|
|
Arhiva priopćenjaUkupno: 2017 Vijeæe za elektronièke medije na sastanku s pravobraniteljicom za djecu Milom Jelaviæ i predstvanicima HRT-a, RTL-a i Nove TV osudilo je televizijske sadržaje neprimjerene, djeci priopæeno je iz Agencije za elektronièke medije. Èlanovi Vijeæa i pravobraniteljica upozorili su na veliki broj prizora nasilja i seksa koji se prikazuju u ranim terminima. (H) ...
više
...
Problem je jedino što je Sutliæ novinarku kaznio opomenom pred otkaz iako je etièko povjerenstvo utvrdilo da ona nije kriva. Poèetkom prosinca prošle godine, nakon ubojstva kriminalca Davora Zeèeviæa, Ivana Dragièeviæ Velièkoviæ je svojim kolegama s HRT-a inaèe èlanovima lokalnog organka Hrvatskog novinarskog društva, poslala e-mail s naslovom "Vlada li HRT-om mafija?". U njemu je uglavnom pobrojala èinjenice: djevojka ubijenog Zeèeviæa bila je njihova kolegica, urednica Ivana Šikiæ, sestra Dijane Èuljak u vezi je s odvjetnikom Ljubom Pavasoviæem Viskoviæem koji je poznat po tome što je branio Hrvoja Petraèa i koji je odvezao Šikiæevu s mjesta ubojstva Zeèeviæa. "Obje kolegice su na odgovornim pozicijama u Informativnom programu, možemo li se pitati vlada li mafija HRT-om?", priupitala je sebe i svoje kolege, zbog èega ju je Èuljak odluèila prijaviti Etièkom povjerenstvu, a kasnije i podnijeti sudsku tužbu. Nakon što je njena poruka procurila u ostale medije glavni ravnatelj Vanja Sutliæ naložio je etièkom povjerenstvu da ispita odgovornost revoltirane novinarke. Nije zatražio da se istraži tko je zapravo privatnu poruku poslao medijima niti je dvojio o narušenom ugledu kuæe zbog intimne veze urednice HTV-a i poznatog mafijaša koji je svojedobno bio prva vijest u svim vijestima, pa tako i u onima državne državne televizije. Osnivanje raznih povjerenstava bila je praksa njegovog prethodnika Mirka Galiæa koji je na taj naèin rješavao sve sporne situacije na Prisavlju. U pravilu su te situacije bile i prilièno škakljive, pa kako nije htio preuzeti odgvornost za konaèan sud je odredio uvijek neku grupicu ljudi koja je onda trebala odluèiti o krivnji optuženog, a Galiæ je eventualno izricao kaznu.
...
više
...
Vanja Sutliæ, ravnatelj HRT-a, izrekao je Ivani Velièkoviæ-Dragièeviæ, nakon suda èlanova Etièkog povjerenstva da se ona ogriješila o Kodeks HTV-a, opomenu pred otkaz. Novinarka je kažnjena zbog internog e-maila što ga je prije dva mjeseca poslala na adrese nekoliko svojih kolega te ogranku Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u, a u kojem se upitala vlada li mafija HRT-om. U pismu je istaknula ljubavnu vezu novinarke Ivane Šikiæ s ubijenim Davorom Zeèeviæem, a prozvala je i Dijanu Èuljak-Šelebaj, ustvrdivši da je njezina sestra u romansi s odvjetnikom Ljubom Pavasoviæem Viskoviæem, koji je branio Hrvoja Petraèa i odvezao Ivanu Šikiæ s mjesta Zeèeviæeva ubojstva.
...
više
...
The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), strongly condemns the attempted murder of Goran Gavrilov, General Manager of the Stip-based Channel 77, a private radio station network with national coverage in According to information before SEEMO, Gavrilov was attacked by two armed persons in the night between 25 and 26 January in front of his home in Stip, eastern Gavrilov was severely injured and received medical treatment in the Stip hospital. His wife, Emilija Gavrilova, believes that this attack was linked to Gavrilov’ s work with regard to media regulations and reforms during the last 16 years and may present a direct threat to Channel 77’s effort in developing media democracy in the region. Commenting on the incident, SEEMO Secretary General, Oliver Vujovic, said “SEEMO strongly condemns the brutal attack on Gavrilov and stresses that a full investigation should be conducted by the Macedonian authorities. Every threat against a journalist in --------------------------------------------------------------------- SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe. **** SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org ...
više
...
