Ukupno: 2017

Obrana novinarskih standarda
Novinarke i novinari upozoravaju na opasnosti socijalnoga dampinga na teret demokratskog oblikovanja javnog mišljenja
Novinarke i novinari iz više srednjoeuropskih zemalja zakljuèili su na sastanku u Berlinu kako «socijalni damping koji primjenjuju izdavaèi smatraju nedemokratskim pokušajima da se smanje profesionalni i socijalni standardi za novinarski rad».
Srednjoeuropska grupa novinara - ZeuG (koja broji više od 70.000 novinara, a ogranak je Europske federacije novinara) - utvrdila je radikalno smanjivanje zaposlenih te ozbiljno smanjivanja plaæa i honorara, uvoðenje duljeg radnog vremena i pokušaje uvoðenja spolne diskriminacije na štetu novinarske kvalitete u redakcijama Njemaèke, Austrije i Švicarske. Istodobno te iste medijske kuæe troše milijune eura kako bi kupovali nakladnièke kuæe i radiopostaje ili izdali nove naslove u zemljama jugoistoène Europe. Ta nemilosrdna strategija usmjerena iskljuèivo na poveæanje dobiti ozbiljno ugrožava kvalitetno novinarstvo i ukupnu kvalitetu informiranja u zemljama proširene Europe.
Srednjoeuropska grupa novinara izvijestila je na svom godišnjem sastanku u Berlinu o prvim rezultatima projekta «Novinarstvo u europskim tranzicijskim zemljama. Kao dopuna ranije studije «Eastern Empires» (Istoèni imperiji) koju je izradila Europska federacija novinara, a odnosi se na vlasništvo medija u srednjoj i istoènoj Europi, nova analiza konstatira manjkave profesionalne i socijalne standarde kolega i kolegica u tim zemljama. Pod takvim uvjetima mediji ne mogu supstancijalno pridonositi demokratskom diskursu - upozoravaju novinari i novinarke i slobodni novinari iz Švicarske, Njemaèke, Austrije, Èeške i Hrvatske. Ovako bezobzirna globalizacija prijeti opadanju publicistièke razine. U tom smislu ZeuG vrlo oštro kritizira i prisutne tendencije pojedinih država da u pripremi UN- svjetskog summita o informacijskom društvu dosadašnje standarde novinarskoga rada i, kroz to, osnovno pravo na slobodno izražavanje, snažno potisnu. Èlanovi ZeuG-a æe se boriti za pravo na medijsku kvalitetu, a suprotstavljati bezobzirnoj medijskoj ekspanziji, koja narušava standarde novinarske profesionalnosti.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra da se Programska pravila za nakladnike elektronièkih medija za praæenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor, što ih je za saborsku raspravu predložio Odbor za ustav, poslovnik i politièki sustav, ne smiju odnositi na komercijalne televizijske i radijske postaje s nacionalnom koncesijom nego iskljuèivo na HRT kao javni mediji!
Takav stav HND temelji na Zakonu o elektronièkim medijima, pravilima važeæima u zemljama Europske unije, te na uvidu u bitnu razliku izmeðu javnih i komercijalnih medija. Komercijalni elektronièki mediji s nacionalnom koncesijom obvezni su striktno poštovati opæe odredbe i odredbe o plaæenoj izbornoj promidžbi iz Pravila o postupanju elektronièkih medija s nacionalnom koncesijom tijekom izborne promidžbe, koje HND ocjenjuje posve prihvatljivima..

Za HND
Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

Kliknite ovdje za download
Prijedlog Zakona o medijima

travanj 2004.

FAKULTET POLITIÈKIH ZNANOSTI
SVEUÈILIŠTA U ZAGREBU

r a s p i s u j e

N A T J E È A J
za upis studenata treæe generacije u studij novinarstva za doškolovanje
u akad. god. 2003./2004.

Fakultet politièkih znanosti upisat æe 60 izvanrednih studenata u studij novinarstva u III. studijsku godinu (studij za stjecanje VSS i struèni naziv diplomirani novinar, III. i IV. god.)

Za upis u studij mogu se prijaviti pristupnici koji su završili najmanje dvije godine dodiplomskog studija s najmanje 3 godine prakse na novinarskim poslovima ili na poslovima odnosa s javnošæu.

Svi pristupnici dužni su pristupiti razredbenom postupku.

Prijave se podnose u Studentsku referadu FPZ do 15. listopada 2003.

Razredbeni postupak održat æe se 15. listopada 2003.

Uz prijavu za upis na obrascu koji se nabavlja na Fakultetu pristupnici su dužni priložiti:

1) potvrdu visokog uèilišta o završene najmanje dvije godine dosadašnjeg studija te potvrdu o položenim ispitima i svjedodžbe o završenoj srednjoj školi
2) potvrdu o najmanje 3 godine iskustva na novinarskim poslovima ili poslovima odnosa s javnošæu
3) rodni list
4) fotokopiju domovnice s originalom na uvid
5) uplatnicu za troškove razredbenog postupka na iznos 250,00 kn na žiro raèun Fakulteta politièkih znanosti kod Zagrebaèke banke broj 2360000-1101217644
Za dodatne informacije obratiti se u Studentsku referadu Fakulteta tel. 46 55 490.

RAZREDBENI POSTUPAK

Razredbeni postupak sadrži:

A)  TEST ZNANJA:
1) Hrvatski jezik i književnost  20 pitanja = maximalno 200 bodova
2) Povijest + Politika igospodarstvo 20 pitanja = maximalno 200 bodova
3) Test opæe kulture   20 pitanja = maximalno 200 bodova

B) OCJENA NOVINARSKOG OPUSA:
od 0 do maksimalno 200 bodova
(prosuðuje troèlano povjerenstvo, pristupnici pri prijavi predaju popis svojih radova)

C) SREDNJOŠKOLSKI USPJEH

 prosjek 5,00 200 bodova

- Ukupno maksimalno 1000 bodova
- Nema praga

Školarina iznosi 5.000,00 kn šk.god.

