|
|
Arhiva priopćenja
Ukupno: 2016
Ocjenjivaèki odbor HND-a za novinarske nagrade za 2007. godinu odluèio je 11. travnja 2008., na svojoj treæoj sjednici, da nagrada Novinar godine neæe biti dodijeljena.
Redakcije i pojedinci ove su godine za tu nagradu kandidirali samo troje kolega: Dragutina Hedla iz Feral Tribunea predložio je Ogranak umirovljenih novinara iz Rijeke, Deanu Kneževiæ iz Veèernjeg lista predložio je Ogranak Veèernjeg lista, a Vanju Smiljaniæ predložio je Drago Kaurinoviæ.
Na sjednici 3. travnja 2008. Ocjenjivaèki odbor odluèio je da u daljnju proceduru za izbor Novinara godine idu Drago Hedl i Deana Kneževiæ. Drago Hedl dobio je, naime, 19 glasova èlanova Ocjenjivaèkog odbora, Deana Kneževiæ 18, a Vanja Smiljaniæ jedan. Stoga su glasovnice s imenima kolege Hedla i kolegice Kneževiæ odaslane svim èlanovima HND-a.
Meðutim, nakon što su glasovnice poslane, Drago Hedl je pismeno, s obrazloženjem odbio kandidaturu za Novinara godine.
Buduæi da se izbor Novinara godine u danim okolnostima više ne može obaviti, jer po Pravilniku o dodjeli nagrada na glasovnicama za izbor novinara godine moraju biti najmanje dva kandidata, Ocjenjivaèki odbor odluèio je da ove godine nagrada neæe biti dodijeljena.
O ovoj odluci stoga obavještavamo predlagaèe, kandidate i sve èlanove Hrvatskog novinarskog društva.
Za Ocjenjivaèki odbor,
Neven Šantiæ, predsjednik
SEEMO / IPI Strongly Condemns Attempted Murder of Croatian Media Owner
Vienna, 11 April 2008
The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), strongly condemns the attempted murder of Ivo Pukanic, co-owner and director of Nacional, a weekly news magazine from Croatia.
According to information before SEEMO, shortly before midnight on 9 April 2008, an unidentified assailant carrying a gun with a silencer approached Pukanic on the street in front of his apartment. The assailant first threatened to kill Pukanic, and then shot at him from a distance of several meters. When the first shot was fired, Pukanic ducked and the bullet narrowly missed his head. The assailant again pulled the trigger, but his weapon jammed up. He ultimately fled the scene without hitting Pukanic.
Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, stated that, “it is essential that the attacker is discovered. Pukanic is a well-known media owner, and his weekly Nacional has long played an important role in Croatia. We welcome the fact that Pukanic and his daughter received a 24-hour police escort for their protection.”
SEEMO is very alarmed about this attack, and urges the Croatian authorities to do everything in their power to find those responsible, and to bring them to justice.
---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.
****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org
****
HND najoštrije osuðuje oružani atentat na Ivu Pukaniæa, suvlasnika i direktora Nacionala, vjeruje da æe policija uæi u trag i naæi napadaèa te da æe zaštititi Pukaniæa od moguæih buduæih napada. Atentati na suvlasnike medija i na novinare imaju još i posebnu težinu, jer osim ugrožavanja ljudskog života, svaki je takav napad još i indirektni napad na slobodu medija.
Isto tako oèekujemo od policije da, nakon što poèinitelja privede pravdi, obavijesti javnost o motivima atentata. O dogaðaju æemo obavijestiti Europsku i Svjetsku federaciju novinara.
Zdenko Duka, predsjednik
Dva poziva
– Primio sam pismo gospodina Banca iz HHO-a te pisma nekih drugih udruga o tom sluèaju i smatrao sam kako prije svega trebamo tražiti od MUP-a da se oèituje – kazao nam je Ranko Ostojiæ s puta u Italiju, odakle se vraæa danas.
Tko je pozvao policiju i zašto su nesretnu ženu izveli u lisicama i odveli u Vrapèe, gdje je i sada? O odgovoru na ta pitanja juèer se najèešæe nagaðalo. Prema rijeèima glasnogovornice Policijske uprave zagrebaèke, Aleksandre Ljube, policiju je zvalo dvoje lijeènika, a policajci su postupili opravdano. Prvi poziv tog 3. travnja stigao im je u 14.45.
– Zvala je lijeènica opæe prakse Jasna Luliæ koja je tražila našu pomoæ za prisilnu hospitalizaciju gospoðe Pukaniæ. Policija je pred zgradom zatekla dvije ekipe Hitne pomoæi, ali samo zdravstvenih tehnièara, bez lijeènice. Otišli su jer ne mogu djelovati bez lijeènice. Ponovno je policiju zvala druga lijeènica, iz Hitne pomoæi, i rekla da je ona tamo i da mora razgovarati s gospoðom Pukaniæ te procijeniti treba li je prisilno hospitalizirati ili ne, nakon èega je rekla da treba – isprièala je A. Ljuba i istaknula da za postupak prisile i vezivanja policija ima uporište u èlanku 59 Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
– Policajac je procijenio da su lisice potrebne, a njegov nadreðeni da je procjena bila opravdana – kazala je.
Lijeènica nedostupna
Lijeènica Jasna Luliæ nije se javljala na naše pozive, a na internetskim portalima objavljena je njezina izjava kako nije ona zvala policiju. U Hitnoj pomoæi nismo uspjeli èuti tko je njih zvao, pa tako ni potvrditi indicije da su to uèinili socijalni radnici. M. Pukaniæ novinare je zvala kako bi rekla da je njezin muž Ivo Pukaniæ nastoji proglasiti ludom.
Bancu i ostalim takvim osobama poruèujem da ne diraju moju obitelj, da se drže dalje od nje te da nas ne razvlaèe preko leða moje bolesne supruge, kazao je Ivo Pukaniæ, predsjednik uprave NCL grupe.
Manièna depresija
Pukaniæa smo nazvali danas nakon što je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivo Banac zatražio javno oèitovanje institucija koje su imale veze s prisilnim odvoðenjem u Vrapèe Pukaniæeve supruge Mirjane, i to u nazoènosti novinara koje je ona pozvala na konferenciju u njihov stan.
– Kao što nije imao pojma o politici, a to je dokazao u svojoj politièkoj karijeri, koju je uništio, Banac æe tako uništiti i HHO svojim glupostima. Ovo je pismo vrh njegove karijere – ustvrdio je Pukaniæ.
Opovrgnuo je da je pokrenuo postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti supruge, potvrdivši da ona deset godina boluje od maniène depresije. Opovrgava i njene tvrdnje da joj ne da razvod zato što sva imovina glasi na nju. Ona u vlasništvu, kaže Pukaniæ, ima stan od 70 èetvornih metara.
– Kad se oporavi, poslat æu joj zahtjev za sporazumni prekid braka, ali pitam Banca: tko æe se onda o njoj brinuti? Ona nema nikog drugog. Kad se smiri i kad proèita što je sve napravila u svojoj mahnitoj fazi, past æe u tešku depresiju – uzrujao se Pukaniæ.
Samo uznemirena
Ivo Banac danas je objavio pismo u kojem navodi da se 3. travnja Mirjana Pukaniæ obratila HHO-u kazavši da je suprug zlostavlja, da ju je zatoèio te joj oduzeo dijete. Kaže kako je kontaktirao s centrom za socijalnu skrb te s psihijatricom, koja je rekla da je dan prije odobrila prestanak lijeènièkog tretmana M. Pukaniæ, koja ju je svojevoljno pohodila.
Prema mišljenju psihijatrice, kaže Banac, gða Pukaniæ je bila u normalnom stanju iako uznemirena. Stoga se iznenadio kad je popodne doznao da je u lisicama odvedena u Vrapèe.
|
PRESS RELEASE/ COMMUNIQUE DE PRESSE |
|
|
|
For immediate release - 8 April 2008 |
|
French Translation of African Regulators Training Manual is Published |
|
ARTICLE 19 has published the long-awaited French version of its training manual, “Broadcasting Pluralism and Diversity: Training Manual for African Regulators,” with the Preface written by Professor Francis Nyamnjoh, Head of Publications and Dissemination at CODESRIA.
