|
|
Arhiva priopćenja
Ukupno: 2044
|
Brazil: UN Human Rights Council recommends
approval of access to information law |
|
Brazil must do its utmost to ensure that Congress adopts a law on access to public information. This was one of the 15 recommendations the United Nations Human Rights Council made to Brazil on 15 April 2008, during the first session of the Universal Periodic Review (UPR). The UPR is a new mechanism through which the UN HRC reviews states’ fulfillment of their human rights obligations and commitments. Brazil was one of the 16 countries reviewed during the first UPR session, in the UN headquarters in Geneva.
The lack of an access to information law in Brazil was one of the main problems highlighted by ARTICLE 19 in a submission to the UN HRC, as a contribution to the UPR process. Although access to information is guaranteed under the 1988 Constitution, its implementation is limited due to the lack of a law detailing procedures. A draft bill on access to information was presented to the National Congress in 2003, but has not been voted yet.
“ARTICLE 19 calls on the Brazilian government to take all necessary actions to swiftly implement the UN HRC recommendation. It is yet another reminder that Brazil must adopt and implement an access to information law. Failure to do so is seriously hampering the democratic process and is violating the internationally-recognized right of the public to review public policies and participate to policy making” said Dr. Agnès Callamard, ARTICLE 19’s Executive Director.
The Universal Periodic Review Process is conducted by a working group composed of the 47 member states of the Human Rights Council, which evaluate information on the countries reviewed and make recommendations. The review is based on information prepared by the State concerned; a compilation prepared by the Office of the High Commissioner on Human Rights based on information about the countries; as well as information provided by NGOs, national human rights institutions, human rights defenders, academic institutions and research institutes, regional organizations, as well as civil society representatives.
During the review of Brazil’s records, on 11 April 2008, the UN HRC also discussed other freedom of expression issues, including: the right to truth and the right to memory over events that occurred during the military dictatorship; the lack of plurality and concentration of media ownership; the problems regarding the attribution of licenses to community broadcasters; and aggressions and violence against media professionals.
The 15 recommendations to Brazil were:
1. Continue and intensify its efforts to reduce poverty and social inequality (Belgium);
2. Continue its commitment to resolving the issue of abuse of power and excessive use
of force (Ghana);
3. While continuing its positive initiatives, invest more rigour in evaluating the outcomes of planned activities in many of these areas: prisons conditions, criminal justice system, juvenile justice system, violence and extrajudicial killings committed by state military police, torture, protection of human rights defenders, violence against women, indigenous communities, rural violence and land conflict, child and slave labour, impunity for those involved with human trafficking and corruption (United Kingdom);
4. Intensify efforts for the security of human rights defenders and reinforce cooperation with all stakeholders, in particular, the states and the military police (Belgium);
5. Give a more thorough consideration to the issues of human rights violations of indigenous people, lack of public security and poor detention conditions (Republic of Korea);
6. Take action to improve prison conditions and implement recommendations made by the Committee against Torture and by the Human Rights Committee (Germany);
7. Make greater efforts regarding prisons systems in a number of states of the federation in order to be transformed into rehabilitation centres (Uruguay).
8. Enhance access to justice as well as improve the judicial system (Mexico);
9. Implement at the earliest possible moment the initiative to bring serious human rights abuses under Federal Law if it is not done yet (The Netherlands);
10. Do its utmost to ensure that Congress adopt the law on access of citizens to public information (Peru);
11. Continue its commitment to the programme of land reform (Ghana);
12. Succeed with greater pace in land reform in the cast away areas by pursuing public policies targeted at improving the life of African descendants and minorities (Nigeria);
13. While paying special tribute to the pioneering role of Brazil in developing bio fuels based on non-edible agricultural products, scale up this experience and preserve the right to food (Algeria);
14. Encourage the establishment of a national institution compliant with the Paris Principles (Mexico);
15. Integrate gender perspectives in the follow-up process to the UPR review
(Slovenia).
|
U Galeriji S u Koprivnici, u subotu 19. travnja, toèno u podne, otvara se izložba fotografija i promovira monografija vašega kolege, novinara Ive Èièina-Mašanskera. Promotor monografije „Ivo Èièin-Mašansker: Fotografije“ pisac je i teksta u knjizi, jedan od najboljih poznavalaca hrvatske fotografije - Želimir Košèeviæ iz Zagreba.
Ivo Èièin-Mašansker roðen je 1942. godine. Kao novinar bio je zaposlen u razlièitim redakcijama (gl. ur. Glasa Podravine, Radio Koprivnica, Meðimurje, gl. ur. Podravke, Vjesnik, Veèernji list, ur. Koprivnièkih novina, ur. Podravskog lista), s mnogima je suraðivao (HTV, Hina), a s nekima suraðuje i danas (Jutarnji list, Hrvatski radio, Vjesnik, KcInfo.net).
Fotografijom se poèeo baviti u gimnazijskim danima krajem pedesetih, a nastavio, zbog karaktera novinarskog posla, sve do danas. Fotografije u monografiji (stotinjak) i na izložbi (55) snimljeni su od poèetka šezdesetih do poèetka osamdesetih godina proteklog stoljeæa. Ovo mu je prva knjiga u više od 50 godina novinarskog rada.
„Promotre li se dobro Èièinove slike, gusta kolièina zbilje sabire se u sjaj koji - zasad - s ruba lokalnog i regionalnog svijeta baca novo treperavo svijetlo na univerzum fotografske umjetnosti. Premda se Èièinov opus može smatrati i baštinom, pa tako veæ samim time zaslužuje svaku pažnju, život u njegovim slikama živi i danas, tako da je spomenièka vrijednost Èièinovih fotografija samo jedan manji segment njihova kritièkog vrednovanja. Sve ostalo, upravo zbog spomenuta aktivnog naèela pretvorbe stvarnosti u metaforu, pripada umjetnosti, umjetnosti u mediju fotografije“. (Želimir Košèeviæ, u tekstu monografije)
Izdavaè knjige je koprivnièka Pastorala, organizatori izložbe Pastorala i Forma biro, a program Galerije S pomaže Grad Koprivnica.
Izdavanje monografije omoguæili su Grad Koprivnica, Podravka, Županija koprivnièko-križevaèka, Pink Panter, Belupo, Bilokalnik IPA, Hartmann, Podravska banka, Komunalac, Grad Ðurðevac i Eko papir Peteranec.
Poštovani, iz svih ovih razloga, molimo vas, da u granicama svojih moguænosti i interesa, najavite ovaj dogaðaj ili ga kasnije popratite, te doðete na otvorenje izložbe i predstavljanje monografije.
ZA Pastoralu(GALERIJU S):
Marijan Špoljar
Zagreb - U velikoj dvorani Novinarskog doma, Perkovèeva 2, sutra u 19 sati održat æe se "Medijski èetvrtak" èija æe tema biti gospodarski položaj novinskih izdavaèa. Mogu li izdržati na medijskom tržištu na koje ulaze drugi igraèe? Kakvi su podaci Upisnika medija u Hrvatskoj gospodarskoj komori? - samo su neka od pitanja s kojima se susreæu tiskani mediji, a o kojima æe govoriti Ante Gavranoviæ i Rajko Naprta. (tp)
U svjetlu konferencije za tisak koja se prošlog tjedna održala na Zagrebaèkoj burzi o temi "Stvarno stanje hrvatskog tržišta kapitala", odnosno èinjenice da su tijekom rasprave i mediji optuženi kao moguæi uzrok negativnog trenda na domaæem tržištu te nastavka snažnog pada vrijednosti dionica koji je zabilježen u ponedjeljak, željeli bismo nadležnima i javnosti poruèiti: "Nismo mi!" Naime, dionièki indeks ZSE, CROBEX, u ponedjeljak se strmoglavio za dodatnih 5,7 posto èime je njegov pad u posljednjih šest mjeseci dosegnuo 40 posto. Ne èudi kad novinare za svoje nevolje optužuju ljudi poput Jose Mraoviæa iz èijeg se ponašanja svojevremeno dalo zakljuèiti kako su mu novinari krivci za to što je završio pred sudom. Njemu, možda, i nije bilo jasno da zlodjelo postoji bez obzira na to jesu li mediji izvještavali o njemu ili ne. Bio to pokušaj silovanja ili ilegalna gradnja. No kada za negativne pojave u društvu medije optužuje niz fakultetski educiranih osoba, stvar ipak poprima malo drukèije dimenzije. Od njih se oèekuje da razumiju da bi bilo u najmanju ruku neobièno da su se svi mediji u Hrvatskoj udružili u namjeri da sruše hrvatsko tržište kapitala. I oèekuje se da razumiju da postoji razlika izmeðu pojedinih medija, i da ako jedan meðu njima cijenu neke dionice ocijeni "katastrofalnom", drugi to ne moraju uèiniti. Isto tako se oèekuje da razumiju da u Hrvatskoj ljudi sami biraju koju æe televiziju gledati i koje novine kupovati. Od njih se takoðer oèekuje da razumiju da je pad burzovnog indeksa od pet posto u jednom danu prièa koja zaslužuje naslovnicu novina. I da je to prièa vrijedna izvještavanja. Jer kad to postane prièa koja nije zanimljiva poslovnim medijima, onda bi se trebalo zabrinuti. Ne namjeravamo braniti pojedine novinare ili kvalitetu pojedinih tekstova koji se objavljuju. Ne namjeravamo takoðer ni braniti bilo koji medij ili njegovu ureðivaèku politiku. No imamo velik problem u tome da se medijima i novinarima bave institucije koje nisu kompetentne za to. Štoviše, rado bismo podsjetili da u Hrvatskoj funkcionira tržište u kojem i konkurencija èini svoje. I da se nekvaliteta prepoznaje, ma gdje ona bila. Obièaj da se novinare i medije optužuje za sve negativne pojave u hrvatskom društvu proširio se i na tržište kapitala što je žalosno. Kad bismo živjeli u državi u kojoj postoji jedan medij ili su svi mediji pod kontrolom jednog èovjeka ili institucije, još bismo i razumjeli optužbe da su mediji krivi za gubitke na dionicama. Ali nekako nam se èini da to veæ dulje vrijeme u Hrvatskoj nije sluèaj. A ako u pojedinim institucijama vjeruju u suprotno, možemo im samo poruèiti da probaju otvoriti novine. Svejedno koje. Njima je ionako sve isto.