EFJ Protests Recent Arrest of Journalists in Switzerland ...
više
...
Središnji odbor HND održao je 31. sijeènja 2008. godine prvu, konstituirajuæu sjednicu na kojoj je izabrana Renata Ivanoviæ za predsjedavajuæu odbora, a Nikola Kristiæ za zamjenika. Mislav Bago, ...
više
...
Svake godine 10 novinara iz balkanskih zemalja dobiva stipendiju, to jest financijsku, logistièku i urednièku podršku za istraživanje odreðene teme u regiji i u Europi. Godine 2007. ta je tema bila mobilnost, rezultat je knjiga koja sadrži 10 zanimljivih prièa, koje temu obraðuju iz najraznovrsnijih uglova - preko politike, ekonomije i transporta do sporta i muzike. Jedan od dobitnika stipendije za 2007. godinu je bio Davor Konjikušiæ, hrvatski novinar. Novi natjeèaj za stipendije je otvoren do 29. veljaèe i svi se zainteresirani mogu prijaviti preko portala http://fellowship.birn.eu.com. Ovogodišnja tema je energija. I ove godine izabrat æe se 10 kandidata koji ponude najbolje prijedloge za istraživanja. Programom je predviðen honorar za svakog stipendista u visini od 2000 eura i putni troškovi u istom iznosu. Na kraju projekta bit æe izabran najbolji stipendist koji æe na sveèanom prijemu u Beèu biti nagraðen sa 8000 eura za profesionalno usavršavanje. Za stipendiste æe biti organiziran uvodni trening u Berlinu, omoguæit æe im se put u zemlje regije i Europske unije, organizirat æe se susret s austrijskim i njemaèkim politièarima i ekonomskim struènjacima te posjet medijskim pokroviteljima programa - njemaèkom „Zeideutche Zaitungu“ i austrijskom „Der Standardu“. Sve prièe nastale u okviru ovog programa æe biti objavljene u posebnoj publikaciji na lokalnim jezicima kao i na engleskom i njemaèkom. ...
više
...
IFJ Demands Release of Editor Jailed for Libel in Central African Republic ...
više
...
...
više
...
U sudnici je danas prva saslušana vještakinja medicinske struke dr. Renata Dobi-Babiæ, koja je pregledala lijeènièku dokumentaciju iz spisa. ...
više
...
Ljubljana - Za objavljivanje službene bilješke s razgovora slovenskih i amerièkih diplomata o priznanju Kosova odgovornost snosi ministarstvo vanjskih poslova, a ne redakcija lista koja je objavila taj materijal, ocijenio je juèer za Slovensku televiziju Ivo Vajgl, dugogodišnji diplomat, a neko vrijeme i ministar vanjskih poslova. Prozivajuæi novinare koji su bilješku objavili za nedostatak graðanske svijesti, ministarstvo je pogrešno reagiralo, tvrdi Vajgl. - Slovenska se diplomacija pod sadašnjim ministrom, naime, ponaša ležerno prema onome što je za državu vrlo znaèajno, a pravo je pitanje razgovarao li s SAD-om na ravnopravnoj osnovi ili ne - rekao je Vajgl. On je dodao da ministar Rupel nije smio dopustiti da se o tako važnim i osjetljivim temama kao što su Kosovo i predsjedanje EU razgovara u Washingtonu na nižoj diplomatskoj razini. Veæ drugi da nakon slovenskog preuzimanja predsjedanja austrijska novinska agencija APA žestoko kritizira slovensku diplomaciju, a u juèer objavljenom osvrtu Austrijanci to nazivaju "blamažom predsjedništva EU". (H) ...
više
...
Jedna od najgledanijih emisija HTV-a, politièki talk-show ‘Otvoreno’, u veljaèi ipak neæe dobiti treæeg voditelja. Kako sada stvari stoje, tu æe emisiju nastaviti voditi Dijana Èuljak-Šelebaj i Mislav Bago. ...
više
...