Professor Nyamnjoh notes that “in matters of legislation and development of public institutions” African countries have operated based on hand-me-downs “via the colonial administration.” The Broadcasting Pluralism and Diversity: Training Manual for African Regulators” aims at media policy reform in Africa by improving the capacity and skills of regulatory, agencies and staff. The training methodology and content outlined in the Manual were developed by a 10-member Network of African Academics for Media Policy and Regulation, led by Professor Tawana Kupe at Wittswaterand (Wits) University and including Professors Jamal Eddine Naji of the Univerisity of Rabat, Morocco, Prof. Mamadou Kamara of the University of St. Louis, Senegal and Professor Francis Nyamnjoh.
“Our partners in the Francophone zone of Africa have been asking for the French version ever since the English text was first published in 2006,” says Agnes Callamard, the Executive Director of ARTICLE19: Global Campaign for Free Expression. “We’re delighted that we can meet this demand for the French version of the Training Manual. We expect to publish the Portuguese translation as soon as possible,” added Callamard.
NOTES TO EDITORS:
• A copy of the French Broadcasting Manual is available at: http://www.article19.org/pdfs/tools/broadcasting-manual-french.pdf
• For more information: please contact Cece Fadope through the Africa Programme, cece@article19.org, +44 207278 9292
• ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works around the world to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.
|
Zbor informatièkih novinara Hrvatskog novinarsog društva otvorio je natjeèaj za najbolje radove objavljene u prošloj godini. Natjeèaj je otvoren do 7. svibnja, a nagrada "SAP ICT journalist prize Božo Težak" dodjeljuje se za najbolji novinarski uradak, najbolji urednièki uradak te za novinara godine. (H)
Zbor HND-a i SAP dodjeljuju nagradu SAP ICT journalist prize Božo Težak
ZAGREB, 7. TRAVNJA 2008. - Zbor informatièkih novinara Hrvatskoga novinarskoga društva – ogranka novinara koji prate zbivanja u svijetu informacijskih i komunikacijskih tehnologija - otvara natjeèaj za najbolje radove objavljenje u 2007. godini. Natjeèaj za dodjelu nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak raspisan je 7. travnja 2008. godine i bit æe otvoren do 7. svibnja ove godine. Nagrade se dodjeljuju za radove objavljenje u u prethodnoj kalendarskoj godini u slijedeæim kategorijama: nagrada za najbolji novinarski uradak, nagrada za najbolji urednièki uradak i nagrada za ICT novinara godine. Kao i svih godina dodjela novinarskih nagrada, glavni sponzor dodjele nagrade je tvrtka SAP.
Nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak dodjeljuje se od 2001. godine i kroz šest godina postojanja snažno je pridonosila razvoju informatièkoga novinarstva. Održivost nagrade, interes novinara koji raste s godinama te broj medija koji prate teme iz tehnologija i komunikacijskih znanosti potvrðuju njezinu važnost. Naime, tehnologije rastu velikom brzinom, a potreba za kvalitetnim praæenjem tema iz podruèja ICT važnija je nego ikada. Pravilno, pravodobno i kvalitetno stvaranje sadržaja iz podruèja informatièke tehnologije i tržišta otkriva stalnu publiku i nove medijske potpore domaæih i stranih medijskih kuæa. Hrvatsko novinarsko društvo prepoznalo je važnost nagrade SAP ICT journalist prize Božo Težak i tema koje pokriva te uz potporu i inicijatora projekta tvrtku SAP te za najbolje dodjeljuje nagrade.
Za nagradu SAP ICT journalist prize Božo Težak mogu se prijaviti novinari èiji su radovi objavljeni tijekom 2007. godine u svim medijima u Hrvatskoj. Prijave za nagradu nagrade obavljaju se zakljuèno s 7. svibnja 2007. godine. Uz kraæi pismeni prijedlog valja priložiti i tekstove i urednièke uradke - obavezno u digitalnom obliku (PDF) na USB memoriji, CD-u ili DVD-u.
Nagrade su novèanog karaktera, a dodjeljuju se po jednom laureatu za svaku kategoriju. Nagrade se dodijeljuju u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, koji sastavlja žiri. Odluku o nagradama za novinarski i urednièki uradak donosi posebno odabrana ocjenjivaèka skupina ("žiri") koju je veæinom glasova odabrao Zbor ICT novinara HND-a. Ocjenjivaèka skupina sastoji se od tri novinara, jednog struènjaka za ICT tehnologije i predstavnika tvrtke pokrovitelja nagrade. Odluka o nagradi informatièki novinar godine donosi se na temelju glasovanja èlanova Zbora informatièkih novinara HND-a, prema posebnu Pravilniku o nominacijama i glasovanju.
Generalni sponzor nagrade je tvrtka SAP, a potporu projektu, kao i svih godina dat æe brojne hrvatske tvrtke i medijske kuæe. Sveèanost dodjele godišnjih nagrada SAP Božo Težak održat æe se 11. rujna ove godine tijekom održavanja najznaèajnije SAP-ove konferencije SAP World Tour '08. Pokrovitelji sveèanosti dodjele nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak su Hrvatsko društvo novinara i Zbor informatièkih novinara. Više informacija o nagradi www.sapbozotezak.com.hr.
Božo Težak, prof. dr.
Božo Težak je pionir informacijskog društva. Cijenjeni kemièar i informatièar, roðen je u Varaždinu 1907. godine. Nakon mature i diplome steèene u rodnome gradu, seli u Zagreb gdje magistrira i zapoèinje svoju doktorsku disertaciju. Meðu prvim znanstvenicima uoèio je da je za razvoj znanosti od posebne važnosti informacijsko-komunikacijsko podruèje. Bio je pokretaè brojnih èasopisa od kojih je najznaèajniji “Informatologia Yugoslavica” (danas Informatologija) kojemu je do kraja života bio glavni i odgovorni urednik. Godine 1975. osnovao je Društvo za informatiku SR Hrvatske, kojemu je bio i prvi predsjednik. Glavni je pobornik stvaranja Nacionalnog informatièkog centra SR Hrvatske. Održao je brojna predavanja na teme: multimedija, obrade i rukovanja informacijama i komunikacijama, interdisciplinarnosti u informacijskim tehnologijama. Svojim pedesetogodišnjim radom dao je izniman doprinos našoj i svjetskoj znanosti. Istaknutost njegovog rada bio je poticaj za imenovanjem nagrade po njemu.
SAP
SAP je vodeæi svjetski proizvoðaè poslovnog softvera*. Trenutno, više od 46.100 korisnika u više od 120 zemalja koristi SAP-ove® aplikacije – od rješenja koja odgovaraju na potrebe malih i srednjih tvrtki do poslovnih rješenja za velike i globalne korporacije. SAP-ov softver, pokretan SAP NetWeaver™ tehnološkom platformom koja omoguæuje inovaciju i poslovne promjene, pomaže tvrtkama diljem svijeta u poboljšavanju odnosa s korisnicima, poveæanju suradnje s poslovnim partnerima i u kreiranju uèinkovitosti diljem svojih nabavnih lanaca i poslovnih operacija. SAP-ov portfelj rješenja podržava jedinstvene poslovne procese u više od 25 industrija, ukljuèujuæi visoke tehnologije, maloprodaju, financijske usluge, zdravstvo i javni sektor. Sa podružnicama u više od 50 zemalja, SAP je kotiran na nekoliko burzi, ukljuèujuæi Frankfurtsku i Njujoršku burzu, pod simbolom "SAP". (Dodatne informacije na www.sap.com i www.sap.hr).
(*) SAP definira poslovni softver kao cjelinu koja sastoji od sustava za upravljanje resursima poduzeæa i s njim povezanih aplikacija poput upravljanja nabavnim lancem, upravljanja odnosa s korisnicima, upravljanja životnim ciklusom proizvoda i upravljanja odnosa s dobavljaèima.
# # #
Dodatne informacije:
Marko Biljan Renata Èupiæ Krunoslav Æosiæ
T: 1 4820 409 M: +385 98 1 897 490 T: +385 1 309 3300
F: 1 6040 136 M: +385 91 309 3300
E: marko.biljan@sap.com E: kruno@mobil.hr
Gume na makadamu
Prema podacima iz policije, nesreæu je izazvao 23-godišnji Mario Katiæ iz Krneze vozeæi fiat bravu iz smjera Vrsi prema Poljicima. Zbog neprilagoðene brzine u zavoju je prešao u suprotni trak i frontalno se sudario s Vukiæevim crnim fiatom bravom koji je dolazio iz pravca Zadra.
