Ukupno: 2017

Vejnoviæ tvrdi da su HDZ i Jadranka Kosor prije èetiri godine bili protiv raskrinkavanja tzv. lažnih ratnih vojnih invalida, a danas daju punu podršku operacijama USKOK-a "Dijagnoza 1 i 2". HDZ i Jadranka Kosor bili su protiv naèina na koji su SDP i tadašnji ministar hrvatskih branitelja Ivica Panèiæ pokušali riješiti to pitanje: revizijom svih do tada odobrenih statusa, javnim prozivanjima i sumnjièenjima svih hrvatskih branitelja HRVI. Tisuæe branitelja kojima je Panèiæevim revizijama osporen status ratnog vojnog invalida podnijeli su tužbe i sudskim putem to im je pravo naknadno priznato. Vejnoviæ zastupa i potpuno krivu tezu o tome da bi status HRVI trebalo priznati samo onim hrvatskim braniteljima koji su u ratu ranjeni. Nisu svi u ratu ranjeni nužno postali invalidima, ali su invalidni mogli postati u ratu i zbog rata oboljeli hrvatski branitelji. Pružanjem moguænosti za podnošenje zahtjeva za status HRVI i deset godina nakon rata nije otvorena brana za najezdu novih ("lažnih") invalida veæ je time ispravljena jedna oèita nepravda, stoji u reagiranju koje potpisuje Martina Baniæ, glasnogovornica MOBMS-a.

IFJ Condemns Looting of Radio Stations by Somali Forces

The International Federation of Journalists (IFJ) today condemned the looting of three radio stations by Somali forces and called on the Transitional Federal Government to ensure the immediate return of their equipment so they can start rebroadcasting without delay. Some of the stations’ employees were also assaulted during the incident.

“We are outraged by this new crackdown on the media which should not continue to be the scapegoat of the conflict in the country,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “The Transitional Federal Government (TFG) must ensure the equipment is returned, hold those responsible to account and provide assurances to the Somali media community that such raids will not be tolerated in future.”

On Sunday 2 March, government forces stormed the premises of Radio Simba, Radio Shabelle and Horn Afrik the three top radio stations of Mogadishu. The troops took computers, cameras and radio equipment.

According to the National Union of Somali Journalists (NUSOJ), journalist Abdiaziz Hussein Hassan was assaulted by the forces during the attack at Radio Simba. The day before, a rocket had hit the Radio Simba building destroying the station’s archives.

The acting director of Shabelle Radio, Mukhtar Mohamed Hirabe, was also briefly detained.

“We believe that journalists' ability to report freely is essential to the nonviolent resolution of conflicts, and that suppression of the media during periods of unrest or armed operations only increases fear and suspicion among the people,” said Omar Faruk, the Secretary General of the National Union of Somali Journalists, NUSOJ.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

IFJ Calls on Chadian Government to End “Media Crackdown”

The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the government of Chad to end the increasing pressure on media after President Idriss Deby Itno signed a decree increasing jail terms for media offences and government raids have forced at least 10 journalists and newspapers directors to flee the country or go into hiding.

“The situation in Chad is chaotic as government control of the media and its intimidation tactics have forced the few independent journalists remaining there into hiding,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “We call on the government of Chad to put an end to this new crackdown on the media and end the criminalization of press offences.”

President Deby Itno signed a decree on 21 February to harden the law on the media, increasing jail terms for press libel and increasing government censorship. A state of emergency declared on 15 February already restricts media coverage and says that private newspapers are subject to preliminary approval by government officials before publication.

The state of emergency was extended for 15 more days on Friday by the national assembly.
After the fighting in the capital city N’Djamena early February at least 10 journalists and media directors fled the country in fear for their lives. Others are in hiding after government forces searched their houses.

In protest against the draconian measures, the major independent newspapers have suspended publication about two weeks ago. Some radio stations have followed suit and stopped broadcasting news.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

SEEMO Press Release:

CEI Award 2008 for Outstanding Merits in Investigative Journalism

CALL FOR PROPOSALS

BACKGROUND

The Central European Initiative (CEI) has traditionally paid particular attention to the area of information and media and encouraged the role of independent media in its Member States. In view of the difficult conditions under which journalists are frequently exercising their profession, the CEI, in cooperation with the Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), announces the launch of the CEI Award for Outstanding Merits in Journalism, which in 2008 will have a focus on
investigative journalism.

The award will be bestowed in cooperation with the on the occasion of the "CEI Forum for Journalists", to be held in Wroclaw, Poland, on 2- 3 June 2008.

CRITERIA FOR ADMISSION

The Award is open to nationals of CEI Member States (Albania, Austria, Belarus, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, the Czech Republic, Hungary, Italy, Macedonia, Moldova, Montenegro, Poland, Romania, Serbia, Slovakia, Slovenia and Ukraine) who have acquired in the recent past special merits in investigative journalism and who are still active in journalism.

The competing journalists should be nominated by individuals/organisations/media companies.
Self-nominations are not allowed.

All media are accepted: print, broadcast, news agency or Internet.

AWARD

The winning candidate will receive an award of 5.000 EUR which will be bestowed on the occasion of the CEI Journalists� Forum in Wroclaw, on 2-3 June 2008. The winner will be invited to attend the Forum and his/her participation expenses will be covered by the CEI.

COMPOSITION OF THE JURY< br />
The Jury will be composed of distinguished journalists coming from Austria, Bosnia and Herzegovina, Italy, Poland and Romania.

The jury is chaired by the Polish member since Poland is the organising country of the annual CEI Journalistsâ&#65533;&#65533; Forum.

Amb Harald Kreid, Alternate Director General of the CEI Executive Secretariat, Mr Oliver Vujovic, Secretary General of SEEMO, Mr Hari Stajner (CEI expert in media issues from Serbia) will act as advisers.

TERMS OF PARTICIPATION

Applications should include the following documentation:

1. Application Form, please contact info@seemo.org

2. Relevant supporting material (e.g. summary of the presentations of the candidateâ&#65533;&#65533;s merits;
Curriculum Vitae of the candidate; details of the media which published / broadcasted the reports).

