Zbog bezoène hajke na kolegu Željka Krušelja i blaæenja njegova profesionalnog i osobnog ugleda Izvršni odbor županijskog HND-a traži javnu ispriku Vlade RH.

Izvršni odbor HND-a

Zbog javne prozivke dijela novinara od Ministarstva zdravstva i ministra Andrije Hebranga Vijeæe èasti Hrvatskog novinarskog društva zahtijeva na uvid navodne ugovore koje je to Ministarstvo, kako se tvrdi, sklopilo s novinarima, kao i one ugovore koje su sklopile vlade od 1991. godine, kako bi temeljem èlanka 41. stavka 3. Statuta Hrvatskog novinarskog društva moglo pokrenuti postupak, ukoliko se pokaže potrebnim.

Ukoliko Ministarstvo zdravstva ne dostavi ugovore, zatražit æemo odgovornost Ministarstva zdravstva i ministra Andrije Hebranga zbog vrijeðanja novinarske profesije.

Zbor novinara koji prate zdravstvo i medicinu Hrvatskog novinarskog društva (HND) traži od ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga javnu ispriku zbog lažne informacije da postoji 11 ugovora Ministarstva zdravstva s novinarima.

Prema potvrdi samog ministra postoji samo jedan ugovor s novinarom koji nije èlan Zbora i u matiènom listu ne prati problematiku zdravstva.

Imenovanja novinara proizlaze iz zakonske obveze da se u dio javno-zdravstvenih kampanja od nacionalnog interesa u povjerenstva imenuju i predstavnici medija.

To ne smije zasjeniti odgovornost Uprave Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i ministra zdravstva.

Izjavom ministra Hebranga nanesena je šteta profesionalnom i moralnom ugledu svih novinara.

u ime Zbora novinara koji prate zdravstvo i medicinu HND

Mario Harapin

HRVATSKA

Postupna politièka stabilizacija na zapadnom Balkanu i uvoðenje reformi koje se zahtijevaju od Hrvatske kao kandidata za pristup Europskoj uniji do 2007. godine dovele su do veæe medijske slobode i pluralizma u zemlji. No, ipak nadmetanje unutar vladajuæe koalicije, snažna ekstremna desnica, politizirani vlasnici medija i sudstvo, kojem su nužno potrebne reforme i dalje spreèavaju odmjereno izvještavanje hrvatskih živahnih i utjecajnih medija.

Fizièki napadi na novinare postali su rjeði; 2003. godine izviješteno je samo o dva napada. 1. ožujka bombom je raznesen automobil utjecajnog novinskog izdavaèa Nine Paviæa u glavnom gradu Zagrebu. To se dogodilo nakon što je nekolicina novinara njegovog popularnog tjednika Globus primila prijetnje vezane uz niz napisa o organiziranom kriminalu. Drugi se napad odigrao 17. prosinca u Zagrebu - Ivan Æaleta, vlasnik neovisne nacionalne televizije Nova TV ustrijeljen je u noge pri ulasku u auto. Neki novinari oba incidenta povezuju s navodno mutnim poslovima žrtava. Policijska istraga u oba sluèaja do kraja godine nije dala jasne rezultate.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) i njene dvije grane - Hrvatska televizija (HTV) i Hrvatski radio (HR) - pokazala je napredak u transformaciji od politiziranog državnog medija prema samostalnom javnom servisu. Ekonomske reforme potakle su veæu medijsku raznolikost, a pojava i komercijalni uspjeh nacionalne TV Nove i mreže CCN natjerale su informativni program HTV da se bori za gledanost. U rujnu je najveæi njemaèki privatni elektronièki medij RTL izborio pravo na desetogodišnje emitiranje na treæem kanalu HTV-a.

Ove je 2003. godine Sabor izglasao Zakon o HRT-u, Zakon o elektronièkim medijima, Zakon o informiranju i Zakon o pristupu informacijama, a sve je to pojaèalo zakonsku zaštitu medija i poboljšalo pristup informacijama koje pružaju vlasti. Po prvi su puta ove godine nevladine organizacije poput Helsinškog odbora i Hrvatskog novinarskog društva dobile moguænost da se izjasne o nacrtima tih zakona.