U straviènom sudaru na mjestu poginuo je Frane Vukiæ, a vozaè brave Mario Katiæ zadobio je frakturu lubanje te je operiran u zadarskoj bolnici. Njegov 18-godišnji suvozaè Mate L. takoðer je teško ozlijeðen. Samo nekoliko sekundi nakon sudara, nissan sunny koji je vozio 20-godišnji Ive Mioèiæ naletio je na fiat bravu, a u njemu su lakše ozlijeðeni vozaè i suvozaè. Juèer smo na mjestu nesreæe zatekli Roka Katiæa (22) iz Krneze, suvozaèa iz nissana, koji nam je potresen rekao da ne može vjerovati što se dogodilo.
– Vraæali smo se iz diskoteke u Vrsima. Vozili smo brzo, ali nije istina da smo se utrkivali. Mario u bravi vozio je prvi i ušao u zavoj, a kako je gumama prešao preko makadama, izbaèen je s ceste te je naletio na Vukiæa. Prizor je bio stravièan, cesta je bila prepuna automobilskih dijelova. Ja sam ozlijedio oko jer nisam bio vezan, no vrata su nam bila blokiranla pa nismo odmah mogli van.
Kada smo se oslobodili, pozvali smo Hitnu i otrèali do Marija, koji je kroz vjetrobransko staklo izletio pet metara od auta. Nismo ga se usudili micati, samo smo mu noge spustili sa zidiæa. Vukiæ je krvav nepomièno ležao u autu, a kroz krov su ga izvukli vatrogasci – kazao je Katiæ.
Mještani u šoku
Protiv vozaèa Katiæa policija je podnijela kaznenu prijavu. Kod vozaèa iz nissana izmjereno je 0,76 promila alkohola u krvi. Stravièna vijest brzinom munje proèula se Vrsima. Nitko ne može vjerovati da ih je napustio njihov Frane, za kojeg tvrde da nikada nije pio, niti brzo vozio. Franinu majku Senku vijest o smrti sina zatekla je u biogradskoj bolnici, gdje se oporavlja od operacije koljena.
1998.
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/06/mars.jpg") Kad Hrvati marširaju
Jedna od najzapamæenijih naslovnica Jutarnjeg lista, napravljena nakon pobjede hrvatske nogometne reprezentacije nad Njemaèkom na Svjetskom prvenstvu. To je bilo prvo veliko sportsko natjecanje koje su tada mlade novine pratile. Prema opæem mišljenju, kvalitetom tekstova, prezentacijom i prostorom, mnogo bolje od konkurencije-
Anonimna ispovijest
Sanja Modriæ i Alan Aniæ razgovarali su s hrvatskim dragovoljcem koji je ratovao u BiH. Šokantna prièa o ratu i zloèinima.
Postupak protiv Baraèa
Jutarnji list prvi objavljuje da se pokreæe istražni postupak protiv bivšeg direktora Dubrovaèke banke, Nevena Baraèa.
Šariniæ proziva Pašaliæa
Razgovor s Hrvojem Šariniæem, predstojnikom Tuðmanova ureda, u kojem Šariniæ proziva Pašaliæa zbog korištenja SIS-a i Imperijala za unutarnjopolitièke obraèune.
Skandal na izboru za Miss
Direkcija za izbor Miss Hrvatske na èelu s Milanom Šeækoviæem službeno je oduzela naslov najljepše Lejli Šehoviæ te ga dodijelila Ivani Petkoviæ.
Ankica Lepej otkrila raèun Ankice Tuðman
Bankovna službenica Ankica Lepej dala je novinarima Jutarnjeg lista bankovne raèune obitelji Tuðman, iz kojih se vidi da prvi hrvatski predsjednik u imovinskoj kartici nije naveo da na raèunu ima 210.000 njemaèkih maraka i 15.740 amerièkih dolara. Ankica Lepej dobila je otkaz, a zatim je protiv nje podignuta i optužnica zbog odavanja poslovne tajne. Do suðenja nije došlo.
1999.
‘Špijun’ u crnoj Gori
Antun Masle, novinar Globusa i jedan od osnivaèa Jutarnjeg lista, 52 dana bio je zarobljen u Crnoj Gori jer su ga ondašnje vlasti optužile za špijunažu i odavanje vojnih tajni. Zatoèeništvo je završeno bijegom iz podgorièkog zatvora (travanj 1999.)
Koumna o nogometu
Objavljena prva kolumna Tomislava Židaka pod naslovom “Iz Maksimirske šume”. U kolumnama koje su postale zaštitni znak Jutarnjeg Židak se, kao što naslov i sugerira, uglavnom bavi stanjem u NK Dinamu, ali i u nogometnoj reprezentaciji. (travanj 1999.)
‘Malo sam nahlaðen’
30. listopada 1999. u zagrebaèkoj zraènoj luci Boris Vlašiæ pitao je predsjednika Franju Tu?mana “nemoguæe pitanje” o njegovom zdravlju
2000.
Vratite nam Dinamo
Tekst Tomislava Židaka u kojem zahtijeva promjenu imena nogometnog kluba Croatia u Dinamo. Samo nekoliko dana kasnije, na Valentinovo, ime je i vraæeno. (veljaèa 2000.)
Kultle u Sloveniji
Miroslava Kutlu, simbola pogrešnog HDZ-ova modela privatizacije i pretvorbe, novinari Jutarnjeg pronašli su u Sloveniji. Optužen da je oštetio svoju bivšu tvrtku Tisak za 48 milijuna kuna, Kutle je Jutarnjem tada izjavio da je rijeè o “smiješnoj optužnici”.
(3. veljaèe 2000.)
Afera Èuèek
Dugogodišnji šestinski župnik Ivan Èuèek prvi je sveæenik koji je u Hrvatskoj pravomoæno osu?en zbog seksualnog zlostavljanja djece. Dokazano mu je zlostavljanje èak 16-ero djece, ali je osu?en na uvjetnu zatvorsku kaznu od 18 mjeseci. Katolièka crkva protiv njega nije pokrenula postupak .Iako umirovljen, nesmetano služi mise.
Nagrada za prozu
Jutarnji je utemeljio književnu nagradu za najbolju knjigu proze pisanu hrvatskim jezikom i objavljenu u Hrvatskoj. O nagradi odluèuje sedmoèlani žiri.( jesen 2000.)
Prvi FAK u Zagrebu
Festival A književnosti ili FAK, klupska manifestacija èitanja domaæe proze stekla je kultni status, a zagrebaèka epizoda okupila je najveæi broj domaæih književnika o èemu je Jutarnji iscrpno izvještavao( listopad 2000.)
Beba u smeæu
Nakon potresne prièe o novoroðenèetu ostavljenom u kanti za smeæe, djeèaèiæ je ubrzo nazvan Lovro, a nakon privremenog smještaja kod bake, vraæen je biološkoj majci.(studeni 2000.)
2001.
Vlada u krizi
Nakon što je Jutarnji otkrio prvu krizu koalicijske vlade Slavko Liniæ najavio je ostavku, a Ivica Raèan hitno je sazvao sastanak kabineta
Odlazak Maradone
Tomislav Židak u Buenos Airesu na oproštaju najboljeg nogometaša svih vremena. (studeni)
Nagrada Jutarnjeg
Dodijeljena prva Nagrada Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo koju je dobio Zoran Feriæ za zbirku prièa “Anðeo u ofsajdu”. (ožujak)
2002.
Pijani gradonaèelnik
Iz policijskog zapisnika do kojeg je došao Jutarnji saznajemo da je gradonaèelnik Zagreba Milan Bandiæ policajcima nudio mito i prijetio im zvanjem nadreðenih. Poslije je tvrdio da “nije bio pijan, nego je alkohol u krvi bio zbog osvježivaèa daha”. Sluèaj je Bandiæa koštao funkcije, a policajac Krešimir Mikiæ dobio je protuzakonit otkaz. Sud je naredio njegovo vraæanje na posao. I Milan Bandiæ se, koju godinu kasnije, vratio na funkciju. (7. sijeènja 2002.)
