalno “grintali” tvrdeæi da javnoj televiziji treba smanjiti zakonom dopuštenih devet minuta reklama u svakom satu emitiranja, smatrajuæi da je to previše u odnosu na komercijalne televizije kojima je dopušteno 12 propagandnih minuta. Posebno je RTL tu igrao na kartu izdašne RTV pretplate koju ubire samo HTV, što, smatraju “komercijalci”, jedne stavlja u povlašten, a druge u podreðen položaj. Na to su se dodatno taložile i orkestrirane optužbe RTL-a i Nove TV da HTV sve više i više postaje komercijalna televizija te tako višestruko ulazi na njihov teren.

Ipak, sve su to bile samo èarke koje nisu izazivale teže verbalne okršaje.

Prije nešto manje od mjesec dana stanje se promijenilo. Nedavna najava HTV-a da æe ove godine pokrenuti dva nova digitalna kanala (informativni i zabavno-sportski) na RTL-u je uzrokovala kljuèanje krvi. Slijedio je oštar potez. RTL je pokrenuo tužbu protiv HTV-a navodeæi da su i sadašnje emitiranje satelitskog HRT Plusa i namjere pokretanja dvaju novih digitalnih kanala – protuzakoniti potezi. Od mjerodavnih je državnih institucija zatraženo da sprijeèe sve te nakane kojima bi bila ugrožena sudbina prisavskih protivnika.

 Oèekivano, prozvani nisu podvili rep, veæ su uz opetovanu tvrdnju da uvijek posluju zakonito, izazivaèa najprije ugrizli tamo gdje je najslabiji – u program. Uostalom, to da RTL doista ima loš program vide ne samo oni na HTV-u nego i svi koji gledaju televiziju. Ali, nije to bilo sve. Zagrizao je HTV još jaèe. I on je pozvao mjerodavne institucije u akciju – da provjere i do u detalja utvrde ispunjava li RTL odredbe koncesijskog ugovora na temelju kojeg u Hrvatskoj i emitira program. Priznajemo, bilo bi zanimljivo vidjeti rezultate te provjere.

 Dok se èeka da se prozvane institucije pokrenu, ako se uopæe pokrenu, RTL i dalje ne miruje. Èim su iscurili posljednji sati 2007., svim je medijima odaslao podatke o uspješnim prošlogodišnjim rezultatima. Ma što uspješnim?!

 Iz tog bi se dopisa punog samohvale dalo zakljuèiti da je RTL – što programom, što zaradom – pomeo sve ispred sebe. Em su najgledaniji u cjelodnevnom emitiranju, em su najgledaniji i u prime-timeu... Zapravo, ispada da su svi oni izmeðu 18 i 49 godina ludi za RTL-om. A predsjednik uprave RTL-a Christoph Mainusch hitro je ponudio odgovor za takvo njihovo ponašanje.

 

Pad gledanosti u 2007.

 – RTL Televizija uspjela je lani ponuditi ne samo najbolji zabavni nego i informativni program – rekao je Mainusch i, što bi se u nas reklo, ostao živ. Jer dok su se podaci o gledanosti pokazali toènima (što kod mnogih ipak izaziva èuðenje) Mainuschove su rijeèi èisto obmanjivanje. Tako je to oèito doživio i HTV jer odmah je slijedio odgovor. U poèetku nešto umjereniji (kazaše da su, uzimajuæi u obzir cijelu gledateljsku populaciju, najgledaniji – oni), a samo koji dan potom slijedilo je pravo riganje vatre. Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ održao je Mainuschu lekciju.

Poruèio mu je da poèinje rat, da otkupljenu i skupo plaæenu seriju “Urota” RTL neæe smjeti prikazati jer glavna glumica u njoj glumi novinarku HTV-a te da, ako želi pametovati u ovoj zemlji, najprije – nauèi hrvatski. Opaaa!

Bio je to doista neoèekivan i efektan Sutliæev izljev bijesa. On ga je istina, nešto kasnije, malo omekšao u stilu: “Predomislili smo se. Neka se 'Urota’ vrti na RTL-u. Bit æe nam to izravna i besplatna reklama na ekranu konkurencije.”