PARIZ - Francuski dnevnik »Le Monde« u povijesnom je štrajku u ponedjeljak zbog najavljenog plana ukidanja 130 radnih mjesta i prodaje specijaliziranih priloga, jer ih uprava ocjenjuje neprofitabilnima. Izdanja »Le Monda« neæe biti u utorak, najavio je list u nedjelju, što je bio razlog rekordne prodaje od 320.000 primjeraka. To je prvi put nakon 1976. godine da »Le Monde« štrajka. Grupa Le Monde, koja ukupno zapošljava 1600 ljudi, u krizi je s dugom od 150 milijuna eura. Upravni odbor najavio je stoga plan restrukturiranja do 2010. Zaposlenici i sindikati reforme su nazvali prestrogima i neprihatljivima, a protive se i prodaji izdanja koje uprava smatra nestrateškima ili neprofitabilnima. Uprava priprema otkaze za 85 do 90 novinara. Neki analitièari ocjenjuju da »Le Monde« pati od preglomazne strukture i prevelikog broja zaposlenih i upozoravaju da je broj novinara u 15 godina narastao s 240 na 340. [Hina]
Pokušaj atentata na Ivu Pukaniæa predsjednik Stjepan Mesiæ je usporedio sa situacijom oko ubijenog Ibrahima Dediæa iz Promdei-banke.
- I tada se govorilo da prijetnje i pokušaji njegove likvidacije nisu vrijedni pažnje, da je sve to izmišljotina. Kada se dogodilo najgore, svi su se opet èudili kako se to dogodilo. Sada se veæ spekulira da je u sluèaju g. Ive Pukaniæa sve to izrežirano, montirano i nevjerodostojno. I prije je tvrdio da mu se prijeti, da ga ucjenjuju. Ovu situaciju oko g. Pukaniæa nitko ne smije uzeti olako i vjerujem da æe sve meritorne institucije poraditi na tome sluèaju. Osim toga, obitelj Pukaniæ prolazi krizu, jedno teško razdoblje i mislim da je najbolje ostaviti ih na miru, kazao je Mesiæ.
Dok se Mirjana Pukaniæ nakon neugodnog medijskog skandala još uvijek nalazi u »sigurnom smještaju«, poèinje se formirati odvjetnièki tim koji æe u njeno ime podignuti nekoliko kaznenih prijava protiv odgovornih za njeno prisilno odvoðenje u Psihijatrijsku bolnicu Vrapèe.
I. Fu, D. Ra., M. S.
Kontroverzni medijski djelatnik u subotu poslijepodne održao je sastanak s gore spomenutima u redakciji Nacionala, a nakon tri i pol sata pregovora Miljeviæ, inaèe struènjak za kazneno, a ne obiteljsko pravo, pristao je zastupati Pukaniæa u skoroj brakorazvodnoj parnici.
Žarko Puhovski u narednim æe tjednima podržavati Pukaniæa koji mu se obratio za pomoæ smatrajuæi da su ugrožena njegova ljudska prava, nezadovoljan kolièinom i sadržajem medijskih objava posljednjih dana u skandalu zbog nelegalnog zatvaranja Mirjane Pukaniæ na psihijatriju, a takoðer i aktivnostima Hrvatskog helsinškog odbora gdje je Puhovski trenutaèno èlan Izvršnog odbora.
ZAGREB - Ivo Pukaniæ prijavio je da ga je visoki i snažni muškarac pokušao ubiti na ploèniku ispred zgrade u Ilici 107 dok se u srijedu oko 23.50 sati vraæao kuæi. Prema policijskom izvješæu, nepoznati je poèinitelj presreo Pukaniæa ispred trgovine Cmrok, izvadio pištolj i pucao prema njemu, no promašio je, a metak je pogodio izlog trgovine. Pukaniæ je potrèao iza ugla, izvadio svoj pištolj i ispalio dva hica u zrak kako bi zastrašio napadaèa.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ potvrdio je da je Pukaniæ u srijedu poslijepodne prijavio Državnom odvjetništvu da je žrtva iznude. Tužiteljstvo je prijavu, o èijem sadržaju Bajiæ nije želio govoriti, proslijedilo policiji. Pukaniæ je danas sazvao konferenciju za novinare na kojoj je opisao dogaðaj, ali i samog napadaèa koji ga je, kako je rekao, pokušao ubiti iz neposredne blizine hicem u glavu. Za napadaèa kaže da je jaèi, nabildani muškarac visok oko 195 cm i teži od 120 kilograma, s kraæom bradom. Nosio je crnu kapu i jaknu “tankericu”. - Sparkirao sam auto iza zgrade i pješke krenuo preko Krajiške do svog stana u Ilici. Uzeo sam mobitel da nazovem kæer te krajièkom oka primijetio èovjeka koji mi je dolazio ususret. Na 2-3 metra napravio je nagli pokret i krenuo u mene, a ja sam podignuo glavu i shvatio da u ruci drži pištolj. Krenuo je prema meni, nasmijao se i rekao ‘Sad æu te ubiti’ te mi uperio pištolj u glavu. Sagnuo sam se i èuo kako mi je metak proletio iznad glave. Iskoristio sam situaciju i otrèao iza ugla. Pokušao je još jednom pucati, ali mu se pištolj zaglavio, pa sam iz torbe izvadio Glock, repetirao i uzviknuo: ‘Stani, pucat æu’. Stao je, spustio pištolj i otrèao prema Krajiškoj, a ja sam na trotoaru preko puta ispalio dva-tri hica u zrak - opisao je Pukaniæ noænu dramu. ![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/10/izlog.jpg") Metak je u izlogu završio u visini trbuha, objašnjava Pukaniæ, upravo zato što je ispucan iznad njegove glave prema dolje. Pukaniæ se potom naslonio na zid kafiæa preko ceste i tada je pokraj njega prošao crveni automobil u kojem su, kako je policija poslije utvrdila, bili oèevici. U taj ga je èas nazvala kæi i rekla da je èula pucnjeve, a kako on nije bio siguran tko je u crvenom autu, otrèao je do stotinjak metara udaljenih zaštitara presjednika Mesiæa, koji su izašli iz zgrade i pozvali policiju. - Imao sam puno sreæe, a spasio me samo dragi Bog. Ovo je apsolutno trebala biti egzekucija, a o beskrupuloznosti govori i èinjenica da napadaè nije bio niti maskiran. Imao sam nekoliko ozbiljnih prijetnji zbog èega veæ dulje nosim pištolj za koji mi je sve dozvole izdala policija - istaknuo je Pukaniæ. Napadaè je nakon bijega skrenuo u Krajišku, što su navodno potvrdili i neki svjedoci te oružje bacio pod jedan od parkiranih auta. Policajci su pronašli pištolj s prigušivaèem u plastiènoj vreæici. Navodno su neki svjedoci vidjeli da je napadaè skrenuo u Deželiæevu, nakon èega mu se gubi trag. Stanari zgrade u Ilici 107 potvrdili su da su tijekom veèeri èuli pucnjeve. Hrvatsko novinarsko društvo u svojoj osudi istièe da je rijeè o “indirektnom napadu na slobodu medija”. - Duka možda zna nešto što ja ne znam - prokomentirao je Pukaniæ rijeèi predsjednika HND-a koji je izjavio kako se ne može iskljuèiti da je napad povezan s promjenom u vlasnièkoj strukturi NCL grupe. O prisilno hospitaliziranoj supruzi nije htio govoriti. - Trebaju se sramiti svi koji se sa mnom obraèunavaju preko leða bolesne supruge i maloljetnog djeteta - rekao je Pukaniæ i objasnio da je novinare pozvao kako bi pobio tvrdnje nekih portala koji su spekulirali da je napad insceniran. Dodao je i da njegova brakorazvodna parnica ne postoji. Inaèe, nekoliko sati prije napada Pukaniæ je došao na portu Nove TV zbog emisije “10 do 8” u kojoj je, kao “skandal nad skandalima” najavljena tema o prisilnoj hospitalizaciji njegove supruge Mirjane. Urednica Mirjana Hrga veæ je nakon najave teme, koja se emitira u 17.20 