Kurjak zataškavao smrt rodilje
Otkriveno je da je rodilja Dragica Ivankiæ preminula u bolnici Sveti Duh krivnjom lijeènika te da je doktor Asim Kurjak to zataškavao. Protiv Kurjaka je pokrenut i kazneni postupak koji je, me?utim, završio u zastari. (23. sijeènja 2002.)
Trgovina ljudskim organima
Tekst o trgovini ljudskim organima u kojem smo rekonstruirali kako funkcionira lanac organiziranog kriminala. Prièa je to u koju su ukljuèeni i doktori ugledne VMA bolnice u Beogradu i privatne klinike Anlave. Prièa o trgovini ljudskim organima ovih je dana aktualizirana nakon što je Carla Del Ponte u svojoj knjizi optužila da u Srbiji djeluje organizirana skupina ljudi koji su tijekom rata prodavali ljudske organe zarobljenika. (4. travnja 2002.)
Prvi Pogoreliæev intervju
Nakon što je glazbeni kritièar nekoliko godina tražio intervju, slavni pijanist nazvao je njega i Jutarnjem listu dao intervju, prvi u hrvatskim medijima nakon dugog razdoblja šutnje. (9. veljaèe 2002.)
Æirohito
Bivši izbornik nogometne reprezentacije Miroslav Blaževiæ, kao reporter Jutarnjeg, odlazi na Svjetsko prvenstvo u nogometu u Koreji i Japanu. Serija televizijskih reklama o ³irohitu postiže golem uspjeh.
Afera Caritas
Šokantna prièa o zlostavljanju mentalno retardirane djece, štiæenika Caritasova doma u Brezovici koji je vodila Jelena Brajša. Katolièka crkva oštro je demantirala navode,trebalo je nekoliko godina da pravna država konaèno proradi. Brajša je danas smijenjena, na sudu se vodi nekoliko postupaka protiv nje (jesen 2002.)
2003.
Janica je bolesna
Razgovor s dr. Šuæurom u kojem se prvi put javnosti predstavljaju zdravstveni problemi Janice Kosteliæ sa štitnjaèom. Janica doista, tri godine poslije, prestaje skijati, što svojim tekstom s poèetka 2006. najavljuje Jutarnji list ( 2. studenoga 2003.)
Novinar u borbenom avionu
Reportaža Krešimira Žabeca o letu MiG-om 21. Bio je to prvi hrvatski novinar koji je letio u borbenom avionu. (18. svibnja 2003.)
Nemarom lijeènika zaraženi HIV-om
Otkrili smo da su pacijenti na KBC-u Rebro zbog nemara mjerodavnih zaraženi HIV-om dok su transfuzijom primali krv (ljeto 2003.).
Zatvorski intervju
Ekskluzivni zatvorski intervju s direktorom Rijeèke banke Ivanom Štokiæem, poèetak rasvjetljivanja najveæe bankarske afere koja do danas nije sudski riješena.
Uvoz nafte
U ljeto 2003. godine otkrili smo tajnu proviziju za uvoz libijske nafte. Taj je tekst dobio novinarske nagrade, a posao je opozvan.
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/05/capau.jpg")
Ubojstvo J. Capiaua na zagrebaèkom Cvjetnom trgu (Foto: Damjan Tadiæ)
2004.
Itinerar Gotovininih putovanja
Na Staru godinu 2004. Jutarnji je prvi objavio itinerar meðunarodnog kretanja odbjegloga generala Ante Gotovine.
GMO skandal
Otvoren jedan od najveæih domaæih skandala vezanih za prehrambene proizvode, kada su struènjaci Zavoda za javno zdravstvo Osjeèko-baranjske županije u velikom broju prehrambenih proizvoda otkrili nedopuštenu kolièinu sastojaka genetièki modificirane hrane
Severina komentira aferu
Objavljen prvi intervju sa Severinom, nakon što je u javnost procurila snimka njenog privatnog filma (lipanj 2004)
Hebrang na lijeèenju u Austriji
Andrija Hebrang, tadašnji ministar zdravstva i zagovornik lijeèenja u Hrvatskoj, pronaðen na lijeèenju u Austriji.
Povijest bolesti
Tekst Dražena Krušelja o neprihvatljivom ponašanju izvršnog dopredsjednika Dinama Zdravka Mamiæa, uz pozornost javnosti, izaziva i bijes protagonista. Predsjednik je bolestan: Mamiæ Zdravko (listopad/studeni 2004.).
Pomama za knjigama
Prva besplatna knjiga iz biblioteke Jutarnjeg podijeljena u 150 tisuæa primjeraka, druga knjiga biblioteke ‘Klasici’ prodana u 186 tisuæa
Lažni Gotovina
Prvi intervju s Maurom Giannelijem, talijanskim državljaninom kojeg je Carla del Ponte zamijenila za generala Antu Gotovinu. Tužiteljica je tvrdila da je u posjedu fotografija koje dokazuju da je Gotovina tijekom èetverogodišnjeg bijega ljetovao u Hrvatskoj. (21. travnja 2004.)
Cesta neæe biti gotova
Objavljujemo da dionica autoceste Zagreb - Split kroz Liku neæe biti završena kako je planirano, potkraj lipnja. Fotografije snimljene iz helikoptera pokazale su da su gra?evinari pred nerješivim zadatkom. Dionica autoceste nije puštena u promet, a Vlada smjenjuje direktora Hrvatskih autocesta (21. lipnja 2004.)
Žužulove afere
ožujak 2004. (utaja poreza), 26. 10. 2004. (Imostroj):
Afera utaje poreza, namještanje poslova graðevinskoj tvrtki Bechtel, za koju je prethodno radio te laganje u aferi Imostroj “kako ni on ni supruga ni njegova tvrtka nisu primili ni kune od Ivana Karina ili njegove tvrtke” iako je na raèunu njegove tvrtke veæ bilo uplaæeno 143.000 kuna. Ministar vanjskih poslova morao je dati ostavku. Prvog ministra koji jemorao dati ostavku zbog pritiska javnosti, HDZ je nedavno postavio u nadzorni odbor Hrvatskih pošta. (ožujak/listopad 2004.)
Kontroverzni znanstvenik
Intervju s Bjornom Lomborgom èiji je bestseler “The Sceptical Environmentalist” izazvao burne reakcije me?u znanstvenicima i pokretom zelenih zbog tvrdnji da je Protokol iz Kyota bacanje novca jer bi èovjeèanstvu bilo jeftinije da se pokuša prilagoditi klimatskim promjenama. (29. 5. 2004.)
Privredna banka u problemima
Nakon propasti Rijeèke banke Ivica Raèan priznao je da je i Privredna banka Zagreb u problemima.
2005.
Djeca bez školovanja
Djeci koja zbog zdravstvenih razloga ne mogu poha?ati školu, školovanje je omoguæeno u vlastitom domu jedino u osnovnom, ne i u srednjem školstvu. Nedugo nakon objave teksta o tome u Jutarnjem, zakon je promijenjen (22. sijeènja 2005.).
Upis djece branitelja
Jutarnji prvi objašnjava èinjenice o povlaštenom upisu djece dragovoljaca Domovinskog rata na studij te o posljedicama koje æe to imati po visoko školstvo.
Bio je to uvod u aferu koja æe završiti opozivom te odredbe na Ustavnom sudu, po žalbi sindikata (sijeèanj).
Primorac u HNOS-u
Tekst o pokušaju da se u Hrvatski nacionalni obrazovni program ukljuèe genetske spoznaje o podrijetlu naroda, u skladu s èime bi djeca u osnovnoj školi uèila da su Hrvati genetski najslièniji Nijemcima i Laponcima. Nakon skandala u javnosti i reakcije znanstvenika od toga se odustalo (16. rujna 2005.).
Ana Magaš u zatvoru
Objavljen jedini intervju s Anom Magaš nakon prve presude na 9,5 godina zbog ubojstva muža.
Kazna joj je u meðuvremenu, u nizu postupaka pred sudovima i pomilovanjem predsjednika Mesiæa, smanjena na tri godine. Oèekuje se da æe izaæi iz zatvora možda veæ tijekom ljeta ove godine (listopad).