Prije toga, još polovicom lipnja, Hrvatski je sabor usvojio dugo najavljivane izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a neskrivena zakonodavèeva intencija ulaska u složeni proces mijenjanja navedenog zakona, izmeðu ostalog, bilo je olakšavanje osnivanja dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao i dodatno buðenje interesa poslodavaca, sindikata i cehovskih udruga za dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
 Više nego uspješan poèetak rada obveznih mirovinskih fondova u drugom stupu, «prijateljske» zakonske promjene te bitno poveæanje tržišnih sudionika i najveæim bi skepticima bili dostatna najava pravoga procvata dosad nedostatno razvijenoga treæeg stupa mirovinskog osiguranja. Nažalost, po svemu sudeæi, broj osiguranika u treæemu stupu u nadolazeæim bi godinama mogao, pod uvjetom da ne uslijede ozbiljniji zahvati u zakonodavstvu, ponajprije poreznom, rasti po stopama ispod svih oèekivanja.
 Takvu tezu u dobroj mjeri potvrðuju konkretni podaci o broju èlanova (donedavna jedinoga) Raiffeisen dobrovoljnoga mirovinskog fonda (Raiffeisen DMF). U taj se fond od osnivanja, 06. kolovoza 2002., do kraja iste godine uèlanilo ukupno 1.345 osiguranika. Po posljednjim podacima, Raiffeisen DMF je na dan 31. kolovoza 2003. imao ukupno 3.283 èlana. Meðutim, primjetno je da je od poèetka ove godine mjeseèni priljev èlanova u taj fond pao s 351 èlanova u ožujuku na oko 150 novih èlanova u srpnju i kolovozu. Odnosno, mjeseèna stopa prirasta èlanova u jedini dobrovoljni mirovinski fond od poèetka godine pala je s oko 20 posto (u sijeènju) na nešto više od 5 posto (u kolovozu).
  Nažalost, ti podaci ukazuju da su na dobrovoljnu mirovinsku štednju upuæeni samo malobrojni imuæniji hrvatski graðani, kojima osigurana materijalna egzistencija dopušta mjeseèna izdvajanja s ciljem osiguranja socijalno zbrinute starosti, tj. nekoliko postotaka stanovništva koji, s obzirom na visinu svojih redovitih primanja, uopæe mogu razmišljati u vremenskom horizontu od 10, 15 ili 20 godina. 
 Dakle, «kapilarni» ili «maloprodajni» rast dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvata veæ je danas dosegao svoj plafon, pa država veæ mora poèeti razmišljati o novim zakonskim rješenjima koje bi znaèajnije potaknule pojedince i njihove poslodavce da sve više preuzimaju brigu za svoju starost. Takva rješenja, sudeæi po iskustvima razvijenih zemalja, ali i usporedivih tranzicijskih zemalja koje su ušle u mirovinsku reformu prije Hrvatske, poglavito leže u sferi poreznog zakonodavstva.
 Prije no što to detaljnije elaboriramo, podsjetimo se što je to, zapravo, dobrovoljno mirovinsko osiguranje?
 Za razliku od drugog stupa mirovinskog osiguranja, u kojem se jedna èetvrtina dosadašnjeg mirovinskog doprinosa preusmjerava na osobne raèune osiguranika otvorene u novoutemeljenim obveznim mirovinskim fondovima, treæi stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju koju osiguranik može koristiti tek nakon ugovorenog stjecanja prava na mirovinsko davanje, a hrvatski zakoni dopuštaju da se to može ostvariti veæ nakon navršene pedesete godine života.
 Najveæa atraktivnost dobrovoljne mirovinske štednje leži u zakonski propisanome državnom poticaju od 25 posto na štedne uloge do maksimalnog iznosa od 5 tisuæa kuna na godinu, tako da osiguranik u treæem stupu može "zaraditi" maksimalan poticaj od 1.250 kuna na godinu, dakle, potpuno isto kao i kod štednje u stambenim štedionicama.
 Druga velika pogodnost dobrovoljne mirovinske štednje je što uplaæeni doprinosi smanjuju poreznu osnovicu osiguranika, buduæi da se (po trenutaènim odredbama Zakona o porezu na dohodak) neoporezivi dio dohotka uveæava za iznos uplaæenog doprinosa, i to najviše do 1.050 kuna mjeseèno, odnosno 12.600 kuna godišnje.
 Donedavna se smatralo da su upravo te dvije pogodnosti, a naroèito navedeni državni poticaj, biti glavno jamstvo brzoga rasta broja osiguranika i iznosa dobrovoljne mirovinske štednje u treæem stupu, kamo se, po tim predviðanjima, trebao preusmjeriti veliki udjel u depozitima hrvatskih graðana položenih u domaæim i inozemnim bankama.
 Nažalost, to se dosad nije dogodilo, iako su provedene izmjene i dopune zakona bitno pojednostavile funkcioniranje treæeg stupa i olakšale osnivanje novih dobrovoljnih fondova.
 Ponajprije, èak tri zakonske izmjene bitno æe pridonijeti širenju kruga potencijalnih osiguranika u treæem stupu: prvo, minimalni broj èlanova pojedinog dobrovoljnog fonda smanjen s dvije tisuæe na dvjesta; drugo, meðu osnivaèe, odnosno sponzore dobrovoljnih fondova, pored sindikata i poslodavaca, uvrštene su i udruge samostalnih djelatnosti (poput Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske javnobilježnièke komore i drugih); i treæe, èlanom dobrovoljnog fonda ubuduæe može postati i svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj, bez obzira na dob (dosad je uvjet bila punoljetnost).
 Nadalje, novim zakonskim rješenjem osnivaèi dobrovoljnih mirovinskih društava više neæe morati prethodno osnivati mirovinska osiguravajuæa društva, veæ æe potencijalnim èlanovima moæi izravno ponuditi ukljuèivanje u neki od dobrovoljnih fondova u svom portfelju, zasnovanih na razlièitim naèelima ulaganja (primjerice, rizièniji fondovi veæi dio svoje imovine ulažu u dionice, a konzervativniji u obveznice).
 Odlukom Sabora bitno su liberalizirana i postojeæa investicijska ogranièenja koja vrijede za ulaganje imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ponajprije, i obveznim i dobrovoljnim fondovima otvara se moguænost zakljuèivanja repo poslova (povratne kupnje vrijednosnica) i terminskih ugovora, ali jedino sa svrhom zaštite imovine mirovinskih fondova. Osim toga, limit ulaganja dobrovoljnih fondova u inozemnu financijsku imovinu poveæan je s 15 na 20 posto imovine fonda. Osim toga, zakonodavac je dobrovoljnim fondovima potpuno ukinuo ogranièenja ulaganja koja i nadalje vrijede za obvezne fondove, èime se dobrovoljnim fondovima omoguæuje slobodnije ulaganje imovine, a sve u svrhu poticanja razvoja dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj.  
 Na kraju, uzela se u obzir i dosadašnja nedostatna profitabilnost dobrovoljnih mirovinskih društava za njihove osnivaèe, nametnuta zakonom, pa su skinuti svi limiti glede visine naknade za pokriæe troškova dobrovoljnih mirovinskih društava. Ipak, buduæi da æe se te naknade ubuduæe utvrðivati statutom dobrovoljnih fondova, koje po Zakonu potvrðuje Hagena, ta nadzorna institucija na raspolaganju ima dovoljno instrumenata da sprijeèi svako pretjerivanje u tom pogledu.
 Zbog èega se smatra da ni navedene poticajne zakonske izmjene neæe bitnije pridonijeti razvoju dobrovoljne mirovinske štednje u Hrvatskoj?
 U prvome redu, sva svjetska iskustva pokazala su da je do bržega razvoja razlièitih oblika dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja došlo iskljuèivo u onim zemljama u kojima su na uplatu doprinosa za dobrovoljno osiguranje svojih radnika bili stimulirani njihovi poslodavci. A najuèinkovitiji mehanizam koji pokreæe poslodavce na akciju u tom su sluèaju porezni poticaji.
 Na ovom mjestu moramo istaæi kako naše porezne vlasti priznaju porezne olakšice iskljuèivo fizièkim osobama-èlanovima dobrovoljnih mirovinskih fondova, buduæi da u poreznu osnovicu, izmeðu drugih kategorija osiguranja, ne ulazi uplata dobrovoljne mirovinske štednje u iznosu do 1.050 kuna mjeseèno.
 Meðutim, naš porezni sustav ne predviða prilikom isplata premija za dobrovoljno mirovinsko osiguranje nikakve olakšice za poslodavce. Kako danas stvari stoje, svaka uplata doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje koju bi poslodavac platio za svoje radnike, u poreznome smislu, predstavlja isplatu plaæe radniku. A na takve isplate poslodavac je dužan obraèunati i ustegnuti obvezne doprinose iz plaæe i na plaæu. Èak i u sluèaju kada bi radnik pritom koristio osobnu olakšicu u plaæanju poreza na dohodak (pa bi, dakle, ta isplata bila osloboðenja davanja po osnovu poreza i prireza na dohodak), poslodavac bi na uplaæenih 100 kuna dobrovoljnog mirovinskog osiguranja imao trošak od 146,50 kuna. Dakle, u trenutaènim uvjetima hrvatski je poslodavac potpuno demotiviran od svake pomisli da svojim zaposlenicima kroz proces kolektivnog pregovoranja ponudi uplaæivanje doborovoljnoga mirovinskog osiguranja.
 Upravo u svrhu analize utjecaja poreznog tretmana na razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena), regulator i supervizor domaæega mirovinskog tržišta, u suradnji s amerièkom državnom Agencijom za meðunarodni razvoj (USAID), inicirala izradu struène studije pod nazivom "Porezna politika i dobrovoljni mirovinski fondovi". Ta je studija upravo dovršena i upuæena na razmatranje nadležnim tijelima hrvatske Vlade.
 Kako doznajemo, od više modela poreznih poticaja dobrovoljnom mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj, koje analizira i razmatra ta studija, najviše je izgleda dobila varijanta koja predlaže da se u okviru postojeæega Zakona o porezu na dohodak regulira mjeseèni, odnosno godišnji iznos kojeg bi poslodavac može po osnovi namjenske dobrovoljne mirovinske štednje uplatiti za svog zaposlenika s kojim ima zakljuèen ugovor o radu, a koji se ne bi smatrao primitkom, pa kao takav ne bi ni bio ukljuèen u plaæu radnika.
 Iako je prerano donositi bilo kakve zakljuèke, pogotovo s obzirom da prethodni, još nedovršeni krug izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak traje veæ više od godine dana, valja oèekivati da æe hrvatska Vlada i nadležno Ministarstvo financija predložene izmjene poreznoga sustava uzeti u hitan postupak.