U krivo usmjerenu naporu u pogledu suradnje s Ujedinjenim narodima i zapadnim vladama hrvatska je vlast izvršila pritisak na novinara ne bi li došla do informacija o optuženiku za ratne zloèine. Treæeg listopada, samo dva dana prije dolaska u zemlju glavnog tužitelja Suda za ratne zloèine u Hagu, policija je ispitivala Ivu Pukaniæa, glavnog urednika neovisnog tjednika Nacional o kontaktima s Antom Gotovinom, osumnjièenikom za ratne zloèine koji je trenutno u bijegu. Pukaniæ je s Gotovinom objavio intervju u kolovozu.

U srpnju je Sabor izglasao amandmane na Kazneni zakon kojim se proširuje podruèje uvrede i klevete. Njima novinarima prijeti i do godine dana zatvora. Amandmani kojima se od novinara traži da dokaže da je objavljena informacija istinita ili da je on vjerovao u njenu istinitost trebali su stupiti na snagu u prosincu. No, Sabor ih je opozvao 15. listopada bojeæi se da æe dovesti do poveæane autocenzure.

Premda je u predizborno vrijeme HDZ uvjeravao glasaèe da se reformirao i odmakao od desne politike, neki novinari su zabrinuti za slobodu štampe. Posebno su se uzbunili kad je u listopadu HDZ-ov novi premijer Ivo Sanader zaprijetio novinaru Hrvatskog radija na predizbornom skupu u istoènoslavonskom gradu Osijeku. Prema novinskim izvještajima, Sanadera je razljutilo izvještavanje koje je smatrao antihadezoevskim.

European Cultural Foundation i Institute for Human Sciences (IWM) objavljuju natjeèaj za tromjeseènu stipendiju "Milena Jesenska" za novinare koji se bave kulturom. Stipendija se koristi u Beèu i podrazumijeva 7.630 eura, uredski prostor, korištenje kompjutora i Interneta. Rok za prijave je 2. travnja 2004.

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
Zbor informatièkih novinara
Zagreb, Perkovèeva 2

raspisuje

N A T J E È A J

za najbolje radove iz podruèja komunikacija i informatike "SAP Božo Težak" - u razdoblju od 1.sijeènja 2003.do 31.prosinca 2003.godine

1. Temeljem Statuta HND, Pravilnika o novinarskim nagradama te odluke Zbora informatièkih novinara dodijelit æe se nagrade "SAP Božo Težak" za najbolje radove iz podruèja komunikacija i informatike.

Kategorije nagrada:
1. Najbolji informatièki tekst u tiskanom mediju
2. Najbolji informatièki tekst u internetskom mediju
3. Najbolji test informatièke opreme ili tehnologije
4. Posebnu nagradu - dodjeljuje Zbor informatièkih novinara Hrvatskog novinarskog društva za IT novinara godine.

2. Pravo kandidiranja za novinarske nagrade imaju svi medijski djelatnici koji se bave telekomunikacijama i informatikom.

3. Rok za prijavu kandidata, predaju radova je 27. veljaèe 2004. godine.

4. Kandidati i predlagaèi dužni su priložiti kopije radova objavljene u medijima, poželjno u elektronièkom obliku.

5. Radovi i prijave šalju se na:
press@mgpfruitcake.hr, fax: 01/ 375 66 40 ili adresu MGP Fruitcake, Prilaz Gjure Deželiæa 74, 10 000 Zagreb s napomenom za nagradu SAP Božo Težak.

Sve je više prigovora novinara na to da ne mogu dobiti prijeko potrebne, pravodobne i jasne informacije iz ministarstava iako je od konstituiranja nove vlasti prošlo više od mjesec i pol. Može se stoga èiniti da vlastima i odgovara upravo takvo stanje u kojima nitko ne daje i ne odgovara za istinite a brze informacije.