CLOSING DATE

The deadline for applications is 31 March 2008. Applications should be submitted by regular mail or
e-mail to:

Ms Barbara Fabro

Senior Executive Officer

CEI Executive Secretariat

Via Genova, 9

34121 Trieste, Italy

Tel. +39 040 77 86 777/725

Fax +39 040 36 06 40

fabro@cei-es.org

* * *

For information:

www.ceinet.org - www.seemo.org

---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East
Europe.

****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel
(SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

Matica hrvatska pokrenula je Komunikološku školu koja æe jednom godišnje okupiti najbolje studente komunikologije i novinarstva te im pružiti jedinstveno izvanfakultetsko multidisciplinarno usavršavanje. Prva Komunikološka škola održat æe se u Dubrovniku od 3. do 12. ožujka ove godine. Nositelji programa Komunikološke škole ugledni su svjetski i hrvatski znanstvenici, struènjaci i medijski djelatnici koji æe svojim iskustvom i znanjem buduæe nositelje hrvatskog medijskog života dodatno osposobiti za obavljanje najodgovornijih zadaæa u hrvatskom medijskom i komunikacijskom prostoru te ih potaknuti na aktivan društveni angažman veæ tijekom studija. Izvršni odbor Odjela za medije Matice Hrvatske odabrao je dvanaest studenata koji æe èiniti prvu generaciju Komunikološke škole. Svi su studenti završnih godina studija novinarstva Fakulteta politièkih znanosti i studija komunikologije Hrvatskih studija Sveuèilišta u Zagrebu koji su pokazali izrazito visoku motivaciju za sudjelovanje u programu, a odlikuju se i nizom dodatnih znanja i vještina. "Matica hrvatska ovime želi ostvariti stalnu suradnju s predstavnicima medijskog života, nezaobilaznog èimbenika u suvremenom društvu", izjavio je Zorislav Lukiæ, glavni tajnik Matice hrvatske. Teme koje æe se obraðivati na ovogodišnjoj školi kreæu se od analiziranja hrvatske medijske scene i projekcija buduænosti i vještina javnih nastupa, do promišljanja uloge medija u oèuvanju hrvatske kulturne baštine i nacionalnog ugleda.

Poštovani kolege,

s obzirom na uèestala konfrontiranja meðu èlanovima naše strukovne udruge i meðusobna prijavljivanja Vijeæu èasti HND-a, odluèili smo obratiti se apelom kojim pozivamo na podizanje praga tolerancije u komuniciranju s kolegama i na preferiranje razgovora kao oblika razrješavanja svih nesporazuma i eventualnih sukoba. Tek ako izravnim i kolegijalnim razgovorom nije moguæe riješiti konflikt, uputno je zatražiti arbitražu Vijeæa èasti HND-a. Pozivamo vas na poštivanje profesionalnih i moralnih naèela u radu i osobito novinarskog Kodeksa èasti, kao prvog preduvjeta kvalitetnoga rada u struci koja pretendira biti savjest društva.
Ako se budemo vodili svojim Kodeksom, a ne taštinama i promicanjem osobnih interesa na štetu tuðih, vjerojatno je da æe i prilika za sukobe biti manje. Ako se netko pridržava novinarskoga Kodeksa èasti u profesionalnome djelovanju može se oèekivati da æe mu ista naèela biti dominantan kriterij i u svakodnevnome životu.
Vijeæe èasti HND-a stoji èlanstvu na raspolaganju u svim spornim situacijama koje sami èlanovi ne mogu riješiti, ali ponavljamo da plediramo da ne iskljuèujete razgovor kao prvi oblik moguæeg saniranja štete nastale upravo izbjegavanjem komunikacije.
Upoznajte se s Kodeksom èasti HND i postupajte sukladno njegovim odredbama.

29. veljaèe 2008.g.&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Vijeæe èasti HND-a
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Drago Hedl, predsjednik&nbsp;

Sydney - Fotograf slavnih koji je tužio novine jer su ga optužile da je uhodio Nicole Kidman dobio je uimjesto odštete golem raèun jer je sutkinja ocijenila da je njegovo nametljivo ponašanje prestrašilo glumicu.

Sutkinja Carolyn Simpson iz Novog Južnog Walesa rekla je da je fotograf Jamie Fawcett u Sydneyju pokušao postaviti prislušni ureðaj u glumièinu kuæu i sudjelovao u opasnoj vožnji gradom ne bi li je fotografirao.

Fawcett je tužio kuæu Fairfax media, izdavaèa llista The Sun-Herald, zbog klevete jer je u tim novinama u sijeènju 2005. objavljeno kako je on "najmrži" fotograf Sydneya koji želi "izazvati kaos" u životu poznate glumice. (H)

Èak i sami novinari poèesto se cinièki izražavaju o moralnosti vlastite profesije. U osnovi je neprihvatljivosti (sve znatnijega) dijela suvremene medijske scene djelatan prijezir spram samoga koncepta (i, posebice, prakse) privatnosti. Pritom se najèešæe rabe fraze poput “pravo javnosti da zna”. No, ta je parola izvorno bila razvijena kao nijekanje sustavne tajnovitosti vlasti (arcana dominationis), u cilju omoguæavanja kontrole funkcioniranja aparata moæi. Suvremena primjena toga naèela, primjerice na ljubavni život glasovitih sugraðana/sugraðanki, sadržajno je naprosto besmislena – ali kao ideologija omasovljene prostote oèito besprijekorno funkcionira.

&nbsp;Naslijeðe ranijih politièkih sustava - podudarno s patrijarhalnom potkom lokalnoga društva - naèelno je otklanjalo privatnost kao vrijednost ili pak pravo; ta se praksa, razvidno je, i aktualno nastavlja (npr., ni u Hrvatskoj opæoj enciklopediji, Leksikografskoga zavoda, niti u “Veèernjakovoj” Opæoj i nacionalnoj enciklopediji, odrednice privatnost uopæe nema). Da takva odrednica postoji, morala bi – kako je to u pristojnijim sredinama i sluèaj – upozoriti na to da privatnost oznaèuje osobnu sferu u koju ostali nemaju pravo uvida (osim onih koje osoba o kojoj je rijeè pripušta u tu sferu).

Odrednica bi, takoðer, morala upozoriti na posebne (ustavno i zakonski odreðene) uvjete pod kojima javna vlast smije povreðivati pravo na privatnost. No, kod nas, eto, nema ni leksikografijske odrednice, a kamoli uljuðene prakse.

