Ukupno: 2017

Vijeæe za elektronièke medije na sastanku s pravobraniteljicom za djecu Milom Jelaviæ i predstvanicima HRT-a, RTL-a i Nove TV osudilo je televizijske sadržaje neprimjerene, djeci priopæeno je iz Agencije za elektronièke medije. Èlanovi Vijeæa i pravobraniteljica upozorili su na veliki broj prizora nasilja i seksa koji se prikazuju u ranim terminima. (H)

Problem je jedino što je Sutliæ novinarku kaznio opomenom pred otkaz iako je etièko povjerenstvo utvrdilo da ona nije kriva. Poèetkom prosinca prošle godine, nakon ubojstva kriminalca Davora Zeèeviæa, Ivana Dragièeviæ Velièkoviæ je svojim kolegama s HRT-a inaèe èlanovima lokalnog organka Hrvatskog novinarskog društva, poslala e-mail s naslovom "Vlada li HRT-om mafija?". U njemu je uglavnom pobrojala èinjenice: djevojka ubijenog Zeèeviæa bila je njihova kolegica, urednica Ivana Šikiæ, sestra Dijane Èuljak u vezi je s odvjetnikom Ljubom Pavasoviæem Viskoviæem koji je poznat po tome što je branio Hrvoja Petraèa i koji je odvezao Šikiæevu s mjesta ubojstva Zeèeviæa. "Obje kolegice su na odgovornim pozicijama u Informativnom programu, možemo li se pitati vlada li mafija HRT-om?", priupitala je sebe i svoje kolege, zbog èega ju je Èuljak odluèila prijaviti Etièkom povjerenstvu, a kasnije i podnijeti sudsku tužbu. Nakon što je njena poruka procurila u ostale medije glavni ravnatelj Vanja Sutliæ naložio je etièkom povjerenstvu da ispita odgovornost revoltirane novinarke. Nije zatražio da se istraži tko je zapravo privatnu poruku poslao medijima niti je dvojio o narušenom ugledu kuæe zbog intimne veze urednice HTV-a i poznatog mafijaša koji je svojedobno bio prva vijest u svim vijestima, pa tako i u onima državne državne televizije. Osnivanje raznih povjerenstava bila je praksa njegovog prethodnika Mirka Galiæa koji je na taj naèin rješavao sve sporne situacije na Prisavlju. U pravilu su te situacije bile i prilièno škakljive, pa kako nije htio preuzeti odgvornost za konaèan sud je odredio uvijek neku grupicu ljudi koja je onda trebala odluèiti o krivnji optuženog, a Galiæ je eventualno izricao kaznu.

Njegove kazne u pravilu su bile u skladu s odlukama tih povjerenstava, a ponekad i blaže. No, Sutliæ se odluèio za drugu taktiku. Njegove kazne su daleko strože od presuda etièkog povjerenstva. Jer, u konkretnom sluèaju etièko povjerenstvo je presudilo da je novinarka prekršila tek prvi stavak jednog od sedam èlanaka Etièkog kodeksa za koje je prijavljena. Taj stavak doslovno glasi "ponašanje radniak u radnoj sredini mora se temeljiti na uzajamnom poštovanju, povjerenju, korektnosti, suradnji, pristojnosti i strpljenju". Po svim ostalim prijavljenim toèkama povjerenstvo je (jednoglasno ili s jednim glasom "protiv") stalo na stranu prozvane novinarke, no Sutliæ ju je ipak odluèio ozbiljno kazniti iako je i sam priznao da je njena poruka nije bila namijenjena javnosti. Etièka i slièna povjerenstva na HRT-u zapravo više nemaju nekog smisla jer sada postoji ravnatelj koji daleko bolje zna procijeniti kada mu netko nanosi štetu, a kada je šteta rezultat samo okolnosti. Interno dopisivanje svojih zaposlenika za njega je štetno, no državnoj televiziji ne šteti što urednici ljubuju s osuðenim mafijašima. Prijetnja otkazom nije šala, naroèito ne za novinara koji æe ubuduæe itekako vagati na koji æe naèin obraðivati odreðenu temu. Toliko potrebna kritiènost u ovakvim situacijama ne dolazi u obzir jer svaka kritika može isprovocirati neku novu prijavu, na koju Sutliæ vrlo jednostavno može donijeti novu presudu.

Vanja Sutliæ, ravnatelj HRT-a, izrekao je Ivani Velièkoviæ-Dragièeviæ, nakon suda èlanova Etièkog povjerenstva da se ona ogriješila o Kodeks HTV-a, opomenu pred otkaz. Novinarka je kažnjena zbog internog e-maila što ga je prije dva mjeseca poslala na adrese nekoliko svojih kolega te ogranku Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u, a u kojem se upitala vlada li mafija HRT-om. U pismu je istaknula ljubavnu vezu novinarke Ivane Šikiæ s ubijenim Davorom Zeèeviæem, a prozvala je i Dijanu Èuljak-Šelebaj, ustvrdivši da je njezina sestra u romansi s odvjetnikom Ljubom Pavasoviæem Viskoviæem, koji je branio Hrvoja Petraèa i odvezao Ivanu Šikiæ s mjesta Zeèeviæeva ubojstva.

Etièko povjerenstvo HTV-a ocijenilo je da je konstatacija Ivane Velièkoviæ-Dragièeviæ da su Dijana Èuljak-Šelebaj i Ivana Šikiæ na odgovornim pozicijama u Informativnom programu HTV-a, na temelju èega se može zapitati vlada li tom kuæom mafija, teško narušavanje ugleda HTV-a.

- Bez dozvole mojih nadreðenih da nešto kažem, ne želim ništa komentirati - kratko je rekla Ivana Velièkoviæ-Dragièeviæ.

Janos Römer, glasnogovornik HTV-a, ponovio je svoju floskulu o tome kako HTV nema obièaj pojašnjavati mjere koje provodi protiv pojedinih svojih zaposlenika.

- Ne želim komentirati kaznu Ivane Dragièeviæ-Velièkoviæ, ali ne odustajem od sudske tužbe u ovom sluèaju. O meni se proteklih godina doista svašta pisalo i prièalo, nikad nikoga zbog toga nisam tužila, ali sam ovaj put odluèila reæi “dosta”.