Dražen Rajkoviæ, HAGENA 

 

RAZGOVOR: dr. Dragan Kovaèeviæ, ravnatelj Hagene

Dobrovoljna mirovinska štednja vrlo je atraktivan financijski proizvod

 Voditelj (u pozadini), kao u kvizu «Tko želi postati milijunaš?», postavlja pitanje anonimnom, «malom» èovjeku «iz naroda»: «Znate li kako možete poveæati svoju mirovinu?» Sat nesmiljeno otkucava, natjecatelj se vrpolji i preznojava, da bi se na kraju odluèio iskoristiti jocker «SOS telefon». Nakon poziva, s druge strane slušalice odjekuje samouvjeren odgovor: «Znam, treæi stup!»
 Scenarij je to TV spota koji se otprije nekoliko tjedana vrti na hrvatskim televizijskim postajama, a u sklopu javne edukativne kampanje o treæem, dobrovoljnom stupu mirovinskoga osiguranja, koju, u ime hrvatske Vlade, provodi Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena).
 Dr. Dragan Kovaèeviæ, ravnatelj Hagene, objašnjava zbog èega se s kampanjom o treæem stupu poèelo baš sada:
- Edukativnu kampanju o treæem stupu novoga sustava mirovinskog osiguranja Hagena je namjeravala zapoèeti odmah nakon što je bilo bjelodano da su obvezni mirovinski fondovi u drugome stupu tijekom 2002. poèeli besprijekorno funkcionirati. Uspješnu lanjsku edukativnu kampanju potvrðuje podatak da je svoj obvezni mirovinski fond u 2002. dragovoljno odabralo èak 81,54 posto od ukupno uèlanjenih 938 tisuæa osiguranika. Ipak, da bismo bili uèinkoviti i informirali što veæi broj potencijalnih osiguranika o svim pogodnostima koje im pruža treæi stup mirovinskog osiguranja, poèetak kampanje bio je odgoðen do stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kojima je zakonodavac znatno proširio krug potencijalnih osiguranika i pojednostavio osnivanje i funkcioniranje dobrovoljnih mirovinskih fondova.
 U èemu se sastoje pogodnosti koje sadašnji i buduæi èlanovi fondova u treæem stupu mogu oèekivati od dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja detljno objašnjava Kovaèeviæ:
- Dobrovoljno mirovinsko osiguranje definitivno je vrlo atraktivan proizvod na domaæem financijskom tržištu i u buduænosti æe sve više dobivati na važnosti i u obuhvatu meðu našim graðanima s izraženom brigom za socijalno zbrinjavanje vlastite starosti. Naravno, takav stav ponajprije temeljim na državnom poticaju od 25 posto na dobrovoljnu mirovinsku štednju do 5 tisuæa kuna godišnje, te na poreznim olakšicama za fizièke osobe koje uplaæuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Poveæanom interesu graðana za dobrovoljnu mirovinsku štednju svakako æe pridonijeti i èinjenica što je nedavnim izmjenama i dopunama zakona omoguæeno da èlanovi fondova u treæemu stupu postanu i maloljetne osobe s prebivalištem u Hrvatskoj, a minimalan broj èlanova pojedinog fonda sada je samo dvjesto, što bi trebalo pospješiti osnivanje zatvorenih fondova za zaposlenike pojedinih kompanija, èlanove pojedinih sindikata ili cehovskih udruženja.
 Ipak, primjetno je da su, suprotno svjetskoj praksi, velike hrvatske kompanije i sindikalne središnjice vrlo rezervirane u svom angažmanu u ulozi osnivaèa zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Kovaèeviæ pokušava objasniti zašto su na tom podruèju hrvatska iskustva tako siromašna:
- Sve europske zemlje koje su posljednjih godina provodile mirovinsku reformu, bez iznimke su donijele zakonska rješenja koja stimuliraju štednju stanovnika u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ti fondovi mogu biti otvorenog tipa, za sve graðane, a mogu biti i zaposlenièki, pri èemu postoji obvezno i neobvezno uèlanjivanje radnika pojedinih kompanija ili cijelih grana industrije. U svim zemljama èije smo mirovinske modele prouèavali, zakonodavac je iskazao namjeru oslobaðanja poslodavaca od plaæanja poreza na uplate u dobrovoljne mirovinske fondove za svoje zaposlenike.   
 Nažalost, kako je mirovinska štednja u Hrvatskoj poznata tek odnedavna, povoljniji porezni tretman poslodavaca još nije došao na dnevni red, pa smatramo da je sada prava prilika da se o tome otvori šira rasprava.
 Naime, po nekim optimistièkim procjenama, u sljedeæih deset godina bi dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem trebalo biti obuhvaæeno barem 10 posto obvezno osiguranih osoba. Takav cilj u okolnosti postojanja velikog broja èesto interesno suprotstavljenih sindikalnih središnjica neæe biti moguæe ostvariti bez znaèajnijeg sudjelovanja poslodavaca. Stoga se razrada cjelovitog i konzistentnog sustava poreznih olakšica za poslodavce u sluèaju uplata premija doborovoljnog mirovinskog osiguranja za njihove zaposlenike èini nužnom.
 Hagena je, uz pomoæ vanjskih financijskih i poreznih struènjaka, veæ razradila model poreznih olakšica za poslodavce koji ne remeti postojeæi porezni sustav, jednostavan je za provedbu i ne zahtijeva dodatna sredstva iz državnog proraèuna.
 Smatramo da bi propisivanje maksimalnog iznosa mjeseène premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje koju poslodavac uplaæuje za svoje radnike, a koji se ne bi smatrao primitkom temeljem odredbi Zakona o porezu na dohodak, bio optimalni model poreznih olakšica u cilju poticanja dobrovoljne mirovinske štednje. Vjerujemo da æemo u takvim razmišljanjima naiæi na potporu hrvatske Vlade - zakljuèuje Kovaèeviæ.    

