Ukupno: 2224

 

Media release                                                                                                   28 April 2004

Prime Time for Health and Safety in Media Industry Say Global Journalists

 

The International Federation of Journalists today called on media owners – and particularly press employers – to put health and safety on the newsroom agenda with a warning that companies face expensive court actions unless they take steps to reduce the risks in modern newsgathering.

 In a statement to mark Workers’ Memorial Day – April 28 – the IFJ said that news people face a range of threats in journalism: from physical dangers in the field to intolerable stress in the high-pressure atmosphere of media and journalism.

 “Today journalism has changed beyond all recognition,” says the IFJ. “Journalists are expected to work longer, assume new tasks and apply a range of new skills all of which bring added pressure to the normal framework of meeting deadlines.”

 The IFJ says that in the converged communications and information environment many journalists, often freelance without basic social protection, work for online, broadcast and print media in an intolerable climate of competition that takes its toll on their health.

 “Many employers simply ignore the reality of the strain on the health of their workers,” says the IFJ. “The result is poor quality journalism and, even worse, lives cut short through anxiety and exhaustion.”

 The IFJ is angry that press employers have not responded to industry demands for a new approach to reducing the physical risks facing journalists and media staff. Each year scores of media personnel are killed and hundreds injured and some employers, mostly in the broadcasting sector, are now investing more in safety training and protective equipment for their staff. More than 40 deaths have been recorded by the IFJ this year.

 “Newspaper bosses have been reluctant to take up the safety challenge,” says the IFJ. “But the friends and the families of victims will rightly confront such negligence. Media owners face prosecution if they willfully fail to help reduce the risks facing their staff.”

 The IFJ says media should join the International News Safety Institute, launched a year ago, which is campaigning for a culture of safety in journalism. “Employers have no excuse,” says the IFJ. “They can join the campaign for safer working conditions, or face the consequences in the courts.”

 The IFJ has called on all of its unions today to support actions by trades unionists worldwide to draw attention to health and safety issues and to highlight the threat to working people posed by high-risk diseases, such as HIV-Aids, which is prevalent in many sectors, including the media and entertainment industries.

 

Further information: + 32 2 235 22 00

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries

 

Jedan od nagraðenih je Veran Matiæ, glavni urednik RTV B 92, koji je dobio nagradu za novinarstvo. Nagrade s polja kulture i umjetnosti dobili su: glumac Predrag Manojloviæ za ulogu Molierea u predstavi «Moliere, jedan život», književnica Gordana Cirjaniæ za roman «Puertova kuæa» i filmski redatelj Goran Markoviæ za film «Kordon».

 

Vlasnik «Glasa javnosti» i «Kurira» Radisav Rodiæ napadnut je u ponedjeljak 19. travnja. Ranio ga je u trbuh nepoznati æelavi napadaè. Rodiæ je uspio pobjeæi u obližnji restoran, ali je napadaè pojurio za njim i nanio mu još nekoliko rana. To je veæ èetvrti nerazjašnjini napad na Rodiæa u posljednje dvije godine.

 

 

IFEX, meðunarodna mreža 57 organizacija zaokupljenih obranom i promocijom slobode izražavanja, izdala je novi broj svog glasnika. U njemu je dio posveæen Burmi, nobelovcima koji traže oslobaðanje disidenata, poginulim novinarima u ratu u Iraku. Broj donosi i vijesti o nagradama i stipendijama, te druge zanimljivosti.

Adresa na kojoj se glasnik može èitati na engleskom, francuskom i španjolskom je: www.ifex.org. Želite li primati glasnik, javite se na adresu:communique@ifex.org

 

U Hrvatskoj je 2003. donesen cijeli paket medijskih zakona kojima se reguliralo ovo izrazito znaèajno i osjetljivo podruèje. Novo zakonodavstvo donijelo je velika i odluèujuæa rješenja kojima se odreðuje transparentnost svih podataka, od vlasnièkih do poslovnih, sprjeèavanje koncentracije, uloga i zadaci novinara, pravo javnosti i slièno.

Najznaèajnije su odluke vezane uz strukturu vlasništva, koje se mora prijaviti nadležnom ministarstvu i koje mora biti razvidno, što prije nije bio sluèaj.

Nakladnici pak moraju na vidnom mjestu objaviti tiskanu nakladu, ili doseg radio i tv postaja.