 

U cijeloj toj prièi podalje od zagrijanih cijevi RTL-ove i HTV-ove artiljerije držala se Nova TV. Èini ona to i inaèe. Dok se ostali ranjavaju meðusobno, a HTV istovremeno prolazi i unutarprisavske mini revolucije te brojne afere, Nova marljivo radi. Pa kad se napokon i nju potegnulo za jezik, imala je što reæi. Dok su HTV i RTL u prošloj godini doživjeli pad gledanosti, samo je Nova TV ostvarila pozitivan pomak, i to za 20 posto.

 No kako HTV prkosno izaziva da æe njihov digitalni dvojac startati vjerojatno u rujnu (dapaèe, da im tehnièke moguænosti dopuštaju, krenuli bi oni veæ sad jer sve je spremno) te je svim tim ratnim poklièima uzrok – novac, trima smo stranama postavili nekoliko pitanja. Kod HTV-a nas je zanimalo: kako æe se financirati proizvodnja programa na satelitskim kanalima, hoæe li komercijalna uloga nadjaèati javnu, hoæe li zbog poveæanja prostora za reklame sniziti cijenu oglašavanja...

 Ponovivši da je plan o pokretanju novih programa posve u skladu sa Zakonom o HRT-u – jer u njemu stoji: “HRT može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i TV programe i objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita” – glasnogovornik HRT-a Janos RÖmer (a njegove je rijeèi potvrdio i predsjednik Vijeæa za elektronièke medije Denis Perièiæ) kazao je i to da æe ti novi programi takoðer biti u javnom interesu.

 – Kao i postojeæa dva programa, i novi æe programi imati isti naèin financiranja. Može se reæi da æe hrvatski graðani od HRT-a za istu cijenu dobiti dodatna dva specijalizirana programa. Što se cijena oglašavanja tièe, HRT-ovu buduæu poslovnu strategiju ne mogu javno iznositi. Opæenito govoreæi, posve je jasno da buduænost, u kojoj se u Hrvatskoj oèekuju èak 32 TV programa (od kojih velika veæina komercijalnih), umnožava broj konkurenata na tržištu, a još je rano reæi kakve æe to toèno posljedice imati u marketinškom svijetu – izjavio je Römer.

 – Nastojimo imati korektne odnose s drugima. Pogotovo mogu istaknuti korektan odnos s Novom TV, a eventualne nesuglasice želimo rješavati na za to predviðenim mjestima – napomenuo je još.

 Na Novoj TV pak zatražili smo odgovore na ova pitanja: hoæe li se pridružiti RTL-ovoj tužbi protiv HTV-a, planira li i ona pokrenuti vlastite nove digitalne kanale i hoæe li HTV-ovo “proširenje” ugroziti njenu marketinšku poziciju.

 – Prema pravilima CME-a (vlasnika Nove TV) poslovne poteze i planove ne možemo javno komentirati, pa tako ni one vezane uz pokretanje nekih novih TV kanala. Možemo samo ponoviti stav Nove TV da javna televizija koju financiraju graðani RH prema njima ima jasne obaveze. U njih nikako ne spada natjecanje s komercijalnim televizijama u proizvodnji i emitiranju izrièito komercijalnih sadržaja kao što su sapunice, hollywoodski blockbusteri i komercijalni sportski dogaðaji ni na sadašnjim ni na novim kanalima – uzvratila je glasnogovornica Nove TV Diana Tušek iskoristivši priliku i da borbeno završi ovim rijeèima: – Polako, ali sigurno ostvarujemo svoju najavu od prije tri godine da nam je ambicija biti vodeæa komercijalna televizija u Hrvatskoj usprkos svoj konkurenciji.

 

Dodatni TV kanali

Na kraju, nekoliko smo upita usmjerili i na adresu RTL-a: kane li poduzimati neke još drastiènije mjere protiv HTV-a, boje li se pada gledanosti i zarade od reklama, je li toèno da je RTL 2007. opet završio u minusu (nakon što je 2006. prvi put uspio pozitivno poslovati), što kažu na HTV-ovu primjedbu da bi im bilo bolje da se, umjesto njima, bave osmišljavanjem boljeg programa te namjeravaju li i oni zaposjesti koji digitalni kanal?

 – Naš je jedini zahtjev da HTV-ovi planovi budu zakoniti. Struktura i sadržaj dodatnih kanala moraju biti u skladu s javnom ulogom, što znaèi da bi novi kanali trebali biti nekomercijalni i tematski. A dogovorom Hrvatske i EU jasno je zabranjeno da se ti kanali financiraju novcem od pretplate.

