Ukupno: 2017

 

Tanka prevaga vladajuæih u Brodsko-posavskoj županiji i u Slavonskom Brodu lokalne politièare drži u kontinuiranom predizbornom stanju. U takvom okružju uèestali su pritisci na novinare i novinske redakcije koji djeluju na ovom podruèju. Zbog toga je ogranak Hrvastkog novinarskog društva za Brodsko-posavsku županiju uputio javni poziv svim sudionicima politièkog života u Slavonskom Brodu da svojim djelovanjem pridonesu višim standardima slobodnog i neovisnog rada novinara. "Ogranak ovom prilikom poziva i kolege novinare da nepristranim i objektivnim radom pridonesu boljem informiranju javnosti o ljudima i dogaðajima u sredinama iz kojih izvještavaju. To je jedini put kojim se može iæi s ciljem održanja digniteta naše profesije", kaže Višnja Ružojèiæ, predsjednica ogranka HND-a za Brodsko-posavsku županiju. (M. Vr.)

Ostala sam neugodno iznenaðena kada me nazvao novinar Hine i zamolio komentar priopæenja koje ste Vi potpisali i koje je plasirano na web stranicama HND-a. Spominje se sluèaj naše novinarke Danice Jurièiæ, prenose se njezini sudovi i ocjene o Business.hr-u, a da prije objave tog priopæenja niste ni pokušali stupiti u kontakt sa mnom, glavnom urednicom. Žao mi je što ste poslušali samo jednu stranu i što niste ni pokušali udovoljiti temeljnom novinarskom pravilu: pitaj drugu stranu.
Business.hr je ponosan na svoju neovisnu poziciju i nikada nikome nije zabranjen tekst: kod nas ne postoje zabranjene teme, niti zabranjeni likovi.
Obraæam vam se stoga kao predsjedniku Društva novinara i tražim Vašu zaštitu kao glavna urednica projekta protiv kojeg sustavno šire laži dvije aktivistice Vašeg društva.
Prvo, Renata Ivanoviæ, sadašnja predsjednica Zbora istraživaèkih novinara, od trenutka odlaska iz Business.hr-a plasira laži da je prognana iz profesionalnih razloga.
Želim Vas i sve kolege novinare obavijestiti da to nije toèno. Osobno sam, kao glavna urednica kojoj je izdavaèka kuæa Bonnier povjerila zadatak ekipiranja redakcije za Business.hr, pozvala Renatu Ivanoviæ da nam se pridruži. Zašto? Jer sam smatrala da je iskusna novinarka. Znala sam da je radila u Areni, u Globusu, a kratko smo radile i zajedno u Poslovnom dnevniku. Znala sam da je svojedobno dobila otkaz u Areni, da je za odlazak iz EPH tražila i dobila znaèajnu otpremninu. Renata Ivanoviæ zna ono što mnogi novinari ne znaju: promovira svoj rad, istièe svoje uspjehe iz prošlosti, voli živjeti na staroj slavi. Voli objašnjavati da su joj mnoge velike istraživaèke teme propale zbog poslodavaca koji su je sprjeèavali u tome da posao dovede do kraja. Nisam se osvrtala na primjedbe kolega iz EPH da su mnogi njezini tekstovi bili zapravo zadani „odozgo“, da je odraðivala ono što su joj nareðivali. Renata je voljela njegovati „status žrtve“ steèen u EPH.
Primila sam, dakle, u krilo Business.hr-a „staru zvijezdu“ Renatu Ivanoviæ. Sada, meðutim, nije bilo zlih poslodavaca koje se moglo uz kavu optuživati da sprjeèavaju novinarski rad. Sada se mogla pokazati njezina puna novinarska vrijednost. Dobila je i najviši moguæi novinarski status i plaæu. Ali u ovom okruženju posvemašnje slobode Renata nije uspijevala: pokazalo se da sama nema kontakte kojima bi dolazila do ekskluzivnih informacija, a s prijedlozima urednika „muèila“ se tjednima. Uslijedili su bezobrazluk prema prvonadreðenim urednicima, podcjenjivanje kolega u redakciji, pokušala je imati ekstra status, koji po rezultatima nije mogla imati. Nikada joj niti jedna tema nije zabranjena. A oèekivali smo mnogo više od nje.
Na kraju je sve završilo bezobrazlukom i prema poslodavcu: tvrdila je da je na bolovanju, a usred bolovanja smo je vidjeli kako govori na skupu HND-a u Opatiji. Nikome iz uredništva to nije ni najavila. Pokušaj razgovora o svakom problemu Renata je doživljavala kao napad. Na kraju mi je prijetila da æe me tužiti za mobbing. Kao razlog je navodila: nepozdravljanje pri ulasku u redakciju. Nikada nisam bili nepristojna prema njoj ili prema bilo kome drugome. A kamoli nešto više. Evo vam prepuna redakcija svjedoka.
Na kraju je otišla sporazumno. Sa znaèajnom otpremninom. Ali ona se i dalje trudi biti „žrtva“,  ostala je njezina potreba da napakosti cijelom projektu, da razara kako zna i umije.
Još na poèetku stvaranja Business.hr-a Renata Ivanoviæ i Danica Jurièiæ odluèile su osnovati sindikalnu podružnicu i ogranak HND-a. Postavile su se na funkcije: Danici sindikat,  Renati HND. Svi su imali preèeg posla i nitko nije imao ništa protiv.
Uostalom, nitko ovdje i dalje nema ništa protiv stvarnoga sindikalnog angažmana ili angažmana u HND-u.
No, želim Vas upozoriti da se Vama, i svima nama, dogaða problem: neradnici i spletkaroši pokušavaju se sakriti iza funkcija.
Danica je nakon Renatina odlaska slijedila misiju: dokazati da s Business.hr-om nešto ne valja. Èitali smo njezine laži i optužbe. „Novinar“ je prenosio što je i kako ona htjela, a da nitko iz uredništva „Novinara“ nije ni nazvao i pitao mene, primjerice, imam li kakav komentar. Fuæka se, vidim, dragim iskusnim kolegama za „drugu stranu“. Svaki funkcionar HND-a ili Sindikata može reæi što hoæe, može lagati, spletkariti...,ali oni su posjedovanjem funkcije automatski neupitni, nedodirljivi ili savršeni.
Nije ni sazivala èlanove sindikalne podružnice, radila je što je htjela, nije ih ni informirala. Kada su joj èlanovi sazvali sastanak, prijetila je da æe diæi hajku u „Novinaru“. Pa su ljudi mislili: idemo ovo riješiti mirnim putem, još joj je malo do kraja mandata. Ponovno se kandidirala, ali su je kolege odbili. Sve o tome možete, valjda, doznati u središnjici Sindikata.
Sada je veæ ona pisala i dramila na sve strane da su i svi drugi kolege novinari na krivom putu, da žele osnovati lažni sindikati itd. Laž na laž. Prijetnje i opsesivna potreba da se razara Business.hr. Svi su bili u krivu, samo ona u pravu.
Istodobno: poslodavac je inzistirao na vrlo otvorenom odnosu sa Sindikatom. Svaki put kada je tražila, Danica Jurièiæ bila je ukljuèena u sastanke i informirana o svim potezima poslodavca.
Cijelo to vrijeme Danica Jurièiæ radila je vrlo malo. Upola manje od njezinih kolega novinara s istom plaæom. Bila je bahata i otresita prema urednicima. Oni su mi dolazili na kolegije i tražili da se problem riješi, da više ne mogu. Svaki pokušaj urednièkoga razgovaranja s novinarkom Danicom Jurièiæ bio je mobbing. Pisala mi je dopise: malo na vi, malo na ti. Pa sam i ja poèela pisati opomene i izbjegavati susret s njom nasamo, bez svjedoka. Jer sam shvatila da je spremna lagati tek tako.
Na kraju je to i potvrdila. Nakon pokušaja poslodavca da mirno razriješi situaciju s njom,  Danica Jurièiæ plasirala je potpunu laž: da je se želimo riješiti zbog njezina navodnog istraživanja rada TDR.-a. Danica Jurièiæ svoje zadnje tekstove o TDR-u objavila je sredinom 2006. Otad nije ništa nudila niti najavljivala na tu temu. Na svim našim kolegijima na kojima se govori o temama sudjeluju svi novinari. Provjerite je li ikome ikada Danica najavila istraživanje o TDR-u. Niti jedan njezin tekst nije završio u ladici. Dapaèe, oèekivali smo da radi i istražuje mnogo više. Bodrili je. Bili beskrajno strpljivi. Osobno sam se suzdržavala od odgovaranja na njezine napade i neistine po „Novinaru“..., baš zato što smo vjerovali da æe Danica shvatiti da ovdje nema nikakvih vjetrenjaèa protiv kojih se želi i treba boriti.
Ali protiv laži da smo se udružili s TDR-om da bismo je potjerali moramo se boriti svim sredstvima. Neovisnost Business.hr-a je neupitna. To je naša glavna snaga i ne možemo dopustiti da se kalja lažima osobe koja želi sakriti vlastiti nerad.
Poštovani predsjednièe, dragi kolege novinari i urednici, nemojmo dopustiti da se neradnici i spletkaroši sakrivaju iza funkcija.
Danas se s ovim problemom suoèavam ja, i novinari Business.hr-a, a sutra æe se to dogoditi Vama.
Poštovani predsjednièe, molim Vas da pronaðete naèina da utvrdite istinu o radu u Business.hr-u i sankcionirate one koji funkcije unutar HND-a pokušavaju zloupotrijebiti za sakrivanje nerada. Oni svojim nastojanjem vrijeðaju i sve one novinare koji doista trpe pritiske i šikaniranja iz profesionalnih razloga.