Ovi podaci znaèajni su za ukupno djelovanje medija, a transparentnost naklade je èak uvjet za èlanstvo u World Association of Newspaper.

Nažalost, veæina zakona poslana je na «popravni» ispit u Saborsku proceduru, a u prvom planu su i dalje osjetljiva pitanja samoregulacije te poštovanje etièkih naèela. Sazrelo je, izgleda, vrijeme za neko novo, odgovornije tijelo samoregulacije, nešto poput njemaèkog Presserata ili ombudsmana za medije.

Zbog toga Zaklada Konrad Adenauer, Hrvatska udruga novinskih nakladnika i ICEJ organiziraju, u suradnji s Ministarstvom kulture i Odborom za medije Hrvatskog sabora te uz potporu Hrvatskog novinarskog društva i HURIN- a,  meðunarodnu konferenciju «Hrvatski mediji u demokratskom pluralizmu: transparentnost vlasništva, Vijeæe za medije, kontrola naklada i etièka naèela», koja æe se održati 5-7. svibnja 2004. u ICEJ-u, Opatija, Nazorova 2.

            U radu konferencije æe sudjelovati domaæi i strani novinari, medijski struènjaci, predstavnici Vlade i Sabora, vlasnici i menadžeri medija.

Pozivamo Vas da o trošku organizatora sudjelujete u skupu i doprinesete njegovom uspješnom radu. Napominjemo da prijevoz do Opatije nije osiguran.

Molimo Vas, potvrdite svoje sudjelovanje na broj faxa ICEJ- a u Opatiji ( 051- 2727-46 ) ili na icej@hnd.hr.

 

 

 

 

 

 

 

 

PROGRAM

 

Prijedlog

 

 

Srijeda, 5. svibnja 2004.

 

Dolazak u Opatiju u popodnevnim satima

 

18:00                          Otvorenje meðunarodne konferencije i pozdravni govori predstavnika organizatora:

Dr. Christian Schmitz, direktor zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju;

Prof. dr. Stjepan Maloviæ, direktor ICEJ-a

 

18:30              Hrvatski mediji u demokratskom pluralizmu

Predavaè: Ante Gavranoviæ, predsjednik Udruge nakladnika novina

                       

19:15              Njemaèka iskustva i rješenja

Predavaè: Frank Priess, direktor Odjela za politièku komunikaciju u zakladi Konrad Adenauer

 

20:00              Veèera u prostorijama ICEJ-a

 

 

Èetvrtak, 6. svibnja 2004

 

I sjednica

Samoregulacija profesije

 

 

Moderator: dr. Christian Schmitz, direktor KAS-a

 

09:30             Kako njemaèki novinari doživljavaju Presserat

Predavaè: dr. Bettina Burkart, urednica, Radio Deutsche Welle

 

10: 15              Iskustva Vijeæa èasti HND- a

                        Predavaè: Gordana Grbiæ

 

11:00              Stanka za kavu

 

11:15              Moguæi hrvatski model

Predavaè: Geza Stantiæ, Vijeæe za medije HHO-a

 

12:00             Rasprava

 

13:00              Ruèak u prostorijama ICEJ-a

 

II sjednica

Vlasništvo medija

 

 

Moderator: Dragutin Luèiæ, predsjednik HND-a

 

14:30              (Ne)transparentno vlasništvo hrvatskih medija

Predavaè: prof. dr. Stjepan Maloviæ, Fakultet politièkih znanosti

 

15:15              Rasprava

 

16:30              Završetak rada

 

19:30              Zajednièka veèera u restoranu «Bevanda», Opatija

 

 

Petak, 7. svibnja 2004

 

III sjednica

Kontrola prodaje

 

 

Moderator: prof. dr. Stjepan Maloviæ

 

09:30              Kako kontrolirati prodaju novina

Predavaè: Ante Gavranoviæ, predsjednik Udruge nakladnika novina

 

10:15             Rasprava

 

11:00              Stanka za kavu

 

ZAKLJUÈNA RASPRAVA

 

11:15              Uloga medija u demokratskom pluralizmu

Predavaè: Božo Novak

 

11:45              Prijedlog izjave za javnost

 

12:00              Rasprava

 

13:00              Ruèak u ICEJ-u

 