sati, odluèila iskljuèiti mobitele, tako da je jedina šansa za kontakt s njom bio izravan susret. Pukaniæ je na Novu TV, kako doznajemo, došao još oko 18.30, a Hrga kaže da je bio “vrlo potresen”. ![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/10/novawide.1.jpg") - Isprièao mi je svoje viðenje situacije, a ja njemu urednièku zamisao emisije. On je, vrlo korektno, rekao da me moli da postupim po profesionalnoj savjesti. Nakon izvjesnog vremena smo se pozdravili, i to je bilo to - govori Hrga, koja odbija preprièavati sadržaj razgovora koji je trajao sve do iza 19 sati. Predsjednik HHO-a Ivo Banac istièe da je u Novu TV došao oko 19.40, i da se nije susreo s Pukaniæem, ali istièe da je urednica emisije Hrga rekla da je uznemirena. Inaèe, HHO je danas od Centra za socijalnu skrb dobio i prvo u nizu oèitovanja koje je tražio o sluèaju hospitalizacije Mirjane Pukaniæ. - To, zapravo, nije oèitovanje kakvo smo zatražili. Odgovoreno nam je samo da su oni u sluèaju obitelji Pukaniæ postupili u skladu s ovlastima, a da su državnoj tajnici Dorici Nikoliæ dostavili izvješæe o poduzetim radnjama - rekao je Ivo Banac.
|
Novavlasnièka struktura NCL Grupe
Pukaniæ je Vienna Capital Partnersu prodao dodatnih 50 posto udjela u NCL Mediji, izdavaèu Nacionala. Sada raspolaže kontrolnim paketom, a zadržao je i poziciju predsjednika Uprave. VCP drži 75-postotni udio, a njegov je predstavnik predsjednik Nadzornog odbora. Kao privatni investitor tu je i njemaèki izdavaè Axel Diekmann. |
Ocjenjivaèki odbor HND-a za novinarske nagrade za 2007. godinu odluèio je 11. travnja 2008., na svojoj treæoj sjednici, da nagrada Novinar godine neæe biti dodijeljena.
Redakcije i pojedinci ove su godine za tu nagradu kandidirali samo troje kolega: Dragutina Hedla iz Feral Tribunea predložio je Ogranak umirovljenih novinara iz Rijeke, Deanu Kneževiæ iz Veèernjeg lista predložio je Ogranak Veèernjeg lista, a Vanju Smiljaniæ predložio je Drago Kaurinoviæ.
Na sjednici 3. travnja 2008. Ocjenjivaèki odbor odluèio je da u daljnju proceduru za izbor Novinara godine idu Drago Hedl i Deana Kneževiæ. Drago Hedl dobio je, naime, 19 glasova èlanova Ocjenjivaèkog odbora, Deana Kneževiæ 18, a Vanja Smiljaniæ jedan. Stoga su glasovnice s imenima kolege Hedla i kolegice Kneževiæ odaslane svim èlanovima HND-a.
Meðutim, nakon što su glasovnice poslane, Drago Hedl je pismeno, s obrazloženjem odbio kandidaturu za Novinara godine.
Buduæi da se izbor Novinara godine u danim okolnostima više ne može obaviti, jer po Pravilniku o dodjeli nagrada na glasovnicama za izbor novinara godine moraju biti najmanje dva kandidata, Ocjenjivaèki odbor odluèio je da ove godine nagrada neæe biti dodijeljena.
O ovoj odluci stoga obavještavamo predlagaèe, kandidate i sve èlanove Hrvatskog novinarskog društva.
Za Ocjenjivaèki odbor,
Neven Šantiæ, predsjednik
SEEMO / IPI Strongly Condemns Attempted Murder of Croatian Media Owner
Vienna, 11 April 2008
The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), strongly condemns the attempted murder of Ivo Pukanic, co-owner and director of Nacional, a weekly news magazine from Croatia.
According to information before SEEMO, shortly before midnight on 9 April 2008, an unidentified assailant carrying a gun with a silencer approached Pukanic on the street in front of his apartment. The assailant first threatened to kill Pukanic, and then shot at him from a distance of several meters. When the first shot was fired, Pukanic ducked and the bullet narrowly missed his head. The assailant again pulled the trigger, but his weapon jammed up. He ultimately fled the scene without hitting Pukanic.
Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, stated that, “it is essential that the attacker is discovered. Pukanic is a well-known media owner, and his weekly Nacional has long played an important role in Croatia. We welcome the fact that Pukanic and his daughter received a 24-hour police escort for their protection.”
SEEMO is very alarmed about this attack, and urges the Croatian authorities to do everything in their power to find those responsible, and to bring them to justice.
---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.
****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org
****
HND najoštrije osuðuje oružani atentat na Ivu Pukaniæa, suvlasnika i direktora Nacionala, vjeruje da æe policija uæi u trag i naæi napadaèa te da æe zaštititi Pukaniæa od moguæih buduæih napada. Atentati na suvlasnike medija i na novinare imaju još i posebnu težinu, jer osim ugrožavanja ljudskog života, svaki je takav napad još i indirektni napad na slobodu medija.
Isto tako oèekujemo od policije da, nakon što poèinitelja privede pravdi, obavijesti javnost o motivima atentata. O dogaðaju æemo obavijestiti Europsku i Svjetsku federaciju novinara.
Zdenko Duka, predsjednik
Dva poziva
– Primio sam pismo gospodina Banca iz HHO-a te pisma nekih drugih udruga o tom sluèaju i smatrao sam kako prije svega trebamo tražiti od MUP-a da se oèituje – kazao nam je Ranko Ostojiæ s puta u Italiju, odakle se vraæa danas.
Tko je pozvao policiju i zašto su nesretnu ženu izveli u lisicama i odveli u Vrapèe, gdje je i sada? O odgovoru na ta pitanja juèer se najèešæe nagaðalo. Prema rijeèima glasnogovornice Policijske uprave zagrebaèke, Aleksandre Ljube, policiju je zvalo dvoje lijeènika, a policajci su postupili opravdano. Prvi poziv tog 3. travnja stigao im je u 14.45.
– Zvala je lijeènica opæe prakse Jasna Luliæ koja je tražila našu pomoæ za prisilnu hospitalizaciju gospoðe Pukaniæ. Policija je pred zgradom zatekla dvije ekipe Hitne pomoæi, ali samo zdravstvenih tehnièara, bez lijeènice. Otišli su jer ne mogu djelovati bez lijeènice. Ponovno je policiju zvala druga lijeènica, iz Hitne pomoæi, i rekla da je ona tamo i da mora razgovarati s gospoðom Pukaniæ te procijeniti treba li je prisilno hospitalizirati ili ne, nakon èega je rekla da treba – isprièala je A. Ljuba i istaknula da za postupak prisile i vezivanja policija ima uporište u èlanku 59 Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
– Policajac je procijenio da su lisice potrebne, a njegov nadreðeni da je procjena bila opravdana – kazala je.
Lijeènica nedostupna
Lijeènica Jasna Luliæ nije se javljala na naše pozive, a na internetskim portalima objavljena je njezina izjava kako nije ona zvala policiju. U Hitnoj pomoæi nismo uspjeli èuti tko je njih zvao, pa tako ni potvrditi indicije da su to uèinili socijalni radnici. M. Pukaniæ novinare je zvala kako bi rekla da je njezin muž Ivo Pukaniæ nastoji proglasiti ludom.