Pozdrav,
Ðurðica Klancir,
Business.hr

 

Sastanku Zbora istraživaèkih novinara prisustvovalo je devet èlanova: Nataša Ban-Leskovar, Damir Deviæ, Renata Ivanoviæ, Ivan Zvonimir Èièak (na poèetku), Danica Jurièiæ, Dušan Miljuš i Željko Peratoviæ u dvorani HND-a u Perkovèevoj 2, te Helena Puljiz i Slavica Lukiæ u telefonskom kontaktu.
Sastanak je sazvan povodom prikupljanja informacija i razmatranja najnovijih sluèajeva vezanih za profesionalnu i radnu degradaciju u matiènim redakcijama dvoje èlanova Zbora; Danice Jurièiæ, novinarke tjednika Business.hr-a i Dušana Miljuša, novinara i donedavnog urednika crne kronike Jutarnjeg lista.

1. Dušan Miljuš izvjestio je Zbor kako mu je 4. veljaèe, kad je došao na posao nakon više od mjesec dana bolovanja glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss usmeno priopæio da ga se smjenjuje s mjesta urednika crne kronike. Kao razlog je navedeno, rekao je Miljuš, da je kao urednik imao pogrešne procjene, a razlog je i njegova loša komunikacija sa zamjenicima glavnog urednika. Miljušu je istodobno pohvaljen njegov autorski doprinos novini i toj rubrici. Na pitanje èlanova Zbora je li iznesen koji konkretan primjer pogrešne urednièke procjene ili urednièkog propusta, Miljuš kaže da nije niti jedan, iako je i sam istom prilikom tražio da mu se primjerima obrazloži smjena. Tražio je i pismeno obrazloženje. Tijekom proteklih deset dana Dušan Miljuš još nije dobio pismeno obrazloženje smjene s urednièkog mjesta, a još uvijek ga JL vodi i u impressumu kao urednika, iako je tražio da se isti dan od smjene njegovo ime iz impressuma briše.

Zbor istraživaèkih novinara poslao je prije sastanka molbu za informacijama glavnom uredniku JL-a Tomislavu Wrussu o razlozima smjene kolege Miljuša. Do održavanja sastanka Zbora, a ni do dana pisanja ovog izvještaja, odgovor nije stigao.
Na pitanje na koji naèin on sam može protumaèiti razloge svoje smjene kolega Miljuš je rekao:
„Ne mogu izrièito tvrditi da ona ima veze s èituljom objavljenom u Veèernjem listu i sa sluèajem Ivane Šikiæ, ali, te su stvari povezane. Kako to da mi par mjeseci prije tih dogaðaja i mog pisanja o ubojstvu Zeèeviæa i prije propitkivaja u tekstovima o podrijetlu imovine Zeèeviæa, te prije objave èitulje, koju je potpisala Zeèeviæeva sestra, a objavljena je povodom upravo tog mog teksta - u redakciji nije izreèen niti jedan prigovor na moj urednièki rad. Do tada nisam dobio prigovor koji bi bio povezan s nekim od navedenih razloga moje smjene.“
Na pitanja èlanova Zbora kako se osjeæa nakon što je smijenjen Miljuš kaže: „Osjeæam se izloženim. Kao da je redakcija, novina u kojoj radim, odaslala poruku ne meni, nego njima, pripadnicima kriminalnog miljea i organiziranog kriminala, da su oni pobjednici, a drugim kolegama koji u kroz svoj novinarski rad prate pravosuðe, crnu kroniku - da nisu zaštiæeni u redakcijama u kojima rade.“

2. Danica Jurièiæ izvijestila je Zbor kako ju je 7. veljaèe glavna urednica Business.hr-a Ðurðica Klancir pozvala u svoju urednièku sobu na razgovor. Sastanku je bila nazoèna i direktorica za kadrovske poslove Ðurða Stilin.
„Klancir mi je rekla da novina prelazi na dnevni ritam i da me ne bi u tom projektu angažirali «jer su joj urednici rekli da u dnevnoj poslovnoj novini ne mogu raèunati sa mnom jer imaju primjedbi na moj rad i da ne mogu sa mnom komunicirati». Istaknula je da mi Uprava nudi sporazumni raskid radnog odnosa uz neku otpremninu.
Obzirom da sam se tijekom dvogodišnjeg mandata sindikalne povjerenice u Business.hr-u u više navrata uvjerila kako je urednica Klancir sklona manipulativnom naèinu govora koji služi samo etiketiranja novinara i osoba, a ne argumentiranim obrazloženjima, upitala sam je koji urednici nisu zadovoljni sa mnom i na što se toèno žale. Naime, dan ranije mi je zamjenik glavne urednice Ratko Boškoviæ predložio da odem u Beli Manastir i da napravim reportažu o tvornici biorazgradive plastike, koja je u vlasništvu Borisa Mikšiæa, što sam prihvatila iako energetski sektor nije podruèje kojim se bavim. Zbog toga mi nije bilo jasno kakav problem u komunikaciji imamo urednik Boškoviæ i ja. I s urednicom Gordanom Grgas dogovaram teme na kolegiju i u redakciji. Rekla sam urednici Klancir da s urednicima komuniciram i da mi nisu iznijeli nikakve konkretne prigovore, i da ništa takvoga što ona navodi meðu nama nije bilo. Nakon toga je poèela vikati na mene: «Nije ništa bilo, je li!»
Uzvratila sam da takav razgovor nema smisla, da nikakav usmeni sporazumni raskid ugovora o radu ne prihvaæam i neka mi da prijedlog otkaza ugovora o radu na papiru da se moj odvjetnik o tome može oèitovati. Tada je uzvratila «onda æemo poduzeti nešto drastiènije», ne definirajuæi što toèno.
Direktorica kadrovskog odjela Ðurða Stilin koja je bila nazoèna sastanku nije prozborila ni rijeè. Obzirom da je od poslodavca u tvrtki imenovana i kao osoba kojoj se zaposlenici mogu potužiti za narušavanje dostojanstva i zlostavljanje na poslu, oèekivala sam da æe zatražiti jasnu argumentaciju od urednice Klancir, ali nije.
Bila sam povrijeðena kao osoba, jer mi je Ðurðica Klancir bila dvije godine urednica u prijašnjoj redakciji poslovnog dnevnog lista Dnevnik, kasnije preimenovanom u Poslovni dnevnik, kojega je pokrenuo EPH. Bila je izuzetno zadovoljna sa mnom kao novinarkom, a pretpostavljam i kao osobom jer je svaki dan u pauzi ispijala kavu sa mnom, a kada je postala glavna urednica u Business.hr-u zvala me je da doðem u taj projekt raèunajuæi na moj novinarski doprinos vrlo ozbiljno.
Bila je zadovoljna mojim radom sve dok nisam kao sindikalna povjerenica odbila prilagoditi se interesima poslodavca, i kada sam se u skladu sa radnim zakonodavstvom RH, usprotivila prvim otkazima u Business.hr-u za koje su odvjetnici SNH-a tvrdili da su protuzakoniti. Oèekivala sam da æe urednica Klancir razumjeti moj dosljedan sindikalni angažman, obzirom da je u prijašnjoj redakciji i u sindikalnoj podružnici SNH-a «Dnevnik», gdje sam takoðer bila sindikalna povjerenica, ona bila zamjenica sindikalne povjerenice! Tada smo praktièno zajedno i vrlo uspješno pregovarale o zaštiti radnih prava i plaæama novinara s EPH, kada je poslodavac odluèio prodati Dnevnik drugom vlasniku.
Meðutim, u poslovnom tjedniku Business.hr-u, èiji je vlasnik švedski izdavaè Bonnier, glavna urednica Klancir pokazala je da ni u èemu ne slijedi švedsku transparentnost u odnosu sa zaposlenicima, koja se naglašava zaposlenicima prilikom zapošljavanja, pa niti domaæe radno zakonodavstvo. Meðutim, u otkazima zaposlenicima koje sam kao sindikalni povjerenik imala prilike vidjeti novinare se neargumentirano etiketiralo nesposobnima ne samo za novinarski posao, nego, u jednom sluèaju za bilo koji posao u izdavaštvu, te èak i za «neprihvatljive i štetne stavove», bez navoðenja o kojim bi to stavovima bilo rijeè. Zbog protuzakonitih otkaza u Business.hr-u SNH je tijekom 2006./07. u dva navrata izvijestio Švedski sindikat novinara, o èemu svjedoèe i radni sporovi protiv Business.hr-a na Opæinskom graðanskom sudu u Zagrebu.
Odbila sam 7. veljaèe 2008. svojevoljno sporazumno raskinuti s redakcijom u kojoj sam zaposlena više od dvije godine i kamo sam došla na osobni poziv Ðurðice Klancir.

