Ukupno: 2016

Nagrada Robert Schuman

Ocjenjivaèki žiri u sastavu Mirella Rašiæ, Maša Ivaniš, Bruno Lopandiæ, Zrinka Vrabec-Mojzeš, Damir Matkoviæ o zajednièkoj nagradi Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatskog novinarskog društva  Robert Schuman odluèio je da je

u kategoriji pisano novinarstvo nagradu dobiva
Stojan De Prato

u kategoriji radijsko novinarstvo dobiva
Jelena Maštruko

u kategoriji televizijsko novinarstvo dobiva
Dragan Nikoliæ

Priznanje Milan Grloviæ

Središnji odbor na sjednici održanoj 5. svibnja 2008. godine donio je odluku da Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dobiva 
Jovanu Kosijeru

Ocjenjivaèki odbor na novinarske nagrade za 2007. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za pisano novinarstvo u sastavu Neven Šantiæ, predsjednik i èlanovi Renata Ivanoviæ, Ljiljana Mariæ, Sanja Modriæ, Saša Novkoviæ, Ðermano Æiæo Senjanoviæ i Marin Šarec o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da
nagradu

za vijest/izvještaj dobiva
Denis Romac za izvještavanje o hrvatsko-slovenskim odnosima u 2007.
objavljeno u Novom listu

za reportažu dobiva
Marina Borovac  za reportažu Dolina lutaka,
objavljeno u Veèernjem listu, 10. studenog 2007.

za internetski novinarski rad za intervju dobivaju
Toni Gabriæ, Vesna Kesiæ, Boris Rašeta i Ivo Škoriæ
za zajednièki razgovor s Zoranom Milanoviæem
objavljeno na www.h-alter.org 1. i 2. kolovoza 2007.

za komentar/kolumnu dobiva
Davor Krile za komentare u Slobodnoj Dalmaciji 2007.
Poruke iz Rovinja,  Godina koja se vraæa, Glavice protiv Dugobaba,
Ništa nije sluèajno, Kapetan bez timuna

za istraživaèko novinarstvo dobiva
Vojislav Mazzocco za Regrutiranje civila za rat u Iraku,
objavljeno u Veèernjem listu, svibanj-lipanj 2007.

za najbolje ureðenu rubriku dobiva
i rubrika Beseda, Novog lista
urednica Aleksandra Kuæel Iliæ

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobiva
 Robert Aniæ
za fotografiju Oèaj HSP-a, objavljeno u  24 sata, 26. studenog 2007.

Fotoreporterski žiri u sastavu Silvano Ježina, predsjednik i èlanovi Matko Biljak, Livio Andrijiæ, Lana Slivar Dominiæ i Davor Puklavec donio je odluku da

Nagradu Ivan Fabijan za najbolju fotografiju s podruèja kulture i umjetnosti
dobiva Luka Marotti za fotografiju Ljudi pauci

Fotoreporterski žiri u sastavu Filip Horvat, predsjednik i èlanovi Saša Kralj, Ratko Mavar, Davor Višnjiæ, Gordan Paniæ donio je odluku da

Nagrada Pavao Cajzek za fotoreportera godine za ukupan rad u 2007. godini dobiva Vjekoslav Skledar

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za radio u sastavu:
Silvija Šeparoviæ, predsjednica i èlanovi Jelena Berkoviæ, Muharem Kulenoviæ, Dubravka Ricijaš Družinec i Gordana Simonoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da nagradu

za radijsku reportažu dobije
Višnja Biti
za reportažu Disciplinirani boem, HR Zagreb III program, 18. prosinca 2007.

za radijsku emisiju dobije
emisija Katapultura, HR Zagreb, 30. studenog 2007.
urednik Vid Mesariæ

Ocjenjivaèka skupina za televizijske radove u sastavu Vesna Roller, predsjednica, Igor Boriæ, Dražen Klariæ, Antun Masle, Sanja Paviæ Mikleuševiæ, Biljana Pavloviæ, Vladimir Premuž o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da:

za televizijsku vijest/izvještaj  jednoglasno dobiva
Josip Šariæ
za prilog o Brijunskim transkriptima, Dnevnik HTV-a 28. travnja 2007.

za televizijsku reportažu dobiva
Mario Beganoviæ
za prilog Barina lista, prikazan u emisiji HTV-a Globalno sijelo,
10. travnja 2007. godine

za televizijsko istraživaèko novinarstvo dobiva
Ivan Žada
za prilog o razotkrivanju internetskih pedofila,
emisija Provjereno Nove TV, 5. rujna 2007.

za najbolje ureðenju televizijsku emisiju dobiva
emisija Potrošaèki kod, HTV
urednica Sanja Smiljaniæ

Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri ocjenjivaèke skupine da nagradu za životno djelo za 2007. godinu dobije  Inoslav Bešker

Punih pet mjeseci nakon konstituiranja i samo mjesec dana uoèi roka Europske unije za poèetak vidljive borbe protiv korupcije, Hrvatski sabor konaèno je odluèio napraviti prvi, najmanji i vjerojatno najmanje bitan korak: zapoèelo je osnivanje Nacionalnog vijeæa za borbu protiv korupcije, tijela u kojemu veæinu èine vanjski èlanovi, a manjinu politièari, i koje bi trebalo pratiti kako se provodi Nacionalni program suzbijanja korupcije.

Naopako od poèetka

Stvar je, meðutim, zapela veæ na samom poèetku: HDZ-ova veæina u saborskom Odboru za imenovanja preglasavanjem je iskrojila sastav vijeæa, eliminirala dvoje uglednih kandidata (profesora Josipa Kregara u ime akademske zajednice i novinara Luku Braila kao predstavnika Hrvatskog novinarskog društva), te postavila dvije osobe koje joj u kuloarima slove kao puno sklonije: umirovljenog profesora Željka Horvatiæa te Smilju Škugor, aktualnu ravnateljicu državne informativne agencije Hina.

Luko Brailo - ugledni novinar i èlan HND-a nije po volji vladajuæima / ADMIR BULJUBAŠIÆ/CROPIX

Vijest o HDZ-ovom udaru na najvažnije državno tijelo za borbu protiv korupcije, èini se, nije toliko razjarila saborsku opoziciju, pa nam je SDP-ov saborski zastupnik Nenad Staziæ tek potvrdio da je bio protiv ovakvog rješenja, ali da je bio preglasan, no na noge se podiglo Hrvatsko novinarsko društvo.

 HND je, naime, uoèi odluke bio konzultiran, od novinarske udruge tražilo se da zajedno s HRT-om dostavi usuglašeni prijedlog za svoga èlana vijeæa, da bi na koncu bio potpuno izignoriran.