Neka oni koji me “nose na jeziku” svoje optužbe dokažu na sudu - rekla je Dijana Èuljak-Šelebaj.

- Ne bih ovo komentirala - rekla je Ivana Šikiæ, koja se nedavno vratila na posao. Ona je, doznajemo, nastavila raditi u svom matiènom Informativnom programu HTV-a, a u posljednje vrijeme najviše pomaže oko realizacije emisije “Otvoreno”. 

Porjeèkali se Šprajc i Hloverka Ponovo je bilo burno na kolegiju Informativnog programa HTV-a. Ovaj put teške su rijeèi povišenim tonovima izmijenili Hloverka Novak-Srziæ i Zoran Šprajc, kojem je njegova šefica spoèitnula prozivanje Nevena Jurice u Dnevniku od ponedjeljka. Svaða je okonèana do završetka kolegija, ovaj put bez plaèa i preporuka da Hloverka uzme bolovanje. Kl. R.

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), strongly condemns the attempted murder of Goran Gavrilov, General Manager of the Stip-based Channel 77, a private radio station network with national coverage in Macedonia.

 

 

According to information before SEEMO, Gavrilov was attacked by two armed persons in the night between 25 and 26 January in front of his home in Stip, eastern Macedonia. The masked assailants shot at him, but missed, and then violently beat him with metal rods.

 

 

Gavrilov was severely injured and received medical treatment in the Stip hospital. His wife, Emilija Gavrilova, believes that this attack was linked to Gavrilov’ s work with regard to media regulations and reforms during the last 16 years and may present a direct threat to Channel 77’s effort in developing media democracy in the region.

 

 

Commenting on the incident, SEEMO Secretary General, Oliver Vujovic, said “SEEMO strongly condemns the brutal attack on Gavrilov and stresses that a full investigation should be conducted by the Macedonian authorities. Every threat against a journalist in Macedonia is a threat against the fundamental principle of freedom of expression in this country. We will continue to follow this case and we hope that the police will solve it as soon as possible.”

 

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

 

EFJ Protests Recent Arrest of Journalists in Switzerland

The European Federation of Journalists (EFJ), the European regional group of the International Federation of Journalists, expressed its great concern today about the recent arrests by Swiss police of several journalists during peaceful demonstrations in Basel and Berne.

On 26 January, during a peaceful demonstration in Basel, the police arrested three journalists for several hours without giving any reason. The three journalists, a Polish reporter working for Le Monde Diplomatique, a reporter from the trade union newspaper Work and another reporter from the Basellandschaftliche Zeitung, identified themselves as journalists but were still arrested. The Polish journalist was held in custody for five hours, the others for a shorter period of time.

“Swiss police must not be allowed to stop journalists from doing their jobs,” said EFJ Chair Arne König. “They must be granted access. Press freedom is a constitutional right in Switzerland and must be respected by everyone-- including the police”.

On 19 January two journalists who were to reporting on a demonstration in Berne were also arrested by police, who gave no reason for the arrest.

The EFJ affiliate, CoMedia, has supported the journalists in handing in a complaint against the Berne police, which accuses them of keeping the reporters in custody unlawfully and misusing their power.

For more information contact the EFJ at +32 2 235 2207
The EFJ represents over 250,000 journalists in over 30 countries in Europe

Središnji odbor HND održao je 31. sijeènja 2008. godine prvu, konstituirajuæu sjednicu na kojoj je izabrana Renata Ivanoviæ za predsjedavajuæu odbora, a Nikola Kristiæ za zamjenika.
Dogovoreno je da se izvanredna Skupština HND, na kojoj æe se raspravljati o izmjenama i dopunama Statuta HND, održi najkasnije šest mjeseci od ove sjednice. Na toj skupštini odluèit æe se hoæe li slijedeæa redovna skupština potkraj godine biti i izborna.

Mislav Bago,
potpredsjednik HND

Svake godine 10 novinara iz balkanskih zemalja dobiva stipendiju, to jest financijsku, logistièku i urednièku podršku za istraživanje odreðene teme u regiji i u Europi. Godine 2007. ta je tema bila mobilnost, rezultat je knjiga koja sadrži 10 zanimljivih prièa, koje temu obraðuju iz najraznovrsnijih uglova - preko politike, ekonomije i transporta do sporta i muzike. Jedan od dobitnika stipendije za 2007. godinu je bio Davor Konjikušiæ, hrvatski novinar.

Novi natjeèaj za stipendije je otvoren do 29. veljaèe i svi se zainteresirani mogu prijaviti preko portala http://fellowship.birn.eu.com. Ovogodišnja tema je energija.

I ove godine izabrat æe se 10 kandidata koji ponude najbolje prijedloge za istraživanja. Programom je predviðen honorar za svakog stipendista u visini od 2000 eura i putni troškovi u istom iznosu. Na kraju projekta bit æe izabran najbolji stipendist koji æe na sveèanom prijemu u Beèu biti nagraðen sa 8000 eura za profesionalno usavršavanje.

Za stipendiste æe biti organiziran uvodni trening u Berlinu, omoguæit æe im se put u zemlje regije i Europske unije, organizirat æe se susret s austrijskim i njemaèkim politièarima i ekonomskim struènjacima te posjet medijskim pokroviteljima programa - njemaèkom „Zeideutche Zaitungu“ i austrijskom „Der Standardu“.

Sve prièe nastale u okviru ovog programa æe biti objavljene u posebnoj publikaciji na lokalnim jezicima kao i na engleskom i njemaèkom.  

 

IFJ Demands Release of Editor Jailed for Libel in Central African Republic

The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the judicial authorities in Central African Republic to overturn a recent decision by a court to sentence newspaper editor Faustin Bambou to six months in jail for inciting public disorder and revolt, defamation and insults connected to an article he wrote accusing two government Ministers of accepting money from a French nuclear company.

The editor’s lawyers lodged an appeal.

“We condemn this sentence, which is an obvious attempt to punish him for embarrassing government officials,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “We call on the court to drop all the charges against Bambou in the appeal judgment and to release him from jail.”

Bambou was also given a symbolic fine of one Franc CFA to be paid to the ministers in damages and interest. His paper Les Collines de l'Oubangui has been ordered to publish the sentence.