Bancu i ostalim takvim osobama poruèujem da ne diraju moju obitelj, da se drže dalje od nje te da nas ne razvlaèe preko leða moje bolesne supruge, kazao je Ivo Pukaniæ, predsjednik uprave NCL grupe.
Manièna depresija
Pukaniæa smo nazvali danas nakon što je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivo Banac zatražio javno oèitovanje institucija koje su imale veze s prisilnim odvoðenjem u Vrapèe Pukaniæeve supruge Mirjane, i to u nazoènosti novinara koje je ona pozvala na konferenciju u njihov stan.
– Kao što nije imao pojma o politici, a to je dokazao u svojoj politièkoj karijeri, koju je uništio, Banac æe tako uništiti i HHO svojim glupostima. Ovo je pismo vrh njegove karijere – ustvrdio je Pukaniæ.
Opovrgnuo je da je pokrenuo postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti supruge, potvrdivši da ona deset godina boluje od maniène depresije. Opovrgava i njene tvrdnje da joj ne da razvod zato što sva imovina glasi na nju. Ona u vlasništvu, kaže Pukaniæ, ima stan od 70 èetvornih metara.
– Kad se oporavi, poslat æu joj zahtjev za sporazumni prekid braka, ali pitam Banca: tko æe se onda o njoj brinuti? Ona nema nikog drugog. Kad se smiri i kad proèita što je sve napravila u svojoj mahnitoj fazi, past æe u tešku depresiju – uzrujao se Pukaniæ.
Samo uznemirena
Ivo Banac danas je objavio pismo u kojem navodi da se 3. travnja Mirjana Pukaniæ obratila HHO-u kazavši da je suprug zlostavlja, da ju je zatoèio te joj oduzeo dijete. Kaže kako je kontaktirao s centrom za socijalnu skrb te s psihijatricom, koja je rekla da je dan prije odobrila prestanak lijeènièkog tretmana M. Pukaniæ, koja ju je svojevoljno pohodila.
Prema mišljenju psihijatrice, kaže Banac, gða Pukaniæ je bila u normalnom stanju iako uznemirena. Stoga se iznenadio kad je popodne doznao da je u lisicama odvedena u Vrapèe.
|
PRESS RELEASE/ COMMUNIQUE DE PRESSE |
|
|
|
For immediate release - 8 April 2008 |
|
French Translation of African Regulators Training Manual is Published |
|
ARTICLE 19 has published the long-awaited French version of its training manual, “Broadcasting Pluralism and Diversity: Training Manual for African Regulators,” with the Preface written by Professor Francis Nyamnjoh, Head of Publications and Dissemination at CODESRIA.
Professor Nyamnjoh notes that “in matters of legislation and development of public institutions” African countries have operated based on hand-me-downs “via the colonial administration.” The Broadcasting Pluralism and Diversity: Training Manual for African Regulators” aims at media policy reform in Africa by improving the capacity and skills of regulatory, agencies and staff. The training methodology and content outlined in the Manual were developed by a 10-member Network of African Academics for Media Policy and Regulation, led by Professor Tawana Kupe at Wittswaterand (Wits) University and including Professors Jamal Eddine Naji of the Univerisity of Rabat, Morocco, Prof. Mamadou Kamara of the University of St. Louis, Senegal and Professor Francis Nyamnjoh.
“Our partners in the Francophone zone of Africa have been asking for the French version ever since the English text was first published in 2006,” says Agnes Callamard, the Executive Director of ARTICLE19: Global Campaign for Free Expression. “We’re delighted that we can meet this demand for the French version of the Training Manual. We expect to publish the Portuguese translation as soon as possible,” added Callamard.
NOTES TO EDITORS:
• A copy of the French Broadcasting Manual is available at: http://www.article19.org/pdfs/tools/broadcasting-manual-french.pdf
• For more information: please contact Cece Fadope through the Africa Programme, cece@article19.org, +44 207278 9292
• ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works around the world to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.
|
Zbor informatièkih novinara Hrvatskog novinarsog društva otvorio je natjeèaj za najbolje radove objavljene u prošloj godini. Natjeèaj je otvoren do 7. svibnja, a nagrada "SAP ICT journalist prize Božo Težak" dodjeljuje se za najbolji novinarski uradak, najbolji urednièki uradak te za novinara godine. (H)
Zbor HND-a i SAP dodjeljuju nagradu SAP ICT journalist prize Božo Težak
ZAGREB, 7. TRAVNJA 2008. - Zbor informatièkih novinara Hrvatskoga novinarskoga društva – ogranka novinara koji prate zbivanja u svijetu informacijskih i komunikacijskih tehnologija - otvara natjeèaj za najbolje radove objavljenje u 2007. godini. Natjeèaj za dodjelu nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak raspisan je 7. travnja 2008. godine i bit æe otvoren do 7. svibnja ove godine. Nagrade se dodjeljuju za radove objavljenje u u prethodnoj kalendarskoj godini u slijedeæim kategorijama: nagrada za najbolji novinarski uradak, nagrada za najbolji urednièki uradak i nagrada za ICT novinara godine. Kao i svih godina dodjela novinarskih nagrada, glavni sponzor dodjele nagrade je tvrtka SAP.
Nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak dodjeljuje se od 2001. godine i kroz šest godina postojanja snažno je pridonosila razvoju informatièkoga novinarstva. Održivost nagrade, interes novinara koji raste s godinama te broj medija koji prate teme iz tehnologija i komunikacijskih znanosti potvrðuju njezinu važnost. Naime, tehnologije rastu velikom brzinom, a potreba za kvalitetnim praæenjem tema iz podruèja ICT važnija je nego ikada. Pravilno, pravodobno i kvalitetno stvaranje sadržaja iz podruèja informatièke tehnologije i tržišta otkriva stalnu publiku i nove medijske potpore domaæih i stranih medijskih kuæa. Hrvatsko novinarsko društvo prepoznalo je važnost nagrade SAP ICT journalist prize Božo Težak i tema koje pokriva te uz potporu i inicijatora projekta tvrtku SAP te za najbolje dodjeljuje nagrade.
Za nagradu SAP ICT journalist prize Božo Težak mogu se prijaviti novinari èiji su radovi objavljeni tijekom 2007. godine u svim medijima u Hrvatskoj. Prijave za nagradu nagrade obavljaju se zakljuèno s 7. svibnja 2007. godine. Uz kraæi pismeni prijedlog valja priložiti i tekstove i urednièke uradke - obavezno u digitalnom obliku (PDF) na USB memoriji, CD-u ili DVD-u.
Nagrade su novèanog karaktera, a dodjeljuju se po jednom laureatu za svaku kategoriju. Nagrade se dodijeljuju u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, koji sastavlja žiri. Odluku o nagradama za novinarski i urednièki uradak donosi posebno odabrana ocjenjivaèka skupina ("žiri") koju je veæinom glasova odabrao Zbor ICT novinara HND-a. Ocjenjivaèka skupina sastoji se od tri novinara, jednog struènjaka za ICT tehnologije i predstavnika tvrtke pokrovitelja nagrade. Odluka o nagradi informatièki novinar godine donosi se na temelju glasovanja èlanova Zbora informatièkih novinara HND-a, prema posebnu Pravilniku o nominacijama i glasovanju.
Generalni sponzor nagrade je tvrtka SAP, a potporu projektu, kao i svih godina dat æe brojne hrvatske tvrtke i medijske kuæe. Sveèanost dodjele godišnjih nagrada SAP Božo Težak održat æe se 11. rujna ove godine tijekom održavanja najznaèajnije SAP-ove konferencije SAP World Tour '08. Pokrovitelji sveèanosti dodjele nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak su Hrvatsko društvo novinara i Zbor informatièkih novinara. Više informacija o nagradi www.sapbozotezak.com.hr.
Božo Težak, prof. dr.
Božo Težak je pionir informacijskog društva. Cijenjeni kemièar i informatièar, roðen je u Varaždinu 1907. godine. Nakon mature i diplome steèene u rodnome gradu, seli u Zagreb gdje magistrira i zapoèinje svoju doktorsku disertaciju. Meðu prvim znanstvenicima uoèio je da je za razvoj znanosti od posebne važnosti informacijsko-komunikacijsko podruèje. Bio je pokretaè brojnih èasopisa od kojih je najznaèajniji “Informatologia Yugoslavica” (danas Informatologija) kojemu je do kraja života bio glavni i odgovorni urednik. Godine 1975. osnovao je Društvo za informatiku SR Hrvatske, kojemu je bio i prvi predsjednik. Glavni je pobornik stvaranja Nacionalnog informatièkog centra SR Hrvatske. Održao je brojna predavanja na teme: multimedija, obrade i rukovanja informacijama i komunikacijama, interdisciplinarnosti u informacijskim tehnologijama. Svojim pedesetogodišnjim radom dao je izniman doprinos našoj i svjetskoj znanosti. Istaknutost njegovog rada bio je poticaj za imenovanjem nagrade po njemu.