Dapaèe, umjesto potpredsjednika cehovske udruge Braila, u Vijeæe se kao predstavnik novinara imenuje vjeèita uzdanica HDZ-ove vlasti, ravnateljica Hine koja je na tu poziciju takoðer došla preglasavanjem - u proceduri koju je èak i premijer Sanader opisao kao “demokratski deficitarnu”, s obzirom da ju je imenovalo krnje Upravno vijeæe Hine i to bez propisanog izjašnjavanja zaposlenika.

‘Ženska kvota’

Neslužbeno je u HND èak stiglo objašnjenje da je Škugor izabrana zbog “ženske kvote” - svih devet predloženih èlanova bili su muškarci, pa je, eto, bilo logièno da predstavnik novinara bude ženskog spola. I to baš ravnateljica državne izvještajne agencije. O konaènom sastavu Vijeæa za korupciju glasovanjem æe odluèiti svi saborski zastupnici, najvjerojatnije veæ krajem ovog tjedna.

‘Sama sam se javila’ “Nitko me nije predložio, sama sam se javila” - kazala nam je Smilja Škugor Hrnèeviæ, na upit kako je baš nju zapalo da predstavlja novinarski struku u tijelu za borbu protiv korupcije. U novinarstvu je od 1981. pa smatra da ima referencije, a na upit o bliskosti s HDZ-om odgovorila je: - Bliska sam jedino obitelji, Bogu i domovini!

HND Bebiæu:Vratite ga Hrvatsko novinarsko društvo juèer je na adrese predsjednika Sabora Luke Bebiæa te saborskih zastupnika uputilo oštar protest i zatražilo preispitivanje odluke o imenovanju Smilje Škugor te poštivanje odluke HND-a i HRT-a o Luki Brailu kao èlanu spornog odbora. “Ne prihvaæamo ovakvu odluku kojom se zaobilazi naš prijedlog”.

Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva zahtijeva od svih razina vlasti – od policije, Ministarstva zdravstva, Državnog odvjetništva te od Hrvatskog sabora da do kraja obave svoj posao u tzv. sluèaju Pukaniæ, da rasvijetle prisilno policijsko odvoðenje Mirjane Pukaniæ u psihijatrijsku bolnicu i sankcioniraju odgovornost svih onih koji su za neèiji raèun prekršili svoja ovlaštenja.

Vijeæe èasti HND-a raspravljat æe – na osnovu predstavke Povjerenstva za medije Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH - što je moguæe prije o tekstu „Diletanti protiv psihijatara“ koji je objavljen u „Nacionalu“ 22. travnja a u kojem je opetovano objavljen lijeènièki dosije Mirjane Pukaniæ i pritom – kako se èini – prekršeno nekoliko zakona i Kodeks èasti HND-a. Ako èlanovi Vijeæa èasti budu smatrali da je to potrebno, odgovorni za objavu teksta æe biti kažnjeni.

HND želi da mediji što više poštuju privatnost svakog pojedinca i privatnost obiteljskih odnosa i nipošto ne može dopustiti da bilo koji izdavaè koristi privilegij vlastitog položaja za neprofesionalno privatiziranje medijskog prostora i nenovinarsko ponašanje.

S obzirom na prodaju dijela tvrtke u samom jeku afere, u sluèaju Pukaniæ još jednom potaknuto je i otvoreno pitanje vlasništva nad medijima u Hrvatskoj a transparentnost vlasništva preduvjet je da bi mediji bili slobodni i obavljali ulogu snaženja demokracije i zaštite ljudskih prava.

 

 

Zdenko Duka, predsjednik

 

Renata Ivanoviæ, predsjedavajuæa Središnjeg odbora  

 

 

SEEMO PRESS RELEASE CROATIA

Vienna, 6 May 2008

 

SEEMO/IPI Urge Croatian Authorities To Intensify Investigative Efforts Regarding the Attempted Murder of Pukanic

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is concerned about the apparent lack of progress in the investigation of the attempted murder of Ivo Pukanic, co-owner and director of Nacional, a weekly news magazine in Croatia.

As outlined in an earlier SEEMO statement, on 9 April 2008, an unidentified assailant carrying a gun with a silencer fired a shot at Pukanic, but missed; the assailant ultimately fled the scene after his gun jammed up.  One month after the attack, nobody has been charged in connection therewith.

Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, emphasized the importance of finding the assailant, stating, “Nacional, Pukanic’s publication, plays an important role in Croatia. The fact that the attacker tried to kill Pukanic in a public place demonstrates a dangerous sense of confidence about being above the law. It is important for authorities to counter such brazen attacks with vigorous and thorough investigations.”

---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

Poštovani gospodine Bebiæu,
Hrvatsko novinarsko društvo s velikim je iznenaðenjem i iznimnim negodovanjem primilo vijest da je saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove predložio Smiljanku Škugor Hrnèeviæ, ravnateljicu Hine za èlanicu Nacionalnog vijeæa za praæenje i provedbu Nacionalnog
programa suzbijanja korupcije (u daljnjem tekstu Nacionalnog vijeæa) kako bi ona u tom tijelu predstavljala medije.
Dopisima iz veljaèe ove godine Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove zatražio je, naime, upravo od Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatske radiotelevizije da tom Odboru dostave usuglašeni prijedlog kandidata za èlana Nacionalnog vijeæa iz novinarske struke.
Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatska radiotelevizija odgovorili su tom pozivu Odbora i predložili  Luka Braila, potpredsjednika Hrvatskog novinarskog društva.
Kako je, dakle, Luko Brailo naš izbor, potvrðen od HND-a i HRT-a, jedino on je trebao i mogao biti osoba koju æe Odbor predložiti Saboru za predstavnika novinarske struke u Nacionalnom vijeæu.
Odluka Odbora je, meðutim, posve drugaèija i stoga je ona za nas posve neprihvatljiva.
Buduæi da ne prihvaæamo odluku Odbora kojemu predsjeda Nevenka Majdeniæ da se zaobiðe prijedlog HND-a i HRT-a i, umjesto Luka Braila, za èlanicu Nacionalnog vijeæa predloži Smiljanka Škugor Hrnèeviæ, obavještavamo vas da æemo tu odluku osporavati svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju.
Stoga pozivamo Vas da Vi osobno i Predsjedništvo Sabora preispitate postupanje Odbora kako bi se osiguralo poštivanje odluke HND-a i HRT-a i kako se ne bi protežirao nitko drugi na raèun našeg kandidata.