Nije u svemu tomu sporno to da oni koji u javnosti (i od javnosti) žive imaju i dodatne obveze, da, u krajnjoj konzekvenciji, takvim statusom pristaju na djelomiènu redukciju svojega prava na privatnost. Ako se nekomu – poput veæ spomenute wimbledonske legende – u situaciji u kojoj je osumnjièen (barem) za prekršaj dopušta privilegij da se “dogovori o javljanju u policiju”, logièno je zakljuèiti da takva javna znanost ima i svoju (uglavnom neugodnu) cijenu. No, i ta bi cijena trebala imati (barem naèelno odreðene) granice. Po strani od pomodnoga skandaliziranja nad nedostatkom morala u medijima (podobnoga za – medijske – emitere moralne panike u00E0 la Branimir Biliæ), u Hrvatskoj je problem i ozbiljniji.

Nije rijeè tek o novinarskim ispadima (ma koliko èesti oni bili). Nedavno je objavljivanje esemesiranja Vladimira Zagorca i “njegove Suzane” objelodanilo pravi doseg (barem nekih) medijskih dogodovština. Jer, rijeè je – oèito – o tekstuljcima koje su (umreženi) novinari dobili od policije, Državnoga odvjetništva ili neke od tajnih službi.

Objavljene su poruke sadržavale posve privatne jeziène igre (a ne, recimo, tajne bankovne raèune), na što javnost ni na koji naèin nema pravo. Nakon svega izostala je nužna obavijest o istrazi zbog evidentne zloporabe materijala dobivenoga elektronskim nadzorom (koju su trebali provesti policija, Državno odvjetništvo, ili Vijeæe nacionalne sigurnosti – ili èak sve tri ustanove). Izostanak ovakve reakcije jasno je, na žalost, pokazao da se privatnosti u Hrvatskoj naprosto ne treba nadati.

Programsko vijeæe Hrvatske radiotelevizije toliko se bavi jednim zaposlenikom javne televizije da bi se slobodno moglo nazvati i Vijeæe za progon Denisa Latina. Gotovo da nema sjednice kada Latinica nije na tapeti, ako veæ nije stvarna službena toèka dnevnog reda, onda se provuèe pod raspravom o emitiranom programu izmeðu dvije sjednice ili barem pod toèkom razno. Možda se ranije i èinilo da su napadi na Latina doista inspirirani ponekom lošom i neprofesionalnom emisijom, no kritike su zapravo ideološke prirode, a èini se da one poèinju poprimati i pravi smisao. Latina se, naime, više nego ikad prije, pokušava maknuti s ekrana HRT-a. Za to se pobrinula HDZ-ova struja u Vijeæu koju predvodi bivši HDZ-ov ministar Juraj Njavro, a u stopu ga prate glumica Anja Šovagoviæ i poduzetnik Siniša Grgiæ. Njavro veæ duže vrijeme inzistira na broju tužbi koje je Latinica priskrbila HRT-u te na ukupnom traženom iznosu, a podatak do kojeg je došao kaže da je u tijeku 20 tužbi potencijalno teških 4,5 milijuna kuna. To mu je dovoljan dokaz da se Latina èim prije treba riješiti. Pritom nitko ne spominje primjerice tužbu Ine koju je HRT-u priskrbila Hloverka Novak Srziæ, a koja je teška 264,7 milijuna kuna. To Njavri naravno nije smetalo kada ju je svojim glasom instalirao na mjesto glavne urednice informativnog programa HTV-a, najvažnije urednièke pozicije ne samo na HRT-u, veæ i u cijeloj državi. Njemu i kolegama pri potvrðivanju Hloverke nije zasmetalo ni to što kuæa èije su oni najvažnije tijelo od nje potražuje oko 200 tisuæa kuna.

Grgiæ i Šovagoviæ Grgiæ takoðer voli baratati brojkama, a posebno je sklon statistici. Tu je sklonost pokazao prije nekoliko mjeseci kada je na sjednici Vijeæa zapitao zbog èega informativne emisije HRT-a toliko puno spominju Beograd, a dvadesetak puta manje recimo Budimpešta ili neki drugi europski gradovi. Èak ni kada bi do tog podatka došao doista pravim istraživanjem, to ne bi bilo èudno obzirom na vijesti koje su silom prilika Hrvatskoj daleko zanimljivije, što zbog suðenja za ratne zloèine na Ovèari, što zbog situacije s Kosovom ili pak zbog gospodarskih odnosa. No, Grgiæ je do svojih famoznih podataka koje je uredno posložio u tablicu došao tako što je zbrajao pojavljivanje tih gradova na internetskim stranicama HRT-ovih vijesti i to preko Googlea. Iako je tada izazvao podsmijeh svih prisutnih, od statistike nije odustao. Sada zbraja koliko se puta o Latinici i Latinu govorilo na sjednicama Vijeæa. Osim toga, zbraja i odluke Vijeæa kontra te emisije. Dok se njene kolege bave brojkama, Anja Šovagoviæ više voli rijeèi, pa Latinicu rado naziva ridikuloznom, tvrdi da toj emisiji pada dignitet i slièno. Glumica se inaèe rado obrušava na osobe, a jedan od najupeèatljivijih napada bio je onaj na Mislava Bagu tražeæi od šefova HTV-a da javnost zaštiti od "bagizama", a Bagu slala na govorne vježbe. Gotovo na svakoj sjednici netko od njih pokreæe napad na Latina (po novom i na Stankoviæa) i to je veæ postalo toliko oèito da svi veæ vide kako je tome cilj micanje Latina s ekrana. Na posljednjoj sjednici to su i izgovorili, doduše pravdajuæi se praktiènim razlozima. Grgiæ, recimo, ne voli kada su informativne emisije snimljene unaprijed jer, eto, one po njemu moraju iæi uživo. Drugima smeta to što se izjave sudionika "režu", pa tako valjda ne vidimo baš ono najbolje što je gost rekao. Naravno, znaju oni da Latin zbog zdravstvenih razloga ne može voditi takvu emisiju uživo, no ipak ih je na to upozorio glavni ravnatelj Vanja Sutliæ, braneæi Latina i èinjenicama o njegovom doprinosu demokratizaciji Hrvatske otvaranjem veæini neugodnih tema na javnoj televiziji. Trojac, naravno, ima rješenje - "pa imate valjda još voditelja tu na televiziji, zašto bi Latin morao voditi emisiju". Time je postao jasan i konaèan cilj HDZ-ovih vijeænika. Maknuti Latina nije jednostavno, pokušavali su to i drugi, èešæe desni, ali ponekad i lijevi, no dosad je uvijek preživio. Iako se javnost odavno stvorila stav o Latinu kojeg zapravo malo tko mijenja, on je proteklih godina nekoliko puta mijenjao dresove. Žestoki kritièar Tuðmanova režima i svega povezanog s prvim hrvatskim predsjednikom, još je nedavno koalirao s najveæim Tuðmanovim obožavateljima poput Andrije Hebranga. Na krilima Latinovih optužbi rada tadašnje ravnateljice HTV-a Marije Nemèiæ jahao je Hebrang u Saboru citirajuæi upravo - Latina.