STRANA ISKUSTVA S TREÆIM STUPOM

Maðarska ima 1,2 milijuna èlanova dobrovoljnih mirovinskih fondova
Kada se razmatraju inozemna iskustva s treæim, dobrovoljnim stupom mirovinskoga osiguranja, svakako se mora poèeti s Maðarskom, koja je kao prva meðu europskim tranzicijskim zemljama pokrenula i provela mirovinsku reformu.
 Zapravo, u Maðarskoj su dobrovoljni mirovinski fondovi poèeli s radom još 1994., dok je drugi stup pokrenut tek èetiri godine kasnije, 1998. Rast oba nova stupa mirovinskog osiguranja kod naših sjevernih susjeda bio je izuzetno snažan. Krajem 2001. dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 1,15 milijuna èlanova i ukupnu neto imovinu vrijednu 1,2 milijarde eura. Veæ krajem prošle godine broj èlanova narastao je na 1,18 milijuna, dok je njihova ukupna imovina narasla na oko 1,4 milijarde eura. Za usporedbu, krajem 2001. maðarski obvezni mirovinski fondovi brojali su 2,25 milijuna èlanova, a njihova ukupna neto imovina dostigla je 1,17 milijardi eura.
 Podsjetimo, Maðarska ima puno brojnije stanovništvo od Hrvatske (10,3 naprama 4,4 milijuna), a sukladno tome veæi im je i broj zaposlenih (3,8 naprama 1,36 milijuna). I dok je Hrvatska sa sadašnjih više od milijun èlanova obveznih mirovinskih fondova, u relativnom odnosu, mjerenom prema broju zaposlenih, nadmašila Maðarsku, iz sadašnje perspektive se èini da æemo vrlo teško dostiæi njihove relativne brojeve èlanova fondova u treæemu stupu.
 Naime, u Maðarskoj je u obvezne mirovinske fondove uèlanjeno 55 posto, a u dobrovoljne fondove 30 posto radno aktivnoga stanovništva. Kada bi u Hrvatskoj dostigli taj odnos, u dobrovoljne fondove bilo bi uèlanjeno oko 570 tisuæa osiguranika. Meðutim, po najnovijim, inaèe optimistiènim procjenama hrvatske Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, bili bismo vrlo zadovoljni da se u fondove treæega stupa u sljedeæih deset godina dobrovoljno uèlani približno 10 posto obveznih osiguranika (što bi danas iznosilo 136 tisuæa èlanova). U stvarnosti, Hrvatska tek ima jedan dobrovoljni mirovinski fond s tek nešto više od tri tisuæe èlanova.
 Zašto je Maðarska poluèila takav uspjeh u treæem stupu? Kratak i jasan odgovor bi bio: zbog poreznih olakšica. Iako i Maðarska, poput Hrvatske, daje porezne olakšice osiguranicima koji sami uplaæuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (od porezne osnovice odbija se 30 posto doprinosa od najviše 100.000 HUF/390 EUR godišnje), glavni je «štos» u poreznim olakšicama za poslodavca. Naime, po zakonu poslodavac uplatu doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ako se na to odluèi, mora ponuditi svim zaposlenicima, ali ga zato država oslobaða plaæanja svih poreza i doprinosa na uplatu dobrovoljne mirovinske štednje do visine minimalne plaæe po zaposleniku!
 Naravno, rijetko koja tvrtka iskorištava taj maksimum, ali prosjeèna mjeseèna uplata po zaposleniku u treæi stup u Maðarskoj doseže oko 5 posto bruto plaæe (za razliku od drugog stupa, u kojem je zakonom propisana stopa izdvajanja 6 posto od bruto plaæe).
 Što se tièe broja dobrovoljnih mirovinskih fondova, u Maðarskoj se zbila dramatièna tržišna koncentracija: najveæi broj fondova (270) dosegnut je 1996., da bi taj broj krajem 2000. pao na 120, krajem 2001. na 101, a krajem 2002. na «samo» 82 fonda. Od tog broja, osnivaèi sedam fondova su banke, pet osiguravatelji, a preostalih 70 poslodavci. Od ugašenih fondova, samo je jednom fondu oduzeto odobrenje za rad, dok su ostali fondovi «nestali» kroz procese preuzimanja ili spajanja. Od postojeæih fondova, u pet najveæih fondova skoncentrirano je 50 posto ukupnog broja èlanova, a oni kontroliraju i 43 posto ukupne imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova.
 Slovaèka, koja namjerava uvesti drugi stup mirovinskoga osiguranja na poèetku 2004., još od 1996. ima treæi stup, u sklopu kojega djeluju èetiri mirovinska osiguravajuæa društva. Svi dobrovoljni fondovi kojima upravljaju ta društva, a veæinom je rijeè o mirovinskim programima pod pokroviteljstvom poslodavaca, krajem 2002. imali su 457.430 èlanova, a njihova ukupna imovina dostigla je oko 9 milijardi SKR (ili oko 216 milijuna eura). Temeljem slovaèkih zakona, predviðene su vrlo izdašne porezne olakšice i za poslodavce i za zaposlenike.
 U Poljskoj su na kraju 2002. ukupno 23 mirovinska ili investicijska društva upravljala s ukupno 182 dobrovoljna mirovinska fonda (koji se tamo zovu mirovinski programi poslodavaca). U razlièite dobrovoljne mirovinske programe, koji su pokrenuti 1999., na kraju lanjske godine bilo je ukljuèeno ukupno 81.219 osiguranika, ali od toga njih 49.298 bili su èlanovi nekog od mirovinskih fondova poslodavaca, dok su ostalima poslodavci uplaæivali doprinose kao premije životnih osiguranja, odnosno kao pologe u investicijske fondove. Iznos mirovinskog doprinosa koje poslodavci mjeseèno uplaæuju za zaposlenike varira izmeðu 1 i 7 posto od bruto plaæe. Od poèetka 1999. do kraja 2002. poslodavci su u dobrovoljne mirovinske programe svojih zaposlenika uplatili ukupno 278 milijuna PZL (oko 70 milijuna eura), što pokazuje da je u Poljskoj treæi stup mirovinskog osiguranja još slabo razvijen.          