Koristeæi skupe minute TV-prijenosa, glavni trener hrvatske rukometne reprezentacije osuo je “drvlje i kamenje” na urednike, novinare i upravu jedinog hrvatskog sportskog dnevnika, “Sportskih novosti”, proglašavajuæi spomenute èak i neprijateljima rukometne reprezentacije. Ne želeæi umanjiti znaèaj Line Èervara kad je u pitanju rukomet i hrvatska rukometna reprezentacija, moramo reagirati i ponovo upozoriti na potpuno krivo mjesto i krivo vrijeme za spomenuti Èervarov istup. Lino Èervar se, naime, huškaèki obrušio na “Sportske novosti”, napadajuæi neargumentirano putem jednog medija drugi, što smatramo neprihvatljvom praksom i metodama. Jer, ni Lino Èervar, ni bilo tko drugi, ne smije nikada koristiti javni medij za obraèune bilo koje vrste. Lino Èervar bi, ako baš želi reagirati na novinarske tekstove, mogao koristiti institut Vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatskog zbora sportskih novinara, a ne se pred televizijskom publikom obraèunavati s nekim tko mu u tom trenutku ne može odgovoriti. Ukoliko, pak, Lino Èervar misli da bi novinari trebali tekstove davati njemu na pregled ili, pak, da bi svi novinari trebali bespogovorno hvaliti svaki njegov potez, najbolje bi bilo da prvo prouèi zakonske tekstove o novinarstvu i slobodi rijeèi, koji su na njegovu saborsku adresu stizali proteklih godina. Zagreb, 25. sijeènja 2008. JURA OZMEC
...
više
...
Na televiziji za nacionalne manjine, kaže Tabakoviæ, svoj prostor dobit æe i turbo folk, ali ne i Ceca. - Nju sigurno neæemo puštati - rekao je Tabakoviæ. Ideja takve televizije nije getoizacija manjina. - Ksenofobija koja vlada u nas iznjedrila je ideju da pokažemo tko su Èesi, Slovaci, ali i tko su Bošnjaci . . .istièe. Na pitanje je li im pomoglo što su predstavnici manjina ušli u Vladu, odgovara: - To je èisti folklor, kupuju nacionalne manjine za kikiriki . . .kaže. Studio TV-NHM smjestio bi se u Zagrebu, a dopisništva bi imali u gotovo svim veæim hrvatskim gradovima. ...
više
...
...
više
...
Duka je tada kritièki govorio o situaciji u medijima ustvrdivši da novinari nalikuju birokratima od kojih se traži poslušnost poslodavcima. Rekao je i da kod veæine vlasnika medija novinarsko pravo na vlastito mišljenje ne prolazi, zbog èega ima mnogo autocenzure, a upozorio je i na utjecaj oglašivaèa na medijski sadržaj. Dok je Duka to govorio, iza njegovih leða Ivo Pukaniæ i neki njegovi suradnici kreveljili su se i pokušali ostale oko sebe uvjeriti da novi predsjednik HND-a govori gluposti, a vlasnik Nacionala posvetio mu je i svoju posljednju kolumnu tvrdeæi da je Duka govorio malo, ali glupo, da je nekompetentan govoriti o problemima novinara i izdavaèa i tome slièno.
...
više
...
S obzirom na to da je predsjednik govorio u svoje ime i iznosio svoje mišljenje, s njim mogu samo polemizirati i kazati zašto se ne slažem s pojedinim dijelovima njegova govora. No nedopustivo na tom prijemu, a za što u svakom sluèaju nije kriv Stipe Mesiæ, bilo mi je izlaganje Zdenka Duke, novog predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND). Hramajuæi uz pomoæ štake, jer se ozlijedio na skijanju, novi predsjednik HND-a se u samo pet minuta svoga izlaganja predstavio skupu na Pantovèaku. Rekao bi jedan moj prijatelj - govorio je malo, ali zato je govorio glupo. U tih nekoliko minuta govora uspio je pokazati svu raskoš svoje nekompetentnosti da govori o problemima novinara i izdavaèa u današnjoj Hrvatskoj. Mislio sam da gori predsjednik od Dragutina Luciæa zvanog Luce ne može sjesti na