Pukla ljubav Upravo je Hebrang Latinu pomogao u bolnici, a ovaj je štedio HDZ-ovce i nadao se odlasku u hrvatsko veleposlanstvo u Madrid. Posegnuo je tada za starom metodom "ne talasanja", pa su Latinice odjednom obraðivale teme o cijepljenju, svadbama, mucanju ili pak velikim ljubavima. Sliènih se tema Latin prihvatio i nakon što mu je bivši glavni ravnatelj Mirko Galiæ aneksom ugovora o radu dao najveæu plaæu na HRT-u. Danas je ljubav s HDZ-om pukla, oèito je to po jurišnicima u Vijeæu, a i po izboru tema Latinice. U posljednje vrijeme ona se bavila temama na koje su nacionalisti izuzetno osjetljivi. Pitanje je samo hoæe li ovoga puta, kada HDZ doista ima premoæ u Vijeæu, uspjeti otjerati Latina daleko od ekrana ili æe taj majstor preživljavanja dobiti i ovu utakmicu. Svima æe to biti jasno kada se na Vijeæu prestane spominjati Latinovo ime, a Latinica se posveti manje škakljivim temama tipa: gradski prijevoz - za i protiv.

Glavni urednik&nbsp;Mikleniæ u svom komentaru baš to èini. Upozorava da u državi ima snaga koje mogu onemoguæiti provedbu donesenih zakona.

“Netko tko se smatra da je iznad zakona ne želi i ne donosi provedbene propise!”.

I zakon se ne može provoditi. Istaknuti urednik glavnih katolièkih novina u Hrvatskoj smatra da je “nužno na to upozoriti najširu javnost koja se nikada neæe niti može složiti sa selektivnom primjenom zakona, odnosno s izigravanjem zakona nedonošenjem provedbenih akata kad je to u interesu birokrata.

To je oèit primjer bezakonja na hrvatski naèin.”

Komentator se ne usteže ustvrditi da “Hrvatska jest mlada država, ali oni koji njom upravljaju još uvijek nisu stvorili preduvjete za cjelovitu reviziju, tj. za cjelovitu provjeru ulaska i potrošnje novca iz državnog proraèuna.” To, sve odreðenije tvrdi komentator, “ne može biti sluèajno.”

Drugim rijeèima: dobiva se dojam da javnost ne može znati kako se troši državni novac.

Ako je to istina, pljaèka je naèelno moguæa. To ne znaèi optužbu da se pljaèka dogaða, ali dovoljno je upozorenje da se može i nekažnjivo dogaðati. I nije ovdje u pitanju konkretni sluèaj moguæe pljaèke, nego naèelni stav. Ako bi to bilo istinito, ne mora li se svaki graðanin time pozabaviti? Nije li to i vjernièka dužnost pravdoljublja? Vjernik, pripadao ili ne pripadao ikojoj politièkoj stranci, kao èovjek i kao graðanin odgovoran je za pravedno provoðenje zakona. Ali, što znaèi komentar glavnih katolièkih novina u ovom našem košmaru javnih glasila i tajnih odluka?

Predsjedniku Hrvatskoga novinarskog društva Zdenku Duki saborska Služba za odnose s javnošæu juèer je odbila izdati stalnu akreditaciju za Sabor. Duka je propusnicu zatražio kao novinar Novog lista, ali je odbijen pod izlikom da su njegove novine veæ dobile predviðenu kvotu akreditacija. Voditeljica saborske službe Ružica Šimunoviæ kaže da stalne propusnice mogu dobiti samo izvjestitelji iz Sabora, a ostali samo dnevne iskaznice. - Ako bi se Duka pozvao na svoju funkciju šefa HND-a, onda bi to riješili u dogovoru s tajnikom Sabora - objasnila je Šimunoviè.

V. Reškoviæ

H.E. Vojislav Kostunica
Prime Minister of Serbia
Nemanjina 11
Belgrade
Serbia
&nbsp;
Vienna, 28 February 2008
&nbsp;
Your Excellency,
&nbsp;
The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed about the recent wave of violent attacks on journalists in Serbia.
&nbsp;
According to information before SEEMO, journalists reporting on the protest “Kosovo je Srbija”, held on 21 February 2008 as a reaction to Kosovo’s proclamation of independence, were subjected to serious physical attacks. A photojournalist from Holland’s NRC Handelsblad, Dirk-Jan Visser, sustained broken ribs, while two Russian journalists from Russia Today, an English-language TV station, also suffered physical injuries. In addition, the crew of Radio Televizija Srbije (RTS) was attacked during a separate protest.
&nbsp;
In the meantime, Serbian radio and television station B92 has received written threats ever since Kosovo’s declaration of independence, including a montage video, posted on YouTube, which juxtaposed images of guns firing with footage of B92 anchors. On 20 February, B92 received a bomb threat by e-mail, forcing the staff’s evacuation. The following day, protesters surrounded the B92 building at 6pm, trapping the staff inside until well after midnight. Thankfully, police officers managed to prevent attacks on the building.
&nbsp;
Moreover, according to information before SEEMO, on 25 February 2008, Milica Ivanovic, a journalist for Beta news agency and the newspaper Blic, was attacked while reporting on the unrest at the Mutivoda crossing between Serbia and Kosovo. When the journalist asked for protection from police officers standing nearby, her request was refused. According to reports, a B92 cameraman who was also present avoided harm by removing the station’s logo from his camera after hearing members of the crowd asking about the B92 crew.
&nbsp;
SEEMO strongly condemns these repeated and targeted attacks on journalists in Serbia, as well as the failure of the police force to adequately protect them. Journalists must never become targets, regardless of their reporting style or their background. Furthermore, any attacks must carry consequences and be fully investigated.
&nbsp;
We urge Your Excellency to do everything in your power to provide a secure environment for journalists, and to remind all involved of the importance of the media’s freedom to report on current events, which ensures the Serbian people’s right to information, and is a crucial element in a free democracy.
&nbsp;
We thank you for your attention.
&nbsp;
Yours sincerely,