Podsjeæamo da novinari imaju i zakonska prava da od nadležnih na vrijeme dobiju sve javnosti potrebne informacije. Nedopustivo je da - pojednostavljeno - predsjednik Vlade Ivo Sanader bude i njen jedini glasnogovornik. 

Za HND

Zdenko Duka, potpredsjednik

Protiv zaštiæenih dužnosnika i zabranjenih tema

Hrvatsko novinarsko društvo oštro osuðuje ucjene i pritiske odreðenih krugova na novinara Slobodne Dalmacije Sašu Jadrijeviæa Tomasa i na urednike tog lista sa ciljem da odustanu od objavljivanja teksta koji je, bez obzira na brojne prijeteæe intervencije, pod naslovom "Èaèija 18 godina ne plaæa alimentaciju sinu koji živi u bijedi" ipak izašao u Slobodnoj Dalmaciji od 24. sijeènja.

Objavljivanje teksta željeli su sprijeèiti utjecajne osobe iz odvjetnièkog, politièkog, policijskog i vojnog miljea, a koji su oèito ili prijatelji ili znanci Stipe Èaèije, pomoænika ministra unutarnjih poslova koji je 25. sijeènja tu funkciju, zbog afere, stavio premijeru Sanaderu na raspolaganje. Podsjeæamo i ovom prilikom da za slobodno novinarstvo nema zabranjenih tema, a niti može biti zaštiæenih politièara ili - kao u ovom sluèaju - visokih državnih dužnosnika o kojima se ne bi smjele objaviti provjerene i uvjerljivo dokumentirane neugodne èinjenice. Pritom treba paziti da se pisanjem o dužnosnicima i javnim osobama uopæe ne uèini i usputna, nepotrebna šteta drugima ljudima iz njihove blizine. Samo takvo, beskompromisno novinarstvo promotor je i èuvar demokracije.

Za HND:
Zdenko Duka, potpredsjednik

Uredništvo tjednika Globus najoštrije osuðuje lažno i tendenciozno objavljivanje rezultata ankete Sindikata novinara Hrvatske o slobodi novinara u dijelu koje se odnosi na redakciju Globusa.
Prema tim, navodnim, rezultatima 88 posto novinara i urednika Globusa ‘osjeæa se neslobodnim u svome radu.’
Takvo tumaèenje Sindikata novinara Hrvatske, koje je organiziralo tu anketu, potpuno je lažno predstavljanje stanja u redakciji i nedopustivo izvrtanje istine.

Anketu je ispunilo manje od deset posto redakcije Globusa, toènije sedam od ukupno trideset stalno zaposlenih novinara, urednika, kolumnista te još dvadesetak stalnih i povremenih honorarca. Na osnovi takvih podataka tvrditi da je 88 posto novinara i urednika neslobodno u radu krajnja je malicioznost, gruba manipulacija i nevjerojatna besmislica.

Time je Sindikat novinara Hrvatske, pokretaè i organizator, anketnog izjašnjavanja, nanio nemjerljivu štetu ugledu našeg tjednika.

Istodobno, sramotno je izmanipulirana i ogromna veæina djelatnika redakcije koja se nije mogla izjasniti putem ankete Sindikata novinara Hrvatske.

Zbog svega toga uredništvo Globusa traži promptnu i nedvosmislenu ispriku organizatora ankete te Èelnika Sindikata novinara Hrvatske, ukljuèujuæi i predsjednicu Jasminu Popoviæ.

Za uredništvo tjednika Globus:

Igor Alborghetti, glavni urednik

U Zagrebu, 21. sijeènja 2004.