Od tada, pa sve do dana pisanja ovog izvještaja kolegica Jurièiæ nije dobila nikakve usmene ili pismene informacije vezano za svoj buduæi status u redakciji i pod tim pritiskom radi veæ dva tjedna.
Glavnoj urednici Ðurðici Klancir Zbor je uputio molbu za informacijama vezano za najavu otkaza èlanu Zbora Danici Jurièiæ. Glavna urednica se vrlo brzo odazvala molbi i uputila pisani odgovor na upit, koji je istodobno dat na uvid svim èlanovima Zbora. Èlanovi Zbora su razmotrili sadržaj pisanog odgovora i na sastanku zakljuèili kako o njemu ne mogu raspravljati, jer tu urednica Klancir navodi teške uvrede na raèun novinarke Jurièiæ, kojima kolegicu pokušava obezvrijediti i poniziti ne samo kao novinarku veæ i kao osobu.
 
Na pitanje kako ona tumaèi moguæe razloge najavljenog otkaza ugovora o radu kolegica Jurièiæ je navela kako je neprekidno imala naznaka da je u redakciji nepoželjna. To je uvijek koincidiralo s njezinim radom sindikalne povjerenice, odnosno, angažmanom oko novinara kojima je iz raznih razloga i povoda tijekom proteklih godinu i pol dana najavljeno raskidanje radnog odnosa.
„Od trena kad sam se angažirala kao sindikalna povjerenica u zaštiti radnih prava kolega poèeli su i problemi u komunikaciji s glavnom urednicom. Najèešæe me pokušava ignorirati, èak sam je mailom upozoravala da se nadam da ima razumijevanja za moju zakonsku ulogu sindikalne povjerenice, jer sam u redakciji i novinarka i da jednostavno moramo razgovarati, buduæi je prekid komunikacije sa zaposlenikom osnova mobbinga».
Urednica Klancir je izazvala i nekoliko ekscesnih, vrlo gnjevnih situacija, kad sam Upravu tvrtke upozoravala da krše Ustav i ZOR, a vezano za objavljivanje oglasa za zapošljavanje novinara s diskriminatorskom dobnom granicom od 18 – 27 godina. Nakon jednog mog svjedoèenja u radnom sporu protiv Business.hr-a oklevetala me je u pismu poslanom SNH-u u kome je iznijela neistinu da sam je na hodniku suda napala «pogledom punim mržnje». O tome sam se javno oèitovala u Novinaru, kada sam na stranicama Novinara opisala na koji sam naèin šikanirana u Business.hr-u zbog sindikalnoga rada i gdje sam upozorila – da æe mi se po isteku mandata sindikalne povjerenice upravo ovo dogaðati – da æe mi uruèiti otkaz.
Danica Jurièiæ u istom je razdoblju objavila nekoliko jakih istraživaèkih tema iz podruèja gospodarskog kriminaliteta, koje su prenosili vodeæi tiskani i elektronski mediji. Njezin status u redakciji nije se zahvaljujuæi tim temama popravljao, veæ štoviše, sustavno se pogoršavao, iako su teme bile citirane, na naslovnicama, i iako su podizale image novini koja se reklamira kao otvorena, kao novina koja nema zabranjenih tema, te novina koja iz tjedne forme prelazi u dnevnu i svaki takav dobar rejting može joj biti najbolja reklama.
 
Stavovi Zbora istraživaèkih novinara izvuèeni iz rasprave:
 

Buduæi se radi o èlanovima Zbora istraživaèkih novinara, kojem je jedna od kljuènih zadaæa navedena i prilikom osnivanja Zbora, da æe razmatrati, raspravljati i donositi sudove o svim aktualnim i buduæim sluèajevima, radnim i profesionalnim problemima u kojima se naðu njegovi èlanovi prilikom obavljanja svog posla, na sastanku su kroz raspravu izneseni sljedeæi stavovi koje navodimo kao stavove Zbora istraživaèkih novinara:

1. Sluèajevi kolega Danice Jurièiæ i Duška Miljuša samo su posljednji u nizu sliènih sluèajeva radnog i profesionalnog šikaniranja novinara koji su izloženi, ne samo prijetnjama od strane osoba iz kriminalnog miljea (što se i do sada dogaðalo), veæ i istovremenim napadima urednièko-upravljaèkih struktura iz njihovih redakcija. Sve èešæe, u Hrvatskoj se sankcioniraju, otpuštaju ili smjenjuju oni novinari i urednici koji su otvorili opasne, istraživaèke teme iz gospodarskog ili organiziranog kriminala, te oni koji su svojim novinarskim tekstovima razotkrivali podrijetlo imovine moænih ljudi ili moænih društvenih skupina. Ili pak oni koji se usuðuju privatno ili javno postavljati «nezgodna» pitanja. Teško je povjerovati da su takve pojave tek sluèajnosti, jer ne treba biti posebno analitièan kako bi se zakljuèilo da redakcije sankcioniranjem svog novinara ili urednika koji se bavi opasnim temama, odašilju snishodljivu i jasnu poruku organiziranim kriminalnim i gospodarskim moænicima o tome da su ti novinari laka meta, te da je na njih «otvorena sezona lova». A upravo to je vidljivo na primjeru kolege Miljuša koji se s dužnosti urednika smjenjuje nedugo nakon što mu je u tisku objavljena svojevrsna smrtovnica (tzv. èitulja) u kojoj mu organizirani kriminal šalje svojevrsni «žuti karton», odnosno posljednju, jezovitu opomenu zbog istraživanja podrijetla njihove imovine. I nije trebalo dugo èekati da podzemlje ispravno protumaèi takve poteze urednièko-upravljaèkih struktura, što pokazuje i slijedeæa èinjenica: ovih je dana, povodom ubojstva Vinka Rodiæa, kolegu Miljuša pred drugim novinarima javno napao i izvrijeðao stanoviti Šiškiæ, kojeg dio javnosti percipira pripadnikom podzemlja.

2. Zbor istraživaèkih novinara odbacuje sve lažne argumente i teze, o tome da se u sluèajevima sankcioniranja, smjenjivanja ili otpuštanja kolega koji se bave istraživaèkim temama, zapravo radi o radno-pravnim razlozima ili pak o meðuljudskim, komunikacijskim ili karakternim nesuglasicama u odnosu novinar-novinar ili novinar-urednik. Rijeè o puno dubljoj i opasnijoj pozadini, što uz ostale, pokazuje i sluèaj kolegice Ivane Dragièeviæ-Velièkoviæ, koju je Ravnateljstvo HRT-a sankcioniralo samo zato što je, nakon ubojstva Davora Zeèeviæa èija je djevojka urednica u Informativnom programu HTV-a, u privatnoj mail poruci postavila naèelno pitanje «Vlada li mafija HRT-om?». Pri tome je posebno indikativna èinjenica da je tekst kolege Miljuša o sluèaju ubojstva Zeèeviæa prije objavljivanja u Jutarnjem listu dostavljen HTV-u i Ivani Šikiæ, djevojci ubijenog Zeèeviæa, a da do danas nije javno razjašnjeno tko je, kako i zašto to uèinio.