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General
&nbsp;
&nbsp;

SEEMO PRESS RELEASE MONTENEGRO

&nbsp;

Vienna, 28 February 2008

&nbsp;

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), appeals to Montenegrian ex-president and former prime minister Milo Djukanovic to drop his one million Euro lawsuit against Vijesti, Montenegro’s leading newspaper.
SEEMO first spoke out against the lawsuit when, on&nbsp;3 September 2007, Milo Djukanovic pressed defamation charges against Zeljko Ivanovic, founder and director ofVijesti, a Podgorica-based daily, Ljubisa Mitrovic, the publication’s editor-in-chief, as well as its publishing house, “Daily Press”. Djukanovic is expected to return to the prime minister post.
SEEMO encourages Djukanovic to seize the opportunity provided by his new mandate by dropping all charges against the publication as a sign of good will. Such a move would constitute a first positive step, and serve as a signal that the government permits and even encourages freedom of speech, a vital aspect of true democracies.

&nbsp;---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.
&nbsp;
****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org
&nbsp;

&nbsp;

Poštovani,
u povodu najnovijih istupa naše bivše sindikalne povjerenice Danice Jurièiæ-Spasoviæ, mi èlanovi sindikata, ali i ostali èlanovi redakcije Business.hr-a, ponukani smo reagirati jer neistine koje je iznijela nanose štetu ugledu naših novina. Sindikat novinara Hrvatske upoznat je s našim stajalištima, dok Hrvatsko novinarsko društvo, èiji predsjednik Zdenko Duka u sluèaju kolegice Jurièiæ-Spasoviæ, kojoj je ponuðen raskid ugovora o radu, upuæuje poziv za zaustavljanjem „šikaniranja novinarskih aktivista“, nije uopæe kontaktiralo redakciju i zatražilo oèitovanje nas novinara, njezinih kolega.
Problemi u sindikalnoj podružnici Business.hr-a poèeli su kada je Danica Jurièiæ-Spasoviæ nekoliko puta u ime podružnice iznosila stavove o kojima nas prethodno nije konzultirala. Nakon neuspjelih pokušaja razgovora te napisa u Novinaru o temama vezanim uz sindikalni rad i (ne)zakonite otkaze u Business.hr-u imenovali smo novoga sindikalnog povjerenika. Bili smo nezadovoljni istupima naše sindikalne povjerenice, koja
nas je, u nedostatku argumenata kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje da smo svi u redakciji izloženi mobbingu, nazvala èlanovima žutoga sindikata jer smo na strani poslodavca. Nikada nismo Danici Jurièiæ-Spasoviæ osporavali legitimnu borbu za sindikalna, radna i druga prava, no nismo pristajali na to da vlastiti nerad i probleme u komunikaciji s urednicima prikriva sindikalnim angažmanom koji nanosi štetu ugledu novina, u èijem stvaranju, u vrlo dobrim radnim i profesionalnim uvjetima, svi zdušno sudjelujemo.
U Business.hr-u nema mobbinga i zabranjenih tema, a kako su naši kolegiji javni, o tome, kao i o kolièini „istraživaèkih tema“ koje je predložila kolegica Jurièiæ-Spasoviæ, možemo svi posvjedoèiti. Usto, uredništvo vodi evidenciju o radnom uèinku novinara u redakciji. Ona jasno pokazuje koliko radi kolegica Jurièiæ-Spasoviæ koja, sklanjajuæi se iza fraze o svojemu istraživaèkom novinarstvu, pokušava prikriti oèito: da svojim radom ne udovoljava visokim profesionalnim kriterijima Business.hr-a, koji æe uvijek poticati neovisno novinarstvo.
Unatoè neprekidnom javnom blaæenju Business.hr-a, od kojega se mi, koji vrijedno obavljamo svoj posao (a neki od nas rade dvostruko i trostruko više od kolegice Jurièiæ-Spasoviæ) javno ograðujemo, i te kako smo uvjereni u uspjeh našeg projekta.

Sindikalna podružnica Business.hr-a,
Tomiæ Dražen, predsjednik

i kolege iz redakcije:Jasmina Zeljak, Željko Šojer, Saša Paparella, Saša Æetkoviæ, Hrvoje Knez,Nataša Vlašiæ, Josip Bohutinski,Danijela Joziæ, Irena Habjanec, Dinka Premužiæ, Dijana Suton, Sanda Smoljo Bazdulj, Neven Barkoviæ, Ivan Blaževiæ, Predrag Vuèiniæ.
Zagreb, 25.02.2008.

Dok se u svijetu potpisuju peticije kojima se traži njegovo izbacivanje iz nogometa, u trenutku kada mu èak stižu i prijetnje smræu, a engleski novinari razglabaju o tome je li posjetio Eduarda u bolnici ili nije, Martin Taylor izgleda da i nije posebno zabrinut.

U ponedjeljak se pojavio na treningu prve momèadi Birmingham Cityja u klupskom kampu Wasthills te, kada to veæ u nogometnom smislu nije kadar, doživio trenutak slave u onom medijskom.

Svjestan èinjenice da se našao u središtu pozornosti, ponašao se kao zvijezda. Kroz špalir novinara provozao se osmjehujuæi se u svom Audiju A6. Taj osmijeh nije skidao s lica ni tijekom treninga.

Od nespretnog do idiota

Znakovito je bilo primijetiti da jedino on na treningu nije nosio kostobrane. Inaèe, suigraèi su mu javno izrazili potporu. Nakon treninga otišli smo provjeriti što o Tayloru misle zaljubljenici u nogomet, što Englezi svakako jesu.

Ublažene nadimke poput “nespretni” ili “slon”, što su ih forsirali lokalni mediji, navijaèi su ubrzo pretvorili u “idiot” i “luðak”. Kada tako nešto izgovori i jedan od voða navijaèa Bluesa, Dave Mooner, kojega smo sreli u pubu Victoria, gdje se okuplja “prva ekipa”, postaje jasno da nešto nije u redu.