S poštovanjem,

Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Renata Ivanoviæ, predsjedavajuæa Središnjeg odbora HND-a

Na znanje:
- predsjednici Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, Nevenki Majdeniæ
- svim zastupnicima Hrvatskog sabora

Nacrt prijedloga novog zakona o tržištu kapitala, koji bi na snagu trebao stupiti s 1. sijeènja 2009. godine, posebno je zainteresirao novinare, buduæi da ih se spominje u okviru èlanka zakona koji govori o manipulaciji tržištem kao kaznenom djelu. Pod manipulacijom se ovdje podrazumijeva i širenje informacija putem medija, interneta ili drugim naèinom koji bi mogao davati lažne ili obmanjujuæe signale u pogledu financijskih instrumenata. To ukljuèuje širenje glasina i lažnih ili obmanjujuæih vijesti, gdje je osoba koja je proširila informaciju znala ili trebala znati da je informacija lažna ili obmanjujuæa.
Prijedlog zakona kaže da se »u odnosu na novinare kada obavljaju svoju profesiju, to širenje informacija treba procijeniti uzimajuæi u obzir pravila koja ureðuju njihovu profesiju, osim ako ti novinari ne stjeèu, neposredno ili posredno, prednost ili korist od širenja tih informacija«. Za kazneno djelo manipuliranja tržištem zaprijeèene su i zatvorske kazne, i to èak do pet godina zatvora. Prijedlog zakona izašao je na web stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Iz èlanka zakona baš i nije najjasnije kako bi novinari trebali pisati, a da se time ne ogriješe o Hanfina pravila, odnosno nije jasno precizirano gdje je ta granica koja razlikuje širenje informacija kao obavljanje posla, od širenja informacija kao manipulacije. Stoga smo za pojašnjenje upitali predsjednika Uprave Hanfe Antu Samodola. On napominje kako je u prijedlog zakona implementirano 15 EU-direktiva i tri uredbe.
- U dijelu koji se tièe novinarske profesije, takoðer je rijeè o direktivi koja je implementirana u naš zakon. I sama Europska komisija kad ju je donosila, natezala se s njom dvije godine, kaže Samodol. Dodaje kako Hanfa za bolje razumijevanje novog zakona planira organizirati posebne radionice, pa tako radionice za brokere kreæu veæ u drugoj polovici lipnja, a najesen slijede radionice u suradnji s Državnim odvjetništvom, MUP-om i USKOK-om. U planu imamo i novinare, pa æemo u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom vjerojatno u studenom organizirati i edukativne radionice za novinare koji prate tržište kapitala, najavio je Samodol. Na pitanje trebaju li se novinari bojati dok obavljaju svoj posao, Samodol kategorièki tvrdi da se novinari koji profesionalno obavljaju svoj posao nikako ne bi trebali bojati.
- I mi u kuæi razlikujemo novinare i analitikante. Danas se pod šifrom »novinar« svašta prodaje, pa i novinarstvo na naèin rekla-kazala. Novinari bi se u svojim tekstovima u kojima govore o kretanju na tržištu kapitala, pa i o cijenama, trebali pozivati na analize struènjaka i upuæivati na njih, a ne da na temelju vlastitih procjena spekuliraju kolika æe biti cijena neke dionice. Ili, kada se cijena pukne u naslov, a u tekstu nema nikakvog pojašnjenja. Tada su odgovorni urednici, odnosno kuæa u cjelini. No, mi cijelo vrijeme o tome i govorimo, kaže Samodol.

Uèite o istraživaèkom novinarstvu s ekipom „Insajdera“ (TV B92)
Da li ste se ikada zapitali kako „Insajder“ dolazi do informacija?
Kako dolazi do dokaza?
Kako „Insajder“ zna da su informacije toène?
Koliko im treba istraživanja za jedan serijal?
Kako dolaze do sugovornika?
Tko im prijeti?
Zašto drugi novinari ne rade isto što i „Insajder“?
Pozivamo novinare, studente novinarstva i ostale zainteresirane na dvodnevnu radionicu  istraživaèkog novinarstvana na kojoj æe ekipa "Insajder" na èelu s Brankicom Stankoviæ, ponuditi odgovore na ova i druga pitanja. Podijelit æe s njima praktièna iskustva i vještine koje su razvili kroz dugotrajna i složena istraživanja.

Radionica æe se baviti sljedeæim temama:
- Osnove istraživaèkog novinarstva
- Tehnike rada s izvorima
- Organizacija prikupljenih informacija i materijala
- Organizacija rada istraživaèkog tima
- TV produkcija istraživaèkog projekta
Priliku za pitanja i razgovor sa èlanovima ekipe emisije „Insajder“ imat æete za trajanja cijele radionice. Sva 3 èlana ekipe „Insajdera“ bit æe s vama oba dana radionice.

KADA:
1. termin radionice: 17. i 18. svibanj
2. termin radionice: 7. i 8. lipanj
Prijavljeni æe biti na vrijeme obaviješteni o terminu u kojem æe pohaðati radionicu.
GDJE:
Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum,
Karaðorðeva 65,
Beograd.
TKO:
Mogu se prijaviti svi zainteresirani.
U grupi æe biti 12-15 polaznika.
PRIJAVE I UPLATE:
Cijena uèešæa: 8.300 dinara ili 100 eura.
Prijevoz i smještaj za sudionike koji žive izvan Beograda i Srbije nije osiguran. Prijave se primaju do 15. svibnja.
Prijava treba sadržavati:
- ime i prezime prijavljenog,

- naziv redakcije (ili firme, organizacije, itd) za koju radi (ili napomenu da je slobodni novinar) ili naziv fakulteta na kojem prijavljeni studira

- kontakte: e-mail adresa i broj telefona.

Prijave treba slati na:
treningcentar@fmk.singidunum.ac.yu
Molimo da u subjectu poruke navedete: Radionica Insajder.

Broj sudionika je ogranièen, a raspored po radionicama æe biti napravljen prema redoslijedu prijava.
Oni koji se prijave do 14. svibnja bit æe obaviješteni da li su u grupi za prvu radionicu (17. i 18. svibnja) ili u grupi za drugu radionicu (7. i 8. lipnja) i dobit æe kompletan program radionice, te uputu o naèinu uplate naknade za sudjelovanje.

Dodatne informacije možete dobiti od organizatora na brojeve telefona:
065 4590 123 (ako zovete iz Srbije)
+381 65 4590 123 (ako zovete izvan Srbije)

Domaæini i moderatori radionice bit æe treneri Medijskog trening centra na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK) Univerziteta Singidunum.

Medijski trening centar osnovali su FMK, Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN) Beograd i Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN) Zagreb.

 

Kako bi se drugaèije mogla objasniti pojava da naši novinari danas jedni drugima zamjeraju što se drže èinjenica kao pijan plota? Jer, kad žele umanjiti vrijednost nekoga svog kolege, oni kažu kako mu je glavni nedostatak to što uvijek inzistira na èinjenicama, a nema nimalo mašte. Kad žele ocrniti cijelu redakciju, oni obznane kako ona njeguje nemaštovito, èinjenièno novinarstvo.