3. Važno je tu naglasiti da redakcija JL-a u sluèaju Dušana Miljuša, nakon što mu je objavljena èitulja, niti nakon njegove smjene, nije nastavljala rad na temama koje je otvorio, èime bi dala dokaz da teme o kojima je pisao uistinu nemaju nikakve veze s njegovom smjenom. U istraživaèkom je novinarstvu, naime, jedno od glavnih pravila, ne puštaj prièu dok je živa. Kad se prestane to èiniti radi se o jasnoj indikaciji da su upravo teme koje je novinar otvorio uzrok njegovog stradanja. Postoje nebrojeni primjeri iz podruèja istraživaèkog novinarstva u europskim zemljama, i u Americi, koji govore u prilog toj tvrdnji. Kad novinar koji je otvorio neku prièu i nastrada, svi novinari u toj novinarskoj disciplini u svim medijima se na neki naèin udružuju, nastavljaju istraživati dotiènu prièu i otkrivati skriveno ne samo u cilju da javnost dozna punu istinu, veæ u ovom sluèaju i u cilju svojevrsne kolegijalne urote radi zaštite dotiènog kolege i u konaènici obrane nezavisnosti profesije! U Hrvatskoj se to još nikada nije dogodilo. Dogaða se suprotno, teme se napuštaju, nastaje šutnja koja samo pogoduje i moænim skupinama, ali i izdavaèima da se lakše riješe novinara istraživaèa iz nekih svojih samo njima znanih interesa i sprega.

4. Mi smo kao novinari prisiljeni raditi i živjeti u «fazama» koje ne ovise o našem trudu, radu, otkriæima, strasti i profesionalnosti i drugim «alatima» koje ulažemo u posao, veæ ovise o trenutnim odnosima moæi u društvu. Hrvatsko istraživaèko novinarstvo tako živi u doziranoj demokraciji: smije se pratiti onoliko koliko odreðenom politièkom ili gospodarskom centru moæi odgovora. Radi se o doziranoj, kontroliranoj slobodi medija. Tko prekoraèi te granice koje veze nemaju s profesijom najèešæe nastrada degradacijom ili otkazom.

 

 Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije prosvjeduje zbog šikaniranja naših èlanova u pojedinim redakcijama koji su angažirani na zaštiti profesionalnih i radnih prava novinara, koji upozoravaju na nepravilnosti i nezakonitosti, te odbijaju pokoriti se senzacionalizmu i neetiènome novinarstvu. Zahtijevamo stoga od odgovornih u medijima da prestanu s poticanjem naših èlanova na napuštanje redakcija, pa i struke, te da prestanu zlorabiti i najmanje povode za uruèenje upozorenja pred otkaze i raskidanje ugovora o radu.
Sve je oèitije da se aktiviste HND-a beziznimno šikanira da bi se sprijeèilo da i svi drugi novinari u redakcijama zastupaju svoje mišljenje.
   Posljednji u nizu pritisaka sluèaj je dugogodišnje novinarke Danice Jurièiæ Spasoviæ, koja se zauzimala za kolege u redakciji a kojima se prijetilo otkazima ili im se naposlijetku i otkazao radni odnos. Sada tjednik Bussines.hr i njoj nudi raskid ugovora o radu, iz sasvim nejasnih razloga.
Uvjereni da je rijeè o problemu koji se još može premostiti unutar redakcije, pozivamo poslovodstvo lista Bussines.hr da kolegici Jurièiæ Spasoviæ, bez odlaganja i ikakvih daljnjih posljedica po nju, omoguæi da nastavi neometano raditi. Pozivamo, takoðer, glavnu urednicu Ðurðicu Klancir da uloži dodatni napor da bi izgladila eventualne nesporazume s višegodišnjom suradnicom Danicom Jurièiæ Spasoviæ, koju je, poznajuæi je otprije, osobno preporuèila za ovaj posao u redakciji Bussines.hr. Uostalom, kolegici i ne može biti uruèen otkaz još barem nekoliko mjeseci jer je kao bivša povjerenica SNH-a zaštiæena zakonom.
Ponovo pozivamo sve poslodavce da ispune zakonsku obvezu i zajedno s predstavnicima uredništava donesu statute redakcija, kojima bi se institucionalno reguliralo prevladavanje konfliktnih situacija do kojih, prirodom posla, neminovno dolazi.   
HND æe o problemima naših èlanova nastaviti obavještavati Meðunarodnu i Europsku federaciju novinara, a o svemu kani informirati i inozemna sjedišta vlasnika medija u Hrvatskoj.

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 

 

Zašto se Boris Beribak toliko trudio uhititi Zeca i prirediti mu medijski ražanj na kojemu se upravo vrti? Te se ovaj toliko naljutio da je fizièki nasrnuo na njega. Pa, zato što ta roba ima proðu i nemojmo sad ponovno raspravljati je li prije bila kokoš ili jaje, ponuda ili potražnja. I je li moralno medijski dokumentirati intimna otkliznuæa slavnih osoba.
Nego, ajmo malo prièati o radnoj etici. Jeste li gledali dokumentarni serijal “Paparazzi” koji se ovih dana prikazuje na televiziji, o radu jedne uspješne londonske agencije za proizvodnju takvih fotografija. Da? I, jeste li se barem jednom upitali - jesam li ja ovako spreman izgarati na svom poslu, izložiti se ovakvim neugodnostima, ponekad i poniženjima, uložiti ovoliko prekovremenih radnih sati u konaèni proizvod? Iskreno odgovorite prije negoli bacite kamen na paparazza koji se namjerio na “našega Gorana”.
A sad pošteno recite - biste li se dali u ruke lijeèniku koji je tako predan svojem poslu? Biste li voljeli da vas s takvim marom doèekaju na šalteru? Ili da nastavnik s toliko žara poduèava vaše dijete? Naravno. A buduæi da je i Beribakov posao legalan, mogu mu samo skinuti kapu: “Bravo, meštre! Da sam u prilici, zlatom bih te platio!”

Vienna, 20 February 2008

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed by the recent death threat against Croatian journalist Drago Hedl.

 

According to information before SEEMO, on 12 February 2008, Drago Hedl, editor of the Croatian weekly Feral Tribune, received a death threat by way of a letter sent to his home address. Hedl has actively investigated war crimes committed against civilians in the eastern city of Osijek in 1991. Several other individuals involved in the trial for war crimes over the civilian deaths received the same letter, which contained warnings and a drawing of a scull. 

 

SEEMO is deeply concerned about this occurrence, especially because Hedl’s life has been threatened repeatedly in the past. Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, said that "investigative journalists are an important link for democratic societies and should thus receive full support and protection from the state. We urge the authorities to take these threats seriously and to do everything in their power to resolve the situation and protect Hedl.”

 

SEEMO would also like to emphasize that these intimidations not only threaten the lives of individual journalists, but also impinge on the public’s right to be informed and the principle of freedom of expression more generally. No democratic society can accept threats that impose self-censorship on journalists fearing for their lives. SEEMO will continue to monitor the situation, and urges the Croatian authorities to expeditiously investigate this case and ensure Hedl’s protection.