 Usto, u procesu digitalizacije teoretski je moguæe na nacionalnoj razini emitirati 32 kanala putem zemaljskog signala. Kako danas samo èetiri programa imaju nacionalnu distribuciju, logièno je da se udjeli u gledanosti èetiriju TV kanala smanje razmjerno poveæanju emitiranja dodatnih kanala. Kad bi se HRT-u dopustilo pokretanje novih komercijalnih kanala, u tom bi sluèaju RTL-u i Novoj TV takoðer trebalo pružiti moguænost pokretanja dodatnih kanala – otkrio je svoje namjere Mainusch. Nakon tvrdnje da je RTL lani ostvario bolje rezultate nego 2006., odnosno da je RTL opet poslovao s dobitkom, rjeènik mu je postao nešto oštriji.

 – HRT-u i zakonodavnim tijelima savjetujemo provoðenje naèela EU te zabranu oglašavanja na javnoj televiziji. To bi pridonijelo da HRT ne komercijalizira svoj program s ciljem natjecanja na oglašivaèkom tržištu, nego da slijedi javnu ulogu i gledateljima nudi program za koji oni putem pretplate svake godine plaæaju više od 800 milijuna kuna. A komercijalne televizije bile bi u moguænosti ulagati u razvoj i visokokvalitetan program. Siguran sam da je to jedina moguænost kvalitetnog razvoja i uvjeren sam da æe se ona dogoditi i zaživjeti, samo je pitanja kad – zakljuèio je Mainusch prijeteæim tonom.

 

Božena Matijeviæ

 

 

 

okvir:

 

TV KUÆE muèi novac, a gledatelje – program Zašto na RTL-u i Novoj TV strepe od HTV-ova “širenja”? Zato što HTV dvama novim kanalima udvostruèuje prostor za – zaradu! Naime, dosad HTV na oba svoja programa u svakom satu može imati devet minuta reklama, a kad pokrene još dva digitalna kanala, oglašivèi æe dobiti priliku svoje reklame rasporediti u dva dodatna termina od devet minuta. A svaka ne minuta, nego sekunda reklame donosi novac. Stoga se RTL i Nova TV boje da æe ono od èega oni jedino žive – reklame – ojaèati i obogatiti HTV-ovu blagajnu umjesto njihovu. Ipak, mora se reæi, u 2007. i sam se HTV potužio da mu prihodi od marketinga padaju, a od pretplate rastu. Ono pak što jedino zanima gledatelje jest – kakve æe oni koristi imati od dodatnih TV kanala? Hoæe li sadržaji TV programa biti bolji? Bojimo se da neæe.

 

 

Tako je Mirjana Hrga na Novoj TV na dan kad jedan èlan šire obitelji nije uspio prepoznati tijelo u udarnom terminu razgovarala s Alanom Bosnarom, predstojnikom Zavoda za sudsku medicinu u Rijeci. Hrga najavljuje prilog rijeèima da je "obitelj u teškom šoku", pa se onda vidi uplakana majka koja zapomaže "vratite mi moje dite!", da bi voditeljica nastavila kako je sve to strašan šok za obitelj te da roditelji uopæe nisu išli na identifikaciju tijela. I dr. Bosnar se slaže da je identifikacija "ovo nešto najgore što se roditelju može dogoditi", te da ima razumijevanja za roditelje. No, sve to ih ne spreèava da prièaju o detaljima smrti nesretne djevojke, gotovo je secirajuæi pred oèima gledatelja meðu kojima su možda bili i roditelji ubijene djevojke. Hrga pritom zakljuèuje da se ovdje "izgleda dogodila strašna destrukcija, posebice glave". To što nesretni roditelji još nisu ni shvatili što se zapravo dogodilo njihovoj kæeri, što im je bilo teško prihvatiti da nje više nema, a kamoli naèin na koji je ubijena, nikome na Novoj TV nije smetalo. Ovo je samo jedan primjer kad mediji izgube kompas i razmišljaju samo o zaradi. Kako æe njihovo zaraðivanje kruha, a možda i nekoliko skupljih stvarèica, utjecati na najbliže onih koje seciraju malo koga zanima. Sliène stvari radi veæina medija, izvode se javne obdukcije, seciraju se obiteljski odnosi, krše se prava djeteta. I nikome ništa. Nedavno je u emisiji Istraga obraðivan sluèaj djeèaka kojeg je istukao nastavnik. Emisija je uzela u obranu djeèaka pa je krenuo progon nastavnika, no negdje na pola puta i njima je ispao kompas. Kada su iz škole ustvrdili da je djeèak èesto neposlušan, novinarka je javnosti predoèila medicinsku dokumentaciju iz koje se vidi da djeèak ima psihièki poremeæaj. U nastavku emisije nekoliko ga puta naziva "retardiranim". I nikome ništa. I logièno je da se nikome ništa ne dogaða jer u Hrvatskoj jednostavno se ovakve stvari ne mogu ozbiljno kazniti. Prijave protiv novinara mogu se podnijeti Sudu èasti Hrvatskog novinarskog društva, no sankcije su zapravo nikakve.