14.00              Odlazak kuæama

Na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog  društva od 23. travnja, zakljuèeno je da je u interesu javnosti, države, te ponajprije zaposlenika Slobodne Dalmacije, da se zapoèeti proces privatizacije mora konaèno i  okonèati. Svako odgaðanje donošenja definitivne odluke o Slobodnoj Dalmaciji, znaèi produživanje agonije za njenih 1200 radnika, dovoðenje u pitanje njihovih radnih mjesta i egzistencija, ali i opstanka novine koja postoji veæ 61 godinu.
Privatizacijom Slobodne Dalmacije, u kojoj je 1993. godine izvršena nezakonita pretvorba, a što je rezultiralo velikim financijskim gubicima i pravnim dubiozama, odaslala bi se jasna poruka Europi da politika ne kani više imati ama baš ikakva utjecaja na medije. Na taj naèin Vlada bi dokazala da poštujuæi  svjetske dosege u slobodi medija,  dopušta da oni budu potpuno neutralni i ispune svoju važnu zadaæu korektora vlasti.  Èlanovi Izvršnog odbora HND-a stoga oèekuju od Vlade da u skoro vrijeme takoðer zapoène i s privatizacijom Vjesnika koji se takoðer nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji.

Za IO HND
Dragutin Luèiæ, predsjednik HND

Zagreb, 22. travnja 2004.

Od 1999. godine, svakog 22. travnja na Dan planeta Zemlje, dodjeljuje se novinarska nagrada «Velebitska degenija». Nagradu je utemeljilo Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor novinara za okoliš i agencija APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, èlan HEP grupe. Nagrada «Velebitska degenija» dodjeljuje se za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša objavljen u protekloj godini u tisku, na televiziji i na radiju.

Od 2000. godine dodjeljuju se tri ravnopravne nagrade za svaki medij posebno. Samo je prve godine bila jedinstvena nagrada za sve medije.

Povjerenstvo u kojem su predstavnici Hrvatskog novinarskog društva – Zbora novinara za okoliš, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva i APO-a te jedan ugledni znanstvenik odabire najznaèajnije novinarske radove i nagraðuje njihove autore – skulpturnom plaketom, rad kipara Stjepana Divkoviæa, diplomom i novèanim dijelom.

Na prijedlog Lidije Firšt, tadašnje predsjednice Izvršnog odbora Zbora novinara za okoliš, koja je bila i jedna od glavnih zagovornika utemeljenja nagrade, nagrada je dobila ime po Velebitskoj degeniji, endemiènoj biljci žutih cvjetova, najrjeðoj vrsti velebitske i hrvatske flore koja raste samo na Velebitu.

Uloga novinara u zaštiti okoliša iznimno je znaèajna, jer bez suradnje s novinarima nema cjelovite zaštite okoliša. Novinari aktivno utjeèu na javno mišljenje i svojim radovima osvještavaju važnost zaštite okoliša u javnosti.

Bez obzira na neosporni znaèaj struènjaka i znanstvenika iz podruèja zaštite prirode i okoliša masovni mediji i novinari nezaobilazna su karika u prenošenju toènih i relevantnih informacija o problemima prirode i okoliša.

Zbor novinara za okoliš osnovan je 1998. godine sa ciljem strukovnog okupljanja novinara koji prate podruèje zaštite okoliša te njihove edukacije.
U Zboru novinara za okoliš APO d.o.o. usluge zaštite okoliša prepoznao je partnera za utemeljenje ove ugledne i poticajne novinarske nagrade.

NAGRAÐENI 1999.-2003.

1999. godine Nina Domazet – Novi list

2000. godine Nadja Mifka Profoziæ – Novi list
  Silva Celebrini Tevšiæ – Hrvatski radio, I program
Dominik Zen – Hrvatska radio televizija, Obrazovni program

2001. godine Stipe Joliæ – Veèernji list
  Tanja Devèiæ – Hrvatski radio, II program
  Nikolina Zlatkoviæ – Htvatska radiotelevizija

2002. godine Korana Sutliæ – Jutarnji list
  Vedrana Krstiæ Ivaniševiæ – Hrvatski radio – radio Split
  Franka Joviæ – Hrvatska radiotelevizija – studio Split

2003. godine Željko Bukša – Vjesnik
  Morana Sušec – Radio 101
  Emisija dobro jutro Hrvatska

Ove godine za nagradu HND-a, Zbora novinara za okoliš, stiglo je ukupno 27 prijedloga od tog broja dva su nevažeæa jer autori nisu èlanovi HND, dakle, u konkurenciju na nagrade ušlo je 25 prijedloga od toga 8 za tisak, 9 za radio i 8 za televiziju.