 

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

Vrijede li Prvi i Drugi program HTV-a jednako? Buduæi da su glavna urednica Informativnog programa Hloverka Novak-Srziæ i nadreðeni joj direktor Programa HTV-a Domagoj Buriæ “zaratili” u nedjelju oko toga treba li specijalka o proglašenju neovisnosti Kosova biti na Prvom ili Drugom programu, Drugi program se, oèito, meðu HTV-ovim trudbenicima percipira kao druga liga.
Prièa, naime, kaže kako je Hloverka inzistirala na tome da specijalna emisija o Kosovu ide na Prvom programu, gdje su se te veèeri prikazivale dodjela Veèernjakove nagrade TV pregaocima i serija “Tužni bogataš”. Buriæ je to odbio, uvjeren kako mu nitko ne može doæi samo dan prije pa poželjeti naglo mijenjanje satnice. Na koncu, hijerarhijski jaèi ostao je jaèi – o Kosovu se govorilo na Drugom programu.
Neki su požurili napraviti prvoklasni skandal, pa se pisalo kako se zbog HTV-ova ignoriranja politike u regiji u Programskom vijeæu HRT-a sprema buna. No, predsjednik Vijeæa HRT-a Zdenko Ljevak tvrdi nešto posve drugo:
– Nema tu nikakve drame, pogotovo jer su Hrvatska televizija i Hrvatski radio popratili sve dogaðaje, i to dobro. Ako se što i dogaðalo izmeðu Hloverke Novak-Srziæ i Buriæa, ne vidim nikakvih razloga za nezadovoljstvo.
Svi moramo znati da su nam Prvi i Drugi program jednako važni. A urednici moraju biti sposobni i odgovorni eventualne nesuglasice raspraviti unutar kuæe, a ne preko medija.
Osobno sam zadovoljan naèinom na koji je HRT pratio zbivanja na Kosovu, a drugo je pitanje je li se emisija mogla raditi dva tjedna prije, umjesto 24 sata prije – istièe Ljevak.
Je li se, dakle, emisija o priznanju Kosova mogla pripremati ranije, s obzirom na to da se danima znalo da je nedjelja rezervirana za feštu u Prištini? Pokušali smo to pitati i glavnu urednicu i direktora. No, kako to nakon ratova na Prisavlju uglavnom biva, njihovi su mobiteli bili nijemi za naše pozive. Ovaj put, meðutim, muk nije bio prouzroèen na brzinu polizanim ranama.

Paljba na kolegiju

Naime, kako se neslužbeno dalo doznati u ponedjeljak, na urednièkom kolegiju HTV-a, na kojemu inaèe ne sjedi i šefica Informativnog programa, direktor Programa HTV-a Domagoj Buriæ nije štedio kolegicu Novak-Srziæ. Srž èitave kritike stane u konstataciju kako su informativci zaboravili (!?) da im se u nedjelju dogaða proglašenje neovisnosti Kosova. Preciznije, sjetili su se u subotu.
O tome Suzana Jašiæ iz Programskog vijeæa HRT-a kaže:
– Mene su novinari zvali rano ujutro i kazali kako se èini da o Kosovu na HTV-u neæe biti ništa. Rekla sam, ako je to tako, sigurno je u pitanju neznanje, a ne zla namjera. Nikakvu hitnu raspravu nisam spominjala. Na kraju je emisije bilo, i to emisije kojom sam zadovoljna – kazala nam Suzana Jašiæ. Emisijom je zadovoljna i Darinka Janjanin, premda nije presretna naèinom na koji HTV prati globalnu politiku u regiji.
Janjanin problem vidi u nejasnoj koncepciji, zbog koje se, primjerice, “Otvoreno” profiliralo za teme od Dikana do Valentinova.

Drugi program – druga liga •• Prvi i Drugi program nisu jednakopravni, a i teško da mogu biti. Ljudi ih jednostavno drukèije percipiraju, što nije ni èudo s obzirom na to da se takva slika o važnosti Prvoga stvarala godinama. Štoviše, da sutra proradi i ozbiljni “news” kanal HTV-a, opet æe gledatelji još dugo, dugo najviše vjerovati Prvom – ne dvoji Darinka Janjanin iz Programskog vijeæa HRT-a.

Novinari Informativnog programa, predvoðeni urednicima specijalne emisije Dijanom Èuljak-Šelebaj i Draganom Nikoliæem, nisu mogli vjerovati kada im je Hloverka rekla da je, unatoè svim njenim nastojanjima, direktor Buriæ èvrsto ostao pri svom stavu odbijajuæi da emisiju o zbivanjima na Kosovu koja se neposredno tièu cijele regije prikaže na Prvom HTV-ovu programu.

- Radimo kao crnci. Nemamo samo “breaking news” nego i cijelu “breaking news emisiju”, s ukljuèenjima, gostima u studiju i naravno da nam je krivo što smo strpani na Drugi program. Istodobno, na Prvom programu emitira se dodjela nagrada Ekrana i TV serija “Tužni bogataš". Meni osobno zbivanja na Kosovu èine se važnijima od kriminalistièkih serija, ali kako te stvari ne spadaju u moju nadležnost, ne preostajke mi drugo nego da se sa svojim ljudima potrudim da mi naš dio posla obavimo najbolje što možemo, kaže H. Novak-Srziæ. 

Odbijanje termina

Domagoj Buriæ, meðutim, tvrdi da mu je Hloverka tek u subotu priopæila da bi Informativni program za nedjelju pripremio “specijalku” o Kosovu.

- Ne znam zbog èega mi to nije rekla na vrijeme. Jer, vremena je bilo. Ovako, ja zbog TV gledatelja ne mogu dopustiti da se program mijenja iz sata u sat kako nekome tog trena padne na pamet. Svjestan važnosti zbivanja na Kosovu, ponudio sam Hloverki da u nedjelju naveèer u 20 sati starta s emisijom na Drugom programu.Rekla mi je da joj to ne odgovara jer je zamislila da njena emisija krene oko 22 sata - objasnio je Buriæ. 

- A što se tièe toga da se “specijalka” prikazuje na Drugom, podsjetio bih da je i dio emisija o izborima u Hrvatskoj takoðer išao na 2. programu - zakljuèio je.

Propust oko Kosova: Èlanovi Vijeæa HRT-a: ‘Krivo je neznanje HTV-ovih urednika’ U Programskom vijeæu HRT-a veæ dulje traje nezadovoljstvo kako HTV izvještava o zbivanjima u regiji.  - Sigurno æemo to staviti na dnevni red iduæe sjednice, 27. veljaèe. Razgovarat æemo izvršava li HTV svoje programske obveze - najavio je Zdenko Ljevak, predsjednik Vijeæa HRT-a. Èlanica Vijeæa Marina Škrabalo mnogo je direktnija. - Rijeè je o apsolutnom pobaèaju. Urednici na HTV-u nisu prepoznali aktulana zbivanja na Kosovu kao žarišno pitanje regije.Oèito je da HTV nema koncepciju. Javna TV bi trebala profesionalno i politièko izvještavanje prepoznati kao svoju prednost, a ne utrkivati se s komercijalnim medijima u proizvodnji treæerazrednih zabavnih sadržaja - smatra Škrabalo.  - HTV veæ tradicionalno pokazuje da je neosjetljiv na zbivanja u okruženju. Dnevnik nije dovoljan, a u Otvorenom  se prièa o ljubavi - upozorava i Darinka Janjanin. Za hitnu raspravu je i Suzana Jašiæ, s time da je uvjerena kako u propustu oko Kosova nije rijeè o smišljenom planu.  - Oèito je problem u organizaciji, neznanju i nestruènosti, a ne u nekim drugim ‘namjerama’ - rekla je Jašiæ. (ƒVeronika Reškoviæ)

Zbor fotoreportera HND-a

 

N a t j e è a j

za èlanove Hrvatskog novinarskog društva, profesionalne fotoreportere

 

za nagradu Pavao Cajzek

 

za fotoreportera godine za ukupan fotoreporterski rad u 2007. godini

 

za nagradu Ivan Fabijan

za najbolju novinsku fotografiju
 s podruèja kulture i umjetnosti u 2007. godini

 

1. Sudjelovati mogu svi profesionalni fotoreporteri èlanovi Zbora fotoreportera

2. U konkurenciju ulaze iskljuèivo fotografije snimljene u 2007. godini.

    Fotografije treba dostaviti u digitalnom formatu na CD nosaèu, rezolucije 300 dpi i  

     velièine 20 cm po dužoj stranici, u JPG formatu.

     File info svake fotografije mora sadržavati opis fotografije uz podatke gdje i kada

     je snimljena. Na cd-u navesti ime i prezime autora i redakciju novine/magazina,

     agencije ili freelance.

     Za nagradu Ivan Fabijan svaki autor konkurira s najviše tri (3) fotografije, a žiri

     bira jednu fotografiju i proglašava je za najbolju u podruèju kulture i umjetnosti.