Redakcija tjednika Feral Tribune podnijet æe sudsku tužbu protiv vodstva Sindikata novinara Hrvatske zbog hotimiènog nanošenja poslovne štete i narušavanja ugleda lista. Sindikat novinara Hrvatske podlo je izmanipulirao javnost plasiravši informaciju o tobožnjim "rezultatima istraživanja" - a zapravo drsku krivotvorinu - prema kojoj se "80 posto novinara Ferala ne osjeæa slobodnima u svome poslu", premda je u "istraživanju" sudjelovalo samo troje od 40-tak stalnih suradnika lista, te premda je anketa bila anonimna. Takoðer æe se od Vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva tražiti da se odredi prema kršenjima etièkih i profesionalnih standarda od strane Sindikata novinara Hrvatske, koji je svjesno fabricirao dezinformaciju. Redakcija Feral Tribunea ima saznanja da se iza cijele podvale krije korupcionaška afera Jasmine Popoviæ, predsjednice Sindikata novinara Hrvatske, o èemu iscrpno izvještavamo u tekuæem broju lista.
Redakcija Feral Tribunea

Potaknuti posljednjim dogaðanjima u kojima su novinari, ovoga puta tiskanih medija- Jutarnjeg lista, Veèernjeg lista i Zagorskog lista, zbog objavljenih èlanaka bili izloženi uvredama, omalovažanjima, ali i ozbiljnim prijetnjama i maltretiranjima kojih nisu bili pošteðeni niti èlanovi njihovih najužih obitelji, Ogranak Hrvatskog novinarskog društva Krapinsko-zagorske županije upuæuje oštar protest, a od nadležnih institucija traži da bez kompromisa poduzmu sve odgovarajuæe zakonske mjere kako bi se takvi napadi, kojima se ugrožavaju sloboda medija te sigurnost novinara, oštro sankcionirali.
  Dužnost je svakog novinara, koji se prije svega mora držati Kodeksa èasti kojeg je donijelo Hrvatsko novinarsko društvo, vjerodostojno prenijeti dogaðaj te sve relevantne i provjerene informacije za koje ocijenimo kako su od izuzetnog znaèaja za javnost. Dakle, novinari moraju upozoravati na anomalije, nepravilnosti i protuzakonita djela koja u društvu èine oni koji time ugrožavaju nemoæne, slabije i bolesne. Zadaæa je svakog novinara boriti se za pravdu i interese malog èovjeka te držati se jednog od osnovnih naèela kako nema zabranjenih tema niti zaštiæenih osoba, ma tko god one bile i iz kojih god krugova dolazile.
  Upravo zbog navedenog, novinari spomenutih redakcija posljednjih su tjedana bili izloženi otvorenim prijetnjama na terenu, maltretiranjima, ali i pritiscima kojima su nas pojedinci pokušali zastrašiti, ne birajuæi naèine i sredstva kako bi objavljivanje èlanaka èak i sprijeèili. Nezadovoljnici su, pak, išli i do te mjere da su novinare, meðu kojima su neki i sudionici Domovinskog rata, uvredljivo i neargumentirano prozvali «sljedbenicima Tita i partije», optuživši ih kako su na novinarskom zadatku «poveli Žikino kolo».
  No, unatoè svemu, novinari æe i dalje ustrajati u svom poslu i ni pod koju cijenu neæe podleæi napadima, prijetnjama i pritiscima. Naprotiv, svoje æe radne zadaæe i nadalje obavljati, a od javnosti te nadležnih institucija oèekujemo punu podršku koju smo, uostalom, imali i dosad. I zato Hrvatsko novinarsko društvo Ogranak Krapinsko-zagorske županije najavljuje kako æe ubuduæe na svaki napad, prijetnju ili pritisak odmah reagirati, iznijevši u javnost puno ime i prezime osobe koja se poslužila takvim nelegalnim sredstvima. Policijsku upravu krapinsko-zagorsku te Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru, pak, pozivamo da nam u našem radu pruže apsolutnu zaštitu, a na svaku prijetnju da reagiraju odmah i na naèin kako je to utvrðeno zakonom.

U Krapini, 20. sijeènja 2004.
Hrvatsko novinarsko društvo
Ogranak Krapinsko-zagorske županije

BBC Croatia d.o.o.  

Journalist/News Presenter
Zagreb
Ref: 80036
Be part of the BBC's growing radio news service for Croatia.