Bambou was arrested on 11 January and charged three days later in connection with an article published in the newspaper’s December 21, 2007, edition that said Mining Minister Sylvain Ndoutingaï and Foreign Affairs Minister Como Zoumara received seven billion Francs CFA (10.5 millions euros) from the French nuclear company Areva.

The charges against Bambou were based on the penal code despite the fact that there is a law on freedom of communication that has already decriminalised press offences.

The IFJ has called on the media regulatory body, the High Council of Communication (HCC), to press the government to guarantee press freedom and to either drop the charges or consider the case before Bambou’s peers in the journalism community.

The IFJ’s African regional group, the Federation of African Journalists, has a continent-wide campaign to ban the criminalisation of press offenses in every African country.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

U sudnici je danas prva saslušana vještakinja medicinske struke dr. Renata Dobi-Babiæ, koja je pregledala lijeènièku dokumentaciju iz spisa.

Predoèen iskaz košarkašice

Predoèen joj je i iskaz ošteæene Jarret koja je na prošloj raspravi opisala kako ju je napastovao optuženi Mraoviæ, a vještakinja je izjavila kako su ozljede mogle nastati na takav naèin. 

Potom su svjedoèili predsjednik Košarkaškog kluba Gospiæ Nikola Brkljaèiæ i tadašnja klupska prevoditeljica te jedna djelatnica hotela Ante. Mraoviæevi odvjetnici potom su predložili da se od PU lièko-senjske pribavi zapisnik o ispitivanju Jarret na kojem je bila i saslušana klupska prevoditeljica, zbog èega tvrde da ona ne može biti svjedok.

‘Zalajao’ na fotoreportere

Taj je prijedlog vijeæe prihvatilo, a o drugom prijedlogu da se sasluša ginekologinja koja je pregledala ošteæenu košarkašicu odluèit æe se naknadno. 

Pri dolasku na sud Mraoviæ se licem zaletio i “zalajao” prema fotoreporterima, a zatim je “pozdravio” i novinare, spominjuæi im majku.

Ljubljana - Za objavljivanje službene bilješke s razgovora slovenskih i amerièkih diplomata o priznanju Kosova odgovornost snosi ministarstvo vanjskih poslova, a ne redakcija lista koja je objavila taj materijal, ocijenio je juèer za Slovensku televiziju Ivo Vajgl, dugogodišnji diplomat, a neko vrijeme i ministar vanjskih poslova.

Prozivajuæi novinare koji su bilješku objavili za nedostatak graðanske svijesti, ministarstvo je pogrešno reagiralo, tvrdi Vajgl.

- Slovenska se diplomacija pod sadašnjim ministrom, naime, ponaša ležerno prema onome što je za državu vrlo znaèajno, a pravo je pitanje razgovarao li s SAD-om na ravnopravnoj osnovi ili ne - rekao je Vajgl. On je dodao da ministar Rupel nije smio dopustiti da se o tako važnim i osjetljivim temama kao što su Kosovo i predsjedanje EU razgovara u Washingtonu na nižoj diplomatskoj razini.

Veæ drugi da nakon slovenskog preuzimanja predsjedanja austrijska  novinska agencija APA žestoko kritizira slovensku diplomaciju, a u juèer objavljenom osvrtu Austrijanci to nazivaju "blamažom predsjedništva EU". (H)

Jedna od najgledanijih emisija HTV-a, politièki talk-show ‘Otvoreno’, u veljaèi ipak neæe dobiti treæeg voditelja. Kako sada stvari stoje, tu æe emisiju nastaviti voditi Dijana Èuljak-Šelebaj i Mislav Bago.

U igri za mjesto treæeg voditelja bili su, naime, Ana Jeliniæ, voditeljica ‘Hrvatske uživo’, i Petar Vlahov, jedan od vodeæih reportera HTV-a te voditelj emisije ‘Dan za danom’, koji je svoj show nekoæ imao i na Novoj TV, ali je urednica Informativnog programa, Hloverka Novak Srziæ, odluèila da kadrovskih promjena ipak neæe biti.

 Samo ‘Otvoreno’ potkraj veljaèe startat æe u svom redizajniranom izdanju.

U emisiju æemo uvrstiti više priloga i javljanja uživo, a umjesto jedne raspravljat æemo o tri teme po emisiji, kako bismo još više dobili na aktualnosti i dinamici. Slijedom toga razmišljali smo da emisiju dodatno osvježimo i novim voditeljem, ali smo od toga zasad odustali - istaknula je Hloverka Novak-Srziæ.

Koristeæi skupe minute TV-prijenosa, glavni trener hrvatske rukometne reprezentacije osuo je “drvlje i kamenje” na urednike, novinare i upravu jedinog hrvatskog sportskog dnevnika, “Sportskih novosti”, proglašavajuæi spomenute èak i neprijateljima rukometne reprezentacije.

Ne želeæi umanjiti znaèaj Line Èervara kad je u pitanju rukomet i hrvatska rukometna reprezentacija, moramo reagirati i ponovo upozoriti na potpuno krivo mjesto i krivo vrijeme za spomenuti Èervarov istup.  Lino Èervar se, naime, huškaèki obrušio na “Sportske novosti”, napadajuæi neargumentirano putem jednog medija drugi, što smatramo neprihvatljvom praksom i metodama.  Jer, ni Lino Èervar, ni bilo tko drugi, ne smije nikada koristiti javni medij za obraèune bilo koje vrste.   

Lino Èervar bi, ako baš želi reagirati na novinarske tekstove, mogao koristiti institut Vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatskog zbora sportskih novinara, a ne se pred televizijskom publikom obraèunavati s nekim tko mu u tom trenutku ne može odgovoriti. 

Ukoliko, pak, Lino Èervar misli da bi novinari trebali tekstove davati njemu na pregled ili, pak, da bi svi novinari trebali bespogovorno hvaliti svaki njegov potez, najbolje bi bilo da prvo prouèi zakonske tekstove o novinarstvu i slobodi rijeèi, koji su na njegovu saborsku adresu stizali proteklih godina.

Zagreb, 25. sijeènja 2008.

JURA OZMEC
predsjednik HZSN

 

Na televiziji za nacionalne manjine, kaže Tabakoviæ, svoj prostor dobit æe i turbo folk, ali ne i Ceca.