     Za nagradu Pavao Cajzek svaki autor konkurira s najviše deset (10) fotografija

     koje daju presjek njegova rada u protekloj godini, a žiri temeljem ukupnog dojma

    proglašava pobjednika natjeèaja.
3. Autori koji neæe slijediti propozicije Natjeèaja ne ulaze u konkurenciju
4.  Izvršni odbor Zbora fotoreportera HND-a do 20. veljaèe 2008. godine formirat æe

     po jedan žiri za svaki natjeèaj. Èlanovi žirija æe biti iz razlièitih medijskih kuæa,

     izdavaèa i novina/magazina ili agencija. Pristigle radove fotoreportera preuzet æe iz

    HND-a žiri uz Zapisnik, te do 2. travnja 2008. godine obaviti žiriranje i usaglasiti

    pobjednike Natjeèaja.
5.  Proglašenje pobjednika Natjeèaja biti æe na Svjetski dan slobode medija 3. svibnja

    u HND-u u sklopu dodjele nagrada HND-a.

    Radove slati do 1. ožujka 2007. godine s napomenom za natjeèaj Ivo Fabijan ili

    natjeèaj Pavao Cajzek na adresu:

 

                                    Hrvatsko novinarsko društvo

                                    Zbor fotoreportera

                                    Perkovèeva 2, 10000 Zagreb

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SAOPÆENJE ZA JAVNOST

 

FERAL TRIBUNE OBRAÆA SE EUROPSKIM INSTITUCIJAMA ZBOG PRIJETNJI BRANIMIRA GLAVAŠA I NJEGOVA ODVJETNIÈKOG TIMA

 

 

Nakon što je odvjetnièki tim Branimira Glavaša, optuženika za teške ratne zloèine, najavio tužbu protiv tjednika Feral Tribune i zatražio odštetu od milijun kuna zbog naslovne stranice lista, redakcija Ferala obratit æe se Europskoj komisiji, svim meðunarodnim institucijama zaduženim za pregovore Republike Hrvatske s Europskom Unijom, kao i predstavnicima vlada svih zemalja ukljuèenih u taj proces. Redakcija æe ta tijela upozoriti na skandalozni tok suðenja Branimiru Glavašu, kao i na sramotne dogaðaje koji ga prate, za što je odgovorna službena hrvatska politika. Naime, prijetnje smræu novinarima i svjedocima u procesu, javna diskreditiranja ljudi ukljuèenih u istragu, a sada i otvoreno zastrašivanje nezavisnih medija, koincidiraju s puštanjem Branimira Glavaša iz pritvora, do èega je došlo nakon što su politièkom odlukom suspendirane odluke sudskih tijela.

Jedinstveni je sluèaj u europskoj praksi da se optuženik za najteže ratne zloèine brani sa slobode, i to bez ikakvih ogranièenja kretanja i javnih istupanja. Takoðer je jedinstveno, ali i zastrašujuæe, da se politièka vlast na najgrublji naèin miješa u rad pravosudnih tijela i ukida odluke sudskih instanci. Rezultat su prijetnje smræu, zastrašivanja, javno manifestiranje bahatosti, te pretvaranje samog sudskog procesa u potpunu lakrdiju.

Redakcija Feral Tribunea upoznat æe Europsku komisiju i sva meðunarodna tijela ukljuèena u pregovore Republike Hrvatske s Europskom Unijom s kronikom pritisaka koji su, iz tabora Branimira Glavaša i njegovih odvjetnika, odašiljani prema svjedocima i novinarima. U zadnjem broju Ferala pisali smo o prijetnjama našem uredniku Dragi Hedlu, izmeðu ostalog i onima koje mu je uputio Branimir Glavaš osobno. Tužba od milijun kuna odštete koju su najavili njegovi branitelji nema pravnoga osnova, nego predstavlja drsko zastrašivanje i poruku hrvatskim medijima da paze kako pišu o "sluèaju Glavaš", jer im se u protivnome sprema financijsko uništenje. S obzirom na iskustva s hrvatskim pravosuðem, te kardinalan utjecaj politike na sudove, redakcija Ferala opravdano vjeruje da bi taj proces mogla izgubiti i platiti drakonsku kaznu zbog svog pisanja o ratnim zloèinima nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine. Kroz to vrijeme optuženik za masovna ubojstva, voljom vladajuæe politike, uživa na slobodi i pojavljuje se na kazališnim premijerama, praæen ovacijama svojih sljedbenika.

Redakcija Feral Tribunea takoðer æe podnijeti prijavu Odvjetnièkoj komori RH zbog eklatantnog sukoba interesa Glavaševa branitelja Veljka Miljeviæa. Prije preuzimanja obrane, odvjetnik Miljeviæ bio je potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, u vrijeme kada je ta organizacija prikupljala iskaze svjedoka u "sluèaju Glavaš". Posve je nedvosmisleno da je odvjetnik Miljeviæ bio u prilici imati uvid u iskaze svjedoka koji su se obraæali nevladinoj udruzi za zaštitu ljudskih prava, te ih kasnije zloupotrijebiti u interesu obrane svoga klijenta. Osim što je nemoralan, takav je postupak bez presedana u europskoj sudskoj praksi, ukazuje na koruptivnu spregu unutar sustava, a napose diskreditira odvjetnièku struku i ugled Hrvatskoga helsinškog odbora.

Zbog zastrašivanja i pritisaka na nezavisne medije, zatražit æemo potporu svih relevantnih strukovnih organizacija, ukljuèujuæi i Svjetsku federaciju novinara. Redakcija Feral Tribunea odluèila se obratiti meðunarodnim institucijama - naroèito onima koje su ukljuèene u pregovore Hrvatske s Europskom Unijom - nakon što je iscrpila sve nade da bi domaæa politièka i državna tijela u tome smislu mogla djelovati. Ona, kao što se vidi, djeluju u korist optuženika za najteže ratne zloèine.

                                  

 

 

Redakcija Feral Tribunea

 

 

Split, 18. 02. 2008

Tuða nevolja dovoljan je razlog da im se lica ozare od sreæe, kao što je tuði uspjeh trajan izvor vlastite rezignacije. Novinarstvo se po tome razlikuje od mnogih drugih profesija, primjerice lijeènièke ili odvjetnièke, koje poštuju cehovsku solidarnost pa kad je gusto zbiju redove i zajednièkim se snagama brane od javnog linèa. Najnovija medijska afera, intervju s “lažnim Sanaderom”, prava je poslastica za medijske gastroenterologe, jer je njezin protagonist Davor Butkoviæ, jedan od vodeæih hrvatskih politièkih komentatora i opinion makera. A takve se s užitkom doèekuje “na nož”. Butkoviæ je napravio pogrešku, veliku pogrešku, za koju je odmah preuzeo punu odgovornost, jasno istaknuvši kako za nju nitko osim njega ne snosi krivnju. Posve je jasno da u Butkoviæevoj pogrešci nije bilo nikakvih skrivenih ili zlih namjera, da je posrijedi samo krupan previd, ali da u tom previdu, u sadržajnom pogledu, nije bilo nièeg uvredljivog ili štetnog ni za premijera ni za javnost. U tijeku je procedura analiziranja popratnih okolnosti kojima je inicirana ova afera, a nakon toga slijede i neizbježne sankcije. No, i prije toga u medijskim je krugovima veæ poèeo linè Davora Butkoviæa koji svojim pisanjem veæ èetvrt stoljeæa snažno obilježava medijski prostor.
U vrijeme kad je Butkoviæ poèinjao pisati, sadašnji glavni urednik “Slobodne” i ja radili smo u “Startu”, najutjecanijem magazinu u bivšoj državi, èija je naklada dosezala 200.000 primjeraka. Sovjetski predsjednik Leonid Brežnjev u to je doba boravio u Francuskoj, francuske tajne službe hvatale su njegova govna i nakon analize utvrdile da je bolestan, a Maroje Mihoviloviæ odmah je “prepjevao” francuske izvore i o tome napisao tekst u “Startu”. Reakcija je bila munjevita: najprije iz Moskve, a slijedom toga iz Beograda, odakle se, iz CK SKJ, oglasio partijski egzekutor Stane Dolanc, rjeènikom iz kojeg se moglo razabrati da “Startu” prijeti giljotina. Predvoðeni urednikom Seadom Saraèeviæem, homogeniji nego ikad, strahujuæi za sudbinu novina kojima smo bili strastveno privrženi, èekali smo “presudu u ime naroda”. Preživjeli smo jer je Saraèeviæ, uz pomoæ prijatelja Jože Vrhovca, nekako popeglao stvar, ali ponajviše zbog cehovske solidarnosti: veæina novinara bila je uz nas i nastojala nam pomoæi.
Danas je drukèije. Butkoviæ je sa svih strana okružen zluradošæu. Mnogi kolege likuju nad njegovom nesreæom. Medijski mališan Matija Babiæ, èije su jedine profesionalne referencije distribucija jednog privatnog porniæa, iz neznanih razloga gostuje u “Otvorenom” i pljuca po novinaru koji je napisao više tekstova nego što ih je Babiæ proèitao. Viktor Zahtila, balavac zavidnog obiteljskog ugleda, èiji otac na sceni prireðuje oralne performanse, odluèio se na najveæi iskorak u svom životu definiranom filozofijom “kako ga nekome uvaliti”. I “uvalio ga je”, uz malu pomoæ prijatelja i instruktora, jednom iskusnom novinaru, lažno se predstavljajuæi kao premijer Sanader.
Svi koji od ove aferice i jednog nesretnog novinarskog propusta pokušavaju napraviti megaaferu, kojoj je krajnji cilj odstrel Davora Butkoviæa, trebali bi se zapitati: bi li hrvatski medijski prostor njegovim eliminiranjem bio bolji i demokratièniji ili siromašniji i sterilniji? I je li hrvatskoj politici uopæe potreban politièki analitièar Butkoviæeva ranga? Ili su dovoljni Babiæi i Zahtile?
Verbalni i pisani delikti ne bi se trebali smatrati najtežim kaznenim djelom. Butkoviæ nije u pijanom stanju pilotirao zrakoplovom i stotine putnika odveo u smrt, nije nikoga zamlatio sjekirom, nije opljaèkao banku i usput pobio zaštitare, nije korumpirao državne dužnosnike i nije bespravno sagradio vilu na metar od mora. Jednostavno je rukom uhvatio loptu u kaznenom prostoru i skrivio penal, što ipak nije razlog da ga suigraèi i publika linèuju.
O tome je rijeè, dragi kolege! No, kako vaša kravica? Nekako se jutros loše drži, ne daj Bog...