BBC Croatia has excellent opportunities for journalists who want to work in Zagreb and London for the world's biggest news organisation. The Croatian Section broadcasts approximately ten hours of radio per week, with a small internet operation.
We are looking for Journalists/Newsreaders to work in our Zagreb office.
After initial training, you will be required to produce and broadcast news programmes for a Croatian audience and write contributions for our online service. You will need to show that you are prepared to think in a fresh way about what constitutes "news".

You will need:

· excellent knowledge of Croatian and English
· a minimum of two years relevant journalistic experience or a university degree (or equivalent) and one year's journalistic experience,
· up to date knowledge of the political situation in Croatia and international current affairs,
· authoritative and attractive microphone voice,
· good writing skills
· the ability to work effectively within a team - in an office and at long distance,
· good computing/keyboard skills,

If you would like to be considered and meet the above requirements, please send your curriculum vitae, IN ENGLISH, to BBC Croatia d.o.o., Perkovèeva 2/III., Zagreb, or e-mail it to wsrecruit@bbc.co.uk (quoting reference 80036) to arrive no later than 30 January 2004.

Shortlisted applicants will be invited to attend written and voice assessments and interview in Zagreb during February.

HND: Zabrinjavajuæa izjava ministra Žužula

Hrvatsko novinarsko društvo izražava ozbiljnu zabrinutost zbog intervencija ministra vanjskih poslova Miomira Žužula kod dežurnog urednika agencije Hina, te kod novinara iste agencije koji je izvještavao iz Bruxellesa o posjetu Vladine delegacije na èelu s predsjednikom Ivom Sanaderom. Potpuno je, naime, neprihvatljivo da ministar kontrolira novinsko izvješæe jer ni državna novinska agencija nipošto nije servis vlasti nego je samo servis javnosti. Smatramo neprihvatljivim i izjavu gospodina ministra Žužula da su u hrvatskim medijima objavljena izvješæa u kojima su istinita bila samo imena osoba dok je sve ostalo bilo netoèno. To je omalovažavanje profesionalnosti tih novinara, a time, s obzirom odakle takva ocjena dolazi, i cijele naše novinarske profesije.

Za HND:
Zdenko Duka, potpredsjednik

Udruga medija jugoistoène Europe (SEEMO) izrazila je u èetvrtak "duboku zabrinutost" zbog verbalnih prijetnji urednicima i novinarima "Hrvatske rijeèi", èasopisa hrvatske manjine koji izlazi u Subotici.

Taj je èasopis 13. sijeènja primio tri prijeteæa telefonska poziva, koja su bila u protuhrvatskom kontekstu. SEEMO poziva srbijanske i lokalne vojvoðanske vlasti  da provedu hitnu istragu i odgovorne privedu pravdi.

 

Pozivaju se novodiplomirni studenti novinarstva, kao i studenti završnih godina istog fakulteta iz Belgije, Bugarske, Èeške, Francuske, Hrvatske, te ostalih europskih zemalja i SAD-a da se jave za sudjelovanje u Programu za strane dopisnike u Finskoj 2004. godine. Sudionicima se nudi moguænost stipendiranja.

 

Program je odlièna prilika za upoznavanje Finske, njenih društvenih odnosa i njenog naèina života, te profesionalnog usavršavanja.

 

Kandidati, koji moraju biti spremni na samostalan rad, trebaju dobro govoriti i pisati engleski i biti u dobi od 20 do 30 godina.

 

Program poèinje 1. kolovoza ove godine, a prijave treba predati do 13. ožujka.