èelno mjesto HND-a. No prevario sam se. Meni osobno jako simpatièni Luce bio je doktor znanosti za Duku u poimanju problema medija. Zašto ovako pišeš i napadaš èovjeka, zar ti treba još jedan neprijatelj - pitat æe moja mama kad proèita ovaj moj èlanak. Protiv Duke nemam ništa, èak se ne sjeæam da sam ga ikada i upoznao. Što je jako žalosno, jer kad je Duka postao predsjednik HND-a, trebao je obiæi sve relevantnije izdavaèke kuæe i razgovarati s vlasnicima i novinarima. To bi bio potez èovjeka koji se zaista želi baviti problemima novinara i opæenito medija u Hrvatskoj. Umjesto toga, on je otišao na skijanje i tamo slomio ili uganuo nogu, te je na prijem kod predsjednika došao hramajuæi uz pomoæ štake. Duka tako neinformiran ne može zastupati cijelu branšu, što sam mu i rekao pred predsjednikom i još nekoliko ljudi koji su sjedili za stolom, na prigodnom domjenku koji je priredio Pantovèak. Kad je Duka govorio, oko mene se poèeo širiti žamor i negodovanje jer je govorio oèito na svoju ruku. Optužio je vlasnike medija, ne govoreæi posebno misli li na privatne vlasnike ili državu, gotovo da se ponašaju prema novinarima kao prema robovima, te da im ne daju prostor za kritièno pisanje i izražavanje vlastitoga mišljenja. Ljudi su mu se smijali iza leða i mahali glavama ne vjerujuæi da to govori èovjek koji bi morao detaljno znati što se dogaða u medijima. Pokraj mene su stajali Vanja Sutliæ, direktor HRT-a, i Mislav Bago, urednik na HTV-u. S nevjericom smo se pogledavali, slušajuæi bljezgarenje novog predsjednika HND-a i pitajuæi jedan drugoga što ovaj prièa. Iza mene je stajao novinar Nacionala Bero Jeliniæ, koji me povukao za rukav i pitao - èuješ li ti što ovaj govori? Slušajuæi ga, heretièki sam u jednom trenutku pomislio da bi na tome mjestu bio bolji èak i Ivan Zvonimir Èièak, koji je dobio samo dva ili tri glasa na glasovanju za predsjednika HND-a. Ako sam dobro shvatio taj Dukin duboki govor, veliki broj novinara ne može slobodno govoriti i pisati, i sve je više sluèajeva autocenzure, zbog straha od bijesa vlasnika koji ne žele da se piše o nekim ljudima, pojavama i stvarima jer im to ne odgovara. Odgovorno tvrdim da nikada u Hrvatskoj nije bila veæa sloboda novinarstva, no to ne znaèi da je na razini slobode i kvaliteta novinarstva. Najveæi problem hrvatskih medija je njihova kvaliteta, a ne pitanje slobode. Neka sam Duka odgovori je li u svojoj redakciji bio izvrgnut pritiscima vlasnika da ne napiše neki èlanak ili da prešuti nešto što bi hrvatska javnost morala znati. Ili neka javno navede primjere kada su vlasnici sputavali novinare i zabranjivali im tekst zbog interesa istih tih vlasnika. No buduæi da je Duka mladi predsjednik po stažu, slobodno može doæi u našu izdavaèku kuæu i razgovarati s novinarima pa neka se sam uvjeri koliko su sputani u svom djelovanju. Ako je inzistiranje na provjeri informacija cenzura, onda sam ja kao jedan od vlasnika zaista cenzor. A to mogu mirna srca kazati i za ostale vlasnike nacionalnih medija. Ne želim više mirno slušati i ne reagirati na pljuvanje treæerazrednih novinara i mediokriteta po profesiji i vlasnicima, koje nitko ne pita prvoga u mjesecu imaju li novca da isplate plaæe. Jer ti novinari znaju samo pljuvati po svemu, svjesni da nemaju nikakvu odgovornost. Stoga, Duka, i ostale Duke, primite se posla i napišite jedan pošteni èlanak u životu na osnovi kojeg æe se prodati bar jedan primjerak novina više. Tako æete najviše pripomoæi borbi protiv cenzure u hrvatskim medijima. ...
više
...