- Nju sigurno neæemo puštati - rekao je Tabakoviæ.

Ideja takve televizije nije getoizacija manjina.

- Ksenofobija koja vlada u nas iznjedrila je ideju da pokažemo tko su Èesi, Slovaci, ali i tko su Bošnjaci . . .istièe. Na pitanje je li im pomoglo što su predstavnici manjina ušli u Vladu, odgovara:

- To je èisti folklor, kupuju nacionalne manjine za kikiriki . . .kaže.

Studio TV-NHM smjestio bi se u Zagrebu, a dopisništva bi imali u gotovo svim veæim hrvatskim gradovima.

Tko bi se tome nadao? Nakon utakmice u kojoj su se hrvatski rukometaši plasirali u polufinale Europskog prvenstva, treæe za redom, i eliminirali domaæina, norveški igraèi i izbornik bili su nasmijanih lica, dok se u hrvatskim redovima s nevjericom preprièavao televizijski istup hrvatskog izbornika Lina Èervara i njegova paljba po kolegama i upravi Sportskih novosti. Norvežani su ispadanje prihvatili sa smiješkom dok je naše redove potresao novi skandal. Bez ikakve potrebe. Nije bilo ni mjesto ni vrijeme za takve javne obraèune. Na žalost, nije prvi put. Lino je i lani, na Svjetskome prvenstvu u Njemaèkoj, imao slièan ispad na konferenciji za novinare, strane se kolege nisu mogle naèuditi svemu onome što je izgovorio na reèenoj presici, tada na raèun urednièke politike Veèernjeg lista. Previše tvrdoglav Kazali smo i tada Linu kako nije ni mjesto ni vrijeme, da “prljavo rublje”, ako ga ima, treba prati u vlastitome dvorištu, a ne pred svima drugima. No, Lino je tvrdoglav, možda i previše. Negdje je u pravu, a negdje vidi duhove i tamo gdje ih nema. Istina je da ga neki “ne mirišu” od poèetka, otkako je preuzeo reprezentaciju u svibnju 2002. godine. Kako naši kolege novinari, tako i kolege mu treneri. Prvi, jer imaju pravo na svoje mišljenje, a drugi jer su ljubomorni na sve što je Lino osvojio i napravio od Svjetskoga prvenstva u Portugalu naovamo. Preuzeo je reprezentaciju nakon Milkoviæeva debakla na Europskome prvenstvu u Švedskoj (posljednje, 16. mjesto), doveo je u šest polufinala na sedam natjecanja od tada, postao svjetski i olimpijski prvak, uzeo tri medalje. Premda se ni ja ponekad ne mogu naèuditi nekim njegovim potezima, ovdje u Norveškoj pogotovo, nitko mu, ama baš nitko, ne može osporiti sve što je napravio u zadnjih pet-šest godina. Pogotovo ne oni koji su ovu reprezentaciju srozali na europsko dno ili u europski prosjek, oni koji su od Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine do Portugala 2003. uglavnom plutali oko desetoga mjesta. U vrijeme kad je RK Zagreb bio reprezentacija, igraèki i strukom, kad je nacionalna momèad bila karikatura na treninzima i na utakmicama, privatna stvar uskog kruga prijatelja. Reprezentacija u kojoj Ivano Baliæ nije htio igrati jer nije želio biti dio takvih odnosa u kojima æe biti “mali iz provincije” za nositi torbe drugima... Lino ima uspjehe koje nitko drugi u hrvatskome rukometu od trenera nema. Svjetski je i olimpijski prvak, ostalo da ne nabrajamo. I ne èudi što je osjetljiv na kritike. Previše osjetljiv Ali, postao je preosjetljiv. I u svemu vidi urotu protiv njega. Lani jedan dnevni list, danas drugi, sutra veæ neki treæi... zar su uistinu baš svi protiv njega? A hrvatski narod, na kojega se u svakoj, ali baš svakoj prigodi poziva, radije bi poslije uspjeha s Norvežanima èuo koju lijepu rijeè iz usta našeg izbornika i kakvu ohrabrujuæu najavu za današnje polufinale s Francuzima, nego ono što je on “uživo” izgovorio na raèun kolega i uprave Sportskih novosti. Bio je to klasièni autogol Lina Èervara, baš kao i njegova tvrdnja kako æe od sada izjave davati samo u kamere Hrvatske televizije jer mu pisani mediji izvræu i krivo interpretiraju njegove izjave. Lino, Francuzi su naši protivnici, a ne novinari!   StruènoOko Prednost je na strani Francuza, ali... Piše Ivica obrvan U drugom krugu natjecanja evidentno smo se suoèili s problemom ozljeda i netreniranja. Naroèito je to bilo vidljivo kod Ivana Baliæa, i to u utakmici protiv Danaca koji su nakon poèetnog poraza od Norveške, tijekom turnira došli u vrlo visoku formu. Pobjedu protiv Crne Gore imali smo veæ upisanu na papiru, ali trebalo se oporaviti od teškog poraza od Danaca, tek u drugom poluvremenu smo se digli i riješili pitanje pobjednika. U utakmici protiv Norveške, koja je bila odluèujuæa i za nas i za domaæine, nismo pružili blistavu igru, inaèe je to rukometno bila slaba utakmica, pravi rat u kojem je nama jako olakšalo posao to što su Norvežani bili bez svog najboljeg igraèa, pivota Franka Lokea na kojemu se bazira njihova igra. Taj rat živaca smo dobili, bili smo mirniji, mlaða smo ekipa, a Baliæ je smogao snage da momèad odvede do boda koji nam je znaèio prolaz u polufinale. I Blaženko Lackoviæ se probudio u presudnim trenucima, zahvaljujuæi njegovim pogocima nije se na poluvrijeme otišlo s veæim zaostatkom što je bilo vrlo važno za otvaranje drugog dijela utakmice. Nismo dopustili domaæinu da dugim napadima na silu stvori razliku, na kraju smo kontrolirali utakmicu i zasluženo prošli dalje jer smo bolja momèad. U polufinalu smo izvukli najnezgodnijeg moguæeg protivnika, ali nismo ni bili u situaciji da možemo birati. Francuzi su vrlo nezgodni, gotovo do savršenstva su doveli obranu koja najkvalitetnije može zaustaviti Baliæa, u dobroj su formi, bekovi su im pri šutu, dobro razbijaju protivnièku 3-2-1 i 5-1 obranu... Uz sve to, Francuzi su praktièki imali dva dana odmora jer su se u posljednjoj utakmici protiv Maðara njihovi najbolji igraèi štedili. U važnim utakmicama igraju s malim brojem igraèa i u stanju su to izdržati. Francuzi su favoriti u ovoj utakmici, bliži su prolazu, ali Hrvatska ima kvalitetu da jednu utakmicu odigra iznad svojih moguænosti, dnevna forma može odluèiti. Kljuè je Ivano Baliæ, ali protiv francuskih branièa treba dosta rada, trebat æe mu podrška ostalih, pa i bolji dan naših vratara. U drugom polufinalu prednost imaju Danci, igraju zbilja dobro, puni su samopouzdanja, kad im dobro krene, melju protivnika, ali ako imaju loš dan, uvuèe se u njih strah. Njemaèka je pokazala da je maèka sa devet života, progurali su se u polufinale, ali zbog zaleta i kvalitetnije igre prednost ipak dajem danskoj momèadi. Ako treba ponuditi nekakve objektivne, neutralne brojèane omjere za prolazak u finale, dajem 60 posto izgleda Francuzima i Dancima. Naravno, srce govori nešto sasvim drugo...	 	Još u rubrici:   LILLEHAMMER ÈERVAROVI IZABRANICI U NAPADU NA VRH EUROPE Medalja koja nedostaje SKUPŠTINA! NA POLJUDU ÆE SE DANAS NAPOKON UKAZATI NASLJEDNIK BRANKA GRGIÆA Jerkov Predsjednik koji æe spasiti Hajduk? OVACIJE POLJUDA SPLITSKA PUBLIKA TOPLO POZDRAVILA SVJETSKO ÈUDO OD IGRAÈA Klasniæ gol! Al me ide u prijateljskima prièali hajdukovci sve do 2:2 Almeide VELIKI NLB OBRAÈUN U DERBIJU 19. KOLA REGIONALNE LIGE ZADRANI ÆE UGOSTITI BEOGRAÐANE Srce na parketu razbija Partizan AUSTRALIAN OPEN NOVAK ÐOKOVIÆ I JO-WILFRIED TSONGA IGRAT ÆE U FINALU Federeru pala kruna s glave  
 