Više na adresi: http://formin.finland.fi/english

 

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
Zagreb, Perkovèeva 2

Hrvatsko novinarsko društvo raspisuje

N A T J E È A J

za najbolje novinarske radove èlanova HND
u razdoblju od 1.sijeènja 2003.do 31.prosinca 2003.godine

1. Temeljem Statuta HND i Pravilnika o novinarskim nagradama,
   dodijelit æe se sljedeæe nagrade:

   A. Nagrada za životno djelo OTOKAR KERŠOVANI
   B. Nagrada NOVINAR GODINE 

   C. Nagrade za najzapaženije novinarske radove
      MARIJA JURIÆ-ZAGORKA i to:

1) nagrada za VIJEST-IZVJEŠTAJ za tisak, agencijsko
   novinarstvo, radio i televiziju, internet
 2) nagrada za REPORTAŽU za sve medije
 3) nagrada za INTERVJU/RAZGOVOR za sve medije
     4) nagrada za KOMENTAR/KOLUMNU za sve medije
     5) nagrada za ISTRAŽIVAÈKO NOVINARSTVO za sve medije
     6) nagrada za NAJBOLJE UREÐENU RUBRIKU - EMISIJU
     7) nagrada za novinarsku KARIKATURU, ILUSTRACIJU, FOTO-MONTAŽU

   D. Nagrada za unapreðivanje novinarskog izraza VESELKO TENŽERA   
   E. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji ŽARKO KAIÆ
   
   F. Nagrada za novinsku fotografiju NIKŠA ANTONINI

2. Pravo kandidiranja za novinarske nagrade imaju svi
   profesionalni novinari, zatim ogranci, zborovi i županijska
   vijeæa HND, te sva izborna i radna tijela HND.

3. Rok za prijavu kandidata, predaju radova je

                     29. veljaèe 2004. godine
                   
4. Kandidati i predlagaèi dužni su priložiti radove objavljene u
   novinama, odnosno kasete snimljenih i objavljenih radijskih i
   televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri osim dokaza o
   objavljenoj fotografiji i fotografiju velièine 18x24 cm ili
   kolor dijapozitive.

5. Radovi i prijave šalju se na adresu:

   Hrvatsko novinarsko društvo
   Natjeèaj za 2003. godinu
   10000 Zagreb, Perkovèeva 2

Feral Tribune neæe se ove subote pojaviti na kioscima. Novi 956. broj lista izaæi æe sljedeæega petka, 16. sijeènja, u novinskom formatu i s novim grafièkim izgledom. Taj je manevar uzrokovan financijskim teškoæama u koje smo dovedeni zbog nekoliko kljuènih razloga: monopola na marketinškom tržištu, gdje gospodarski i politièki moænici manipuliraju oglasnim prostorom prema metodama crne burze; zatim drakonskih sudskih presuda koje su i dalje djelotvorno sredstvo za potkopavanje kritièkih medija; te naposljetku pljaèkaškoga PDV-a na novine - rekordnog u svjetskim razmjerima - kojim država planski odstreljuje ponajprije male nezavisne izdavaèe.
Upozoravamo javnost da je Feral Tribune zadnji preostali mali novinski nakladnik u zemlji kojom caruje medijski korporativizam, s državom koja je to ne samo omoguæila, veæ se i nametnula kao jedan od aktera u igri. Rezultat tog procesa je tralalanzicijsko novinarstvo kao prevladavajuæi trend.
Feral Tribune æe - kao u svijetu najpoznatiji hrvatski list - nastaviti nepotkupljivo i otvoreno analizirati stvarnost, koja se u hrvatskim prilikama sve više zakriva estradnim sadržajima, gušenjem kritièkih glasova, politièkom i ekonomskom potkupljivošæu, bjesomuènom industrijom zabave, te pridruženim marketinškim apanažama. Koliko god bude u našoj moæi, uznastojat æemo remetiti opæu feštu.

U Splitu, 8. sijeènja 2004.

REDAKCIJA FERAL TRIBUNEA

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuðuje oružani napad na suvlasnika Nove TV Ivana Æaletu. Bez obzira kakvi bili motivi takvog napada, rijeè je o ugrožavanju steèenih medijskih sloboda u Hrvatskoj. HND se godinama sustavno opire svakoj vrsti društvenog nasilja, a napade na novinare, urednike i vlasnike medija doživljava kao pokušaje da se zaustavi demokratizacija i europeizacija društvenog i medijskog prostora u zemlji. Tražimo od policije da uloži maksimalne napore u rasvjetljavanju još jednog sluèaja koji simbolizira nasilje nad medijima.

predsjednik HND
Dragutin Luèiæ Luce

Zagreb, 17. prosinca 2003.