SAP
SAP je vodeæi svjetski proizvoðaè poslovnog softvera*. Trenutno, više od 46.100 korisnika u više od 120 zemalja koristi SAP-ove® aplikacije – od rješenja koja odgovaraju na potrebe malih i srednjih tvrtki do poslovnih rješenja za velike i globalne korporacije. SAP-ov softver, pokretan SAP NetWeaver™ tehnološkom platformom koja omoguæuje inovaciju i poslovne promjene, pomaže tvrtkama diljem svijeta u poboljšavanju odnosa s korisnicima, poveæanju suradnje s poslovnim partnerima i u kreiranju uèinkovitosti diljem svojih nabavnih lanaca i poslovnih operacija. SAP-ov portfelj rješenja podržava jedinstvene poslovne procese u više od 25 industrija, ukljuèujuæi visoke tehnologije, maloprodaju, financijske usluge, zdravstvo i javni sektor. Sa podružnicama u više od 50 zemalja, SAP je kotiran na nekoliko burzi, ukljuèujuæi Frankfurtsku i Njujoršku burzu, pod simbolom "SAP". (Dodatne informacije na www.sap.com i www.sap.hr).
(*) SAP definira poslovni softver kao cjelinu koja sastoji od sustava za upravljanje resursima poduzeæa i s njim povezanih aplikacija poput upravljanja nabavnim lancem, upravljanja odnosa s korisnicima, upravljanja životnim ciklusom proizvoda i upravljanja odnosa s dobavljaèima.
# # #
Dodatne informacije:
Marko Biljan Renata Èupiæ Krunoslav Æosiæ
T: 1 4820 409 M: +385 98 1 897 490 T: +385 1 309 3300
F: 1 6040 136 M: +385 91 309 3300
E: marko.biljan@sap.com E: kruno@mobil.hr
Gume na makadamu
Prema podacima iz policije, nesreæu je izazvao 23-godišnji Mario Katiæ iz Krneze vozeæi fiat bravu iz smjera Vrsi prema Poljicima. Zbog neprilagoðene brzine u zavoju je prešao u suprotni trak i frontalno se sudario s Vukiæevim crnim fiatom bravom koji je dolazio iz pravca Zadra.
U straviènom sudaru na mjestu poginuo je Frane Vukiæ, a vozaè brave Mario Katiæ zadobio je frakturu lubanje te je operiran u zadarskoj bolnici. Njegov 18-godišnji suvozaè Mate L. takoðer je teško ozlijeðen. Samo nekoliko sekundi nakon sudara, nissan sunny koji je vozio 20-godišnji Ive Mioèiæ naletio je na fiat bravu, a u njemu su lakše ozlijeðeni vozaè i suvozaè. Juèer smo na mjestu nesreæe zatekli Roka Katiæa (22) iz Krneze, suvozaèa iz nissana, koji nam je potresen rekao da ne može vjerovati što se dogodilo.
– Vraæali smo se iz diskoteke u Vrsima. Vozili smo brzo, ali nije istina da smo se utrkivali. Mario u bravi vozio je prvi i ušao u zavoj, a kako je gumama prešao preko makadama, izbaèen je s ceste te je naletio na Vukiæa. Prizor je bio stravièan, cesta je bila prepuna automobilskih dijelova. Ja sam ozlijedio oko jer nisam bio vezan, no vrata su nam bila blokiranla pa nismo odmah mogli van.
Kada smo se oslobodili, pozvali smo Hitnu i otrèali do Marija, koji je kroz vjetrobransko staklo izletio pet metara od auta. Nismo ga se usudili micati, samo smo mu noge spustili sa zidiæa. Vukiæ je krvav nepomièno ležao u autu, a kroz krov su ga izvukli vatrogasci – kazao je Katiæ.
Mještani u šoku
Protiv vozaèa Katiæa policija je podnijela kaznenu prijavu. Kod vozaèa iz nissana izmjereno je 0,76 promila alkohola u krvi. Stravièna vijest brzinom munje proèula se Vrsima. Nitko ne može vjerovati da ih je napustio njihov Frane, za kojeg tvrde da nikada nije pio, niti brzo vozio. Franinu majku Senku vijest o smrti sina zatekla je u biogradskoj bolnici, gdje se oporavlja od operacije koljena.
1998.
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/06/mars.jpg") Kad Hrvati marširaju
Jedna od najzapamæenijih naslovnica Jutarnjeg lista, napravljena nakon pobjede hrvatske nogometne reprezentacije nad Njemaèkom na Svjetskom prvenstvu. To je bilo prvo veliko sportsko natjecanje koje su tada mlade novine pratile. Prema opæem mišljenju, kvalitetom tekstova, prezentacijom i prostorom, mnogo bolje od konkurencije-
Anonimna ispovijest
Sanja Modriæ i Alan Aniæ razgovarali su s hrvatskim dragovoljcem koji je ratovao u BiH. Šokantna prièa o ratu i zloèinima.
Postupak protiv Baraèa
Jutarnji list prvi objavljuje da se pokreæe istražni postupak protiv bivšeg direktora Dubrovaèke banke, Nevena Baraèa.
Šariniæ proziva Pašaliæa
Razgovor s Hrvojem Šariniæem, predstojnikom Tuðmanova ureda, u kojem Šariniæ proziva Pašaliæa zbog korištenja SIS-a i Imperijala za unutarnjopolitièke obraèune.
Skandal na izboru za Miss
Direkcija za izbor Miss Hrvatske na èelu s Milanom Šeækoviæem službeno je oduzela naslov najljepše Lejli Šehoviæ te ga dodijelila Ivani Petkoviæ.
Ankica Lepej otkrila raèun Ankice Tuðman
Bankovna službenica Ankica Lepej dala je novinarima Jutarnjeg lista bankovne raèune obitelji Tuðman, iz kojih se vidi da prvi hrvatski predsjednik u imovinskoj kartici nije naveo da na raèunu ima 210.000 njemaèkih maraka i 15.740 amerièkih dolara. Ankica Lepej dobila je otkaz, a zatim je protiv nje podignuta i optužnica zbog odavanja poslovne tajne. Do suðenja nije došlo.
1999.
‘Špijun’ u crnoj Gori
Antun Masle, novinar Globusa i jedan od osnivaèa Jutarnjeg lista, 52 dana bio je zarobljen u Crnoj Gori jer su ga ondašnje vlasti optužile za špijunažu i odavanje vojnih tajni. Zatoèeništvo je završeno bijegom iz podgorièkog zatvora (travanj 1999.)
Koumna o nogometu
Objavljena prva kolumna Tomislava Židaka pod naslovom “Iz Maksimirske šume”. U kolumnama koje su postale zaštitni znak Jutarnjeg Židak se, kao što naslov i sugerira, uglavnom bavi stanjem u NK Dinamu, ali i u nogometnoj reprezentaciji. (travanj 1999.)
‘Malo sam nahlaðen’
30. listopada 1999. u zagrebaèkoj zraènoj luci Boris Vlašiæ pitao je predsjednika Franju Tu?mana “nemoguæe pitanje” o njegovom zdravlju
2000.
Vratite nam Dinamo
Tekst Tomislava Židaka u kojem zahtijeva promjenu imena nogometnog kluba Croatia u Dinamo. Samo nekoliko dana kasnije, na Valentinovo, ime je i vraæeno. (veljaèa 2000.)
Kultle u Sloveniji
Miroslava Kutlu, simbola pogrešnog HDZ-ova modela privatizacije i pretvorbe, novinari Jutarnjeg pronašli su u Sloveniji. Optužen da je oštetio svoju bivšu tvrtku Tisak za 48 milijuna kuna, Kutle je Jutarnjem tada izjavio da je rijeè o “smiješnoj optužnici”.
(3. veljaèe 2000.)
Afera Èuèek
Dugogodišnji šestinski župnik Ivan Èuèek prvi je sveæenik koji je u Hrvatskoj pravomoæno osu?en zbog seksualnog zlostavljanja djece. Dokazano mu je zlostavljanje èak 16-ero djece, ali je osu?en na uvjetnu zatvorsku kaznu od 18 mjeseci. Katolièka crkva protiv njega nije pokrenula postupak .Iako umirovljen, nesmetano služi mise.