Odšteta Austrijancima
Vlada diskretno donijela odluku, koju je kasnije poništila, da æe isplaæivati odštetu Austrijancima izbjeglima i prognanina nakon II. svjetskog rata - to je potaknulo predsjednika Mesiæa da se obrati poslanicom protiv takvih odšteta ( listopad 2005.)
Afera Liburnija
Prva afera nakon objave donatora HDZ-a na parlamentarnim izborima 2000-te koja je otkrila kako pobjednièka stranka 'vraæa' dug donacije kroz nezakonitu dodjelu dionica državne tvrtke privatnicima, koji su im prije izbora donirali 500 000 kuna. Nikakva istraga nije pokrenuta iako se radi o klasiènoj politièkoj korupciji
Pitajte Beškera
Pokrenuta rubrika na internetskom portalu Jutarnjeg lista gdje je Inoslav Bešker odgovara na pitanja èitatelja postigla je izuzetnu popularnost, jer Beškerovi odgovori nikad nisu “suhi”, nego precizni i/ili intrigantni
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/04/05/bandic.jpg")
Bandiæ ide na sjednicu Gradskog poglavarstva u Kozari putu (Foto: Damjan Tadiæ)
2006.
Pad požeškog tajkuna
Vlado Zec utajio je 34 milijuna kuna nakon što mu je na zatvorenoj sjednici Vlade prepolovljen dug koji je Kamen Ingrad imao prema državi pa je završio u zatvoru. Nepravomoænom odlukom Vlado Zec osu?en je na 4 godine i 6 mjeseci zatvora. (4. 1. 2006.)
Tata heroj
Borba samohranog oca Petra Brtana koji je gladovao kako bi svoju kæer ponovno doveo kuæi iz Doma za nezbrinutu djecu gdje je djevojèica boravila zbog oèeva lošeg imovinskog stanja. (30. 1. 2006. )
Pliva na prodaju
Jutarnji prvi donosi informaciju da je Pliva na prodaju te da se za nju interesira Actavis.
Hrvatska Ana Frank
Ekskluzivno objavljen dnevnik hrvatske Ane Frank, profesorice Milojke Mezzorane iz Rijeke, o èemu su izvještavale i svjetske agencije. (ljeto)
HAZU neæe Radmana
Koja je uloga i smisao Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nakon skupštine na kojoj Miroslav Radman, jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika, nije primljen za redovitog èlana? (svibanj 2006.)
Afera Cvik
U ekskluzivnom razgovoru sa Želitom Tomiæ, koja tvrdi da je ‘za Cvika èetiri godine dilala heroin’, otkrivaju se tajne korèulanskog narkomiljea, a slijede i dodatne policijske akcije. (studeni 2006.)
Katarza kroz prièu
Prièa “Smijeh mi je pomogao da pobijedim rak” književnika i novinara Borisa Dežuloviæa u kojoj otvoreno i zaèudo duhovito progovara o vlastitoj traumi - teškoj bolesti koju je pobijedio. (20. 11. 2006.)
Otpusno pismo Maškarina
Šokantno otpusno pismo lijeènika Miroslavu Maškarinu javnosti otkriva kako je ‘pacijent jedva spašen od zatajenja vitalnih organa’. Mladiæ je nakon sporne operacije ostao bez jedne noge, a sudski proces za odštetu obitelji još nije završen.
(prosinac)
Pravda na štopericu
O tome kako Haaški sud ubrzava suðenja zbog svoga sve skorijeg zatvaranja te se pritom procesi vode sve površnije i nervoznije Jutarnji je pisao potkraj 2006. godine.
2007.
Afera Vrbani
Otkriveno kako u gotovo cijelom novosagraðenom zagrebaèkom naselju Vrbani III voda zagaðena nedopuštenim koncentracijama mineralnih ulja. Nakon što je Jutarnji poèeo pisati o aferi u sluèaj su se ukljuèile gotovo sve gradske i državne institucije koje su pokušale otkriti uzrok zagaðenja, što ni osam mjeseci kasnije nikom nije pošlo za rukom. (24. kolovoza 2007.)
Putin ostaje:
Intervju sa Sergejem Markovim, Putinovim savjetnikom za strateška pitanja u kojem je jasno reèeno da æe Putin i nakon odlaska s dužnosti predsjednika Rusije ostati u vrhu ruske politike
Žrtva zakona
Prièa o Krunoslavu Keseru, prvoj žrtvi nove kaznene politike koji je dobio dvije godine zatvora jer je policija kod njega našla šaku marihuane za osobne potrebe.
Razlikovni rjeènik
Ironièni tekst Zorana Èuture o jeziku košarkaških struènjaka koji mistificirajuæi svoj posao koriste anglizme, èesto lišene ikakva znaèenja. Tekst je nagradilo i Hrvatsko novinarsko društvo.
Što je deset godina u povijesti novina? Times ili Observer, primjerice, u svojih 220 godina svjedièili su o solidnoj kolièini kriza. Le Figaro je star 160 godina, Asahi Shimbun 130, a naša Slobodna Dalamcija slavit æe ove godine 65.
Životni vijek od deset godina, u usporedbi sa svim ovim naslovima zvuèi skromno. A ipak, ne možemo reæi da je bilo dosadno. Nova država koja izlazi iz rata, s predsjednikom u bijeloj uniformi i graðanima èiji je san o demokraciji prerastao u ogorèenje. Sve to praæeno medijima ureðivanima izravno iz Ureda predsjednika.
To je bio milje u kojem se rodio Jutarnji list, kao vjesnik vremena koje dolazi. Jutarnji se pojavio kao prvi hrvatski masovni medij koji je izražavao ambiciju javnosti za drugaèijom Hrvatskom, zagovarao stvarnu demokraciju, poticao razlièitost i toleranciju, bio glasnik moderne i europske Hrvatske.
Da ne bi bilo zabune: Jutarnji nije bio list s politièkom misijom. Mi smo samo artikulirali želju za novim, drugaèijim, kvalitetnijim životom i za sredinom u kojoj se on može ostvariti. Jedna loša politika tu je bila kolateralna žrtva, jer smo svi mi bili kolateralne žrtve takve politike.
Zato pustimo ono što je bilo, i upitajmo se što nas èeka? Dok smo se suoèavali s izlaskom iz jednog polutotalitarnog sustava, u svijetu su se odvijali procesi koji su nas sve dubinski promijenili. I jednom kad se život normalizirao, nastupila je demokracija, profunkcionirale su banke, otvorili su se šoping centri, Hrvatska se probudila u novom okruženju, srušeni su stari mitovi, zahvatile su je nove euforije.
Povezivanje na svim platformama
Iz društva temeljenog na ukidanju moguænosti izbora, ušli smo u društvo s previše izbora. U društvo u kojem pojedinac više nije zaštiæen u svom cjeloživotnom projektu. Društvo u kojemu graðanin sebe stvara kroz rad u jednom poduzeæu koje mu jamèi radno mjesto, sigurnu mirovinu, socijalno i zdravstveno, stan, kredit za vikendicu, školovanje djece za isti takav život, nestalo je, i to ne samo u Hrvatskoj, kao rezultat rata, i ne samo u zemljama tranzicije, kao posljedica divljeg kapitalizma.
Kad ideja šoping centra zamijeni ideju škvera, pojedinac se naðe u poziciji stalnog izbora koje otvara uzbudljive moguænosti i stvara permanentno stanje nesigurnosti i straha. U takvoj situaciji gradi se i novi Jutarnji list sa željom da iznova postavlja presudna pitanja, kao što ih je postavljao ranije. To više nije pitanje preživljavanja kolektiva, veæ pitanje koje su to mreže vrijednosti koje nas vezuju dok se sve institucije koje organiziraju naš život, od braka do nacije, fragmentiraju.
Do 2000. je vododjelnica u medijima bila na one pod utjecajem režima i one koji to nisu. Danas je presudno pitanje za pozicioniranje medija kako se odnositi prema ovoj krajnjoj individualizaciji, fragmentaciji društva i stalnoj nestalnosti. Veæina masovnih informativnih medija tu dijeli bojazni veæeg dijela javnosti: nije li prije bilo lakše, bolje?