Mila Jelaviæ Upozorenja novinarima koji sustavno krše Kodeks èasti HND-a i etièke kodekse matiènih kuæa zapravo ne znaèe ništa. Èak ih ne brine ni iskljuèenje iz HND-a kojeg mnogi novinari i nisu èlanovi. Novinare se zbog toga ne sankcionira ni u matiènim kuæama jer njihovi tekstovi ili prilozi ionako odobravaju urednici, koji su tako još odgovorniji. Svatko se može sjetiti barem jednog sluèaja kada su podizane tužbe protiv novinara i medija zbog nekakvih duševnih boli, a nerijetko su izricane i novèane kazne samo zbog izreèenog stava. Nedavno je sud u Rijeci presudio da Novi list mora platiti odštetu ženi èija se slika, snimljena na javnoj plaži, našla u novinama. No, nitko ni ne pomišlja na tužbe kada se objavljuje, primjerice, identitet silovane djevojèice iako se ne može usporediti šteta koja je uèinjena njoj sa štetom kakve kupaèice ili uvrijeðenog politièara. Vjerojatno je to jedan od najvažnijih razloga što je broj kršenja etièkih pravila u Hrvatskoj zapravo u porastu, što priznaju svi koji se tim problemima bave. Dokaz za to je i jedan od zakljuèaka s nedavne Skupštine HND-a, u kojem se tvrdi da novinari preèesto krše Kodeks èasti. "Skupština poziva sve novinare da se u svom radu pridržavaju naèela etike i profesionalizma, a posebno u sluèajevima kada su teme novinarskih priloga djeca. U tom smislu, Skupština poziva i vlasnike medija da prihvate provedbu pravila profesije naspram hinjene utrke za senzacionalizmom", kaže se u tom zakljuèku. A Kodeks èasti brani fotografiranje i intervjuiranje djece bez nazoènosti roditelja, razgovor s uèenicima bez odobrenja škole, otkrivanje identiteta djece upletene u sluèajeve seksualnog zlostavljanja i slièno. Situacija je po tom pitanju sve gora. U trci za profitom, èitateljima ili gledateljima, ne poštujemo minimum etièkih normi. Žalosno je što novinari žele biti policajci, pa nerijetko objavljuju identitet ljudi prije policije. Posebno je strašno kad su u pitanju djeca i neke manjinske skupine", kaže Mislav Bago, potpredsjednik HND-a, koji smatra da bi moguæe rješenje ovog sve veæeg problema moglo biti u tome da se u takvim sluèajevima tuže izdavaèi, a ne novinari. "Novinari uglavnom govore da su na takav rad prisiljeni jer to vlasnici od njih traže", kaže Bago, koji vjeruje da bi vlasnici više poštivali etièke norme kada bi oni morali plaæati velike kazne.