U Povjerenstvu za dodjelu nagrade bili su: prof.dr. Paula Durbešiæ, predsjednica povjerenstva, Višnja Jeliæ Mück, državna tajnica za zaštitu okoliša u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva, novinari Marina Buljan, Silva Celebrini Tevšiæ, Tanja Devèiæ predsjednica IO ZNO, Mario Bošnjak i Mirjana Èerškov Klika, predstavnica agencije APO.

DOBITNICI 2004. GODINE

Lidija Gnjidiæ – Slobodna Dalmacija
Tihana Belužiæ – Radio 101
Tonæi Bonaæi – Hrvatska radiotelevizija

OBRAZLOŽENJA

U kategoriji tiska najbolji tekst objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom Svjetski ekolozi zatražili hitnu zaštitu Jadrana, novinarke Lidije Gnjidiæ.

OBRAZLOŽENJE:

Tekst Lidije Gnjidiæ tiskan u Slobodnoj Dalmaciji 12.11.2003. godine na informativan i analitièki naèin iznosi podatke koji pokazuju da je Sredozemno more iznimno ugroženo tankerskim prometom, koncentracijom stanovnika u gradovima na obali, neriješenim kanalizacijskim sustavima, balastnim vodama i transportom opasnih kemikalija. Jadran kao dio Mediterana, uski zatvoren zaljev u kome se obavlja prijevoz nafte starim tankerima i koji je ugrožen ne samo moguæim havarijama tankera, veæ i balastnim vodama kao i unošenjem stranih organizama u Jadran koji mogu poremetiti cijeli njegov eko-sustav. Moguæa globalna katastrofa potonuæem tankera pojaèala je svijest za zaštitu morskih ekosustava pa je tako WWF pozvao mediteranske zemlje meðu njima i Hrvatsku da zaštite svoja mora. Svjetski ekolozi tako su prepoznali vrijednosti koje imamo, a koje sami nedovoljno èuvamo. Struènjaci WWF oznaèili su posebno važna mjesta na Mediteranu ukljuèujuæi i naš Jadran gdje bi se striktnim plovidbenim propisima smanjio utjecaj naftnih oneèišæenja.
Lidija Gnjidiæ ovim tekstom ukazala je na moguænosti zaštite Jadrana u okviru meðunarodne suradnje i pomoæi svjetskih institucija za zaštitu okoliša.

Za najbolji rad u mediju radija proglašena je emisija Radija 101 Pisele piše autorice Tihane Belužiæ.

OBRAZLOŽENJE:

Emisija Pisele piše emitirana 30. lipnja 2003. godine, primjer je radijskog novinarstva s temom zaštite okoliša. Zanimljiva, informativna i edukativna istovremeno. Emisija govori o problemu malo poznatom u široj javnosti, rijeè je o boji izuzetno otrovnoj koja se koristi kao premaz za brodove. Tributil (3butil) kositar ima negativne uèinke na žive organizme u moru, ugrožava biološku raznolikost i ljudsko zdravlje. Emisija je emitirana uoèi prihvaæanja èlanka 46. Zakona o zaštiti prirode u Hrvatskom saboru i pomogla je prihvaæanju prijedloga o zabrani uporabe antivegetativnog premaza na brodovima i èamcima na bazi 3butil kositra.
Emisija je primjer kako se na zanimljiv i èak zabavan naèin može iznijeti problem relevantan za zaštitu okoliša i prirode, pa èak potaknuti politièare da ga ozbiljno uzmu u razmatranje i donesu prave odluke.
Tihana Belužiæ s Piselim pišama pravo je osvježenje u radio novinarstvu na temu zaštite okoliša.

Za najbolji televizijski uradak s temom zaštite okoliša izabran je prilog u emisiji Brisani prostor pod nazivom Jaružalom protiv bezakonja autora Tonæija Bonaæija.