Vladi Republike Hrvatske
Ministarstvu financija i
Ministarstvu kulture

Na 44. izbornoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva održanoj u Opatiji 12. prosinca 2003. raspravljano je o pogoršanju poreznog položaja slobodnih novinara i honoraraca. Zakljuèeno je da se o trošku HND-a angažiraju odvjetnici radi zastupanja novinara u upravnim sporovima protiv Porezne uprave, koja pokušava zaraèunati doprinose nezaposlenim honorarcima unatrag godinu dana. Odluèeno je i da se od Vlade, Ministarstva financija i Ministarstva kulture zatraži da se od obveze plaæanja doprinosa izuzmu isporuke svih autorskih djela bez obzira koji porezni položaj je autoru arbirtrarno odredila Porezna uprava, kao i da se nezaposlenim autorima koji si na osnovi svojih honorara mogu priuštiti plaæanje doprinosa smanji osnovica barema na razinu koju plaæaju poslodavci kad isplaæuju tzv. minimalne plaæe autorima.
Prema èlanku 4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, umjesto isplatitelja (poslodavaca) doprinose su obvezni sami sebi plaæati nezaposleni novinari, odnosno tzv. honorarci. Porezna uprava na osnovi te zakonske odredbe od 15. listopada ove godine dostavlja pojedinim novinarima rješenja o obvezi uplate doprinosa s povratnim djelovanjem unatrag od sijeènja 2003. Na osnovi paušalno odreðene osnovice za obraèun doprinosa ti novinari bi trebali platiti 2073,55 kuna za svaki mjesec, odnosno 24.882,60 kuna za cijelu 2003. godinu. U nekim sluèajevima tako odreðena obveza uplate doprinosa premašuje ukupni iznos primitaka novinara. Kako bi ovim novinarima mogla naplaæivati PDV, Porezna uprava je 2001. odredila status osoba koje povremeno obavljaju samostalnu djelatnost (èitaj nezaposlenog honorarca). Godinu dana kasnije, uvjetujuæi im priznavanje poreznih rashoda, Porezna uprava je iste novinare navela da se upišu u registar obveznika poreza na dohodak i da vode poslovne knjige. To je poreznicima krajem ove godine poslužilo kao osnova da nezaposlenim novinarima zaraèunaju doprinose kao osobama registriranim za trajno obavljanje samostalne djelatnosti (èitaj kao obrtnicima).
Još su apsurdnije situacije u kojima je Porezna uprava nezaposlenim novinarima jednostavno dostavila samo uplatnice za, navodno, dugovanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na ukupni iznos 17.982,75 kuna, s dospijeæem 1. prosinca 2003. godine.
No, i kad poslodavci nekako pristanu plaæati doprinose "svojim" honorarcima premda to prema Zakonu nisu obvezni, službenici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja svojim postupcima to onemoguæuju. Tako su honorarci radija Rijeka zahtjevu za uplatu doprinosa na svoje honorare morali priložiti i potvrdu da su èlanovi Hrvatskog novinarskog društva. S obzirom da je u potvrdi pisalo da su ti honorarci èlanovi HND još od 1994. u Podruènom uredu HZMO-a su se uhvatili posla da izraèunaju koliko doprinosa i kamata treba platiti za razdoblje od 1994. do danas.
Nove višestruko brojnije probleme s naplatom doprinosa na honorare nezaposlenim novinarima valja oèekivati 28. veljaèe 2004. kad je rok predaje godišnjih prijava poreza na dohodak.
Nezaposleni novinar honorarni suradnik kojemu se od tisuæu kuna bruto honorara odbije 20 posto mirovinskog doprinosa, 15 posto poreza na dohodak, 18 posto prireza i 15 posto doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, trebao bi do ostvarenja prava na mirovinu raditi 360 godina.
Osim problema s naplatom doprinosa, valja istaknuti i nezakonite pokušaje Porezne uprave da dijelu novinara ne prizna autorsko pravo na isporuèene novinarske priloge. Mišljenjem Porezne uprave od 10. ožujka 2003. (Klasa: 415-01/03-01/10 Ur. broj: 513-07/03-2) pogrešno se tumaèi da se odredba o izuzimanju autorskih djela od obveze plaæanja doprinosa ne odnosi na "novinare honorarne suradnike èiji je rad redovit i ima druga obilježja nesamostalnog rada". To se tumaèenje izvodi na osnovi proizvoljne tvrdnje kako se "podrazumijeva  autorsko djelo kao samostalna tvorevina njegova autora, odnosno samostalna djelatnost s toèno propisanim obilježjima prema propisima o porezu na dohodak". Znaèi li to da više ni glazbenicima ne treba priznavati autorska prava za reproduktivno izvoðenje skladbi, jer ih izvode pod ravnanjem dirigenta na osnovi notnih zapisa kompozitora u orkestru koji ponekad broji i više desetaka izvoðaèa?
Porezna uprava na osnovu stavke 8. èlanka 43. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 140/03) može iskljuèivo od novinara, ne i od svih ostalih kategorija autora, zahtijevati posebno dokazivanje "da stvaraju autorska djela". Postavlja se pitanje rade li novinarima sve to poreznici bez znanja svojih nalogodavaca, ili se radi o loše smišljenim pokušajima da se u Hrvatskoj onemoguæi razvoj financijski neovisnog slobodnog novinarstva?
Predlažemo da se na zajednièkom sastanku predstavnika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i Ministarstva kulture sa predstavnicima Hrvatskog novinarskog društva dogovore rješenja kojima bi se prevladalo pogoršavanje poreznog položaja slobodnih novinara i honoraraca. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj se ne potièe samozapošljavanje novinara i razvoj financijski neovisnog slobodnog novinarstva, što ima izravne negativne posljedice na slobodu javne rijeèi, a otežava i integraciju Hrvatske u Europsku uniju.