Dio medija Butkoviæev je propust nazivao najveæim skandalom hrvatskog novinarstva. Samo dan ranije nego što je Jutarnji list objavio intervju s virtualnim premijerom, Veèernji list je na èetvrtoj stranici u lijevom stupcu objavio kratku vijest pod naslovom "Nije bludnièio nad kæeri". U tekstu se kaže da je Opæinsko državno odvjetništvo u Zadru ustalovilo da "34-godišnjak sa zadarskog podruèja nije pedofil, odnosno da nije kriv te da nije bludnièio nad svojom èetverogodišnjom kæeri", te je kaznena prijava protiv njega odbaèena zbog nedostatka dokaza "èak i nakon psihijatrijskog vještaèenja nad djevojèicom". Bila bi to sasvim obièna vijest da ona nema svoju povijest koja poèinje 28. prosinca kada zadarski Narodni list objavljuje puno ime i prezime benkovaèkog HDZ-ovca u vijesti da je on pritvoren zbog sumnje da je "bludnièio i zadovoljavao pohotu nad svojom èetverogodišnjom kæerkom". Objavljuje se i njegov životopis iz kojeg je vidljivo da je èlan benkovaèkog Poglavarstva, direktor lokalnog komunalnog poduzeæa, i predsjednik lokalnog nogometnog kluba. Piše i odakle je rodom, da stanuje u Zadru te gdje je radio ranije. Nije trebalo dugo da svi hrvatski mediji prenesu tu bombastiènu vijest, od dnevnih novina, preko državne agencije do nacionalnih televizija. Na kraju je o èitavom sluèaju morao progovoriti i premijer Ivo Sanader koji je poruèio naciji da æe, pokažu li se optužbe toène, biti "stranaèkih konsekvencija"(?!). U cijeloj medijskoj gužvi pojavila se informacija da su mediji detektirali krivog èovjeka istog imena i prezimena koji je takoðer èlan HDZ-a, pa se može zakljuèiti da su barem dva èovjeka tih dana oznaèeni kao pedofili. Malo tko je tada mario za dijete koje, ako uistinu nije bilo seksualnom žrtvom, medijskom sasvim sigurno jest. Istina je da niti jedan medij nije objavio ime djeteta, no to zapravo nije ni potrebno jer u maloj sredini poput Benkovca više nema èovjeka koji ne zna o kome je rijeè. To što djevojèica treba odrastati u okolini koja æe ju percipirati kao "onu malu koju je silovao otac" u jurnjavi da se bude prvi nikome se nije uèinila zastrašujuæom. "U Hrvatskoj imate hiperinflaciju medija i novinara, a Zadar je poseban po tome.

Ovdje imamo èetiri lista, èetiri radija i dvije TV postaje. Morate se izboriti za tržište", rekao nam je Vedran Viduèiæ, direktor i glavni urednik Narodnog lista, naglašavajuæi kako nikad nisu objavili identitet djevojèice. Zanimljivo, Viduèiæ tvrdi da im osloboðeni lokalni moænik nije zamjerio, veæ naprotiv, da im se zahvalio na objektivnom praæenju ovog sluèaja, te im obeæao dati ekskluzivnu prièu kada se malo odmori od svega. Navodnu zahvalu zaslužili su drugim tekstom, objavljenim poèetkom sijeènja, u kojem dovode u pitanju krivnju pritvorenog oca s obzirom da veæina sumještana sumnja da ga je bivša supruga, majka djevojèice, prijavila kako bi mu se osvetila. U zadarskom Državnom odvjetništvu kažu da nisu pokrenuli nikakav postupak protiv majke, ali zato jesu protiv zasad nepoznatih poèinitelja u medijima. "Nismo definirali poèinitelja i konkretno kazneno djelo, nego smo od policije zatražili izvod da se utvrdi kako su mediji došli do informacija i tko ih je objavio. Radi se o nekorektnosti i neetiènosti medija, što je djevojèicu obilježilo za cijeli život. Budemo li utvrdili odgovornost, naravno da æemo pokrenuti postupak", rekla je glasnogovornica Marijana Stipiæ. Puštanje osumnjièenika prije isteka 30-dnevnog pritvora sugerira kako kako mu se doista nije moglo ništa dokazati. Optužbe su odbaèene 4. veljaèe, pa je on veæ desetak dana i formalno nevin èovjek. I njemu i njegovom djetetu (a oèito i barem jednom imenjaku) uèinjena je velika šteta. U ovoj prièi možda je i uništen poneki život, za razliku od one s Butkoviæem i lažnim Sanaderom. Ipak, tek je poneki medij, poput Veèernjeg lista, objavio samo vijest o nekoj tamo istrazi. Ovaj put bez imena. Hrvatsko novinarsko društvo nije se oglasilo, HTV nije organizirao posebnu emisiju, a Sanader više nije spominjao ovaj sluèaj. Svi se prave da ga nema, iako bolje detektira probleme hrvatskih medija od intervjua s lažnim politièarima.

ZAGREB/OSIJEK - Novinar "Feral Tribunea" Drago Hedl primio je juèer na kuænu adresu u Osijeku prijeteæe pismo s nacrtanom mrtvaèkom glavom u omotnici s poštanskim žigom Belog Manastira. Pismo, u kojemu uz mrtvaèku glavu piše "cinker, tajni svjedok, pazi na se, omerta", Hedl je odmah predao osjeèkoj policiji u kojoj se doznaje da su ista pisma primile još tri osobe. Omerta je naziv za mafijaški zavjet šutnje. Glasnogovornica osjeèko-baranjske Policijske uprave Edita Roterbauer rekla je kako se za nepoznatim pošiljateljem pisama traga. Uredništvo "Ferala" priopæilo je da su ista prijeteæa pisma dobile osobe koje su na razlièite naèine povezane sa suðenjem Branimiru Glavašu i ostalim optuženicima za ratne zloèine nad civilima u Osijeku 1991., no policijska glasnogovornica to nije potvrdila.
Zabrinutost zbog prijetnji Hedlu juèer je izrazilo i Hrvatsko novinarsko društvo. U priopæenju kojega je potpisao predsjednik HND-a Zdenko Duka, stoji kako HND od policije traži da prijetnju uzme najozbiljnije i što sigurnije zaštiti njihovog èlana.(H/D.P.)

S koliko æe nelagode novinar iduæih dana odlaziti na razgovore i intervjue sa sugovornicima? Hoæe li ljudi vjerovati da æe biti objavljeno baš ono što su rekli? Koliko æe snage biti potrošeno na uvjeravanja i dokazivanja da on nije “taj tip” novinara?