Ivo Pukaniæ napisao je u Komentaru tjedna u Nacionalu 22. sijeènja vrlo uvredljiv tekst o meni a u povodu onoga što sam govorio prilikom prijema novinara kod predsjednika Republike Stipe Mesiæa na Pantovèaku. Potpuno u skladu s njegovim shvaæanjem novinarstva Pukaniæ nije ni prenio ono bitno što sam ja tamo govorio, ali je zato primitivno, frustrirano i žestoko pljunuo po meni i tom govoru. Da je bilo drukèije, stvarno bi me zabrinulo, jer svi oni koje Pukaniæ hvali trebali bi se ozbiljno preispitati zašto je to tako i što su zgriješili. Kao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva ja imam obvezu štititi prije svega profesionalne interese novinara i slobodu medija, mišljenja i govora. Moj zadatak nije, a nije mi niti želja, zastupati i braniti interese medijskih nakladnika ako to pak nije u opæem interesu novinarstva i novinara. A još manje bi moj posao kao predsjednika HND-a bio da branim reketare ili prijatelje i kakve prerušene glasnogovornike pojedinaca iz kriminalnog i obavještajnog podzemlja. O tome kako novinarstvo i profesionalne standarde shvaæa Ivo Pukaniæ i šira javnost je mogla naslutiti iz nedavno emitirane Latinice Denisa Latina na HTV-u. Poznato je da je Nacional praktièki jedina starija hrvatska redakcija u kojoj ne postoji novinarski sindikat, ne postoji i ne radi niti ogranak Hrvatskog novinarskog društva, a da ne govorim da redakcija nema statuta medija koji je zakonska obveza. Što æe Nacionalovim novinarima i sindikat i HND ako taj erudit - pametni, zgodni i dobri Ivo Pukaniæ to ne voli? Itekako sam dobro infor Zdenko Duka, predsjednik HND-a ...
više
...
U petak, 18. sijeènja 2008. u 9.30 h djelatnica MUP-a trebala je obaviti tzv. obavijesni razgovor s potpisanim novinarom prema nalogu Državnog odvjetništva u povodu kaznene prijave Kornelije Ivanušiæ, sutkinje Opæinskog suda Velike Gorice (broj predmeta KDO 9745/07). Sutkinja Ivanušiæ podnijela je kaznenu prijavu protiv novinara zbog teksta “Ukinuta nerazumljiva presuda za trostruku prodaju istog stana” objavljenog u Lideru br. 106 od 12. listopada prošle godine. Kaznena prijava velikogorièke sutkinje Kornelije Ivanušiæ podnesena je na osnovi èl. kažnjivo “u sredstvima javnog priopæavanja prisilom utjecati na postupanje ili odluèivanje pravosudnog službenika”. U napisu zbog kojega je podnesena kaznena prijava, meðutim, kritizira se presuda donesena znatno prije njegove objave. Napis je objavljen u povodu odluke o ukidanju te prije donesene presude. To znaèi da se više nije moglo “prisilom kroz sredstvo javnog priopæavanja utjecati na postupanje ili odluèivanje” ni sutkinje Ivanušiæ ni sudskog vijeæa drugostupanjskog suda koje je poništilo kritiziranu presudu. Umjesto da zbog neosnovanosti odbaci kaznenu prijavu, Natali Novak Koštiæ, zamjenica državnog odvjetnika, izdaje nalog policiji da obavi razgovor s “prijavljenikom” (misli se na potpisanog novinara). I policija i Državno odvjetništvo su na taj naèin umjesto istrage o korupciji u gruntovnici trebali novinara ispitivati je li prije pisanja èlanka kontaktirao sa sutkinjom Ivanušiæ i, ako nije, zbog èega nije, je li provjerio èinjenice koje se navode u èlanku, na temelju kojih je dokumenata napisao èlanak, je li prisustvovao kojoj raspravi u postupku o kojemu je pisao, s kojim je strankama u sporu kontaktirao itd. U napisu zbog kojega je potpisanog novinara sutkinja Ivanušiæ kazneno prijavila, naime, navodi se: “U tim dvjema presudama (prvostupanjskoj i ukidajuæoj, nap. a.) ne spominje se da prijevara Vladi zbog koje ga je prvostupanjski sud osudio na tri godine zatvora, ne bi bila moguæa bez pomoæi sudaca i njima podèinjenih iz Zemljišno knjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu. To izaziva sumnju da je “ping-pong” velikogorièkoga Županijskog i Opæinskog suda s “nerazumljivom i proturjeènom” presudom Debeljaèkom, zapravo, zataškavanje odgovornosti sudaca kriminalaca i njima podèinjenih iz Zemljišnoknjižnog odjela Opæinskog suda u Zagrebu.” U propisanim postupcima tzv. obavijesnih razgovora policije s “prijavljenikom” prema nalogu Državnog odvjetništva (na osnovi èlanaka 177. i 179. Zakona o kaznenom postupku) krše se temeljna ljudska prava. Prema tom propisu “prijavljenik” kao u Kafkinim romanima treba odgovarati na pitanja iz spisa koji ne smije vidjeti. Novinar je zbog toga zamolio djelatnicu MUP-a da u izvještaju napiše da æe na pitanja umjesto na obavijesnom razgovoru odgovoriti u kaznenom postupku, ako ga Državno odvjetništvo ima na osnovi èega pokrenuti, i to tek nakon što se prije toga upozna sa sadržajem prijave i konzultira s odvjetnikom.