Prema prijedlozima HND precizirat æe se èlanci Zakona koji govore o službenoj tajni, a ujedno æe Ministarstvo konaèno pokrenuti postupak za izmjenu Zakona o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. godine, po kojem bi, kad bi se primjenjivao, bilo utuživo objavljivanje svake informacije u posjedu javne vlasti. Kao nedopušteno ogranièavanje dostupnosti informacija HND insistira na pravu na uporabi tehnièkih pomagala u praæenju sudskih rasprava.
HND je predložio da se sadašnja formulacija o zaštiti privatnosti zamijeni onom iz važeæeg Zakona o javnom priopæavanju jer iz prijedloga proizlazi da se o osobama koji obavljaju javnu službu ili dužnost mogu objaviti samo informacije vezane uz javnu službu ili dužnost koje obavljaju. Tako formuliranim èlankom prekomjerno je zaštiæena privatnost državnih dužnosnika, odnosno politièara.
HND, takoðer insistira na ukidanju ili ublažavanju predloženih odredbi o zaštiti izvora informiranja, te zahtjeva brisanje odreðenih predloženih stavaka Zakona. Ministarstvo je prihvatilo i sugestiju da se u novi Zakon, kao krovni akt koji odreðuje djelovanje medija, uvrste i odredbe o ogranièenju koncentracije vlasništva nad elektronièkim medijima iz Zakona o elektronskim medijima.
Hrvatsko novinarsko društvo oèekuje da æe njegovi predstavnici, u skladu s dosadašnjim dobrim obièajima, biti pozivani na sjednice nadležnih saborskih odbora prije nego li se prijedlog Zakona pojavi pred sabornicima.

Za HND
Gojko Marinkoviæ, potpredsjednik

Predsjedniku Hrvatskog sabora
gospodinu Zlatku Tomèiæu
Predsjedniku saborskog Odbora za
informiranje, informatizaciju i medije
gospodinu Luki Roiæu

Poštovani,
Hrvatski sabor do danas nije izabrao Vijeæe HRT-a, blokirao je  provoðenje Zakona o HRT-u, koji je donio prije sedam mjeseci, te je tako onemoguæio i izravno ugrozio pretvaranje HRT-a u instituciju javnog dobra.
Zakonska obveza Vijeæa je naime to da bira odnosno imenuje glavnog ravnatelja HRT-a, ravnatelje poslovnih jedinica, glavne urednike informativnog programa i direktore programa HR odnosno HTV-a te da odobrava i nadzire programsku orijentaciju HRT-a.
Buduæi da nije izabrano Vijeæe, HRT danas funkcionira ilegalno.
Privremenost svih rukovodeæih i urednièko-novinarskih kadrova rezultira padom profesionalnih standarda, privatizacijom posebno u Informativnom programu, klijentelizmom i nemoguænošæu uspostave linije programske i poslovne odgovornosti.
HRT se tako našla u situaciji u kojoj se ne može sustavno, organizirano i dugoroèno nositi s izazovima buduænosti, pa  i inaèe dobrodošlom konkurencijom uoèi skorog izbora koncesionara za 3. nacionalnu tv mrežu.
Vlasnik HRT-a stavlja tako tu Kuæu u neravnopravni položaj.
Zapanjujuæa je èinjenica da je Sabor takvim odnosom prema izboru Vijeæa HRT-a doveo u pitanje i legalitet predstojeæih parlamentarnih izbora, jer Vijeæe HRT-a ima posve odreðene zakonske obveze u praæenju predizborne kampanje i poštivanju strogih medijskih pravila koja smo prihvatili podnošenjem zahtjeva za èlanstvo u Europsku uniju.
Ponovno upozoravamo hrvatsku i meðunarodnu javnost na alarmantno stanje u HRT-u, a Sabor pozivamo na provoðenje zakona o HRT-u.

za Zbor novinara HND
elektronièkih medija Forum 21   
Luka Mitroviæ, predsjednik  
  

za Ogranak HND - HTV
 Velimir Ðuretiæ, predsjednik

HRTL je koncesiju dobio izmeðu sedam kandidata na današnjoj sjednici Vijeæa za radio i televiziju održanoj u zagrebaèkom hotelu Opera.