Za HND Dragutin Luce Luèiæ, predsjednik

Dražen Tomiæ, predsjednik Zbora slobodnih novinara

SATNICA ZBIVANJA

Èetvrtak, 11. prosinca
16,00 Polazak autobusa za Opatiju s parkirališta iza nebodera Cibone

Dolazak u Opatiju i smještaj u hotelu Opatija

Veèera u hotelu  

Petak, 12. prosinca
10.00 sati Poèetak 44. skupštine HND-a Dvorana ICEJ-a, Opatija, Nazorova 2

13,30  Ruèak u restoranu hotela Opatija

16.00  Nastavak Skupštine HND – rasprava i zakljuèci

19.30 Veèera

Subota, 13. prosinca
9,30 sati Dani hrvatskog novinarstva
Izlaganja i rasprave na temu: Ugled novinara i vjerodostojnost medija

13.30 Ruèak

16,00   Nastavak izlaganja i rasprava

20,00  Sveèana veèera u hotelu

Nedjelja, 14. prosinca
10,00  Odlazak autobusom za Zagreb nakon doruèka

Alternativa:
Eventualni nastavak rasprava o temi prethodnog dana, u tom je sluèaju odlazak za Zagreb nakon ruèka.

Tekstovi izlaganja:
Ugled novinarstva i vjerodostojnost medija

Božica Brkan: «Autora» se uvijek naðe...
Lidija Crnèeviæ: Zapostavljanje provjerenih èinjenica
Ante Gavranoviæ: Imidž i uloga novinara u široj društvenoj percepciji
Drago Hedl: Stampedo u zagrljaj politike
Saša Ljubièiæ: Ima li granice izmeðu ozbiljnog i žutog novinarstva
Danko Plevnik: Što mjeri ugled novinara
Nevenka Špoljariæ