OBRAZLOŽENJE:

Prilog je objavljen 26. lipnja 2003. godine. Autor je na duhovit i «televizièan» naèin ukazao na problem bespravne izgradnje, poigravši se èinjenicom da i zgrada Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenja nema uporabnu dozvolu i da se djelatnici tog ministarstva žale televiziji na teške uvjete rada u prostorijama bez prozora i s neuèinkovitim klima ureðajima.
Dvije teme u jednom prilogu; zaštita ljudskog zdravlja i bezakonje od kojeg nisu imune ni najviše državne institucije.
Jaružalom (hrvatska rijeè za buldožer) protiv bezakonja, primjer je mladim televizijskim novinarima kako mogu biti duhoviti i ubojiti u isto vrijeme, ali zato je potrebno imati znanje i ideju, kako gledateljima prezentirati odreðen problem u ovom prilogu prema staroj izreci od glave riba smrdi …

Informativni program HTV-a, Redakcija za nacionalne manjine, pokreæe projekt Edukacije manjinskih novinara, sukladno ugovoru HRT-a i Savjeta za nacionalne manjine o financijskoj potpori za pripremu programa na jezicima nacionalnih manjina.

 

      Edukacija manjinskih novinara, potencijalnih suradnika Redakcije za nacionalne manjine održavat æe se tijekom svibnja, lipnja i rujna 2004. U edukaciji æe sudjelovati mladi koji  poznaju jezik i kulturu Talijana, Maðara, Èeha, Slovaka, Rusina,Ukrajinaca i Srba.

 

      Uvjeti za sudjelovanje su:

·         apsolventi i završeni studenti fakulteta društvenog smjera

·         aktivno poznavanje jezika jedne od sedam nacionalnih manjina

·         znanje jednog svjetskog jezika

·         poznavanje rada na PC-u

·         komunikativnost

·         prednost kandidatima s novinarskim iskustvom

·         ne stariji od 27 godina

 

 Rok za podnošenje iskljuèivo pisane prijave sa životopisom je

03. svibnja 2004.

Prijave se šalju na adresu:

HRT, Redakcija za nacionalne manjine ( za novinarske seminare ), Prisavlje 3, Zagreb.

 

 Molimo vas da o ovome izvijestite udruge i ustanove nacionalnih manjine.

 

 S poštovanjem,

 

urednica Redakcije za nacionalne manjine        

Informativnog programa

Daniela Draštata      

 

privremeni urednik

Nikola Kristiæ

 

Uniqua, vodeæa osiguravajuæa kuæa, veæ dugo sponzorira meðukulturalne aktivnosti. Vrijednosti koje želi promovirati su kvaliteta, poštovanje, zajednica i otvorenost.Stoga i ove godine pozivamo na novinarsku radionicu u Salzburg od 7 – 14. kolovoza.

Rok za prijave je 12. lipanj.Daljnje obavijesti i prijavnica na www.uniqua-college.com

 

U Tesalonikiju se od  16. – 18. travnja održavala generalna skupština Europske federacije novinara, na kojoj je sudjelovalo i Hrvatsko novinarsko društvo, èiji je predstavnik bio Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND.

Jedan od zakljuèaka skupštine je i potreba za hitnom podrškom grèkom Savezu sindikata u vezi s politikom zapošljavanja o potpisivanja kolektivnog ugovora, koji je proglasio jednodnevni štrajk. Štrajk  su trosatnim prekidom emitiranja podržali i elektronièki grèki mediji.

Kliknite ovdje za download:
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama KZ s konaènim prijedlogom Zakona

 

travanj 2004.

KLUB ZASTUPNIKA SDP-a U SVOJ PRIJEDLOG NOVELE KAZNENOG ZAKONA UGRADIT ÆE I OVE RADIKALNE IZMJENE GLAVE XV KAZNENOG ZAKONA
 
    GLAVA XV.
 
                   Èlanak 1
         Izvršenje novèane kazne
       
        Èlanak 52.
(1) (1)   Ne bude li novèana kazna u cijelosti ili djelomièno plaæena u roku koji je ureðen presudom, naplatit æe je prisilnim putem ispostava podruènog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na èijem je podruèju prebivalište osuðenika, ili, ako osuðenik nema prebivalište na podruèju Republike Hrvatske, na èijem se podruèju nalazi sud.
(2) (2)   Ako se novèana kazna ne može ni prisilno naplatiti, sud æe je zamijeniti kaznom zatvora tako da æe jedan dnevni dohodak zamijeniti s jednim danom kazne zatvora, pri èemu kazna zatvora ne može biti dulja od šest mjeseci.
(3) (3)   Isplati li osuðenik nakon donošenja odluke o zamjeni novèane kazne kaznom zatvora dio novèane kazne, razmjerno æe se smanjiti kazna zatvora, a isplati novèanu kaznu u cijelosti, izvršenje kazne zatvora æe se obustaviti.
(4) (4)   Nakon osuðenikove smrti novèana se kazna neæe izvršiti.
 