Situacijom nije zadovoljna ni Mila Jelaviæ, pravobraniteljica za djecu, koja puno energije gubi upravo na upozoravanje vlasnika i glavnih urednika pojedinih medija da su naštetili nekom djetetu. "Na žalost, situacija je sve gora. Doduše, ima medija, doduše rijetkih, koji poštuju prava djece. A razlièite su i reakcije glavnih urednika. Neki prihvate našu kritiku i kaže da æe ubuduæe paziti, a neki se èak i uvrijede", kaže Jelaviæ, koja upozorava novinare da pripaze i kada objavljuju nešto za što imaju dopuštenje roditelja. Èesto puta, naime, roditelji dopuštaju objavu identiteta djeteta u medijima iako je i novinaru jasno da to nije u najboljem djetetovom interesu. Ni Jelaviæ nije zadovoljna sudskim tretmanom ovakvih sluèajeva te i ona smatra da je možda to razlog što su mediji sve bezobzirniji. "Nešto svakako treba promijeniti. Nažalost, mi nemamo sudsku praksu ili ona meni nije poznata. Dok se ne dogodi tri ili pet sluèajevima u kojima æe se odgovarajuæe kazniti medij koji povrijedi prava djeteta, ne vjerujem da æe se nešto promijeniti", kaže Jelaviæ. No, dok ne proradi samoregulacija koju bi sudovi mogli potaknuti, urednici i novinari i dalje æe imati javne obdukcije ili æe kršiti prava djeteta. Ili æe o ovome razmisliti tek kada njihovo dijete bude na novinskoj naslovnici. A razlog ne bude prva nagrada u natjecanju iz matematike.

Ivica Grèar, ugledni slobodni novinar i jedan od osnivaèa Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava jednoglasno je izabran za predsjednika Društva na konstitutirajuæoj sjednici Predsjedništva DZNAP-a. Za glavnog tajnika DZNAP-a izabran je Hrvoje Mateljiæ, novinar tjednika Lider. Konstituirajuæa sjednica Predsjedništva održana je, posredovanjem videokonferencije, istodobno u Zagrebu, Splitu i Rimu. DZNAP je potkraj prošle godine osnovala grupa novinara iz Splita i Zagreba sa ciljem zaštite novinarskih autorskih prava prema uzoru na zaštitu autorskih prava glazbenika i ostalih autora.

Društvo planira u sljedeæem razdoblju dovršiti postupak registracije, uspostaviti suradnju sa sliènim agencijama u EU te poèeti pregovore s korisnicima novinarskih priloga koji su ih dosad komercijalno iskorištavali bez naknade, poput press clipping agencija, internetskih portala itd. Jedan od osnovnih ciljeva DZNAP-a jest organizacija kolektivne zaštite autorskih prava novinara u sluèaju njihova iskorištavanja od strane treæih pravnih ili fizièkih osoba. Predsjedništvo DZNAP-a raspravljalo je i o sve veæem pritisku izdavaèa na novinare da se odreknu svih materijalnih autorskih prava bez odgovarajuæe dodatne naknade, kao i o postojeæim autorsko pravnim ugovorima u velikoj medijskoj kuæi kojima se autori, slobodni novinari, odrièu i moralnih autorskih prava. Neke medijske kuæe djeluju protuzakonito, a neke svojim novinarima nude ugovore ne pružajuæi im dovoljno relevantnih informacija o sadržaju autorskog prava i o posljedicama odricanja od njega. DZNAP poziva novinare da prije potpisivanja pozorno prouèe ugovore i autorsko pravne odredbe koji im se nude i da za sva autorska prava traže dodatnu naknadu, jer plaæa odnosno honorar samo su naknada za prenošenje prava prve objave.
Svi novinari koji se žele uèlaniti u Društvo pristupnicu moæi æe je naæi i isprintati s web stranica Hrvatskog novinarskog društva, ispuniti i poslati na adresu HND-a s naznakom “za DZNAP”. Uz predsjednika Ivicu Grèara, èlanovi Predsjedništva DZNAP-a su Sanja Šegedin Miriovsky, novinarka HTV-a, Hrvoje Mateljiæ, novinar Lidera, Dragana Radusinoviæ, novinarka Lidera, Inoslav Bešker, dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima, Viktor Vresnik, novinar Jutarnjeg lista, Vesna Božaniæ Serdar, dopisnica Novog lista iz Splita, Mirela Goreta, novinarka Slobodne Dalmacije, Drago Pilsl, novinar Novog lista, Marina Rajèiæ, novinarka Hrvatskog radija - Radio Split, i Zvonko Paviæ, slobodni novinar.

Predsjedništvo DZNAP-a
Zagreb, 11. sijeènja 2008.

Za sve dodatne informacije izvolite obratiti Hrvoju Mateljiæu, glavnom tajniku Društva (tel. 6333-506)

 

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101