Za dobivanje koncesije bilo je potrebno pet od devet glasova èlanova Vijeæa, što je tvrtki HRTL uspjelo u drugom krugu glasovanja u kojem im je konkurirala TV Moslavina koja je dobila dva glasa. Dva glasaèka listiæa bila su prazna.

Osim ta dva ponuðaèa, od sedam konkurenata glas je u prvom krugu dobila jedino tvrtka Rovita koju su osnovali Tvornica duhana Rovinj, Hrvatski telekom i jedna od najmoænijih svjetskih medijskih kompanija "News Corporation" Roberta Murdocka.

Televizijska koncesija na državnoj razini, koju je do sada koristio treæi program HTV-a, dodijeljena je na 10 godina uz godišnju naknadu od 300 tisuæa kuna i 100 tisuæa kuna za korištenje frekvencije.

Po rijeèima èlana Uprave HRTL-a Dobrivoja Kebera, televizija HRTL æe za šest mjeseci poèeti s emitiranjem "zabavnog i veselog programa", s dosta domaæeg sadržaja na kojem su, kako tvrdi, veæ poèeli raditi.

Izrazivši zadovoljstvo zbog dobivanja koncesije, Keber je rekao kako se nisu nadali da æe iz utrke tako brzo ispasti jaki konkurenti poput skandinavskog SBS-a ili tvrtke Rovita, iza koje je stajao britanski medijski magnat Murdock.

"Jako smo sretni što smo u Hrvatskoj i ono što možemo obeæati je da æe ovo biti televizija s hrvatskim programom namijenjena hrvatskim gledateljima", kazao je direktor RTL-a za Njemaèku Hans Mahr.

Dodao je kako je cijeli postupak dodjeljivanja koncesije bio otvoren i pošten, što se, kaže, vidjelo i po tome što Vijeæe za radio i televiziju ništa nije radilo iza zatvorenih vrata.

"To je dobar znak i dobar korak za razvoj televizijskog medija u srednjoj Europi", ustvrdio je Mahr.

Predstavnik kutinske "TV Moslavine" Zvonimir Kabelka kazao je da se ta tvrtka nadala da æe dobiti koncesiju, no da je Vijeæe ipak odluèilo drugaèije. Pobjednièkoj tvrtki poželio je sreæu i uspjeh u radu.

Prijavljujuæi se na natjeèaj za dodjelu koncesije prije nekoliko mjeseci HRTL je najavio da æe u prvoj godini uložiti oko 30 milijuna eura, zaposlila 150 osoba i otvorila dopisništva u Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Tvrde da æe dati priliku domaæim talentima da rade u lokalnoj produkciji, ali i za druge TV kuæe. Njihov su adut, kako su najavili, domaæe sapunice, šou programi i programi za djecu.

RTL, èije je sjedište u Luksemburgu, u 90-postotnom vlasništvu je njemaèke medijske grupacije Bertelsmann u kojoj suvlasništvo ima i njemaèki WAZ, 50-postotni suvlasnik Europapress holdinga. Do sada je u osam europskih zemalja imao 23 televizijske i 22 radio postaje.

Koncesiju za emitiranje televizijskog programa na nacionalnoj razini do danas je, osim javnog HTV-a, imala Nova TV.

Kliknite ovdje za download
Zakon o pravu na pristup informacijama
verzija 27.08.2003.

Postanite dobar, uspješan i poznat novinar.

VISOKA ŠKOLA NOVINARSTVA
MEDIA PLAN SARAJEVO
u suradnji s ESJ Lille, Visokom školom novinarstva Lille, Francuska

objavljuje
N A T J E È A J
za upis u školsku 2003/2004. godinu

PRAKTIÈNI  STUDIJ  NOVINARSTVA
Štampa / Radio / Televizija / Web novinarstvo

Uvjeti natjeèaja:

1. Završen  fakultet ili status apsolventa
2. Izvanredno poznavanje bosanskog, srpskog ili hrvatskog jezika
3. Poznavanje engleskog jezika
4. Poznavanje rada na raèunalu
5. Predispozicije za rad u medijima
6. Državljanstvo jedne od zemalja Jugoistoène Evrope

Najuspješniji polaznici moæi æe konkurirati za dobijanje stipendije
Vlade Republike Francuske

Informacije i prijave:
internet adresa: www.mediaplan.ba
e-mail adresa: studij@mediaplan.ba
adresa: Media Plan Institut, Patriotske Lige 30/3   
(zgrada Arhitektonskog fakulteta), 71000 Sarajevo, BiH
- na broj telefona: ++ 387 33 213 205

Natjeèaj otvoren do 14. rujna 2003.

Projekt podržavaju Vlada R Francuske i SR Njemaèke pomoæu Pakta Stabilnosti za jugoistoènu Evropu

PRIOPÆENJE ZA JAVNOST

NATJEÈAJ ZA UPIS STUDENATA U VISOKU ŠKOLU NOVINARSTVA MEDIA PLAN

Visoka škola novinarstva Media plan (VŠN) u Sarajevu, poziva sve zainteresirane kandidate iz regiona Jugoistoène Evrope da se prijave na meðunarodni studij novinarstva. Jednogodišnji, intenzivni studij VŠN, omoguæit æe im specijalizaciju u oblastima tiska, radija, televizije i web novinarstva.

Pohaðajuæi modernu, interaktivnu i dinamiènu nastavu u suvremeno opremljenoj uèionici i radio - televizijskim režijama s digitalnom opremom, studenti VŠN se u potpunosti osposobljavaju za rad u medijskim redakcijama.

Uvjeti natjeèaja su, izmeðu ostalog, završen fakultet ili apsolventski status. VŠN za Natjeèaj je otvoren do 14.09.2003. godine.

Sve informacije i prijave mogu se dobiti  na telefon: + + 387 33 213 205, web adresa: www.mediaplan.ba; email adrese: studij@mediaplan.ba.