Jedina pozicija koju Jutarnji list može zauzeti je ona kakvu je imao i prije deset godina, a to je da se sat ne može vratiti unatrag. To je da u novom ne vidi prijetnju nego moguænosti. Jutarnji je list dinamiène Hrvatske, svih onih koji žele promjenu, radi vlastitog boljitka i boljitka zajednice. Ako prepoznamo moguænosti, neæemo biti taoci neiskorištenih prilika.
Mislimo da je nesuoèavanje s izazovima današnjice danas podjednako velika opasnost, kao što je u devedesetima bila politika koja nas je vodila u izolaciju.
Zato se Jutarnji želi boriti protiv banalizacije javnog života, demagogije i podilaženja, bez obzira na to koliko ti stavovi u pojedinom trenutku bili nepopularni. Zadatak novina je da informiraju, ali svojim pisanjem mogu postojeæe stavove uèvršæivati ili dovoditi u pitanje. Jutarnji nije tu da povlaðuje, nego da provocira raspravu. Jutarnji se ne obraæa kolektivu, nego individualcima.
| Tomislav Wruss jedan je od osnivaèa Jutarnjeg lista i njegov glavni urednik od 1998. do 2008. godine. Danas je predsjednik uprave EPH Medija. | Jutarnji se bavi ambicijom a ne nostalgijom za boljim vremenima, žudnjom za boljim sutra a ne žalom za boljim juèer. Jutarnji list želi biti upuæeni posrednik koji u toj javnoj raspravi umrežava nepregledne interese pojedinaca s ciljem povezivanja publike u informirano društvo.
Kakav je taj Jutarnji koji se gradi na temeljima onoga koji je 1998. unio revoluciju u hrvatski medijski prostor? Promjene koje su svijet zadesile u posljednjih deset godina možda se u najveæoj mjeri odnose upravo na podruèje razmjene informacija. Kad smo pokretali Jutarnji, željeli smo raditi list za posttelevizijsko doba, novine atraktivnog vizualnog jezika koje æe naglasiti one vrijednosti tiskanog novinarstva, prièu, pozadinu, kontekst, istraživanje, a koje se ne mogu pronaæi u drugim kraæim i brzim medijima.
Danas je, meðutim, podruèje medija potpuno promijenjeno. Masovno tržište kojemu su se gurali prepakirani proizvodi razmrvilo se, korisniku se sadržaj ne gura, on sam povlaèi što hoæe. I-pod je ubio albume, video-on-demand ukinut æe tv-program, vijesti su prebrze da bi se èekalo 24 sata za novu porciju informacija upakiranu u otisnuto izdanje novina. Pojavili su se novi komunikacijski formati - sms, i novi oblici novina - besplatne. Što æe, kada, gdje i na kojoj platformi uzimati, definiraju korisnici. I što je najbitnije, potrošaèi sadržaja postali su proizvoðaèi. U tom okruženju, Jutarnji ne mogu biti samo novine, veæ zajednièki nazivnik za mrežu svih novinara, èitatelja i zajednica koje Jutarnji povezuje na svim platformama.
A same novine trebaju stalno težiti novoj reinterpretaciji temeljnih zasada na kojima su zasnovane i biti stalni nositelj inovativnosti u jeziku i mjesto oèuvanja i profiliranja najviših vrijednosti tradicionalnog tiskanog novinarstva.
Kvalitetno novinarstvo
U doba kad u mnogim segmentima novinskog tržišta recept i format dominiraju nad talentom, Jutarnji list ostaje na strani talenta. Jutarnji ne spada u one koji se drže nove mantre idustrijalizirane proizvodnje sadržaja: “easy to use, easy to produce”, “treba štedjeti novac izdavaèu i vrijeme èitatelju”. Naš posao je ovdje drugi: mi želimo angažirati èitatelja, izboriti se za njegovo vrijeme, i uložiti novac da bi u Jutarnjem i dalje pisali najbolji autori, koji æe proizvoditi najkvalitetniji sadržaj i nastaviti tradiciju kvalitetnog novinarstva, koje je unutar EPH Jutarnji, na tragu postignuæa Globusa i Glorije, samo nastavio.
I na kraju, želio bih zahvaliti èitateljima koji su s nama dijelili uzbuðenja ovih deset godina. Isprièavam se zbog grešaka koje smo poèinili. One nisu bile rezultat zle namjere. Isprièavam se i onima koje smo svojim pisanjem povrijedili: uvjeren sam da je jedan od postulata ovog posla “ne èini zlo”. Novinarima je javnost delegirala veliku moæ. Njihova odgovornost mora biti proporcionalna toj moæi.
Zahvaljujem, naravno, i svim prijateljima u redakciji s kojima sam ovih deset godina radio. Put kojim smo išli možda nije uvijek bio siguran, ali je, nadam se, barem bio uzbudljiv.
»Dopisnièki je posao težak, gotovo nalik rovovskoj bici, ali istovremeno lagan kad pišemo o gradu koji volimo. Ukoliko nam je do neèega stalo, ne možemo biti ravnodušni i zbog toga je normalno biti kritièan.« Ovim je rijeèima Marijan Milevoj, dugogodišnji novinar Glasa Istre i nekadašnji urednik Radija Pule, preksinoæ proslavio odlazak u mirovinu u društvu dvadesetak kolega na sveèanosti na Dubrovi.
- Uvijek sam više volio da me kude, nego hvale. Kad te kritiziraju, onda bar znaš da to rade iskreno, a s pohvalama i laskanjima nikad ne znaš, kazao je Milevoj i naglasio da æe i dalje pisati o Labinu, no sada uglavnom u izdavaèkim projektima tvrtke Mathias Flacius.
Te su veèeri ipak uobièajene novinarske rasprave prepustile mjesto evociranju uspomena na zgode i nezgode iz tog zahtjevnog posla te druge prigodne »poteze«. Sniježana Matejèiæ iz poreèkog dopisništva Milevoju je predala dar novinara dopisnika - rad slikara Ðanina Božiæa, dok mu je èlan Uprave i direktor novina Dražen Žmak uruèio sliku umjetnice Hede Gaertner te zaželio uspješan nastavak bavljenja izdavaštvom. Lijepim željama pridružio se i glavni urednik Dražen Dobrila, te urednik »Istre« Robert Buršiæ, koji je podsjetio da je Marijan dugo vremena bio sinonim za novinara na Labinšæini.
- Kada bi netko na javnom skupu rekao da je stigao »ðornališta«, znalo se tko je došao, kazao je Buršiæ. Toj plejadi starih bardova labinskog i istarskog novinarstva pripadali su i Bogoljub Bajraktareviæ, dugogodišnji voditelj labinskog dopisništva Glasa Istre, te Mirko Kramariæ iz Raškog rudara, a iz Labina je i bivša glavna urednica Glasa Istre Eni Ambroziæ. Otvarajuæi preksinoænji skup, voditelj dopisništva Labin i potpisnik ovog teksta naglasio je da je Milevoj obilježio jedno razdoblje u Labinu i istarskom novinarstvu i da je njegovo struèno znanje bilo korisno brojnim mlaðim generacijama.
Marijan Milevoj, inaèe diplomirani politolog, pridružio se Glasu Istre 1971., te je potom u nekoliko navrata odlazio, da bi posljednji put došao u firmu 1987., nakon što mu je na Radio Puli bio zabranjen rad zbog izvještavanja o èuvenom štrajku rudara, koji je trajao više od mjesec dana, dulje i od glasovite Labinske republike. Za izvještavanje o tom sluèaju Milevoj je kasnije dobio nagradu »Zlatno pero« ondašnjeg Društva novinara Hrvatske.
K. STEPÈIÆ REISMAN
ZAGREB Vjesnik je, nakon gotovo 17 milijuna gubitka u 2006. godini, prošlu godinu završio s neto dobiti u iznosu od 9,25 milijuna kuna kao rezultat poveæanja prihoda za 8 posto, uz istodobno smanjenje ukupnih rashoda za 3 posto, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješæa tvrtke objavljenog na Zagrebaèkoj burzi. No u izvješæu se navodi kako Vjesnik ima poteškoæa s likvidnošæu zbog financiranja svoje tvrtke kæeri za poslove izdavanje lista, Vjesnik-Naklada. Poslovni prihodi Vjesnika u prošloj su godini poveæani za 8,15 posto, na 252,6 milijuna kuna, u èemu glavninu, odnosno 236,5 milijuna kuna, èine prihodi od prodaje na domaæem tržištu, koji su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 8,2 posto. U Vjesniku pritom navode kako prihodi od prodaje usluga tiskanja sudjeluju sa 94 posto u ukupnim poslovnih prihodima.