Èlanak 2.
 U èlanku 54. stavku 6. rijeèi: po èlanku 52. stavku 3. zamjenjuju se rijeèima: po èlanku 52. stavku 2, a zarez i rijeèi: kad ta kazna zatvora nije dulja od šest mjeseci brišu se.
 
    Èlanak 3.
U èlanku 199. stavku 1. rijeèi: ili kaznom zatvora do tri mjeseca brišu se.
U stavku 2. rijeèi: ili kaznom zatvora do šest mjeseci brišu se.
 
    Èlanak 4. 
Èlanak 200. mijenja se i glasi:
(1) (1)   Tko za drugoga iznese ili pronese neku neistinitu èinjenicu koja može škoditi njegovoj èasti ili ugledu znajuæi da je neistinita, kaznit æe se novèanom kaznom do sto pedeset dnevnih dohodaka.
(2) (2)   Kaznom iz stavka 1. ovoga èlanka, kaznit æe se tko za drugoga iznese ili pronese neku èinjenicu koja može škoditi njegovoj èasti ili ugledu, a èija se istinitost ne može utvrditi.
(3) (3)   Ako su djela iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka poèinjena putem tiska, radija, televizije, pred više osoba ili na drugi naèin zbog èega je neistinita èinjenica ili èinjenica èija se istinitost ne može utvrditi postala pristupaènom veæem broju osoba, poèinitelj æe se kazniti novèanom kaznom.
(4) (4)   Dokaz istinitosti iznijete ili pronijete èinjenice iskljuèuje kazneno djelo klevete, ali ne i kazneno djelo uvrede (èlanak 199.) ako njeno postojanje proizlazi iz naèina izražavanja ili drugih okolnosti.
 
Èlanak 5.
U èlanku 201. stavku 1. iza rijeèi: novèanom kaznom dodaju se rijeèi: do sto pedeset dnevnih dohodaka, a rijeèi: ili kaznom zatvora do jedne godine brišu se.
 U stavku 2. rijeèi: kaznom zatvora od šest mjeseci do jedne godine zamjenjuju se rijeèima: novèanom kaznom.
 
    Èlanak 6.
Èlanak 203. mijenja se i glasi:
Nema kaznenog djela ako su obilježja uvrede, klevete (èlanak 200, stavak 2.) ili iznošenja osobnih ili obiteljskih prilika ostvarena u znanstvenom, književnom, umjetnièkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju službene dužnosti, politièke ili druge javne ili društvene djelatnosti, ili u novinarskom poslu, ili u obrani nekog prava ili zaštiti opravdanih interesa, a iz naèina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da se tu radi o ponašanju koje je imalo cilj naškoditi neèijoj èasti ili ugledu.
 
    Èlanak 7.
Èlanak 205. mijenja se i glasi:
(1) (1)   Presuda kojom je oglašen krivim poèinitelj kaznenog djela protiv èasti i ugleda poèinjenog putem tiska, radija, televizije ili drugog sredstva javnog priopæavanja objavit æe se  u cijelosti ili djelomièno na zahtjev ošteæenika, a o trošku poèinitelja.
(2) (2)    Sud æe u presudi odrediti naèin njenog objavljivanja pri èemu æe, uvijek kada je to moguæe, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog priopæavanja u kome je kazneno djelo poèinjeno.

 

Zbor novinara HND sudskih izvjestitelja najoštrije osuðuje napad na novinara Slobodne Dalmacije Marka Didiæa koji se zbio juèer, 7. travnja, u Splitu.
Tražimo od Ministarstva unutrašnjih poslova da poduzme energiènu akciju radi otkrivanja poèinitelja i njegova provoðenja pravosudnim tijelima, a od Državnog odvjetništva da o sluèajevima napada na novinare kao i prijetnji traže stroži kazne za poèinitelje napada.
Ujedno podsjeæamo da u nekim sluèajevima u kojima se prijetilo novinarima, a gdje su dignute optužnice ili optuženi prijedlozi, iako je od toga prošlo više od godinu, nadležni sudovi još nisu ni zakazali rasprave ili su izrekli vrlo blage kazne. Tražimo takoðer pooštrenje kazni u svim sluèajevima prijetnji i napada na novinare; jer nije rijeè samo o napadu na jednu profesiju nego i na temelje demokracije i osnovne civilizacijske zasade.