Nagrada za prozu
Jutarnji je utemeljio književnu nagradu za najbolju knjigu proze pisanu hrvatskim jezikom i objavljenu u Hrvatskoj. O nagradi odluèuje sedmoèlani žiri.( jesen 2000.)
Prvi FAK u Zagrebu
Festival A književnosti ili FAK, klupska manifestacija èitanja domaæe proze stekla je kultni status, a zagrebaèka epizoda okupila je najveæi broj domaæih književnika o èemu je Jutarnji iscrpno izvještavao( listopad 2000.)
Beba u smeæu
Nakon potresne prièe o novoroðenèetu ostavljenom u kanti za smeæe, djeèaèiæ je ubrzo nazvan Lovro, a nakon privremenog smještaja kod bake, vraæen je biološkoj majci.(studeni 2000.)
2001.
Vlada u krizi
Nakon što je Jutarnji otkrio prvu krizu koalicijske vlade Slavko Liniæ najavio je ostavku, a Ivica Raèan hitno je sazvao sastanak kabineta
Odlazak Maradone
Tomislav Židak u Buenos Airesu na oproštaju najboljeg nogometaša svih vremena. (studeni)
Nagrada Jutarnjeg
Dodijeljena prva Nagrada Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo koju je dobio Zoran Feriæ za zbirku prièa “Anðeo u ofsajdu”. (ožujak)
2002.
Pijani gradonaèelnik
Iz policijskog zapisnika do kojeg je došao Jutarnji saznajemo da je gradonaèelnik Zagreba Milan Bandiæ policajcima nudio mito i prijetio im zvanjem nadreðenih. Poslije je tvrdio da “nije bio pijan, nego je alkohol u krvi bio zbog osvježivaèa daha”. Sluèaj je Bandiæa koštao funkcije, a policajac Krešimir Mikiæ dobio je protuzakonit otkaz. Sud je naredio njegovo vraæanje na posao. I Milan Bandiæ se, koju godinu kasnije, vratio na funkciju. (7. sijeènja 2002.)
Kurjak zataškavao smrt rodilje
Otkriveno je da je rodilja Dragica Ivankiæ preminula u bolnici Sveti Duh krivnjom lijeènika te da je doktor Asim Kurjak to zataškavao. Protiv Kurjaka je pokrenut i kazneni postupak koji je, me?utim, završio u zastari. (23. sijeènja 2002.)
Trgovina ljudskim organima
Tekst o trgovini ljudskim organima u kojem smo rekonstruirali kako funkcionira lanac organiziranog kriminala. Prièa je to u koju su ukljuèeni i doktori ugledne VMA bolnice u Beogradu i privatne klinike Anlave. Prièa o trgovini ljudskim organima ovih je dana aktualizirana nakon što je Carla Del Ponte u svojoj knjizi optužila da u Srbiji djeluje organizirana skupina ljudi koji su tijekom rata prodavali ljudske organe zarobljenika. (4. travnja 2002.)
Prvi Pogoreliæev intervju
Nakon što je glazbeni kritièar nekoliko godina tražio intervju, slavni pijanist nazvao je njega i Jutarnjem listu dao intervju, prvi u hrvatskim medijima nakon dugog razdoblja šutnje. (9. veljaèe 2002.)
Æirohito
Bivši izbornik nogometne reprezentacije Miroslav Blaževiæ, kao reporter Jutarnjeg, odlazi na Svjetsko prvenstvo u nogometu u Koreji i Japanu. Serija televizijskih reklama o ³irohitu postiže golem uspjeh.
Afera Caritas
Šokantna prièa o zlostavljanju mentalno retardirane djece, štiæenika Caritasova doma u Brezovici koji je vodila Jelena Brajša. Katolièka crkva oštro je demantirala navode,trebalo je nekoliko godina da pravna država konaèno proradi. Brajša je danas smijenjena, na sudu se vodi nekoliko postupaka protiv nje (jesen 2002.)
2003.
Janica je bolesna
Razgovor s dr. Šuæurom u kojem se prvi put javnosti predstavljaju zdravstveni problemi Janice Kosteliæ sa štitnjaèom. Janica doista, tri godine poslije, prestaje skijati, što svojim tekstom s poèetka 2006. najavljuje Jutarnji list ( 2. studenoga 2003.)
Novinar u borbenom avionu
Reportaža Krešimira Žabeca o letu MiG-om 21. Bio je to prvi hrvatski novinar koji je letio u borbenom avionu. (18. svibnja 2003.)
Nemarom lijeènika zaraženi HIV-om
Otkrili smo da su pacijenti na KBC-u Rebro zbog nemara mjerodavnih zaraženi HIV-om dok su transfuzijom primali krv (ljeto 2003.).
Zatvorski intervju
Ekskluzivni zatvorski intervju s direktorom Rijeèke banke Ivanom Štokiæem, poèetak rasvjetljivanja najveæe bankarske afere koja do danas nije sudski riješena.
Uvoz nafte
U ljeto 2003. godine otkrili smo tajnu proviziju za uvoz libijske nafte. Taj je tekst dobio novinarske nagrade, a posao je opozvan.
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/05/capau.jpg")
Ubojstvo J. Capiaua na zagrebaèkom Cvjetnom trgu (Foto: Damjan Tadiæ)
2004.
Itinerar Gotovininih putovanja
Na Staru godinu 2004. Jutarnji je prvi objavio itinerar meðunarodnog kretanja odbjegloga generala Ante Gotovine.
GMO skandal
Otvoren jedan od najveæih domaæih skandala vezanih za prehrambene proizvode, kada su struènjaci Zavoda za javno zdravstvo Osjeèko-baranjske županije u velikom broju prehrambenih proizvoda otkrili nedopuštenu kolièinu sastojaka genetièki modificirane hrane
Severina komentira aferu
Objavljen prvi intervju sa Severinom, nakon što je u javnost procurila snimka njenog privatnog filma (lipanj 2004)
Hebrang na lijeèenju u Austriji
Andrija Hebrang, tadašnji ministar zdravstva i zagovornik lijeèenja u Hrvatskoj, pronaðen na lijeèenju u Austriji.
Povijest bolesti
Tekst Dražena Krušelja o neprihvatljivom ponašanju izvršnog dopredsjednika Dinama Zdravka Mamiæa, uz pozornost javnosti, izaziva i bijes protagonista. Predsjednik je bolestan: Mamiæ Zdravko (listopad/studeni 2004.).
Pomama za knjigama
Prva besplatna knjiga iz biblioteke Jutarnjeg podijeljena u 150 tisuæa primjeraka, druga knjiga biblioteke ‘Klasici’ prodana u 186 tisuæa
Lažni Gotovina
Prvi intervju s Maurom Giannelijem, talijanskim državljaninom kojeg je Carla del Ponte zamijenila za generala Antu Gotovinu. Tužiteljica je tvrdila da je u posjedu fotografija koje dokazuju da je Gotovina tijekom èetverogodišnjeg bijega ljetovao u Hrvatskoj. (21. travnja 2004.)
Cesta neæe biti gotova
Objavljujemo da dionica autoceste Zagreb - Split kroz Liku neæe biti završena kako je planirano, potkraj lipnja. Fotografije snimljene iz helikoptera pokazale su da su gra?evinari pred nerješivim zadatkom. Dionica autoceste nije puštena u promet, a Vlada smjenjuje direktora Hrvatskih autocesta (21. lipnja 2004.)
Žužulove afere
ožujak 2004. (utaja poreza), 26. 10. 2004. (Imostroj):
Afera utaje poreza, namještanje poslova graðevinskoj tvrtki Bechtel, za koju je prethodno radio te laganje u aferi Imostroj “kako ni on ni supruga ni njegova tvrtka nisu primili ni kune od Ivana Karina ili njegove tvrtke” iako je na raèunu njegove tvrtke veæ bilo uplaæeno 143.000 kuna. Ministar vanjskih poslova morao je dati ostavku. Prvog ministra koji jemorao dati ostavku zbog pritiska javnosti, HDZ je nedavno postavio u nadzorni odbor Hrvatskih pošta. (ožujak/listopad 2004.)
Kontroverzni znanstvenik
Intervju s Bjornom Lomborgom èiji je bestseler “The Sceptical Environmentalist” izazvao burne reakcije me?u znanstvenicima i pokretom zelenih zbog tvrdnji da je Protokol iz Kyota bacanje novca jer bi èovjeèanstvu bilo jeftinije da se pokuša prilagoditi klimatskim promjenama. (29. 5. 2004.)
Privredna banka u problemima
Nakon propasti Rijeèke banke Ivica Raèan priznao je da je i Privredna banka Zagreb u problemima.
2005.