(H)
U dotadašnjoj je raspravi pokušalo zauzeti stav vezan uz prijedlog Tvornice duhana Rovinj da se utvrdi jesu li emisije Latinica i Nedjeljom u dva, u kojima se spominjala ova duhanska kompanija, povrijedile zakonska naèela i obveze. Na kraju te rasprave svaki èlan Vijeæa pred sobom je imao tekst odgovora TDR-u, za usuglašenu verziju digli su ruke svi osim Anje Šeparoviæ (suzdržana), ali ga tajnica Vijeæa i glasnogovornik HRT-a nisu htjeli podijeliti novinarima tvrdeæi da javnost detalje odgovora ne smije saznati prije TDR-a. Ako je suditi prema dotadašnjem tijeku rasprave, Vijeæe je (vjerojatno) odbilo zahtjev TDR-a jer im se nije svidio ton dopisa rovinjske kompanije. U njemu se, naime, Vijeæu predlažu konkretne mjere koje treba poduzeti, pa se tako savjetuje i osnivanje povjerenstva koje æe utvrditi da su spomenute emisije povrijedile programska naèela i obveze javne televizije, nakon èega bi to povjerenstvo trebalo upozoriti ravnateljstvo i programsko vodstvo HTV-a. "Ovo pismo je vrijedno rasprave jer se prvi put predlaže presuda. Nama je to neprihvatljivo i ne bismo to smjeli tolerirati kao praksu", rekao je Sutliæ. Proteklih dana se i Etièko povjerenstvo HRT-a odbilo oèitovati o zahtjevu TDR-a da pregleda spomenute emisije i dade svoje mišljenje. Hašim Bahtijari je zatražio kriterije po kojima HRT odluèuje u kojim æe humanitarnim akcijama sudjelovati jer smatra da je humanitarni karakter nekih od njih vrlo upitan. "Pojedine velike korporacije velikim uplatama dobivaju deset puta veæi prostor na HRT-u i tako koriste te emisije", tvrdi Bahtijari.
S. Vejnoviæ
Hrvatsko novinarsko društvo
i
DELEGACIJA EUROPSKE KOMISIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
RASPISUJU
N A T J E È A J
za dodjelu godišnjih novinarskih nagrada Robert Schuman na temu pitanja Europske unije
1. Natjeèaj za godišnju nagradu Robert Schuman utemeljili su Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatsko novinarsko društvo. Nagrada se sastoji od umjetnièke plakete i novèanoga dijela.
2. Natjeèaj za nagradu Robert Schuman raspisuje se za najbolje novinarske radove èlanova HND u praæenju pitanja Europske unije i podizanju svijesti javnosti o putu Hrvatske u EU nastale u razdoblju od 8. svibnja 2007. do zakljuèno dana raspisivanja ovoga natjeèaja.
3.Za nagradu se mogu natjecati iskljuèivo radovi na standardnom hrvatskom jeziku, potpisani autorovim pravim imenom i objavljeni u pisanim medijima, na radiju i televiziji.
4. Rok za prijavu kandidata i predaju radova je 20. travnja
2008. godine. Radovi se primaju u tiskanom i elektronièkom obliku (CD ili DVD).
5. Kandidati i predlagaèi dužni su priložiti pisane radove, odnosno snimke radijskih i televizijskih priloga i emisija.
6. Radovi i prijave šalju se na adresu:
Hrvatsko novinarsko društvo
Natjeèaj za nagradu Robert Schuman
za 2007. godinu
10000 Zagreb, Perkovèeva 2
Namjera je magazina da izvršnim direktorima približi ideje, strategije i taktike koje im mogu pomoæi u oblikovanju efikasnije organizacije. U tome oèito i uspijeva jer su njegovi èitatelji direktori najuspješnijih kompanija iz cijelog svijeta koji ne mijenjaju samo ekonomije, nego i društvo u kojem djeluju. Chief Executive analizira njihove uspjehe, ali i neuspjehe. Magazin savjete nudi tiskanim izdanjem, mrežnom stranicom, ali i kontaktima uživo. Magazin redovno provodi istraživanja u kojem direktori opisuju ekonomiju i mjesto svoje kompanije u njoj, a indeks "CEO Confidence Index" koriste i drugi mediji kao indikator ekonomskih trendova. Chief Executive u tiskanom obliku izlazi osam puta godišnje, tiska se u nakladi od oko 42.000 primjeraka, a uredništvo procjenjuje da ga èita više od 228.000 èitatelja. Teme koje pokriva variraju od poduzetništva, poslovnih škola preko poslovanja na globalnoj razini do poslovnih automobila.
|
UN Human Rights Council Undermines Freedom of Expression |
|
ARTICLE 19 and the Cairo Institute for Human Rights Studies (CIHRS) condemn the resolution passed on March 28 by a majority of the member states of the UNHRC which amends the mandate of the Special Rapporteur on Freedom of Expression, as per proposals from the Organisation of Islamic Congress (OIC) and the Cuban delegations. The previous day, the UNHRC approved a resolution on Combating Defamation of Religions which also erodes freedom of expression.
CIHRS and ARTICLE 19 condemn the repeated misuse of the Human Rights Council (HRC) process to push for an agenda that has nothing to do with strengthening human rights and everything to do with protecting autocracies and political point scoring. The lengthy HRC process, spreading over several weeks, makes it very difficult for most civil society organisations to sustain effective advocacy and lobbying strategy at the HRC.
In preparation for the next HRC session and ahead of next year’s debates, ARTICLE 19 and CIHRS call on HRC member states to combat the negative and undermining trend against freedom of expression. In particular, CIHRS and ARTICLE 19 urge member states to sponsor or support resolutions and identify other means that:
• Recognise and affirm the positive role that freedom of expression and freedom of the press has played and continue to play, including in promoting the rights to equality and justice.
• Reinforce the international protection of human rights for every people and every person – in particular, the individual’s rights to life, equality and justice, as well as the rights of minorities, including religious minorities, to be protected from acts of hatred, oppression and violence.
• Invite all relevant UN mandates to strengthen cooperation between them towards promoting a better understanding of freedom of expression and of the indivisibility of human rights
ARTICLE 19 and CIHRS also call on all donor agencies to support press freedom and free speech civil society organisations, particularly those based in OIC countries, so that these can be present during the HRC sessions and are able to advocate and lobby effectively for better protection of freedom of expression.
Background:
ARTICLE 19 and CIHRS issued a joint statement last week on the amendment to the mandate of the special rapporteur on freedom of expression: http://www.article19.org/pdfs/press/hrc-special-mandate.pdf
CIHRS made an oral intervention on rationalisation and improvemnet of the mandate of the Special Rapporteur on the Promotion and Protection of Freedom of Opinion and Expression: http://www.cihrs.org/right_details_en.aspx?right_id=2
and on defamation of religion: http://www.article19.org/pdfs/press/hrc-religious-defamation.pdf
http://www.article19.org/pdfs/publications/blasphemy-hate-speech-article.pdf
Along with 38 NGOs, ARTICLE 19 and CIHRS signed off a petition calling on the HRC not to amend the mandate of the Special Rapporteur: http://www.article19.org/pdfs/press/petition-hrc.pdf
In a resolution (A/HRC/7/L.15) on combating defamation of religions, adopted by a vote of 21 in favour, 10 against, and 14 abstentions, the Council requests the High Commissioner for Human Rights to report on the implementation of the present resolution and to submit a study compiling relevant existing legislations and jurisprudence concerning defamation of and contempt for religions to the Council at its ninth session. Those in favour included: Azerbaijan, Bangladesh, Cameroon, China, Cuba, Djibouti, Egypt, Indonesia, Jordan, Malaysia, Mali, Nicaragua, Nigeria, Pakistan, Philippines, Qatar, Russian Federation, Saudi Arabia, Senegal, South Africa and Sri Lanka. Those against included: Canada, France, Germany, Italy, Netherlands, Romania, Slovenia, Switzerland, Ukraine and United Kingdom. A similar resolution has been passed since 2002. Abstentions (14): Bolivia, Brazil, Gabon, Ghana, Guatemala, India, Japan, Madagascar, Mauritius, Mexico, Peru, Republic of Korea, Uruguay and Zambia.