Duka je tada kritièki govorio o situaciji u medijima ustvrdivši da novinari nalikuju birokratima od kojih se traži poslušnost poslodavcima. Rekao je i da kod veæine vlasnika medija novinarsko pravo na vlastito mišljenje ne prolazi, zbog èega ima mnogo autocenzure, a upozorio je i na utjecaj oglašivaèa na medijski sadržaj. Dok je Duka to govorio, iza njegovih leða Ivo Pukaniæ i neki njegovi suradnici kreveljili su se i pokušali ostale oko sebe uvjeriti da novi predsjednik HND-a govori gluposti, a vlasnik Nacionala posvetio mu je i svoju posljednju kolumnu tvrdeæi da je Duka govorio malo, ali glupo, da je nekompetentan govoriti o problemima novinara i izdavaèa i tome slièno.
- Cijelo sam vrijeme u novinarskoj struci i u njoj namjeravam i ostati. Moj zadatak kao predsjednika HND-a je da branim novinarsku struku i èinit æu to dok god sam predsjednik. Pukaniæ je trenutno vlasnik i novinarstvom se bavi tek pišuæi kolumne. Koliko se on kao nakladnik miješa u ureðivanje svog lista druga je stvar, ali njegovo je 'novinarstvo' zapravo sve više reketarenje. Ljude za koje on misli da su mu stali na žulj napada iz broja u broj, nedavno je glorificirao i objavio tajno snimljeni razgovor policajca Krunoslava Fabera i sestre Gordane Getoš. Jasno je da nije novinar, nego netko drugi snimao taj razgovor.

 

Trebaju li novinari zaista biti protiv snimanja razgovora kojima se razotkrivaju neke krupne stvari? - U principu ne ako se radi o stvarima znaèajnima za javnost. Ovo navodim kao primjer jer smatram da se Nacional èesto bavi ljudima za koje Pukaniæ ima nekog raèuna da ih prikaže u negativnom svjetlu. U svom ste govoru kod predsjednika Mesiæa upozorili na nedostatak slobode novinara zbog utjecaja oglašivaèa i kapitala u medijima. Mislite li doista da su novinari danas manje slobodni nego prije petnaestak godina? - Sloboda medija je veæa nego prije. Sve se može objaviti, samo je pitanje tko objavljuje. Prije petnaestak godina to su mogli samo neki listovi poput Ferala, Novog lista, Globusa... No èini mi se da je danas položaj novinara sve skuèeniji. Prije smo mi novinari i urednici imali posla samo s politikom, a danas su to ipak razlièiti interesi vlasnika. Tržište je preobilno, što pokazuju i završni raèuni iz pretprošle godine prema kojima je veæina medija u gubitku. Smanjenje PDV-a na novine je dobra beneficija za vlasnike i mi to apsolutno podržavamo, no najviše me zanima kako se novinari osjeæaju. Jeste li detektirali gdje novinari imaju najviše problema? - Èini mi se da je najviše profesionalnih problema tamo gdje su vlasnici najjaèi. Najveæi vlasnici imaju i najveæi dijapazon svojih interesa. Dva su najveæa, s jedne strane EPH, a s druge Styria. To je naša realnost koja æe se vrlo teško promijeniti. Možda bi bilo dobro da u igru uðe i neki treæi vlasnik, pa makar i slabiji. Vi ste zaposlenik Novog lista, koji bi u ovom sluèaju mogao biti "ovaj treæi". Kako se nosite s problemom sukoba interesa kad zastupate ovakve stavove kao predsjednik HND-a? - U Veèernjem listu sam bio 15 godina, u Jutarnjem listu skoro devet, a zadnjih godinu i pol dana sam u Novom listu. Naèelno mi se to može prigovoriti, ali mislim da bi predsjednik HND-a trebao biti u jaèoj poziciji od drugih. Ako on ne može kritizirati, drugi æe moæi još manje. I da sam u EPH-u mislim da bih kao predsjednik HND-a mogao reæi da neke stvari za novinare tamo nisu dobre.