Dodatne informacije obratite se gðici: Nikica Cvetkoviæ, telefon: + + 387 33 213 205

Priopæenje za novinstvo

Kunsthaus umjetnièki paviljon Graz

Uoèi dogaðaja Eintönen - Open Kunsthau" («Usvirivanje - otvoren umjetnièki paviljon») koji æe se održati 26. i 27. rujna 2003., pozivamo Vas da sudjelujete na konferenciji za tisak koja æe se održati 16. rujna 2003. Umjetnièki paviljon organizira prijevoz autobusom, pri èemu æe se doæi po novinare u Zagreb, Ljubljanu i Maribor i takoðer æe ih se vratiti iz Graza u spomenute gradove.

Konferencija za tisak 16. rujan 2003., u 11.00 sati,
mjesto održavanja palaèa «Palais Thienfeld».

Prijave za putovanje na konferenciju za tisak do najkasnije 9.9.2003. faksom ili e-mailom:
faks: 0043 / 316 / 8017-9800
e-mail: presse@museum-joanneum.at 

Ciljevi radionice su: analiza uloge medija u društvenim promjenama, analiza nekih relevantnih primjera, razmjena informacija meðu sudionicima.
Radionica je zamišljena za 26 sudionika u dobi od 30 d0 50 godina koji se bave novinarstvom, odnosima s javnošæu ili su zaposleni u nevladinim organizacijama.

Više o radionici na adresi www.mfa.gov.il/go.asp?MFAH02052 ili e-mailom: mctc@mctc.co.il

Ovaj posve profesionalan postupak uredništva Makarske kronike javno su napali i osudili predsjednik makarskog ogranka HDZ-a i predsjednik Gradskog vijeæa dr. Mendeš, Predsjedništvo makarskog HDZ-a, Gradsko poglavarstvo i makarski gradonaèelnik Ante Novak.
Objavljivanje presude izreèene javnoj osobi stvar je od javnog interesa, te je posve normalno da se naðe na stranicama javnog glasila koje iole drži do profesionalnih naèela i profesionalne etike. Meðutim, Poglavarstvo Makarske proglašava takav posve profesionalan novinarski postupak tendencioznim pisanjem, a gradonaèelnik Novak traži èak i istragu o tome tko financijski stoji iza tjednika Makarska kronika.
HND takve poteze najviših dužnosnika i tijela lokalnih vlasti doživljava kao izravni napad i grubo kršenje slobode medija u ime prizemnih i parcijalnih interesa, odnosno kao pritisak na jednu neovisnu tiskovinu i njezine djelatnike. Kako ovo nije prvi put da makarski politièari pokušavaju zastrašiti njima "nepoæudne" novinare, HND upozorava da æe poduzeti sve da zaštiti svoj èlanove i pravo tjednika Makarska kronika da objavljuje istinite èinjenice o osobama od javnog interesa, te da æe s "makarskim sluèajem" upoznati èlanstvo o hrvatsku javnost.

predsjednik HND
Dragutin Luèiæ Luce

 

IFJ Raises Alert Over Suspicious Attack on Journalist in Ukraine

 The International Federation of Journalists today called on the Ukrainian government to  investigate the attack against a local journalist in Kiev last week and to establish whether or not it was connected to his professional work.

 On 24 July, Oleg Eltsov, editor-in-chief and investigative journalist for the internet-based edition called Ukraine Criminality, (www.cripo.com.ua), was attacked by two unidentified assailants as he exited his apartment in Kiev. The attackers tried to assault Eltsov with an electric prodding device as well as a 10 kg metal tube causing him to be hospitalized.

 Eltsov had written numerous articles criticising the higher echelons of Ukrainian political society. At the time of his attack, he was on his way to a court hearing regarding a critical article that he had published. In particular, he had recently written a highly controversial article, about the Academic Dean of the Law Department of Kiev University, Mr. Andriitsev regarding the possibility that the Dean had accepted a bribe for 8000 dollars.

 “The number of journalists being targeted for their legal right to freely criticize is quickly spiraling out of control in the Ukraine”, said Aidan White, IFJ General Secretary.

 According to the facts of the case, Darnitsky District Police in Kiev opened the proceedings under the title of “hooliganism”. The IFJ, in conjunction with its affiliate the National Union of Journalists of the Ukraine, is calling on the Ukrainian authorities to take immediate action in order to prevent any further attacks.

 Since the beginning of 2003, two Ukrainian journalists, Serhiy Naboka and Vladimir Efremov were killed whilst involved in reports/proceedings connected to unexplained circumstances.

 Further information: + 32 2 235 22 00

The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than 100 countries

Zaklada za izobrazbu na podruèju medija savezne pokrajine Saske (Sächsische Stiftung für Medienausbildung) organizira u Leipzigu od 22. rujna do 2. listopada o.g. seminar za novinare iz srednje i jugoistoène Europe koji dobro govore njemaèki i nisu stariji od 40 godina.

Sudionici seminara imat æe priliku upoznati tamošnje strukture i naèin rada radija, televizije i interneta u dualnom sustavu. Podrobnije obavijesti o seminaru kao i obrazac za natjeèaj nalazit æe se uskoro i na stranici www.ssm-seminar.de.

Natjeèajni obrasci direktno se upuæuju organizatoru, a rok za njihovu predaju je 30. kolovoza 2003.

S poštovanjem,
po nalogu

Bruno Boban
glasnogovornik

*****************************************************
Veleposlanstvo Savezne Republike Njemaèke
Ulica grada Vukovara 64, Zagreb
tel.: 01 6158 105
faks: 01 6155 536
deutschebotschaft.presse@inet.hr
www.deutschebotschaft

 

Media Release                                                                       23 July 2003

European Journalists Call for Debate on “Sacred Principle” of Protection of Sources

 

The European Federation of Journalists, representing more than 200,000 journalists all over Europe, is calling for an urgent debate between journalists, media owners and politicians to strengthen the “sacred principle” of protection of sources.

 

“The revealing of David Kelly as the source for reports on UK governmental information to justify the war in Iraq raises new questions which must be answered,” says the EFJ.

 

“Nothing – besides severe crimes – justifies the disclosure of journalists’ sources,” says EFJ Chair, Gustl Glattfelder. “This is a “sacred principle” of professional rights, which has been affirmed by the European Court of Human Rights and which has also been recognized by the Council of Europe in its Recommendation R (2000) 7 on the rights of journalists not to disclose their sources of information.”

 

In some countries, even the death of a source does not free journalists from their obligation to maintain confidentiality. During the weekend, the BBC's director of news Richard Sambrook, revealed Kelly as a source for the controversial report, after discussions with his family.