Predsjednik Zbora
sudskih izvjestitelja
Duško Miljuš

Predsjednik HND
Dragutin Luèiæ

     Na skupu dubrovaèkih novinara, održanom 26. ožujka, te u drugim prigodama, više novinara-suradnika tjednika Dubrovaèki vjesnik zatražilo je pomoæ od Hrvatskog novinarskog društva zbog èinjenice da ih je vlasnik toga lista Ivan Balentoviæ doveo pred odluku - ili da se odreknu polovice neisplaæenih honorara za 2003. godinu ili više neæe biti suradnici toga lista. Na spomenutu  skupu novinara stoga je najavljena zajednièka sudska tužba skupine honoraraca koji ne pristaju na takve "uzmi ili ostavi" uvjete.
     Istodobno, na spomenutu su skupu novinara iznesene primjedbe na, najblaže reèeno, nekulturno ponašanje vlasnika lista prema stalnim i honorarnim zaposlenicima Dubrovaèkog vjesnika. Predsjedniku Županijskoga vijeæa HND-a Vedranu Beniæu novinar Bruno Mustapiæ predao je podnesak u kojem se navode i ozbiljne prijetnje Ivana Balentoviæa samom novinaru i cijeloj obitelji Mustapiæ. O svemu tome je izviještena i PU Dubrovaèko-neretvanska, a policija je sluèaj uvrstila u redovito izvješæe za medije dana 2. travnja 2004. godine. Zbog svega navedenog, Županijsko vijeæe HND-a Dubrovaèko-neretvanske županije obavještava Izvršni odbor HND i cijelu javnosti o slijedeæem:
Pravno je i moralno neprihvatljivo tražiti od novinara, honorarnih suradnika Dubrovaèkog vjesnika da se odreknu polovice honorara za obavljeni posao, za koji su veæ odavno trebali biti isplaæeni. Povezivati takvu odluku s buduæom suradnjom u listu još je jedan ružni dubrovaèki medijski presedan.
      Takvo ponašanje, smatra se u HND-u izravan je udar i na cjelokupnu novinarsku struku i dostojanstvo novinara u Hrvatskoj i to, da sve bude još pogubnije, radi vlasnik javnog medija, kojemu bi meðu osnovnim zadaæama trebalo biti zalaganje za vladavinu prava i pravednosti. Sada kad takvi zategnuti odnosi poprimaju oblik prijetnje i životne ugroze novinara, HND upozorava da nije samo rijeè o grubom napadu na novinarsku struku nego i na teško dosegnuti nivo medijskih sloboda u Hrvatskoj kao temelja demokracije i opæeg stupnja civilizacije u Hrvatskoj.

Za Izvršni odbor HND
Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

 

UNIQUA poziva mlade novinare koji se bave gospodarstvom i kulturom na seminar u Salzburgu od 7.-14. kolovoza 2004.

Sve informacije i prijavnice dostupne na adresi:http://www.uniquagroup.com

 

U povodu sluèaja uvrštavanja anonimnog pisma meðu službene materijale Gradskog poglavarstva Dubrovnika, u kojem su iznesene uvrede i javnosti upuæena poruka da u dubrovaèkim redakcijama rade nestruèni, potkupljivi i nemoralni novinari, Županijsko vijeæe HND-a Dubrovaèke – neretvanske županije zakljuèilo je na sastanku od 26. ožujka da priopæenje dubrovaèke gradonaèelnice Dubravke Šuice o reèenom sluèaju primaju samo na znanje, jer je ocijenjeno da u biti ne predstavlja ispriku za ružan presedan u novijoj hrvatskoj politièkoj praksi. Zbog navedenog sudionici sastanka zatražili su i hitno oèitovanje Izvršnog odbora HND-a, i to zbog toga što reèeno prezentiranje anonimnog pisma na sastanku izvršne vlasti tijela gradske uprave Dubrovnika prelazi dubrovaèke okvire i izravan je napad na cijelu novinarsku struku. Izvršni odbor HND podržava zakljuèke spomenutoga sastanka kolega i podržava ih u njihovu opravdanu prosvjedu te smatra da vlasti u Dubrovniku još jednom moraju razmotriti posljedice svojega nepromišljena èina i o tome obavijestiti javnost.