- Mi navijaèi Bluesa smo ludi, ali Taylor je potpuni luðak. Tko je taj tip uopæe? Tek je došao u klub i veæ nas je osramotio. Tko ga je uopæe doveo ovamo i zašto? Ovako se ne ponaša pravi profesionalac. Èuo sam kako prièaju da mu je žao, ali sam èuo i da je to namjerno napravio. Kako deèko ne igra u reprezentaciji, vjerojatno se nije osvetio za Wembley ili razmišljao o sljedeæim kvalifikacijama. Prije æe biti da ga je netko nagovorio - isprièao je Mooner.

Èak i taksisti koji ne prate nogomet znali su za “tamo nekog divljaka” koji je slomio nogu igraèu Arsenala. Žao je zbog toga bilo èak i èuvarima Birminghamova trening-centra koji su rekli kako bi im bilo draže da smo došli zbog nogometa, nego zbog Taylora.

Dres koji ništa ne znaèi

A na pitanje tko je on uopæe, najznakovitiji odgovor ipak je dala prodavaèica u fan shopu kluba. Naime, upitali smo je za njegov dres, a žena je iskreno odgovorila kako joj isto pitanje još nikada nitko nije uputio. - Ah, Taylor... Taylor... Taj dres još nitko nije kupio otkako je prešao u klub - rekla je.ƒ

'S hrvatskim novinarima ne prièamo' Glasnogovornik Birmingham Cityja Jon Shaw, osim samog Martina Taylora, juèer je prema svim znanim kriterijima zaslužio titulu najveæeg razbojnika. Èovjek koji je novinarima trebao dogovoriti intervjue sa navedenim igraèem ili barem managerom Alexom McLeishom, na kraju nikome osim Sky televizije nije omoguæio ništa. Na posebnom piku našli su mu se hrvatski novinari. - Zašto ste vi uopæe došli ovdje, upitao nas je. Kada smo mu rekli zbog Taylora i situacije oko Eduarda, izvukao je sve najgore iz sebe. - Mi ovdje prièamo o nogometu i nièemu drugom. Ne postoji nikakva situacija i razlog zašto bi vas primili. Tko ste vi uopæe? Kakvi hrvatski novinari...s vama ne prièamo, nastavio je arogantno. Kako smo odluèili igrati njegovu igru, upitali smo ga bi li možda poželio Eduardu èestitati 25. roðendan koji zbog njegovog Taylora Dudu danas baš i nema zašto slaviti. - Pa mi smo Eduardu oduvijek željeli sve najbolje, poruèio je Jon Shaw. 

Media Release

25 February 2008

IFJ Says Media Regulator Should End Suspension of Togolese Journalist

The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the media regulatory body of Togo to end the suspension of journalist Daniel Lawson-Drakey and overturn the ban on his columns, saying that the decision that his work has been unethical was based on political concerns.

“We protest against this sanction, which aims to silence a professional journalist whose critical reporting upset the authorities,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “We call on the leaders of the High Authority of the Audiovisual and the Communication to cancel this penalty unconditionally.”

On 19 February, the High Authority of the Audiovisual and the Communication (HAAC) announced “the definitive suspension of editorials, columns, comments or analyses of Daniel Lawson-Drackey on Nana Fm,” a private radio station in Lomé, the capital city of Togo. The HAAC said that Lawson-Drackey’s radio broadcasts violate the principles of “respect of the dignity of the human person and the ethics in the field of information and communication.”

The IFJ believes that journalists should regulate the industry themselves to ensure ethical reporting. It also believes that reporters should be able to report on the government without fear that they will be silenced if they write or broadcast critical stories.

“We reject this decision of the HAAC, because it is the result of a false and abusive reading of the Press and Communication Code,” said Augustin Koffi Amega, Secretary General of the Union of Independent Journalists of Togo (UJIT).

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

&nbsp;

Nakon što mi je HND dao podršku zbog šikaniranja i klevetanja od glavne urednice Business.hr-a Ðurðice Klancir, koja su uslijedila zbog moga  zalaganja za radna i profesionalna prava novinara, dovedena sam u situaciju da se sada na stranicama HND-a moram braniti od pisma koje su poslali kolege iz  Business.hr-a.
Protiv urednice Klancir podiæi æu tužbu, ali s kolegama u Business.hr-u, pak, nisam ni u kakvome sukobu i ne znam što ih je natjeralo da èak sude i o mome novinarskom radu i da potpišu pismo èiji je inicijator novi sindikalni povjerenik Business.hr-a, Dražen Tomiæ. Za kolegu Tomiæa mogu samo navesti da se za moga sindikalnog mandata , kada je bio zamjenik sindikalne povjerenice, nije nikada založio ni za jednog kolegu ili kolegicu kojima je bio uruèen otkaz. Štoviše, kao tadašnji predsjednik Zbora slobodnih novinara HND-a, govorio je i da se za poboljšanje statusa novinara honoraraca ne treba zalagati.

Sve vrijeme, sve èlanove sindikalne podružnice SNH-a u Business.hr-u o svemu sam iscrpno obavještavala kao sindikalna povjerenice putem zajednièkoga sindikalnoga maila, kao i SNH.

Tijekom mandata sindikalne povjerenice u radu mi je pomagala pravna savjetnica Dušanka Marinkoviæ Draèa.

U redakciji Business.hr, u tom novom projektu poslovne novine, zabilježena je tijekom dvije godine velika fluktuacija zaposlenika, oko 15 novinara i grafièara je napustilo redakciju.

Napominjem, da se glavna urednica Business.hr-a Ðurðica Klancir u godinu dala otkazima riješila svih novinskih aktivista u toj redakciji, i predsjednice ogranka HND-a, a sada i sindikalne povjerenice SNH-a.

Navest æu stoga ukratko protuzakonitosti glavne urednice Ðurðice Klancir i tadašnjeg direktora Željka Šundova kojima sam se suprotstavljala tijekom dvogodišnjega mandata sindikalne povjerenice SNH-a u Business.hr-u, i to iskljuèivo u skladu s oèitovanjima struènjaka za radno pravo.