Što mislite o stanju na još uvijek moænom HRT-u, koji posljednjih mjeseci prolazi kroz izuzetno teško razdoblje? - Nažalost, i ja mislim da prolazi kroz teško razdoblje. Iako je još uvijek najgledaniji, gledanost HTV-a pada. Osim toga, izbor svih ljudi koji vode televiziju bio je legalan, ali znamo da je bilo dosta kontroverzi oko pojedinih urednika što je destabiliziralo situaciju na HTV-u. Bili su tu i izbori koji su takoðer doprinijeli tome. Glavni urednici birali su se neposredno prije izbora što je uvijek riskantno, a naroèito u ovoj hrvatskoj situaciji koja još nije posve depolitizirana. Nakon što ste za predsjednika HND-a izabrani samo s jednim glasom više od vašeg protukandidata, pojavio se zahtjev za sazivanjem nove izborne skupštine. Je li HND odluèio što æe s tim zahtjevom? - Središnji odbor bi trebao donijeti odluku, a on æe se konstituirati za tjedan dana. Mislim da æemo na prvoj sjednici raspravljati o tom zahtjevu. Izvršni odbor o tome je raspravljao i proslijedio zahtjev Središnjem odboru praktièki bez stava. Na posljednjoj Skupštini HND-a bilo je jasno da veliki dio sudionika želi promjene unutar HND-a. Postoji glasilo koje je takvo kakvo je, internetsku stranicu HND-a bolje je ne otvarati, samo društvo je tromo... sve je suprotno od onoga kako bi trebalo biti. Kako æete to promijeniti? - To je možda najteži problem. Na skupštini su se pojavili i mnogi mladi novinari, a što u radu bude sudjelovalo više mladih ljudi, bit æe manje tromosti ove organizacije koja jest tromija nego što bi smjela biti. Društvo treba demetropolizirati i veæ smo krenuli u tom smjeru. Bit je u tome da mladi i oni koji oèekuju od HND-a da ih štiti i bori se za njihova profesionalna prava vide da se u Društvu dogaðaju pozitivne stvari i da nisu jedini motiv za èlanstvo izvjesne materijalne privilegije. Htio bih da mladi novinari shvate da je ovo mjesto s kojeg im je moguæe pomoæi. Želja mi je da ljudi koji ovdje rade budu brži i efikasniji. Inaèe, ove godine je reizbor glavnog tajnika i glavnog urednika našeg lista Novinar. Kakvu korist ima mladi novinar od HND-a, osim da može kupiti neki automobil pet posto jeftinije? - HND se kani izboriti da se poène primjenjivati Zakon o medijima u segmentu statuta medijskih kuæa. Novinari moraju biti i ti koji imaju pravo sudjelovati u unutarredakcijskoj demokraciji, davati i svoje mišljenje o urednicima. Što više oživi novinarsku atmosferu u redakcijama, HND æe biti privlaèniji.

Ne bih volio vidjeti Šešelja nasuprot hrvatskom novinaru

Ovih dana su tenzije dodatno porasle zbog gostovanja Zmage Jelinèièa u emisiji "Nedjeljom u dva". Ima li u Hrvatskoj medijskog prostora za ljude poput njega? - Ta emisija me nije zanimala jer znam što Jelinèiè misli. On ipak nije u slovenskoj politici toliko relevantan iako je na posljednjim izborima dobio više nego ikad i popularnost mu oèito raste. Mislim da moramo imati snage prikazati skoro sve. Sigurno da ne bih rado vidio ratnog zloèinca Šešelja nasuprot nekog našeg novinara. Ali na javnoj televiziji ne smije biti zabranjenih tema, ovisi kako novinar vodi razgovor. HRT je napravila intervju s Kadijeviæem i èak platila za njega nekoliko tisuæa eura... - Evo, vidimo da se on još nije prikazao. Znaèi postoji izvjesno skanjivanje i strah od toga.

S obzirom na to da je predsjednik govorio u svoje ime i iznosio svoje mišljenje, s njim mogu samo polemizirati i kazati zašto se ne slažem s pojedinim dijelovima njegova govora. No nedopustivo na tom prijemu, a za što u svakom sluèaju nije kriv Stipe Mesiæ, bilo mi je izlaganje Zdenka Duke, novog predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND). Hramajuæi uz pomoæ štake, jer se ozlijedio na skijanju, novi predsjednik HND-a se u samo pet minuta svoga izlaganja predstavio skupu na Pantovèaku. Rekao bi jedan moj prijatelj - govorio je malo, ali zato je govorio glupo.

U tih nekoliko minuta govora uspio je pokazati svu raskoš svoje nekompetentnosti da govori o problemima novinara i izdavaèa u današnjoj Hrvatskoj. Mislio sam da gori predsjednik od Dragutina Luciæa zvanog Luce ne može sjesti na èelno mjesto HND-a. No prevario sam se. Meni osobno jako simpatièni Luce bio je doktor znanosti za Duku u poimanju problema medija. Zašto ovako pišeš i napadaš èovjeka, zar ti treba još jedan neprijatelj - pitat æe moja mama kad proèita ovaj moj èlanak. Protiv Duke nemam ništa, èak se ne sjeæam da sam ga ikada i upoznao. Što je jako žalosno, jer kad je Duka postao predsjednik HND-a, trebao je obiæi sve relevantnije izdavaèke kuæe i razgovarati s vlasnicima i novinarima. To bi bio potez èovjeka koji se zaista želi baviti problemima novinara i opæenito medija u Hrvatskoj. Umjesto toga, on je otišao na skijanje i tamo slomio ili uganuo nogu, te je na prijem kod predsjednika došao hramajuæi uz pomoæ štake.