In a resolution (A/HRC/7/L.24) on the mandate of the Special Rapporteur on the promotion and protection of the right to freedom of opinion and expression, adopted by a vote of 32 in favour, none against, and 15 abstentions, the Council decides to extend for a further three years the mandate of the Special Rapporteur. The Council also adopted an amendment to resolution A/HRC/7/L.24, as tabled in resolution A/HRC/7/L.39, that the Special Rapporteur shall "report on instances in which the abuse of the right of freedom of expression constitutes an act of racial or religious discrimination". The results of the vote were as follows:
In favour (27): Angola, Azerbaijan, Bangladesh, Cameroon, China, Cuba, Djibouti, Egypt, Gabon, Ghana, Indonesia, Jordan, Madagascar, Malaysia, Mali, Mauritius, Nicaragua, Nigeria, Pakistan, Philippines, Qatar, Russian Federation, Saudi Arabia, Senegal, South Africa, Sri Lanka and Zambia. Against (17): Bosnia and Herzegovina, Brazil, Canada, France, Germany, Guatemala, India, Italy, Mexico, Netherlands, Peru, Romania, Slovenia, Switzerland, Ukraine, United Kingdom and Uruguay. Abstentions (3): Bolivia, Japan and Republic of Korea. The Council also voted on an oral amendment read out by the delegation of Cuba to be inserted at the end of preamble paragraph 10, as follows… "and also the importance for all forms of media to repeat and to deliver information in a fair and partial manner". The amendment was adopted by a vote of 29 in favour, 15 against and 3 abstentions.
|
Vijest o njegovoj smrti objavio je Sydney Schanberg, bivši dopisnik New York Timesa, koji je ranih 1970-ih zajedno s Pranom izvještavao o usponu Pol Pota i civilnom ratu u Kambodži.
"Pran je bio istinski reporter, borac za istinu i za svoj narod", izjavio je Schanberg, koji je za izvještavanje iz Kambodže osvojio Pulitzerovu nagradu 1976. godine. Inzistirao je da nagradu podijeli s Pranom.
![""]("http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/080331/kul-pran2-txt.jpg")
Sydney Schanberg i Dith Pran
Dvojica su se upoznala 1972. godine, kad je Schanberg poslan u Kambodžu. Pran je radio kao fotograf i prevoditelj, a jednom je prilikom i spasio Schanberga od vojnika Crvenih Kmera. Nakon što su Crveni Kmeri preuzeli vlast, Pran je zarobljen i poslan u radni kamp. Preživio je jer se predstavljao kao neobrazovani seljak, a nakon nekoliko godina zatoèeništva uspio je pobjeæi i doæi do Tajlanda 1979. godine.
Schanberg je izjavio kako je termin "polja smrti" smislio Pran, kako bi opisao pokolj koji je proveo Pol Pot.
Po njegovoj je životnoj prièi 1984. godine snimljen film "Polja smrti", redatelja Rolanda Joffea, u kojem su glavne uloge odglumili Sam Waterston, Haing S. Ngor, John Malkovich, Julian Sands...
(mp)
ZAGREB - Zvonko Makoviæ istupio je iz Upravnog odbora Hrvatskog društva pisaca, a najavio je i odlazak iz društva, zbog, kako kaže, saboterskih akcija potpredsjednika HDP-a Nenada Popoviæa. Demonstrativan je odlazak najavio na skupštini HDP-a na kojoj nije bio prozvani Popoviæ.
- Popoviæ je organizirao program paralelan službenom predstavljanju Hrvatske na Sajmu knjiga u Leipzigu, što sam shvatio kao sabotažu, a za to je Društvo osiguralo dodatnih 20 tisuæa kuna - rekao je Makoviæ. Dodao je da u Leipzig nisu otputovali autori koji su na sjednici Odbora spominjani, nego Boris Beck, Vlado Buliæ i Dalibor Šimpraga. Makoviæ je spomenuo i prljavi pamflet “pisan, vjerujem, prema naputcima koji nisu sasvim nepoznati”, aludirajuæi na reportažu o Sajmu u Leipzigu objavljenu u Jutarnjem listu.
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/03/29/hdp.jpg") - Što si ti uèinio za hrvatsku književnost u inozemstvu - pitao je Makoviæa Branislav Glumac. Predsjednik HDP-a Velimir Viskoviæ izrazio je žaljenje zbog odlaska uglednih èlanova, ali je nedvosmisleno stao iza svojeg potpredsjednika.
- Ne vidim nikakvu sabotažu u tome što je Popoviæ uzeo 500-tinjak èasopisa Fantom slobode i otišao u Leipzig. Popoviæ je dosad uèinio mnogo za hrvatsku književnost. Postala je navada da ljudi željni publiciteta ne žele biti u Društvu s nekim èlanovima i zbog toga daju ostavke.
To je smiješno, infantilno i neodgovorno - rekao je Viskoviæ dodajuæi da svatko ima pravo na mišljenje o te da je inicijativa za spomenutih 20 tisuæa kuna potekla od Zorana Feriæa kojemu se uèinilo logiènim ako HDP ima novca da mogu sami financirati put pojedinih pisaca. Feriæ je rekao kako ne misli da je rijeè o sabotaži nego o zajednièkom poslu.
![]("http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/03/29/hnd.wide.jpg")
Predsjednik HDP-a Velimir Viskoviæ i Zoran Feriæ stali su u obranu Popoviæu
U proteklih godinu dana iz HDP-a su istupili Miljenko Jergoviæ, Slobodan Prosperov Novak, Heni Erceg te Edo Popoviæ i Delimir Rešicki. Posljednja dvojica po svoj prilici, zbog sliènih razloga kao Makoviæ.
U zaštitu prava uz pomoæ ZAMP-a
Na skupštini se raspravljalo i o dobivanju koncesije za ostvarivanje i štiæenje autorskih prava prilikom javne posudbe u zemlji i inozemstvu. Kako je reèeno, Društvu hrvatskih književnika ponudili su da se ostvari zajednièka udruga koja bi skrbila o tome, meðutim, oni nisu reagirali. - Nije postojao interes s njihove strane, a kako mi veæ imamo tristotinjak punomoæi, imamo puno moralno pravo sami posredovati u prikupljanju tih prava - rekao je Viskoviæ, a u tome æe im pripomoæi i ZAMP.
|
ZAGREB - Sabor je veæinom glasova izglasao izmjene poslovnika kojima se osniva pet novih odbora. Iako je usvojen prijedlog SDP-a da se osnuje Odbor za obranu, zastupnici te stranke glasovali su protiv izmjena poslovnika.
Dva saborska odbora, za obitelj i za informiranje, smatraju da su u HTV-ovoj emisiji »Otvoreno« prekršena prava malodobnog sina Ane Magaš. Sa zajednièke sjednice tih tijela Vijeæu za elektronièke medije i Programskom vijeæu HRT-a upuæeno je prosvjedno pismo u kojem se navodi da je djeèaku »narušeno pravo na privatnost« te da emisija može imati »štetan utjecaj na njegov život i razvoj«. Razlog je što se tom prilikom nije raspravljalo na naèelnoj razini, veæ su se iznosili konkretni detalji koji se tièu obitelji.
Zastupnièki klubovi podržali su u prvom èitanju Vladin prijedlog Zakona o pravu na besplatnu pravnu pomoæ, no oporba smatra da taj zakon predviða prekomjerno administriranje koje bi moglo koèiti njegovu primjenu. Pravo na besplatnu pravnu pomoæ dobit æe graðani kojima bi plaæanje troškova postupka ugrozilo njihovu ili egzistenciju èlanova njihove obitelji.
Dvotreæinskom veæinom izglasana je Odluka o sudjelovanju hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji UN-a na Golanskoj visoravni gdje æe njih 90-ak nadzirati podruèje razdvajanja izmeðu Izraela i Sirije. Izglasane su i izmjene Zakona o Fondu hrvatskih branitelja kojima se, izmeðu ostalog, ništavnima proglašavaju svi pravni poslovi kojima su branitelji svoje udjele dali u zalog.
D. C., Z. C.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 |
 |
|