Djeca bez školovanja
Djeci koja zbog zdravstvenih razloga ne mogu poha?ati školu, školovanje je omoguæeno u vlastitom domu jedino u osnovnom, ne i u srednjem školstvu. Nedugo nakon objave teksta o tome u Jutarnjem, zakon je promijenjen (22. sijeènja 2005.).
Upis djece branitelja
Jutarnji prvi objašnjava èinjenice o povlaštenom upisu djece dragovoljaca Domovinskog rata na studij te o posljedicama koje æe to imati po visoko školstvo.
Bio je to uvod u aferu koja æe završiti opozivom te odredbe na Ustavnom sudu, po žalbi sindikata (sijeèanj).
Primorac u HNOS-u
Tekst o pokušaju da se u Hrvatski nacionalni obrazovni program ukljuèe genetske spoznaje o podrijetlu naroda, u skladu s èime bi djeca u osnovnoj školi uèila da su Hrvati genetski najslièniji Nijemcima i Laponcima. Nakon skandala u javnosti i reakcije znanstvenika od toga se odustalo (16. rujna 2005.).
Ana Magaš u zatvoru
Objavljen jedini intervju s Anom Magaš nakon prve presude na 9,5 godina zbog ubojstva muža.
Kazna joj je u meðuvremenu, u nizu postupaka pred sudovima i pomilovanjem predsjednika Mesiæa, smanjena na tri godine. Oèekuje se da æe izaæi iz zatvora možda veæ tijekom ljeta ove godine (listopad).
Odšteta Austrijancima
Vlada diskretno donijela odluku, koju je kasnije poništila, da æe isplaæivati odštetu Austrijancima izbjeglima i prognanina nakon II. svjetskog rata - to je potaknulo predsjednika Mesiæa da se obrati poslanicom protiv takvih odšteta ( listopad 2005.)
Afera Liburnija
Prva afera nakon objave donatora HDZ-a na parlamentarnim izborima 2000-te koja je otkrila kako pobjednièka stranka 'vraæa' dug donacije kroz nezakonitu dodjelu dionica državne tvrtke privatnicima, koji su im prije izbora donirali 500 000 kuna. Nikakva istraga nije pokrenuta iako se radi o klasiènoj politièkoj korupciji
Pitajte Beškera
Pokrenuta rubrika na internetskom portalu Jutarnjeg lista gdje je Inoslav Bešker odgovara na pitanja èitatelja postigla je izuzetnu popularnost, jer Beškerovi odgovori nikad nisu “suhi”, nego precizni i/ili intrigantni
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/05/bandic.jpg")
Bandiæ ide na sjednicu Gradskog poglavarstva u Kozari putu (Foto: Damjan Tadiæ)
2006.
Pad požeškog tajkuna
Vlado Zec utajio je 34 milijuna kuna nakon što mu je na zatvorenoj sjednici Vlade prepolovljen dug koji je Kamen Ingrad imao prema državi pa je završio u zatvoru. Nepravomoænom odlukom Vlado Zec osu?en je na 4 godine i 6 mjeseci zatvora. (4. 1. 2006.)
Tata heroj
Borba samohranog oca Petra Brtana koji je gladovao kako bi svoju kæer ponovno doveo kuæi iz Doma za nezbrinutu djecu gdje je djevojèica boravila zbog oèeva lošeg imovinskog stanja. (30. 1. 2006. )
Pliva na prodaju
Jutarnji prvi donosi informaciju da je Pliva na prodaju te da se za nju interesira Actavis.
Hrvatska Ana Frank
Ekskluzivno objavljen dnevnik hrvatske Ane Frank, profesorice Milojke Mezzorane iz Rijeke, o èemu su izvještavale i svjetske agencije. (ljeto)
HAZU neæe Radmana
Koja je uloga i smisao Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nakon skupštine na kojoj Miroslav Radman, jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika, nije primljen za redovitog èlana? (svibanj 2006.)
Afera Cvik
U ekskluzivnom razgovoru sa Želitom Tomiæ, koja tvrdi da je ‘za Cvika èetiri godine dilala heroin’, otkrivaju se tajne korèulanskog narkomiljea, a slijede i dodatne policijske akcije. (studeni 2006.)
Katarza kroz prièu
Prièa “Smijeh mi je pomogao da pobijedim rak” književnika i novinara Borisa Dežuloviæa u kojoj otvoreno i zaèudo duhovito progovara o vlastitoj traumi - teškoj bolesti koju je pobijedio. (20. 11. 2006.)
Otpusno pismo Maškarina
Šokantno otpusno pismo lijeènika Miroslavu Maškarinu javnosti otkriva kako je ‘pacijent jedva spašen od zatajenja vitalnih organa’. Mladiæ je nakon sporne operacije ostao bez jedne noge, a sudski proces za odštetu obitelji još nije završen.
(prosinac)
Pravda na štopericu
O tome kako Haaški sud ubrzava suðenja zbog svoga sve skorijeg zatvaranja te se pritom procesi vode sve površnije i nervoznije Jutarnji je pisao potkraj 2006. godine.
2007.
Afera Vrbani
Otkriveno kako u gotovo cijelom novosagraðenom zagrebaèkom naselju Vrbani III voda zagaðena nedopuštenim koncentracijama mineralnih ulja. Nakon što je Jutarnji poèeo pisati o aferi u sluèaj su se ukljuèile gotovo sve gradske i državne institucije koje su pokušale otkriti uzrok zagaðenja, što ni osam mjeseci kasnije nikom nije pošlo za rukom. (24. kolovoza 2007.)
Putin ostaje:
Intervju sa Sergejem Markovim, Putinovim savjetnikom za strateška pitanja u kojem je jasno reèeno da æe Putin i nakon odlaska s dužnosti predsjednika Rusije ostati u vrhu ruske politike
Žrtva zakona
Prièa o Krunoslavu Keseru, prvoj žrtvi nove kaznene politike koji je dobio dvije godine zatvora jer je policija kod njega našla šaku marihuane za osobne potrebe.
Razlikovni rjeènik
Ironièni tekst Zorana Èuture o jeziku košarkaških struènjaka koji mistificirajuæi svoj posao koriste anglizme, èesto lišene ikakva znaèenja. Tekst je nagradilo i Hrvatsko novinarsko društvo.
Što je deset godina u povijesti novina? Times ili Observer, primjerice, u svojih 220 godina svjedièili su o solidnoj kolièini kriza. Le Figaro je star 160 godina, Asahi Shimbun 130, a naša Slobodna Dalamcija slavit æe ove godine 65.
Životni vijek od deset godina, u usporedbi sa svim ovim naslovima zvuèi skromno. A ipak, ne možemo reæi da je bilo dosadno. Nova država koja izlazi iz rata, s predsjednikom u bijeloj uniformi i graðanima èiji je san o demokraciji prerastao u ogorèenje. Sve to praæeno medijima ureðivanima izravno iz Ureda predsjednika.
To je bio milje u kojem se rodio Jutarnji list, kao vjesnik vremena koje dolazi. Jutarnji se pojavio kao prvi hrvatski masovni medij koji je izražavao ambiciju javnosti za drugaèijom Hrvatskom, zagovarao stvarnu demokraciju, poticao razlièitost i toleranciju, bio glasnik moderne i europske Hrvatske.
Da ne bi bilo zabune: Jutarnji nije bio list s politièkom misijom. Mi smo samo artikulirali želju za novim, drugaèijim, kvalitetnijim životom i za sredinom u kojoj se on može ostvariti. Jedna loša politika tu je bila kolateralna žrtva, jer smo svi mi bili kolateralne žrtve takve politike.
Zato pustimo ono što je bilo, i upitajmo se što nas èeka? Dok smo se suoèavali s izlaskom iz jednog polutotalitarnog sustava, u svijetu su se odvijali procesi koji su nas sve dubinski promijenili. I jednom kad se život normalizirao, nastupila je demokracija, profunkcionirale su banke, otvorili su se šoping centri, Hrvatska se probudila u novom okruženju, srušeni su stari mitovi, zahvatile su je nove euforije.
Povezivanje na svim platformama
Iz društva temeljenog na ukidanju moguænosti izbora, ušli smo u društvo s previše izbora. U društvo u kojem pojedinac više nije zaštiæen u svom cjeloživotnom projektu. Društvo u kojemu graðanin sebe stvara kroz rad u jednom poduzeæu koje mu jamèi radno mjesto, sigurnu mirovinu, socijalno i zdravstveno, stan, kredit za vikendicu, školovanje djece za isti takav život, nestalo je, i to ne samo u Hrvatskoj, kao rezultat rata, i ne samo u zemljama tranzicije, kao posljedica divljeg kapitalizma.