A takve izjave podrazumijevaju i druge, važnije i dalekosežnije stavove. U njima se prešutno tvrdi kako novinarstvo ne poèiva na èinjenicama, nego na mašti. Èinjenice se, dakle, mogu preoblikovati onako kako je to mašti potrebno. Napis nije dobar u onoj mjeri u kojoj je istinit, nego u onoj mjeri u kojoj je maštovit.

Kakve posljedice to ima u neposrednoj praksi, moglo se vidjeti upravo ovih dana. Jedan je moj kolega dobio nagradu za životno djelo, i o tome je bila vijest i u središnjem televizijskom dnevniku. Ali, u toj vijesti je slavodobitnikovo prezime èetiri puta krivo izgovoreno, jedanput u najavi i triput u samom prilogu. Mašta je tu došla do rijeèi èak na tri naèina. Prvo, tako što je udarila peèat obliku te reportaže, te je ona bila ukrašena ne znam kakvim sve štosnim uvodima i efektnim poantama. Drugo, tako što se mašta proširila i na same èinjenice, pa je novinar kljuèni podatak u svome uratku naprosto izmislio. Treæe, tako što su urednici svakako zamijetili pogrešku, ali je nisu smatrali važnom, pa su stvar ipak emitirali.

Prema tome, tvrdnja da je važna mašta, a ne èinjenice, može biti – kao što taj sluèaj pokazuje – tek paravan za filozofiju šlamperaja. Ali, može biti i nešto gore od toga, naime ideologija prijevare. Jer, nekada se ogrešenje o èinjenice smatralo propustom, a sad se ono promièe u kvalitetu. A kad se to jednom dogodi, onda su širom otvorena vrata svakom namjernom iskrivljavanju istine i svakoj manipulaciji. Pri tome nije najveæi problem što se laže i dezinformira, nego što se tvrdi da je to dobro.

A tako daleko nije išao ni onaj tko je inspirirao taj naèin razmišljanja, naime Josip Broz Tito. On je smatrao da se zakona treba držati, ali da se ponekad može od njega malo i odstupiti, ako je to u višem interesu. A njegovi nas uèenici danas uvjeravaju kako na zakone treba posve zaboraviti i kako èinjenice nisu važne. Ukratko, nestalo je plota, a ostalo je samo pijanstvo.

Današnjim konzumentima domaæih mizernih televizijskih serija, kojima je jedina svrha popunjavanje kuænih budžeta predodreðenih glumaca i televizijskih ekipa, èine se gotovo nevjerojatnima umjetnièki dosezi serija nastalih prije tri-èetiri desetljeæa u produkciji nacionalne televizije. Toj reprezentativnoj skupini (Naše malo misto, Gruntovèani, Kapelski kresovi, U registraturi, Prosjaci i sinovi) pripada i svojedobno iznimno popularna serija Kuda idu divlje svinje (1971.) scenarista Ive Štivièiæa i redatelja Ivana Hetricha, kojom nas je Hrvatska televizija reprizno poèastila tijekom proteklih tjedana.
Radnja se odvija u okolici Zagreba od 1941. do kraja 1943. i obuhvaæa nekoliko desetaka likova koji se pokušavaju snaæi u novonastalim ratnim uvjetima. Nekima je iskljuèiva zadaæa osigurati egzistenciju sebi i obitelji, dok drugi koriste ratni vihor za materijalno bogaæenje, a ima i onih koji æe pregaziti sve pred sobom da bi se doèepali politièke moæi i funkcija. Štivièiæev scenarij hvaljen je kao jedno od najveæih dostignuæa hrvatske scenaristike, a glavna mu je vrijednost upravo u slojevitoj i poliperspektivnoj karakterizaciji likova.
Nezaboravni Crni Rok (Ljubiša Samardžiæ) sitni je švercer podložan uobièajenim porocima (piæe, žene), ali tko mu može zamjeriti kad o njegovoj ilegalnoj djelatnosti ovisi egzistencija brojne obitelji i dostava sanitetskog materijala partizanima. Žandar Mile Vrbica (izvrsni Fabijan Šovagoviæ) takoðer povremeno »poslovno« suraðuje s Rokom, što mu ne služi na èast i blati odoru koju nosi, ali i njega kod kuæe èekaju brojna gladna usta.
Štivièiæ prikazuje ratno vrijeme kao okrutno iskustvo u kojem preživljavaju samo snalažljiviji i otporniji, poput spomenutih likova ili krèmara Luje (Miodrag Lonèar), dok æe osjetljivi presahnuti ili poludjeti poput violinista Paganinija (Izet Hajdarhodžiæ). Jedino istinski zlotvori, poput kicoša i ustaškog podanika Šojke (Ivo Serdar), koriste tragiène okolnosti da bi dosegnuli vrhunac svojih životnih ambicija. Štivièiæev scenarij slojevitošæu pristupa i snažnom psihološkom profilacijom podsjeæa na znamenite Vrdoljakove partizanske filmove nastale u istom razdoblju (Kad èuješ zvona, U gori raste zelen bor). No, Kuda idu divlje svinje je i redateljski iznimno uspjelo ostvarenje. Unatoè velikom broju likova, Hetrich je uspio zgusnuti prièe i postiæi snažan akcijski naboj, pa se jednosatne epizode gledaju gotovo u dahu.
Seriju od 10 epizoda obilježava snažan osjeæaj narativne cjelovitosti i dojmljivost turobnog ugoðaja, a naroèito je uspješno odabrana glazbena podloga. Proslavljeni glazbenik, skladatelj i dirigent Miljenko Prohaska skladao je iznimno urbanu glazbu, prožetu povremenim jazz dionicama, koja se savršeno uklopila u pretežno ruralni ambijent odvijanja prièa. Uživajuæi u ovoj prvorazrednoj seriji možemo se opravdano zapitati kamo su nestali nekadašnji potencijali domaæih televizijskih autora i kuda ide suvremena hrvatska produkcija. A na to pitanje doista nije lako dati smislen odgovor.