- kolovoz 2006. – Uprava Business.hr-a u otkazima za djelatnike Andrinu Luiæ, Marija Briškog, Tomislava Ronèeviæa, Davorku Denac, neistinito navodi da se s njihovim otkazima složio sindikat

- kolovoz 2006. – sindikat se oèituje protiv otkaza ugovora o radu za izvršnu urednicu Andrinu Luiæ. Obrazloženje: tijekom šestomjeseènog probnog roka zaposlenici nije iznesen prigovor na rad. Dva mjeseca kasnije uruèen joj je otkaz, a nije joj ponuðen ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima na poslovima novinara. U obrazloženju otkaza Uprava Business.hr-a za novinarku Luiæ navodi «da je poslodavac provjerio i utvrdio da ni uz dodatno obrazovanje za zaposlenicu ne mogu pronaæi radno mjesto». Andrina Luiæ podigla je tužbu protiv Business.hr-a i radni spor je u tijeku na Opæinskom graðanskom sudu u Zagrebu. Zbog sluèaja kolegice Luiæ i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) obavijestio je dopisom Švedski sindikat novinara.

- Kolovoz 2006. – sindikat se oèituje protiv otkaza ugovora o radu za grafièara Marija Briškog. Obrazloženje: nije donesen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i poslodavac nije nièim dokazao da je obim poslova u grafièkoj redakciji smanjen od 2005. Mario Briški podigao je tužbu protiv Business.hr-a i radni spor se vodi na Opæinskom graðanskom sudu u u Zagrebu.

- Studeni 2006. – na web stranicama Business.hr-a objavljen je oglas za zapošljavanje novinara s protuustavnom i protuzakonitom diskriminatorskom dobnom granicom od 18 – do 27 godina. Protiv ovoga oglasa prosvjedovala je podružnica SNH-a i HND-a u Business.hr-u, kao i SNH i HND. Naknadno je SNH zbog ovoga oglasa drugi put dopisom obavijestio Švedski sindikat novinara.

- Studeni 2006. – novinarki Renati Ivanoviæ i predsjednici ogranka HND-a uruèen je izvanredni otkaz. Sindikat se oèituje protiv, i navodi da je otkaz protuzakonit. Obrazloženje: lijeènièko i pravno obrazloženje ukazuje da nije povrijeðen institut bolovanja. U otkazu ugovora glavna urednica Klancir novinarku Ivanoviæ proziva za «neprihvatljive i štetne stavove» ne navodeæi o kojim je stavovima rijeè, kao i za «narušavanje radne discipline u redakciji». Od 33 èlana redakcije tada 30 èlanova redakcije izjavljuje da im novinarka Ivanoviæ nije ni s èim narušila radnu disciplinu. Pod ucjenom, izreèenom od direktora Šundova, prema principu «uzmi ili ostavi» novinarka Ivanoviæ potpisuje u Business.hr-u sporazumni otkaz uz otpremninu.

- Srpanj 2007. – honorarna suradnica Business.hr-a Nives Zemba, nakon dvogodišnjeg rada s obvezama zaposlenika zaposlena na neodreðeno vrijeme, uz dodijeljeni joj i službeni mail i mobitel, traži od sindikata da posreduje kod uprave Business.hr-a jer veæ dvije godine radi na autorski ugovor za kojega pravni struènjaci utvrðuju da je protuzakonit i da se taj ugovor ima smatrati ugovorom o radu ili treba pozvati Državni inspektorat. Glavna urednica Klancir tek tada novinarku Zembu etiketira lošom novinarkom i otkazuje joj suradnju. Identiènu intervenciju sindikata nakon šest mjeseci rada na tzv. autorskome ugovoru zatražila je honorarna suradnica Ivana Gretiæ, kojoj je takoðer od glavne urednice Klancir odmah otkazana suradnja.

- 14. rujna 2007. – kao sindikalna povjerenica svjedoèila sam na Opæinskom graðanskom sudu u  radnom sporu Andrine Luiæ koja je tužila Business.hr. Nakon svjedoèenja glavna urednica Klancir poslala je SNH-u klevetnièko pismo protiv mene s izmišljotinom da sam je na hodniku suda napala pogledom «punim mržnje». Objavila sam njezino pismo u Novinaru, oèitovala se o njemu, a da je rijeè o neistinama SNH-u je potvrdio i odvjetnik angažiran u ovom sluèaju za SNH Hrvoje Zdilar.

- 12. veljaèe 2008. – svjedoèila sam kao sindikalna povjerenica u radnom sporu Marija Briškog koji je tužio Business.hr. Glavna urednica Klancir u službenom razgovoru najavila mi je  otkaz nekoliko dana ranije 7. veljaèe 2008. Otkaz koji mi je u meðuvremenu pripremljen i na papiru takoðer je protuzakonit jer sam po isteku sindikalnog mandata, prema èlanku ZOR-a 190., još u tzv. zaštitnom šestomjeseènom razdoblju  kada se sindikalnom povjereniku ne može otkazati ugovor o radu.

Danica Jurièiæ Spasoviæ

 

 

Želim preduhitriti zlobna pitanja i komentare s obzirom na trenutak objavljivanja. Da, priruènik ima i èitavo poglavlje pod naslovom “Intervju i autorizacija” i njegovim išèitavanjem vrlo se jasno mogu detektirati pogreške i propusti zbog kojih se kolegi Davoru Butkoviæu i Jutarnjem listu dogodio svima poznati skandal, baš kao i najblaže reèeno nekorektnosti nekih konkurentskih medija u tretiranju tog sluèaja i njegovim manipuliranjem.

No, povod da o tome danas pišem je sluèaj Ivaniševiæ.

Naslovi poput onog “Reket zamijenio palicom” upravo vape za tim da se definira èime je to u ovom sluèaju zamijenjeno novinarstvo. Zdrav razum, temeljna ljudska pristojnost i dobar ukus oèito nisu bili dovoljni, pa æu posegnuti za primjerom koji je u poglavlju “Privatni život” spomenutog priruènika izmišljen u svrhu pouèavanja novinara.

Navodi se hipotetska situacija u kojoj su novinari nepobitno doznali da je pobaèaj uèinila zastupnica konzervativne stranke, žestoka i militantna zagovornica zabrane abortusa. S obzirom na njezin utjecaj, položaj i politièki program, pravo javnosti da sazna za njenu neiskrenost, moralnu nedosljednost i manipulatorstvo postaje jaèe od prava dotiène na privatnost takve osobe.