Kad ideja šoping centra zamijeni ideju škvera, pojedinac se naðe u poziciji stalnog izbora koje otvara uzbudljive moguænosti i stvara permanentno stanje nesigurnosti i straha. U takvoj situaciji gradi se i novi Jutarnji list sa željom da iznova postavlja presudna pitanja, kao što ih je postavljao ranije. To više nije pitanje preživljavanja kolektiva, veæ pitanje koje su to mreže vrijednosti koje nas vezuju dok se sve institucije koje organiziraju naš život, od braka do nacije, fragmentiraju.
Do 2000. je vododjelnica u medijima bila na one pod utjecajem režima i one koji to nisu. Danas je presudno pitanje za pozicioniranje medija kako se odnositi prema ovoj krajnjoj individualizaciji, fragmentaciji društva i stalnoj nestalnosti. Veæina masovnih informativnih medija tu dijeli bojazni veæeg dijela javnosti: nije li prije bilo lakše, bolje?
Jedina pozicija koju Jutarnji list može zauzeti je ona kakvu je imao i prije deset godina, a to je da se sat ne može vratiti unatrag. To je da u novom ne vidi prijetnju nego moguænosti. Jutarnji je list dinamiène Hrvatske, svih onih koji žele promjenu, radi vlastitog boljitka i boljitka zajednice. Ako prepoznamo moguænosti, neæemo biti taoci neiskorištenih prilika.
Mislimo da je nesuoèavanje s izazovima današnjice danas podjednako velika opasnost, kao što je u devedesetima bila politika koja nas je vodila u izolaciju.
Zato se Jutarnji želi boriti protiv banalizacije javnog života, demagogije i podilaženja, bez obzira na to koliko ti stavovi u pojedinom trenutku bili nepopularni. Zadatak novina je da informiraju, ali svojim pisanjem mogu postojeæe stavove uèvršæivati ili dovoditi u pitanje. Jutarnji nije tu da povlaðuje, nego da provocira raspravu. Jutarnji se ne obraæa kolektivu, nego individualcima.
| Tomislav Wruss jedan je od osnivaèa Jutarnjeg lista i njegov glavni urednik od 1998. do 2008. godine. Danas je predsjednik uprave EPH Medija. | Jutarnji se bavi ambicijom a ne nostalgijom za boljim vremenima, žudnjom za boljim sutra a ne žalom za boljim juèer. Jutarnji list želi biti upuæeni posrednik koji u toj javnoj raspravi umrežava nepregledne interese pojedinaca s ciljem povezivanja publike u informirano društvo.
Kakav je taj Jutarnji koji se gradi na temeljima onoga koji je 1998. unio revoluciju u hrvatski medijski prostor? Promjene koje su svijet zadesile u posljednjih deset godina možda se u najveæoj mjeri odnose upravo na podruèje razmjene informacija. Kad smo pokretali Jutarnji, željeli smo raditi list za posttelevizijsko doba, novine atraktivnog vizualnog jezika koje æe naglasiti one vrijednosti tiskanog novinarstva, prièu, pozadinu, kontekst, istraživanje, a koje se ne mogu pronaæi u drugim kraæim i brzim medijima.
Danas je, meðutim, podruèje medija potpuno promijenjeno. Masovno tržište kojemu su se gurali prepakirani proizvodi razmrvilo se, korisniku se sadržaj ne gura, on sam povlaèi što hoæe. I-pod je ubio albume, video-on-demand ukinut æe tv-program, vijesti su prebrze da bi se èekalo 24 sata za novu porciju informacija upakiranu u otisnuto izdanje novina. Pojavili su se novi komunikacijski formati - sms, i novi oblici novina - besplatne. Što æe, kada, gdje i na kojoj platformi uzimati, definiraju korisnici. I što je najbitnije, potrošaèi sadržaja postali su proizvoðaèi. U tom okruženju, Jutarnji ne mogu biti samo novine, veæ zajednièki nazivnik za mrežu svih novinara, èitatelja i zajednica koje Jutarnji povezuje na svim platformama.
A same novine trebaju stalno težiti novoj reinterpretaciji temeljnih zasada na kojima su zasnovane i biti stalni nositelj inovativnosti u jeziku i mjesto oèuvanja i profiliranja najviših vrijednosti tradicionalnog tiskanog novinarstva.
Kvalitetno novinarstvo
U doba kad u mnogim segmentima novinskog tržišta recept i format dominiraju nad talentom, Jutarnji list ostaje na strani talenta. Jutarnji ne spada u one koji se drže nove mantre idustrijalizirane proizvodnje sadržaja: “easy to use, easy to produce”, “treba štedjeti novac izdavaèu i vrijeme èitatelju”. Naš posao je ovdje drugi: mi želimo angažirati èitatelja, izboriti se za njegovo vrijeme, i uložiti novac da bi u Jutarnjem i dalje pisali najbolji autori, koji æe proizvoditi najkvalitetniji sadržaj i nastaviti tradiciju kvalitetnog novinarstva, koje je unutar EPH Jutarnji, na tragu postignuæa Globusa i Glorije, samo nastavio.
I na kraju, želio bih zahvaliti èitateljima koji su s nama dijelili uzbuðenja ovih deset godina. Isprièavam se zbog grešaka koje smo poèinili. One nisu bile rezultat zle namjere. Isprièavam se i onima koje smo svojim pisanjem povrijedili: uvjeren sam da je jedan od postulata ovog posla “ne èini zlo”. Novinarima je javnost delegirala veliku moæ. Njihova odgovornost mora biti proporcionalna toj moæi.
Zahvaljujem, naravno, i svim prijateljima u redakciji s kojima sam ovih deset godina radio. Put kojim smo išli možda nije uvijek bio siguran, ali je, nadam se, barem bio uzbudljiv.
»Dopisnièki je posao težak, gotovo nalik rovovskoj bici, ali istovremeno lagan kad pišemo o gradu koji volimo. Ukoliko nam je do neèega stalo, ne možemo biti ravnodušni i zbog toga je normalno biti kritièan.« Ovim je rijeèima Marijan Milevoj, dugogodišnji novinar Glasa Istre i nekadašnji urednik Radija Pule, preksinoæ proslavio odlazak u mirovinu u društvu dvadesetak kolega na sveèanosti na Dubrovi.
- Uvijek sam više volio da me kude, nego hvale. Kad te kritiziraju, onda bar znaš da to rade iskreno, a s pohvalama i laskanjima nikad ne znaš, kazao je Milevoj i naglasio da æe i dalje pisati o Labinu, no sada uglavnom u izdavaèkim projektima tvrtke Mathias Flacius.
Te su veèeri ipak uobièajene novinarske rasprave prepustile mjesto evociranju uspomena na zgode i nezgode iz tog zahtjevnog posla te druge prigodne »poteze«. Sniježana Matejèiæ iz poreèkog dopisništva Milevoju je predala dar novinara dopisnika - rad slikara Ðanina Božiæa, dok mu je èlan Uprave i direktor novina Dražen Žmak uruèio sliku umjetnice Hede Gaertner te zaželio uspješan nastavak bavljenja izdavaštvom. Lijepim željama pridružio se i glavni urednik Dražen Dobrila, te urednik »Istre« Robert Buršiæ, koji je podsjetio da je Marijan dugo vremena bio sinonim za novinara na Labinšæini.
- Kada bi netko na javnom skupu rekao da je stigao »ðornališta«, znalo se tko je došao, kazao je Buršiæ. Toj plejadi starih bardova labinskog i istarskog novinarstva pripadali su i Bogoljub Bajraktareviæ, dugogodišnji voditelj labinskog dopisništva Glasa Istre, te Mirko Kramariæ iz Raškog rudara, a iz Labina je i bivša glavna urednica Glasa Istre Eni Ambroziæ. Otvarajuæi preksinoænji skup, voditelj dopisništva Labin i potpisnik ovog teksta naglasio je da je Milevoj obilježio jedno razdoblje u Labinu i istarskom novinarstvu i da je njegovo struèno znanje bilo korisno brojnim mlaðim generacijama.
Marijan Milevoj, inaèe diplomirani politolog, pridružio se Glasu Istre 1971., te je potom u nekoliko navrata odlazio, da bi posljednji put došao u firmu 1987., nakon što mu je na Radio Puli bio zabranjen rad zbog izvještavanja o èuvenom štrajku rudara, koji je trajao više od mjesec dana, dulje i od glasovite Labinske republike. Za izvještavanje o tom sluèaju Milevoj je kasnije dobio nagradu »Zlatno pero« ondašnjeg Društva novinara Hrvatske.
K. STEPÈIÆ REISMAN
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 |
 |
|