ZAGREB -

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Gabrijela Galiæ rekla je juèer da bi uporno izbjegavanje medijskih poslodavaca da u pregovorima o nacionalnom kolektivnom ugovoru za novinare razgovaraju o najvažnijim pitanjima, moglo natjerati Sindikat da posegne i za nekim drugim akcijama, meðu koje spada i generalni novinarski štrajk.
- Mediji su sve slobodniji, a novinari sve neslobodniji. Sve se teže mogu izboriti za rješavanje svojih egzistencijalnih pitanja. U veæini medija, posebno manjih i lokalnih, ne postoje kolektivni ugovori i stoga SNH s poslodavcima vodi pregovore za nacionalni kolektivni ugovor, rekla je Galiæ na konferenciji za novinare u povodu današnjeg Svjetskog dana slobode medija. Govoreæi o moguænosti novinarskog štrajka Galiæ je naglasila da bi za njegovo održavanje bila potrebna opæa novinarska solidarnost te dodala da odluka o štrajku ovisi o »ponašanju poslodavaca s kojima smo mi još uvijek u pregovorima«.
Povjerenik SNH-a u Veèernjem listu Anton Filiæ rekao je da su spremni krenuti ofenzivnije u zaštiti prava svojih èlanova te istaknuo da u sluèaju nastavka dosadašnjeg ponašanja poslodavaca, »neæemo moæi izbjeæi štrajk, u Veèernjem listu ili u svim medijima u Hrvatskoj«.
- Sadašnje je stanje neodrživo i poslodavci moraju napraviti ozbiljan pomak u pregovorima ako žele dogovor, rekao je Filiæ.
Govoreæi o pregovorima s poslodavcima Galiæ je rekla da su ostala otvorena neka najteža pitanja, kao što su osnovna novinarska plaæa, što se raèuna u radno vrijeme, napredovanje temeljem iskustva, 40-satni radni tjedan rasporeðen u pet dana te rješavanje problema honorarnih suradnika.
- Ako nisu riješena ova osnovna pitanja, ne može se govoriti o medijskim slobodama. U puno medija novinari nisu èlanovi sindikata ili ako jesu, onda se boje to reæi. Jer ova pitanja nisu riješena, novinari su u strahu za egzistenciju prisiljeni raditi poslove koje ne bi trebali raditi. Pozivam novinare da se sindikalno organiziraju jer nitko sa strane neæe riješiti naše probleme, rekla je Galiæ.
Govoreæi o 78. mjestu Hrvatske po medijskim slobodama na koju ju je stavio Freedom House (FH) Galiæ je rekla da u Hrvatskoj praktièki nema politièkog pritiska na medije, ali da velike tvrtke ogranièavaju slobodu medija držeæi ih u šahu prihodima od oglašavanja. Predsjednik HND-a Zdenko Duka rekao je da je FH vjerojatno kod donošenja svoje ocjene imao na umu pritisak velikih oglašivaèa na medije.

Jedino solidarno i zajednièki novinari mogu obraniti profesionalna novinarska prava, kvalitetno novinarstvo i radne uvjete – tako bismo mogli parafrazirati poruku Meðunarodne federacije novinara (IFJ-a) u povodu sutrašnjeg Svjetskog dana medija.
To u našim hrvatskim uvjetima znaèi da profesionalno novinarstvo i dostojno plaæen novinarski posao neæe osigurati vlasnici medija a niti, same po sebi, ustavne i zakonske odredbe o medijima, nego i jedno i drugo najviše ovisi o novinarima koji cijene i vlastito dostojanstvo i dostojanstvo profesije koja je posebna po tome što joj je poslanje da bdije i nad demokracijom i nad zaštitom ljudskih prava.
Nema slobodnih novinara ako oni nisu i dobro plaæeni , ali obrnuto može vrijediti – moguæe je da dobro plaæeni budu i neslobodni. Slobodu medija i slobodu novinara u
Hrvatskoj sve više ugrožavaju koncentracija vlasništva, moæ velikih oglašivaèa koji i formalnim ugovorima i neformalnim dogovorima s vlasnicima osiguravaju svoju nedodirljivost u njihovim medijima. I dalje se izravno politièki pritišæe na pojedine medije u vlasništvu države i lokalnih vlasti ali su sada gospodarski pritisci na vlasnike i preko njih posredno na novinare izraženiji.
Novinarske informacije i prilozi postaju najobiènija roba, da bi se ta roba bolje plasirala standardizira se tzv. neutralno novinarstvo umjesto profesionalnog novinarskog pristupa.
Kljuèni problem postaju nepoštivanje i kršenje profesionalne etike pa je HND kao udruga èiji je glavni cilj obrana profesionalnih kriterija svjestan da je vrijeme da se uèini znaèajni korak naprijed kako bi se ti kriteriji oživotvorili i osnažili.
Isto tako, jedino mi novinari vlastitom odluènošæu možemo podiæi razinu unutarredakcijske demokracije jer se valjana ureðivaèka politika ne može voditi bez novinarske volje a bez odluke novinara nije niti pametno, a vjerujemo da uskoro neæe biti niti moguæe, postavljati glavne urednike.

Zdenko Duka, predsjednik

 

 

 

 

 

 

U izjavi u povodu obilježavanja Svjetskog dana slobode medija 2008. IFJ je pozvao na obnovu globalne solidarnosti meðu novinarima u borbi protiv prijetnji s kojima su suoèeni mediji.

 

„Buduænost novinarstva ovisi o izgradnji nove solidarnosti“, kazao je Jim Boumelha, predsjednik IFJ-a. „Naš rad je sama srž borbe za demokraciju i ljudska prava.“

 

IFJ smatra da buduænost novinarstva ne mogu jamèiti politikom potaknuti trikovi, zaglupljivanje medija i smanjivanje izdavaèkih budžeta.

 

„Posljednjih smo dana poruku o solidarnosti prenijeli u Kinu, Pakistan, Rusiju, Meksiko i Irak“, rekao je Boumelha. „U svim su tim državama novinari izvrgnuti pritiscima. Naše æe kolege uspjeti obraniti svoja prava budu li djelovali zajednièki, budu li ukljuèili i stare i mlade novinare i gradili mostove koji æe ojaèati novinarstvo. Gdjegod postoji podijeljenost i nesloga, na dobitku su neprijatelji slobode medija.“

 

Diljem èitavog svijeta sindikati novinara koji su èlanovi IFJ-a, najveæe svjetske novinarske organizacije, obilježavaju Dan slobode medija aktivnostima koje æe upozoriti na krizu s kojom su suoèeni zaposlenima u medijima.

 

U Europi Arne Konig,predsjednik EFJ-a, kaže: „Svjetski dan slobode medija nam daje

moguænost da zorno prikažemo da je kvalitetno novinarstvo presudno za demokraciju, a da se ono može postiæi ako novinari imaju pristojne uvjete rada i ako se njihova uloga poštuje.“

 

EFJ smatra da su najveæi izazovi s kojima se susreæu novinari i mediji pritisak da odaju izvor informacija te još uvije politièko uplitanje.

 

„No ne možemo zanemariti ni utjecaj ekonomske krize koja je zahvatila veæinu europskih medija. Kvalitetno novinarstvo trpi zbog èinjenice da su vlasnici medija nametnuli uredništvima smanjenje budžeta“, kaže Konig.