Nakon neuspjelog tzv. obavijesnog razgovora novinar je uputio pitanje MUP-u i Državnom odvjetništvu na osnovi èega je Natali Novak Koštiæ odluèila da policija treba saslušati novinara umjesto da je odbacila neosnovanu kaznenu prijavu sutkinje Kornelije Ivanušiæ.
U pitanju je novinar naglasio da je prema njegovu mišljenju rijeè o promašenom pokušaju da ga se zastraši radi toga da o korupciji prestane pisati, s obzirom na to da pritisak na novinare nije kažnjiv kao što je kažnjiv pritisak na pravosudne službenike. MUP do zakljuèenja ovog broja nije odgovorio, a Državno odvjetništvo u svojem odgovoru naglašava da “nije rijeè ni o kakvom pokušaju zastrašivanja novinara, nego o uobièajenom postupanju državnog odvjetnika u odnosu na bilo koju kaznenu prijavu”. Valja prièekati što æe odluèiti Natali Novak Koštiæ, zamjenica državnog odvjetnika. ...
više
...
Ta su dva najveæa hrvatska distributera tiska od ožujka 2005. na distribuciju dnevnika 24 sata, èija je maloprodajna cijena 3 kune, bez ekonomskog opravdanja i bez uporišta u vlastitim javno objavljenim opæim uvjetima primjenjivali nepovoljnije uvjete od onih koje primjenjuju na dnevnike èija je maloprodajna cijena 6 kuna. Drugim rijeèima, pojašnjavaju u AZTN-u, Tisak i Distri-Press su osim opæih uvjeta utvrðenih jedinstvenom naknadom za distribuciju koju naplaæuju i nakladnicima drugih dnevnika nakladniku dnevnika 24 sata zaraèunavali i dodatnu naknadu. Visina te naknade ovisila je o broju ukupno distribuiranih primjeraka i remitendi. Takvim je diskriminirajuæim postupanjem vodeæih distributera nakladnik dnevnika 24 sata Medija-Ideja iz Zagreba doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale konkurente na tržištu, ocijenila je Agencija te rješenjem, kojim je utvrdila opisanu zloporabu Tisku i Distri-Pressu odmah zabranila svako buduæe slièno postupanje. Istovremeno im je naložila da u roku od tri mjeseca donesu nove opæe uvjete poslovanja kojima æe se naknada za uslugu distribucije opæeinformativnih dnevnika odrediti neovisno o njihovoj maloprodajnoj cijeni. Tisak je protiv tog rješenja podnio tužbu Upravnom sudu, dok je od Agencije istovremeno zatražio odgodu izvršenja odluke do okonèanja upravnog spora. Vijeæe je odluèilo ne prihvatiti taj zahtjev Tiska jer ocjenjuje da za to nema zakonskog temelja, stoji u priopæenju AZTN-a. Agencija je, s juèerašnje 97. sjednice Vijeæa, Upravnom sudu odgovorila na tužbe koje su podnijela dva èlana kartela autobusnih prijevoznika - Autopoduzeæe Imotski u steèaju i Samoborèek. Rijeè je o tužbama protiv rješenja od 24. rujna 2007. godine kojima je Agencija utvrdila postojanje kartelnog sporazuma na razini 14 prijevoznika koji su nezakonito dogovorili i primjenjivali jedinstvenu cijenu prijevoza na linijama Zagreb - Split i Zagreb - Šibenik. Tužbu Upravnom sudu protiv spomenutog rješenja Agencije do sada je podnijelo ukupno sedam èlanova toga kartela. ...
više
...
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 |
AKTUALNO
|
|||||||||||||||||