Duka tako neinformiran ne može zastupati cijelu branšu, što sam mu i rekao pred predsjednikom i još nekoliko ljudi koji su sjedili za stolom, na prigodnom domjenku koji je priredio Pantovèak. Kad je Duka govorio, oko mene se poèeo širiti žamor i negodovanje jer je govorio oèito na svoju ruku. Optužio je vlasnike medija, ne govoreæi posebno misli li na privatne vlasnike ili državu, gotovo da se ponašaju prema novinarima kao prema robovima, te da im ne daju prostor za kritièno pisanje i izražavanje vlastitoga mišljenja. Ljudi su mu se smijali iza leða i mahali glavama ne vjerujuæi da to govori èovjek koji bi morao detaljno znati što se dogaða u medijima. Pokraj mene su stajali Vanja Sutliæ, direktor HRT-a, i Mislav Bago, urednik na HTV-u. S nevjericom smo se pogledavali, slušajuæi bljezgarenje novog predsjednika HND-a i pitajuæi jedan drugoga što ovaj prièa. Iza mene je stajao novinar Nacionala Bero Jeliniæ, koji me povukao za rukav i pitao - èuješ li ti što ovaj govori?

Slušajuæi ga, heretièki sam u jednom trenutku pomislio da bi na tome mjestu bio bolji èak i Ivan Zvonimir Èièak, koji je dobio samo dva ili tri glasa na glasovanju za predsjednika HND-a. Ako sam dobro shvatio taj Dukin duboki govor, veliki broj novinara ne može slobodno govoriti i pisati, i sve je više sluèajeva autocenzure, zbog straha od bijesa vlasnika koji ne žele da se piše o nekim ljudima, pojavama i stvarima jer im to ne odgovara. Odgovorno tvrdim da nikada u Hrvatskoj nije bila veæa sloboda novinarstva, no to ne znaèi da je na razini slobode i kvaliteta novinarstva. Najveæi problem hrvatskih medija je njihova kvaliteta, a ne pitanje slobode.

Neka sam Duka odgovori je li u svojoj redakciji bio izvrgnut pritiscima vlasnika da ne napiše neki èlanak ili da prešuti nešto što bi hrvatska javnost morala znati. Ili neka javno navede primjere kada su vlasnici sputavali novinare i zabranjivali im tekst zbog interesa istih tih vlasnika. No buduæi da je Duka mladi predsjednik po stažu, slobodno može doæi u našu izdavaèku kuæu i razgovarati s novinarima pa neka se sam uvjeri koliko su sputani u svom djelovanju. Ako je inzistiranje na provjeri informacija cenzura, onda sam ja kao jedan od vlasnika zaista cenzor. A to mogu mirna srca kazati i za ostale vlasnike nacionalnih medija. Ne želim više mirno slušati i ne reagirati na pljuvanje treæerazrednih novinara i mediokriteta po profesiji i vlasnicima, koje nitko ne pita prvoga u mjesecu imaju li novca da isplate plaæe. Jer ti novinari znaju samo pljuvati po svemu, svjesni da nemaju nikakvu odgovornost. Stoga, Duka, i ostale Duke, primite se posla i napišite jedan pošteni èlanak u životu na osnovi kojeg æe se prodati bar jedan primjerak novina više. Tako æete najviše pripomoæi borbi protiv cenzure u hrvatskim medijima.

Ivo Pukaniæ napisao je u Komentaru tjedna u Nacionalu 22. sijeènja vrlo uvredljiv tekst o meni a u povodu onoga što sam govorio prilikom prijema novinara kod predsjednika Republike Stipe Mesiæa na Pantovèaku.

Potpuno u skladu s njegovim shvaæanjem novinarstva Pukaniæ nije ni prenio ono bitno što sam ja tamo govorio, ali je zato primitivno, frustrirano i žestoko pljunuo po meni i tom govoru.

Da je bilo drukèije, stvarno bi me zabrinulo, jer svi oni koje Pukaniæ hvali trebali bi se ozbiljno preispitati zašto je to tako i što su zgriješili.

Kao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva ja imam obvezu štititi prije svega profesionalne interese novinara i slobodu medija, mišljenja i govora. Moj zadatak nije, a nije mi niti želja, zastupati i braniti interese medijskih nakladnika ako to pak nije u opæem interesu novinarstva i novinara.

A još manje bi moj posao kao predsjednika HND-a bio da branim reketare ili prijatelje i kakve prerušene glasnogovornike pojedinaca iz kriminalnog i obavještajnog podzemlja.

O tome kako novinarstvo i profesionalne standarde shvaæa Ivo Pukaniæ i šira javnost je mogla naslutiti iz nedavno emitirane Latinice Denisa Latina na HTV-u.

Poznato je da je Nacional praktièki jedina starija hrvatska redakcija u kojoj ne postoji novinarski sindikat, ne postoji i ne radi niti ogranak Hrvatskog novinarskog društva, a da ne govorim da redakcija nema statuta medija koji je zakonska obveza. Što æe Nacionalovim novinarima i sindikat i HND ako taj erudit - pametni, zgodni i dobri Ivo Pukaniæ to ne voli?

Itekako sam dobro informiran da mogu zastupati cijelu novinarsku branšu. Govorio sam na Pantovèaku u ime te branše, kao novinar i predsjednik Društva novinara a ne «na svoju ruku», kako piše Pukaniæ. Istina, bio sam svjestan da ne govorim i u Pukaniæevo ime.

 

Zdenko Duka, predsjednik HND-a

 

 

U petak, 18. sijeènja 2008. u 9.30 h djelatnica MUP-a trebala je obaviti

tzv. obavijesni razgovor s potpisanim novinarom prema nalogu

Državnog odvjetništva u povodu kaznene prijave Kornelije Ivanušiæ,

sutkinje Opæinskog suda Velike Gorice (broj predmeta KDO

9745/07). Sutkinja Ivanušiæ podnijela je kaznenu prijavu protiv novinara

zbog teksta “Ukinuta nerazumljiva presuda za trostruku prodaju istog

stana” objavljenog u Lideru br. 106 od 12. listopada prošle godine.

Kaznena prijava velikogorièke sutkinje Kornelije Ivanušiæ podnesena

je na osnovi èl. 309. st. 2. Kaznenog zakona, prema kojemu je

kažnjivo “u sredstvima javnog priopæavanja prisilom utjecati na

postupanje ili odluèivanje pravosudnog službenika”. U napisu zbog

kojega je podnesena kaznena prijava, meðutim, kritizira se presuda

donesena znatno prije njegove objave. Napis je objavljen u povodu

odluke o ukidanju te prije donesene presude. To znaèi da se više nije

moglo “prisilom kroz sredstvo javnog priopæavanja utjecati na

postupanje ili odluèivanje” ni sutkinje Ivanušiæ ni sudskog vijeæa

drugostupanjskog suda koje je poništilo kritiziranu presudu.