A kako je svako zlo za neko dobro, to æe se novinari svakako morati vratiti profesiji i prisjetiti se profesionalnih i etièkih naèela svoje struke.
Novinarski posao nije lagan, radno je vrijeme sedam dana u tjednu i 24 sata na dan, mobitel ne smije biti iskljuèen, a u glavi stalno kuca sat koji tjera na utrku s vremenom. Zar nije dovoljno rjeèit podatak da je njihov životni vijek u prosjeku pedeset i koja godina. Tek rijetki dožive mirovinu, a još rjeði u njoj i uživaju.

Istina, snažan tehnološki razvoj s jedne je strane novinarima velika pomoæ (mobiteli, kompjutori, internet, fotoaparati, kamere...). Doznati željeni podatak može se u svakom trenutku, potrebni sugovornici dostupniji su nego ikad, javiti se u redakciju moguæe je odasvud. S druge pak strane, sve te moguænosti tjeraju novinara da bude brz, po moguænosti brži od drugih, što istodobno ukljuèuje dozu površnosti, a onda se i pogriješi.

Neumjerenost, èak ovisnost o modernoj tehnologiji, takoðer nije dobra, štoviše, za novinarstvo je pogubna. Neprofesionalno je raditi intervju i s kim dopisujuæi se elektronièkom poštom iz uredske ili kuæne fotelje. Novinar mora vidjeti sugovornikove reakcije na pitanja i mora biti spreman na potpitanja. Novinar ne smije vjerovati onome što je èuo, mora to provjeriti, novinar ne može izvijestiti o dogaðaju ako nije bio na poprištu, itd., itd.

Napokon, taštinu treba staviti u drugi plan, bahatost zamijeniti susretljivošæu, a kalkulantstvo poštenjem. Stalno treba imati na pameti da radimo za svojeg èitatelja, gledatelja ili slušatelja, a njih se ne  smije podcjenjivati.

Novinarima ovih dana, ma gdje radili, zaista nije lako.

Hrvatsko novinarsko društvo krajnje je zabrinuto zbog prijetnji smræu zamjeniku urednice Feral Tribunea i predsjedniku Vijeæa èasti HND-a Dragi Hedlu.
Prijeteæe pismo s mrtvaèkom glavom Hedl je primio u isto vrijeme kad i još nekoliko osoba koje su na razlièite naèine povezane sa suðenjem Branimiru Glavašu optuženom za ratne zloèine nad civilima u Osijeku 1991. godine.
Drago Hedl veæ je nekoliko puta bio izložen prijetnjama smræu pa je zbog toga potrebna njegova hitna i profesionalna policijska zaštita.
Tražimo od policije da prijetnju uzme najozbiljnije i što sigurnije zaštiti našeg èlana.
Ratni zloèini nisu niti srpski niti hrvatski nego podliježu individualnoj krivici. Za takvo procesuiranje ratnih zloèina zalažu se i Drago Hedl i Hrvatsko novinarsko društvo.

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

Ugledni i nagraðivani hrvatski novinar, inaèe i stalni suradnik Slavonskog doma - Drago Hedl, primio je u utorak, 12. veljaèe 2008. poštom, na svoju kuænu adresu, novo prijeteæe pismo. U omotnici, s poštanskim žigom Belog Manastira i datumom 11. veljaèe, Hedlu je upuæena prijetnja smræu s velikom mrtvaèkom glavom i tekstom sljedeæeg sadržaja: CINKER, TAJNI SVJEDOK, PAZI NA SE!!!, OMERTA.

Hedl je odmah prijetnju prijavio policiji, predavši omotnicu i sadržaj pisma.
Pismo istog sadržaja ranijih dana dobilo je još nekoliko osoba, koje su na razlièite naèine povezane sa suðenjem Branimiru Glavašu, optuženom zajedno s još šest drugih osoba, za ratne zloèine nad civilima u Osijeku 1991. godine. Kao što je poznato, za te zloèine, Glavašu se, koji se jedini od optuženika nalazi na slobodi, sudi na Županijskom sudu u Zagrebu.

Najnovija prijetnja našem novinaru nastavak je pritisaka na njegov novinarski rad u kojem je razotkrio mnoge detalje vezane uz ratne zloèine u Osijeku, koji su potvrðeni kasnijom istragom, te podizanjem optužnice protiv Glavaša i šestorice. Zbog toga je izložen višegodišnjim prijetnjama i stalnom telefonskom uznemiravanju.

Uredništvo Slavonskog doma

U Osijeku, 13. veljaèe 2008.

Sluèaj lažni intervju ponovo aktualizira problem nepoštivanja osnovnih novinarskih standarda u hrvatskim medijima, ali problematizira i zatvorenost državne administracije i njezinih vodeæih ljudi prema javnosti.Èinjenica je da je novinar Jutarnjeg lista sam pridonio da ga se percipira kao bliska premijeru i da je sada postao žrtva vlastite neprofesionalnosti zbog komocije koju mu je ta povlaštena pozicija pružala, ali je isto tako èinjenica i da državni dužnosnici nisu u jednakoj mjeri dostupni svim medijima.

HND, stoga, ponovo poziva novinare da pišu istinu te da budu odgovorni, objektivni, nepristrani i etièni, a državnu administraciju da se konaèno u potpunosti otvori javnosti, koja ih plaæa i u èijoj bi službi trebala biti.

HND nema namjeru ovim putem dodatno propitkivati nelogiènosti u postupanju urednika Jutarnjeg lista, kao ni pitanja uloge Veèernjeg lista u ovom skandalu. Smatramo,ipak, da samo istina o cijelom sluèaju može otkloniti svaku sumnju da je jedno neprofesionalno ponašanje iskorišteno za diskreditaciju glavnog medijskog konkurenta, te sprijeèiti moguæe neželjene posljedice na medijskoj sceni, a time i u društvu.

HND zato poziva obje novine da javnosti podastru sve relevantne èinjenice ovoga skandala i objasne svoje uloge u njemu, a u èemu im nudi pomoæ organiziranja javne tribine u Novinarskom domu.

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 

Uredništvo Veèernjeg lista ustvrdilo je juèer da ni jedan urednik ili novinar njihove redakcije nije sudjelovao u objavi lažnog intervjua premijera Ive Sanadera u Jutarnjem listu, te je odbacilo optužbe iz Jutarnjeg lista da 'Veèernjak' stoji iza tog sluèaja. "Glede objave lažnog intervjua premijera Ive Sanadera u Jutarnjem listu i konstrukcijama njihova izdavaèa da iza sluèaja stoji Veèernji list, uredništvo Veèernjeg lista izjavljuje da ni jedan urednik ili novinar naše redakcije nije sudjelovao u tom skandalu", stoji u priopæenju. U Veèernjem listu tvrde da to što je mladiæ (Viktor Zahtila), koji se dopisivao s urednikom Jutarnjeg lista (Davorom Butkoviæem) poznanik 'Veèernjakove' novinarke i što je sporni mail poslan iz stana u kojem ona živi s još dvoje novinara Radija 101, ne može biti ni povod, a pogotovo ne dokaz sudjelovanja u "zavjeri". Veèernji list odbacio je sve napade izdavaèa Jutarnjeg lista, navodeæi kako je "bjedno i žalosno da u sluèaju oèitog novinarskog šlamperaja, neprofesionalnosti i neetiènosti novinara Jutarnjeg lista izdavaè tih novina kao krivca optuži konkurenciju, dakle nekoga izvan vlastite izdavaèke kuæe". "Kad sam vidio da je objavljen navodni intervju sa mnom u subotu u Jutarnjem listu, nisam mogao vjerovati svojim oèima. Išao sam provjeravati koji je datum, jer sam pomislio da je 1. travnja", rekao je juèer premijer Ivo Sanader, dodajuæi da je pomislio da je rijeè "o nekoj gadnoj zafrkanciji".Ustvrdio je da ni s kim iz reakcije Jutarnjeg lista nije razgovarao niti na bilo koji naèin kontaktirao prije objave "intervjua" Predsjednik HND-a Zdenko Duka ocijenio neopreznim i neprofesionalnim sluèaj lažnog intervjua Davora Butkoviæa s Ivo Sanaderom. " Davor Butkoviæ pokazao se o neopreznim i nasjeo je na zamku", rekao je Duka.
(PD)

 

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101