Od žutog novinarstva još je gore novinarstvo koje to ime uopæe ne zaslužuje

Uvjeren sam da nikome ovdje ne moram crtati èitavu analogiju hipotetstkog i stvarnog sluèaja da bih dokazao kako se dugotrajno i uporno èeprkanje i uhoðenje, a potom objavljivanje detalja iz privatne, štoviše, najintimnije sfere života slavnog tenisaèa, a samim tim i svih ostalih njemu na bilo koji naèin bliskih osoba, nikako ne može opravdati bilo kakvim javnim interesom. Tu se radi o najvulgarnijem traèanju i podilaženju sramotnoj voajerskoj radoznalosti koju, nažalost, mediji èesto smatraju glavnom osobinom svoje publike. Osim osoba koje postanu predmet takve znatiželje, a da to nisu tražili, na taj naèin ponižava se i èitatelje/gledatelje, a na kraju, bili oni toga svjesni ili ne, i same novinare koji u tome sudjeluju.

Naroèito je gnjusno kada se potom u tim istim medijima tobože suosjeæajno jeca nad jadom prevarene žene i njezine djece nakon što je i njihova privatnost brutalno provaljena i bezobzirno izložena javnosti. Što se fizièkog napada tièe, to se nikad ne može braniti. Ali, u prilog Gorana Ivaniševiæa, èiji smo buran temperament na teniskim terenima dobro upoznali, a èesto i obožavali, treba mu priznati prisebnost i samokontrolu kad je palicom za golf pogodio samo kameru ne ozlijedivši fotoreporteru ni nokat.

Nije loše podsjetiti da je žutilo u novinarstvo nezaustavljivo prodrlo još krajem 19. stoljeæa zahvaljujuæi beskrupuloznosti kojom je tiražu svojih novina u nebesa dizao èovjek èijim je tako zaraðenim novcem utemeljena prva škola novinarstva na Columbia University, a potom i nagrada koja je danas sinonim novinarske izvrsnosti - Joseph Pulitzer.

Štoviše, sam izraz “žuto novinarstvo” nastao je prema “Yellow Kidu”, žutom klincu iz stripa Richarda Outcaulta kojeg je iz Pulitzerovog New York Worlda, u pravom ratu žutila, za svoj New York Journal preoteo notorni William Randolph Hearst (filmski ozloglašen za sva vremena kao Wellesov “Graðanin Kane”).

Ali od žutog novinarstva postoji još gore, novinarstvo koje to ime, pa ni žute boje, uopæe ne zaslužuje. Ako sam u krivu, onda svakoj babi traèari (a to može biti i muškarac) koja bi za širenje svojih zluradih ogovaranja u ovom tehnološki tako naprednom vremenu poèela koristiti kuæno raèunalo, printer, kameru ili neki blog, treba odmah dati iskaznicu Hrvatskog novinarskog društva.

Producent je ugledni Interfilm, a filmska debitantica i ekspertica za haaško sudovanje o ratnim zloèinima film je prijavila za prikazivanje na 17. danima hrvatskog filma koji æe se krajem ožujka održati u Zagrebu. Naravno, film najprije treba izabrati selektorica za dokumentarce Nana Šojlev.

Višnja Starešina je još 2006. godine prošla na natjeèaju Ministarstva kulture za sufinanciranje filmova kada se natjecala s naslovom "Muzikanti pred Haaškim sudom" (i to uz Slavena Žimbreka), a sada æe podastrijeti film s promijenjenom, ali ništa manje atraktivnom temom koja bi sasvim sigurno mogla zainteresirati i strane distributere.

U "Treæem pohodu" Starešina istražuje i djelovanje al-Qaide i drugih radikalnih islamistièkih grupa koje su se u nedavnom ratu domogle geopolitièki izuzetno zanimljivog položaja Bosne za svoju infiltraciju. Kao Veèernjakova novinarka, Starešina je pratila rad Haaškog suda, a bila je i dugogodišnja Veèernjakova dopisnica s Meðunarodne konferencije UN u Ženevi.

O tim je temama objavila i dvije zapažene knjige "Vježbe u laboratoriju Balkan" i "Haaška formula", te održala niz predavanja, od kojih hrvatski politièari, na žalost, ništa nisu nauèili.

IFJ Condemns Somali Government Forces Raid of Newspaper

The International Federation of Journalists (IFJ) today condemned the recent raid by government forces on the offices of the Waayaha private newspaper in what was suspected to be an attempt to confiscate their equipment and prevent the journalists from covering military operations in the neighborhood.

“It is unacceptable for government forces to behave like bandits,” said Gabriel Baglo, Director of IFJ Africa office. “We condemn this move and call on the Prime Minister of the Transitional Federal Government (TFG) to take urgent action to ensure the journalists’ equipment is returned and they can work in total safety.”

According to the National Union of Somali Journalists (NUSOJ) on Tuesday, TFG security forces who were conducting security operation in Bakara market, went into Waayaha’s nearby offices and searched them. The soldiers took 5 digital cameras and 3 mobile phones and threatened to kill the journalists if they tried to take back their equipments.

It is suspected that the government forces wanted to intimidate the journalists and take their equipment so that they would not be able to cover the ongoing operations in the market.

"Journalists are not combatants, and government leaders must end brutalities of the security forces against media companies and their people,” said Omar Faruk Osman, Secretary General of NUSOJ.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries

Slavonski Brod - Sve uèestalije prozivanje novinara i njihovih redakcija za nedolazak na konferenciju za novinare ili zbog objavljivanja izjava izreèenih "on the record" ili pak zbog naslova, od strane brodskih politièara, bio je povod Ogranku Hrvatskog novinarskog društva Brodsko-posavske županije&nbsp;da javno pozove sudionike politièkog života u Slavosnkom Brodu da svojim djelovanjem pridonesu višim standardima slobodnog i neovisnog rada novinara.

"Ogranak HND-a upuæuje apel i novinarima da neprostranim i objektivnim radom pridonesu boljem informiranju javnosti o ljudima i dogaðajima, jer je to jedini put koji vodi održanju digniteta novinarske profesije", poruèila je kolegicama i kolegama predsjednica Ogranka Višnja Ružojèiæ. (A. B.)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101