Umjesto da zbog neosnovanosti odbaci kaznenu prijavu, Natali

Novak Koštiæ, zamjenica državnog odvjetnika, izdaje nalog policiji da

obavi razgovor s “prijavljenikom” (misli se na potpisanog novinara). 

I policija i Državno odvjetništvo su na taj naèin umjesto istrage

 o korupciji u gruntovnici  trebali novinara ispitivati je li prije pisanja

èlanka kontaktirao sa sutkinjom Ivanušiæ i, ako nije, zbog èega

nije, je li provjerio èinjenice koje se navode u èlanku, na temelju kojih

je dokumenata napisao èlanak, je li prisustvovao kojoj raspravi u

postupku o kojemu je pisao, s kojim je strankama u sporu kontaktirao

itd. U napisu zbog kojega je potpisanog novinara sutkinja Ivanušiæ

kazneno prijavila, naime, navodi se: “U tim dvjema presudama

(prvostupanjskoj i ukidajuæoj, nap. a.) ne spominje se da

prijevara Vladimira Debeljaèkog s trostrukom prodajom istog stana,

zbog koje ga je prvostupanjski sud osudio na tri godine zatvora, ne

bi bila moguæa bez  pomoæi sudaca i njima podèinjenih iz Zemljišno

knjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu. To izaziva sumnju da

je “ping-pong” velikogorièkoga Županijskog i Opæinskog suda s

“nerazumljivom i proturjeènom” presudom Debeljaèkom, zapravo,

zataškavanje odgovornosti sudaca kriminalaca i njima

podèinjenih iz Zemljišnoknjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu.”

U propisanim postupcima tzv. obavijesnih razgovora policije s

“prijavljenikom” prema nalogu Državnog odvjetništva (na osnovi èlanaka

 177. i 179. Zakona o kaznenom postupku) krše se temeljna ljudska

prava. Prema tom propisu “prijavljenik” kao u Kafkinim romanima

 treba odgovarati na pitanja iz spisa koji ne smije vidjeti. Novinar je

zbog toga zamolio djelatnicu MUP-a da u izvještaju napiše da æe

na pitanja umjesto na obavijesnom razgovoru odgovoriti u kaznenom

postupku, ako ga Državno odvjetništvo ima na osnovi èega pokrenuti,

 i to tek nakon što se prije toga upozna sa sadržajem prijave

 i konzultira s odvjetnikom.

 

Nakon neuspjelog tzv. obavijesnog razgovora novinar je uputio

pitanje MUP-u i Državnom odvjetništvu na osnovi èega je Natali Novak

Koštiæ odluèila da policija treba saslušati novinara umjesto da je

odbacila neosnovanu kaznenu prijavu sutkinje Kornelije Ivanušiæ.

 

U pitanju je novinar naglasio da je prema njegovu mišljenju rijeè

o promašenom pokušaju da ga se zastraši radi toga da o

korupciji prestane pisati, s obzirom na to da pritisak na novinare

nije kažnjiv kao što je kažnjiv pritisak na pravosudne službenike.

MUP do zakljuèenja ovog broja nije odgovorio, a Državno

odvjetništvo u svojem odgovoru naglašava da “nije rijeè ni o

kakvom pokušaju zastrašivanja novinara, nego o uobièajenom

postupanju državnog odvjetnika u odnosu na bilo koju kaznenu prijavu”.

Valja prièekati što æe odluèiti Natali Novak Koštiæ, zamjenica

državnog odvjetnika.

Ta su dva najveæa hrvatska distributera tiska od ožujka 2005. na distribuciju dnevnika 24 sata, èija je maloprodajna cijena 3 kune, bez ekonomskog opravdanja i bez uporišta u vlastitim javno objavljenim opæim uvjetima primjenjivali nepovoljnije uvjete od onih koje primjenjuju na dnevnike èija je maloprodajna cijena 6 kuna. Drugim rijeèima, pojašnjavaju u AZTN-u, Tisak i Distri-Press su osim opæih uvjeta utvrðenih jedinstvenom naknadom za distribuciju koju naplaæuju i nakladnicima drugih dnevnika nakladniku dnevnika 24 sata zaraèunavali i dodatnu naknadu. Visina te naknade ovisila je o broju ukupno distribuiranih primjeraka i remitendi. Takvim je diskriminirajuæim postupanjem vodeæih distributera nakladnik dnevnika 24 sata Medija-Ideja iz Zagreba doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale konkurente na tržištu, ocijenila je Agencija te rješenjem, kojim je utvrdila opisanu zloporabu Tisku i Distri-Pressu odmah zabranila svako buduæe slièno postupanje. Istovremeno im je naložila da u roku od tri mjeseca donesu nove opæe uvjete poslovanja kojima æe se naknada za uslugu distribucije opæeinformativnih dnevnika odrediti neovisno o njihovoj maloprodajnoj cijeni. Tisak je protiv tog rješenja podnio tužbu Upravnom sudu, dok je od Agencije istovremeno zatražio odgodu izvršenja odluke do okonèanja upravnog spora. Vijeæe je odluèilo ne prihvatiti taj zahtjev Tiska jer ocjenjuje da za to nema zakonskog temelja, stoji u priopæenju AZTN-a. Agencija je, s juèerašnje 97. sjednice Vijeæa, Upravnom sudu odgovorila na tužbe koje su podnijela dva èlana kartela autobusnih prijevoznika - Autopoduzeæe Imotski u steèaju i Samoborèek. Rijeè je o tužbama protiv rješenja od 24. rujna 2007. godine kojima je Agencija utvrdila postojanje kartelnog sporazuma na razini 14 prijevoznika koji su nezakonito dogovorili i primjenjivali jedinstvenu cijenu prijevoza na linijama Zagreb - Split i Zagreb - Šibenik. Tužbu Upravnom sudu protiv spomenutog rješenja Agencije do sada je podnijelo ukupno sedam èlanova toga kartela.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101