 

In May, the EFJ initiated a campaign at its Annual Meeting in Prague to raise awareness of the dangers involved in protecting sources. “The recent developments in the UK seem to break another brick out of the wall of protection,” said Glattfelder. “Without this protection, journalists will not be able to fulfill their role as watchdogs of democracy. Without this protection, the “whistleblowers” giving confidential information to journalists will be silenced”.

 

Further information: + 32 2 235 22 00

The EFJ, a regional organization of the International Federation of Journalists, represents over 200,000 journalists in more than 30 countries.

 

IFJ Condemns “Brutal Killing” of Journalist in Russia

 

The International Federation of Journalists today called on Russian authorities to investigate fully the “brutal killing” of a local television journalist in Moscow.

 

On 18 July, Alikhan Guliyev, who worked for Russia's TVTs channel, was gunned down at the entrance to his Moscow apartment building. Last year, Guliyev had filed a complaint against Khamzad Gutseriyev, a candidate in race for the presidency of the southern Russian republic of Ingushetia. Subsequent to a Russian Supreme Court ruling, Gutseriyev was disqualified shortly before the April 2002 vote.

 

“This is an intolerable incident that underscores the crisis facing journalists in Russia in recent years,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “When journalists die like this, a democratic media culture has no chance of developing.”

 

In March 2002, an attempt was made on Guliyev's life shortly before the Ingushetia election, when reports said that he was working for the main regional television and radio company. Guliyev also specialized in reports on the North Caucasus region, including war-torn Chechnya.

 

Since the beginning of 2002, 12 journalists have been killed in Russia, several of them thought to be assassinated in contract killings due to the political implications of their work. The IFJ is backing its affiliate, the Journalists’ Union of Russia, many of whose members are working in dangerous conditions.

 

“When political groups try to manipulate the work of journalists through threats and assassinations, they compromise democracy, and pave the way to chaos and corruption,” said White.

 

Further information: + 32 2 235 22 00

The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than 100 countries

 

Criminal code amendments and planned press law changes
deal a blow to press freedom

Press freedom
17 July 2003

International
Secretariat
Europe desk
www.press-freedom.org

CROATIA

Criminal code amendments and planned press law changes deal a blow to press freedom

Reporters Without Borders today condemned newly adopted amendments to the criminal code and proposed changes to the press law, saying they would hamper access to official information, limit the possibility of criticising public figures and make it easier to prosecute journalists, thereby encouraging self-censorship.

This regression in press freedom is very regrettable, especially as the
president of the European Commission has just described Croatia as an
example to follow for Balkan countries seeking to join the European Union, Reporters Without Borders secretary-general Robert Ménard said.

Ménard urged Prime Minister Racan Ivica and culture minister Antun Vujic to do everything possible to ensure that the criminal code amendments are repealed and that any change to the press law does not obstruct the work of journalists.

If the amendments to the press law are passed in their present form, the authorities will be able to refuse to provide information to the press without giving any explanation; the cut-off period for bringing a libel suit will be extended from six months to five years; a newspaper's editor in chief will be held responsible for libel damages rather than the publisher; and it will be forbidden to publish "official secrets" and "business secrets."

In the first of the two amendments to the criminal code approved on 9 July, parliament repealed article 203, which protected journalists from
prosecution for libel if they acted in good faith and there was no intent to defame. Under the second amendment, to article 309, any insult or criticism hampering the work of a judge or prosecutor is henceforth punishable by three years in prison and any journalist expressing an opinion on an ongoing trial can be sentenced to one year in prison.

 

Final Call for Entries for the 2003 Europe Prize
The International Federation of Journalists (IFJ) issues a final call for entries for the 2003 Europe Prize: Journalism for a Changing World, the first truly Europe-wide prize for journalism entirely organised and judged by journalists themselves. The deadline for submitting entries is 31 July.

The Europe Prize seeks to promote excellence in journalism and foster wider understanding and awareness of the contribution that Europe makes to the quality of international policy and governance in the field of global social, environmental and economic issues.

The 2003 edition - which is co-funded by the Network of European
Foundations' European Drug Policy Fund - will be awarded for outstanding reports on drugs.

The focus is on the social, economic and political impact of drug policy in Europe. It will help promote better understanding within civil society and media about existing drug control mechanisms and the important role that Europe plays in defining drug policy worldwide.

The prize is open to print and on-line journalists employed by the media of the countries of the Council of Europe. An independent jury made up of respected media professionals and experts will examine the entries and choose one overall winner and two runners-up.

All nominees will be special guests of the International Federation of
Journalists at the Prize-giving Ceremony in Brussels in October 2003 where they will receive a Europe Prize: Journalism for a Changing World
certificate and a financial award; EUR 8,000 for the overall winner and EUR 1,000 for each of the two runners-up.

Detailed information, including the rules and an application form, is
available on the IFJ website at
http://www.ifj.org/default.asp?Issue=EURPRIZE&Language=EN
 

Najnovijim izmjenama Kaznenog zakona sužava se osvojeni prostor slobode govora, te olakšava progon i kažnjavanje za informacije koje mogu povrijediti neèiji ugled i èast. Tako su dosad novinari mogli biti osloboðeni optužbe za klevetu ako je iz naèina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazilo da nisu namjeravali škoditi èasti i ugledu pojedinca. Takva moguænost, koja je bila propisana èlankom 203. KZ-a, nakon izmjene te odredbe više ne postoji. Ubuduæe èak ni istina neæe biti sigurno jamstvo da novinari neæe biti kažnjeni.

U zemljama u tranziciji, koje svoj pravni sustav nastoje uskladiti s pravom i praksom demokratskih zemalja kako bi što prije postale èlanicama europske zajednice država, promjene kaznenog zakonodavstva karakteriziraju dekriminalizacija rijeèi kojom se povreðuju ugled i èast neke osobe, te ukidanje zatvorskih kazni za kaznena djela klevete i uvrede. Promjene u hrvatskom zakonodavstvu potpuno su suprotnih tendencija.

Hrvatsko novinarsko društvo stoga izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izmjene èlanka 203. i drugih promjena Kaznenog zakona, posebice uvoðenja novog kaznenog djela povrede ugleda sudaca, državnih odvjetnika i javnih bilježnika. HND poziva Vladu i saborske zastupnike da uvaže upozorenja kako su usvojene promjene suprotne pravnim standardima javnog komuniciranja u zemljama s dužom demokratskom tradicijom, te da u hrvatski pravni sustav vrate propise koji su u veæoj mjeri štitili slobodu govora.

Za Izvršni odbor HND,

Dragutin Luèiæ, predsjednik

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101