 

 

 

Sloboda medija u Hrvatskoj je zaštiæena Ustavom i opæenito se poštuje u praksi, istièe Freedom House, te doda

je kako je 2006. godine izmjenama Kaznenog zakona kleveta sankcionirana samo novèanom kaznom, a ne više zatvorom. U izvješæu se navodi da je u 2007. više hrvatskih novinara optuženo za nepoštovanje Haškog suda (ICTY), uz citiranje zagovornika slobode tiska kako su oni samo objavili informaciju o tajnom aneksu optužnice u predmetu Gotovina-Èermak-Markaè što je bilo u javnom interesu, a neki od njih samo prenijeli èlanak koji su veæ objavili državni radio i televizija. "Mediji u vlasništvu države, koji dominiraju radijskim i televizijskim tržištem, ostaju ranjivi na potencijalno politièko upletanje", istièe se u amerièkom izvješæu. No, kampanju za parlamentarne izbore su korektno odradili. "Novinari su izloženi povremenom šikaniranju vlasti, fizièkim prijetnjama, nasilju, posebno kada se njihova izvješæa tièu uloge Hrvatske u ratu 1991.-1995.", navodi Freedom House.
Posebno se spominju sluèajevi provale u stan Globusova novinara Gordana Maliæa u sijeènju 2007. i prijetnje smræu koje su mu bile upuæene, potom prijetnje smræu Robertu Valdecu, voditelju emisije Istraga na televiziji Nova TV. Treæi izdvojeni sluèaj je jednodnevno pritvaranje slobodnog novinara Željka Peratoviæa, u sklopu istrage odavanja državnih tajni povezano s ratnim zloèinima. Poseban problem su lokalni elektronski mediji koje uglavnom financiraju, ali i žele ureðivati - lokalne vlasti.(J.K./H)

DUKA: Ipak smo bolji od 78. mjesta
Mislim da Hrvatska ipak zaslužuje bolje mjesto nego ovo 78. koje joj je dodijelio Freedom House. Meðu 28 zemalja središnje i istoène Europe te zemalja bivšeg SSSR-a, Hrvatska je 10. što i nije tako loše ni nerealno. Ali, izvještaj je dobro primijetio da su gospodarski pritisci na medije sada još i veæi od politièkih i da novinari njeguju autocenzuru kako bi pogodovali ekonomskim interesima vlasnika, rekao je Zdenko Duka, predsjednik HND-a.

Zagreb - Kao što je i najavljeno, cijene u saborskom restoranu od juèer su, nakon punih devet godina, skoèile. Ali, ne za sve kategorije jednako. Zaposlenici u Saboru glavno jelo s prilogom plaæaju 12 umjesto 10 kn, zastupnici 20 umjesto 15 kn, a prolazni gosti 25 umjesto 20 kn. No, najlošije su prošli novinari koji izvještavaju o radu parlamenta i u Saboru provode cijele dane. Oni su, naime, iz cjenika namijenjena zaposlenicima Sabora prebaèeni u kategoriju prolaznih gostiju, pa im cijena glavnog jela s prilogom umjesto 10 iznosi 25 kuna, što znaèi da ih je zakvaèilo poskupljnje od 150%. (Ml. Š.)

Slobodan Ljubièiæ Europapress holding ušao je zajedno s Agrokorom u vlasništvo Zagreb plakata, tvrtke koja ima monopolistièki položaj u oglašavanju na svim javnim gradskim površinama u Zagrebu i èiji je udio od 49 posto nedavno prodan tada splitskoj tvrtki Media. O partnerstvu Agrokora Ivice Todoriæa i EPH, èiji su suvlasnici Ninoslav Paviæ i njemaèki WAZ, u tom poslu dugo se govorilo, ali samo neslužbeno jer spomenute tvrtke nisu potvrdile suradnju. No najnovije promjene podataka o Zagreb plakatu u registru zagrebaèkog Trgovaèkog suda otkrivaju da je èlanica Nadzornog odbora Zagreb plakata postala Sanja Mlaèak, dugogodišnja direktorica marketinga Europapress holdinga, i sadašnja èlanica EPH-ove Uprave zadužena za prodaju i marketing. Uz nju su u Nadzornom odboru dva èlana Uprave Zagrebaèkog holdinga - Slobodan Ljubièiæ i Stipan Matoš. Uprava novog trgovaèkog društva je dvoèlana i u njoj s jednakim pravima sjede predstavnik grada Ivan Æosiæ i predstavnik Agrokora Lovorko Mamiæ. Æosiæ je donedavno bio zamjenik zagrebaèkog proèelnika za gradnju i komunalno ureðenje i njegovo imenovanje veæ je bilo najavljeno. Mamiæ je nešto nepoznatiji i iz više izvora se o njemu može saznati tek da je bio zaposlen u Konzumovoj prodaji. Iako je formalno kupac 49-postotnog udjela u Zagreb plakatu Media, u vodstvu tvrtke nema vodeæih ljudi splitske Medije - Matka Bobana i Josipa Podruga. Mediju je, inaèe, kupio Agrokor Ivice Todoriæa, sjedište tvrtke je prebaèeno poèetkom godine u zagrebaèki Cibonin toranj gdje se nalazi i sjedište Agrokora, a novo sjedište tvrtke bit æe uz EPH, jednako kao i Zagreb plakata. Pri prodaji udjela Zagreb plakata Mediji za 109 milijuna kuna bankovno jamstvo osigurao je upravo Agrokor. Predsjednik Uprave Zagrebaèkog holdinga Slobodan Ljubièiæ kaže da je preregistracija Zagreb plakata obavljena nedavno i da nije upoznat tko je još u Nadzornom odboru te da ne zna tko je Sanja Mlaèak. "Dali smo s naše strane prijedloge Uprave i Nadzornog odbora, dok je partner trebao predložiti svoje èlanove. U ponudbenoj dokumentaciji se ne spominje Europapress holding, ali mi ne možemo utjecati koga æe Media i Agrokor birati za partnere u svom udjelu. Sanju Mlaèak ne poznajem, a ne znam ni da je zaposlena u Europapress holdingu", kaže Ljubièiæ. Dodaje kako je Mamiæa tek nedavno upoznao, ali i da o njemu ništa ne zna. Ivan Æosiæ, kao èlan Uprave kojega je postavio Grad, takoðer nas je zamolio za strpljenje u vezi s bilo kakvom informacijom o Zagreb plakatu i svom buduæem djelovanju, a o svom suradniku u Upravi nije mogao razgovarati.