 

Za IO HND

Dragutin Luce Luèiæ, predsjednik

 

Na temelju èlanka 3. Pravilnika o godišnjoj nagradi za zaštitu okoliša Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovèeva 2 i APO d.o.o.- usluge u zaštiti okoliša, Zagreb, Savska cesta 41/IV objavljuju

Natjeèaj za godišnje nagrade za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša

(po jedna nagrada za radove objavljene u tisku, na radiju i televiziji u  razdoblju od  1. ožujka 2003. godine do 29. veljaèe 2004. godine)

Nagrade dobivaju novinari za najbolje autorske radove o zaštiti okoliša objavljene u tisku, na radiju i televiziji.

Svaka nagrada sastoji se od novèanog dijela, plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje 22. travnja.

Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju:

- redakcije
- ogranci i zborovi HND
- pojedinci
- ustanove koje se bave zaštitom okoliša

Prijedloge treba dostaviti na adresu:

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
Zagreb, Perkovèeva 2
za Natjeèaj o zaštiti okoliša

Prijedloge dostaviti do 2. travnja 2004. godine

Natjecati se mogu profesionalni novinari, èlanovi HND.

Predlagaèi su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta,
VHS kasetu, odnosno audio vrpcu standardnog formata ili CD, s naznakom gdje i kada su objavljeni.

Na sastanku s ravnateljem Središnjeg ureda Porezne uprave, održanom 8. ožujka 2004. godine, dogovoreno je da æe zapoèeti rad na izmjeni spornih zakonskih odredbi o naplaæivanju doprinosa pojedinim kategorijama autora (nezaposlenim honorarnim novinarima), te da æe prijedlozi tih izmjena biti dogovarani s predstavnicima HND. Procjenjuje se da bi do usvajanja izmjena ovih zakonskih odredbi moglo doæi u srpnju ove godine.

Dotad bi se izvršenja rješenja o plaæanju doprinosa unatrag od 1. sijeènja 2003. godine odgaðala sve do konaènog rješenja.

Svi nezaposleni honorarni novinari kojima stignu rješenja ili uplatnice za uplatu doprinosa unatrag od 1. sijeènja 2003. godine neka pošalju kopije tih rješenja i uplatnica u HND, kao što piše na web stranicama HND-a u ranije objavljenom Pozivu nezaposlenim honorarcima.

Ivica Grèar

potpredsjednik Ogranka slobodnih novinara

Na sastanku s ravnateljem Središnjeg ureda Porezne uprave, održanom 8. ožujka 2004. godine, dogovoreno je da æe zapoèeti rad na izmjeni spornih zakonskih odredbi o naplaæivanju doprinosa pojedinim kategorijama autora (nezaposlenim honorarnim novinarima), te da æe prijedlozi tih izmjena biti dogovarani s predstavnicima HND. Procjenjuje se da bi do usvajanja izmjena ovih zakonskih odredbi moglo doæi u srpnju ove godine.

Dotad bi se izvršenja rješenja o plaæanju doprinosa unatrag od 1. sijeènja 2003. godine odgaðala sve do konaènog rješenja.

Svi nezaposleni honorarni novinari kojima stignu rješenja ili uplatnice za uplatu doprinosa unatrag od 1. sijeènja 2003. godine neka pošalju kopije tih rješenja i uplatnica u HND, kao što piše na web stranicama HND-a u ranije objavljenom Pozivu nezaposlenim honorarcima.

Ivica Grèar

potpredsjednik Ogranka slobodnih novinara

Zbog javne prozivke dijela novinara od Ministarstva zdravstva i ministra Andrije Hebranga Vijeæe èasti Hrvatskog novinarskog društva zahtijeva na uvid navodne ugovore koje je to Ministarstvo, kako se tvrdi, sklopilo s novinarima, kao i one ugovore koje su sklopile vlade od 1991. godine, kako bi temeljem èlanka 41. stavka 3. Statuta Hrvatskog novinarskog društva moglo pokrenuti postupak, ukoliko se pokaže potrebnim.

Ukoliko Ministarstvo zdravstva ne dostavi ugovore, zatražit æemo odgovornost Ministarstva zdravstva i ministra Andrije Hebranga zbog vrijeðanja novinarske profesije.

za Vijeæe èasti HND

Gordana Grbiæ, predsjednica

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112