Hrvoje Prkaèin Sanja Mlaèak je pak za Poslovni dnevnik potvrdila imenovanje u NO Zagreb plakata, ali je za detalje zamolila da je nazovemo u ponedjeljak. Trakavica u vezi s prodajom Zagrebplakata koji æe držati 90 posto vanjskog oglasnog prostora u Zagrebu oèito još nije gotova jer nam je Hrvoje Prkaèin iz Europlakata potvrdio kako je podnesena tužba kojom se traži poništenje prodaje. Sam sluèaj prodaje Zagreb plakata je, podsjetimo, prijavljen USKOKU i policiji koja je uzela dokumente o prodaji, ali se još nije oèitovala o cijelom sluèaju. Europlakat i Outdoor Akzent konkurirali su, inaèe, za kupnju Zagreb plakata s nižim cijenama od 80 odnosno 80,5 milijuna kuna za 49-postotni udjel u Zagreb plakatu. Nekoliko je kljuènih zamjerki na prodaju: ponude su otvorene bez nazoènosti ponuðaèa, nije definiran rok na koji se daju plakatne površne što je stvorilo pravnu nesigurnost i uz samu cijenu nisu dovoljno valorizirani ostali elementi ponuda poput ulaganja i iskustva. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je upozorila kako nije na jedinicama lokalne samouprave da se bave poduzetništvom te da osnivanje Zagreb plakata može imati dalekosežne posljedice na narušavanje tržišta i eliminaciju konkurencije, ali je sve ostalo na tom upozorenju. Slobodan Ljubièiæ istièe da æe nova Uprava Zagreb plakata ovoga tjedna organizirati sastanke s predstavnicima ostalih tvrtki koje se u Zagrebu bave vanjskim oglašavanjem kako bi dogovorili modele moguæe suradnje i hoæe li ona biti moguæa. Kljuèni zahtjev ostalih bit æe, doznajemo, da im se pod jednakim uvjetima osigura plakatiranje i zakup površina od Zagreb plakata. Najveæe tvrtke koje se bave vanjskim oglašavanjem u Zagrebu su još Europlakat, Outdoor Akzent i P.I.O. "Nema razloga da im se to onemoguæi. Ne planiramo narušavati tržište, nego postiæi da se dobije ljepši i ureðeniji grad. Time su na dobitku graðani, tvrtke koje se bave vanjskim oglašavanjem, Zagreb koji godišnje prima devet milijuna kuna naknade i Zagrebaèki holding koji æe sudjelovati u raspodjeli dobiti. Naš veæinski paket jamèi ravnopravnost natjecanja i jednake uvjete za sve i mi ga neæemo prodavati", kaže Slobodan Ljubièiæ.

Ove godine se to dogodilo u petak ujutro, jer je 27. travnja nedjelja, uz subotu jedini dan kad oni koji se radnim

  Uživam u knjigama i rukotvorinama .

danima bude u pet ujutro, mogu na miru spavati.

 

O tome kako se ona budi, "ubije li oko" tijekom dana, što najljepše pamti iz “Dobrog jutra” i još mnogo toga, Blaža je podijelila s nama.
Na poèetku æu Vas vratiti godinama unatrag i zamoliti Vas da se prisjetite kako ste došli u redakciju "Dobro jutro, Hrvatska", prije koliko je to godina bilo i kakvi su bili prvi dojmovi?
- Došli smo na "veliku televiziju". To je bio dojam cijele ekipe koja je sa Z3, programa emitiranog iz Kineskog paviljona Zagrebaèkog velesajma, došla na HTV. S novonastalog 3. televizijskog programa s vremenomu smo poèeli suraðivati i s drugim programima pa sam ja tako postala dio ekipe "Dobrog jutra". Bilo je to na poèetku njegovog emitiranja, prije 16 godina.
Jeste li sanjali takav posao?
- U srednjoj sam školi poèela raditi u pisanim medijima i na radiju, pa je ovaj televizijski posao logièan nastavak profesionalnog razvoja. Sada to vidim, iako u vrijeme kad sam poèinjala nisam imala takve snove ni planove.

KOMUNIKACIJA OÈIMA
Tijekom godina mnogo se toga mijenjalo od parova koji rade, šefova... Koliko se danas “Dobro jutro, Hrvatska" razlikuje od vremena kada ste Vi došli u redakciju?
- Koliko se promijeni dijete od svoje prve do 16. godine? Emisija ima svoje razvojne faze. I ljudi se, kao i ideje, mijenjaju i sazrijevaju ponekad iz tjedna u tjedan. Bilo bi neprirodno toliko godina stajati na istom mjestu.
Postoji li nešto za èim žalite, što se prije radilo i vidjelo na malim ekranima ili dogaðalo meðu vama u redakciji, a danas više toga nema?
- Baš zato što je dinamika sastavni dio života i posla, pogotovo novinarskog, ono što je nekad bilo gledam kao dio vremena u kojem je egzistiralo. Ne žalim za tim nego se rado sjeæam - kako mnogih kolega koji su radili s nama, a sada su u nekim drugim redakcijama, tako i emisija èije me emitiranje držalo ispred televizora, a èiji su autori poslije krenuli u realizaciju novih projekata.
Pamtite li iz dosadašnjeg rada neki posebno drag ili smiješan dogaðaj?
- Bilo je nestanaka struje u vrijeme emisije pa bismo nastavili raditi u mraku, padanja predmeta po studiju, a nedavno i gošæa, koja je zbog izmjena u emisiji u posljednji trenutak ušla u studio, bez mikrofona. Od strke nitko od nas nije uoèio taj detalj, pa smo razgovor poèeli mirno. No, nije mi dugo trebalo da shvatim da je gledatelji neæe èuti pa sam joj se polako poèela približavati kako bi se njezin glas èuo preko mikrofona na mojoj majici. Iako sam to èinila oprezno i polako, njoj je to ipak bilo èudno, pa se poèela odmicati. Brzim reagiranjem spasili smo stvar, ali tih prvih minutu bilo je nezgodno, a meni u isto vrijeme i vrlo smiješno. Poslije smo u redakciji pregledali snimku emisije i smijali se jer stvarno je bilo komièno kako me pogledala i poèela odmicati. Tko zna što joj je prolazilo kroz glavu... Ni ona, naime, nije bila svjesna da nema mikrofon. Uz ispriku i objašnjenje i ona se na kraju slatko nasmijala.
Jeste li ikada bili u situaciji da morate odraditi nešto što se kosi s Vašim stavovima i pogledima na svijet ili nešto takvo što ste odbili raditi?
- Nisam nikada bila u takvoj situaciji. Uvijek kažem svoje mišljenje i, kako uvažavam tuðe, oèekujem da se uvaži i moje.
Ako sam dobro upamtila, prije ste bili u paru s Meštrom. Danas je Meštar šef, a Vi imate novog kolegu. Kako se slažete, kakav ste tandem u pripremi emisija?
- Domagoj Novokmet nije više tako nov u našoj emisiji, jer veæ nekoliko godina radim s njim, a Meštar je u paru s Milom Horvat. Dobro se slažemo i, što je u zajednièkom voðenju emisije jako važno, odlièno se nadopunjujemo. Za emitiranja ponekad komuniciramo samo pogledima, jer situacija zahtijeva brzinu i uèinkovitost. No, to nije samo zbog toga što smo Domagoj i ja na istoj valnoj duljini, priprema emisije dan prije mora biti dobar temelj za dobru izvedbu.

IZLETI I PROSLAVE
Kakav je Meštar šef i što se promijenilo od kada je on "na èelu"?
- Svi dosadašnji urednici naše redakcije imali su svoj naèin rada i viziju sadržaja i izgleda emisije. To je autorsko pravo i odgovornost koju urednièko mjesto nosi. Naravno, ima tu još mnogo obveza i zadataka koje treba odraditi da bi logistika emisije uvijek dobro funkcionirala. Meštra bi trebalo pitati kako se u tome snalazi. U svakom sluèaju, pregršt je detalja o kojima prije nije morao razmišljati, a sada ih svakodnevno treba usklaðivati.
Kako izgledaju Vaša jutra tijekom dana kojima vodite emisiju, a prije nego što stanete pred kamere?
- Buðenje u pet sati, što mi je ljeti uz cvrkut ptica lakše, a zimi dok je vani još mrak, teže. Slijedi razbuðivanje u kupaonici pa odlazak u vrtiæ. Bogu hvala na dežurnim tetama koje veæ od šest ujutro doèekuju male ranoranioce. Iz vrtiæa na posao - i to je to. To su jutra koja veèer prije moraju biti dobro isplanirana jer ranom zorom nema vremena za pretjerano razmišljenje - samo akcija.
Vaše kolege su izjavljivale da im se nakon dužeg vremena nije teško rano ustajati. Pretpostavljam da je tako i s Vama. No zanima me, prakticirate li "ubijanje oka" tijekom poslijepodneva kako biste nadoknadili jutarnji san?
- Kriza "umornih oèiju" zna doæi u poslijepodnevnim satima nakon ruèka, a kako se u to vrijeme pripremamo za sutrašnju emisiju nema vremena za drijemanje. Ako nakon popodnevnog dogovora s kolegama stignem doma kratko zažmiriti to mi je dovoljno da razbistrim um. Ako ne - s posla idem po sina u vrtiæ pa bistrenje uma slijedi kroz šetnju i igru s njim.
Planira li redakcija proslavu 16. obljetnice rada? Imam informacije da ste inaèe sjajni partijaneri...
- Svake godine se u povodu obljetnice družimo na nekom lijepom mjestu u prirodi. Nerijetko su se dnevni izleti nastavljali u noæne zabave. U njima uživaju i bivši kolege koji danas rade u nekim drugim redakcijama. Tako æe biti i ove godine.
Postoji li neka proslavu koja Vam se najviše urezala u sjeæanje i zašto?
- Teško je izdvojiti neku od niza godina koje su za nama. Meni su sve naše proslave odliène - nogomet, badminton, ruèak, dobra glazba...
Znam da imate obitelj i svatko s obitelji veliki dio vremena poklanja njoj. Meðutim, zanima me u èemu Vi još osobno najviše uživate, što Vas ispunjava?
- Kad su djeca u pitanje, radila sam reportaže za rubriku "Djeèja posla" te suraðivala s UNICEF-om u kampanji "Prve 3 su najvažnije". U upravnom sam odboru udruge "Djeca prva" èiji vrijedni èlanovi godinama pomažu djeci i potrebitim obiteljima. Za sve to inspiriralo me vlastitio majèinstvo. Biti æe toga sigurno još. Ideja uvijek imam.
Posjeæuju li Vas katkad starije kolegice i kolege i udijele li vam katkad kakav savjet?
- Dragu sretnem na poslu, a Žeža je u mirovini. No, oboje sam ih vidjela na nedavno održanoj promociji "Kuharice Dobrog jutra". Više smo razgovarali o obiteljima nego o poslu. Žeža je sad sretna baka i vidim da je to u cijelosti ispunjava. Što se savjeta tièe, može ih se dobiti i od sadašnjih kolega, svakodnevna komunikacija u redakciji vrlo je važan dio posla.
Mislite li da bi se moglo dogoditi da "Dobro jutro, Hrvatska" ode u mirovinu?
- Teško mi je zamisliti što bi u rano jutro zaželjelo dobrodošlicu gledateljima. Na svim svjetskim televizijama to je "Dobro jutro".

i

DELEGACIJA EUROPSKE KOMISIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

DELAGATION OF THE EUROPEAN COMMISSION IN CROATIA

 

RASPISUJU

 

 

N A T J E È A J

 

za dodjelu godišnjih novinarskih nagrada Robert Schuman na temu pitanja Europske unije

 

1. Natjeèaj za godišnju nagradu Robert Schuman utemeljili su Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatsko novinarsko društvo. Nagrada se sastoji od umjetnièke plakete i novèanoga dijela.

 

2. Natjeèaj za nagradu Robert Schuman raspisuje se za najbolje novinarske radove èlanova HND u praæenju pitanja Europske unije i podizanju svijesti javnosti o putu Hrvatske u EU nastale u razdoblju od 8. svibnja 2007. do zakljuèno dana raspisivanja ovoga natjeèaja.

 

3.Za nagradu se mogu natjecati iskljuèivo radovi na standardnom hrvatskom jeziku, potpisani autorovim pravim imenom i objavljeni u pisanim medijima, na radiju i televiziji.

 

4. Rok za prijavu kandidata i predaju radova je 20. travnja

2008. godine. Radovi se primaju u tiskanom i elektronièkom obliku (CD ili DVD).

 

5. Kandidati i predlagaèi dužni su priložiti pisane radove, odnosno snimke radijskih i televizijskih priloga i emisija.

 

6. Radovi i prijave šalju se na adresu:

 

                Hrvatsko novinarsko društvo

                Natjeèaj za nagradu Robert Schuman

za 2007. godinu

                10000 Zagreb, Perkovèeva 2

 

   

 

 

Šokirana Sanja
Šokirana sam naèinom na koji je Hloverka tu odluku napisala, pravopisno i sadržajno. Nije navedeno kada to nisam dolazila na kolegije i zašto te je li to uzrokovalo štetu u programu. Šokirani su i moji kolege suurednici emisije Lela Kneževiæ i Branko Naðvinski, koji se pitaju zašto i oni nisu kažnjeni za isto.

Kako je kazna posve neprimjerena i apsurdna, prijavila sam Hloverku ravnateljima Vanji Sutliæu i Blagi Markoti zato što su narušena moja prava  kazala je Sanja Mikleuševiæ. No, kako je ona bila jedina HTV-ova novinarka koja se lani otvoreno usprotivila imenovanju Hloverke Novak Srziæ šeficom informative, a potom je maknuta iz "Otvorenog" te je proteklih tjedana, navodno, odbila nekoliko Hloverkinih nareðenja i pritisaka (da "HUŽ" ne obraðuje neke teme i ne zove neke goste), mnogi smatraju da je nedolaženje na kolegije Hloverki samo izlika za Sanjino micanje i iz te emisije.

Upitana o svemu navedenom, Hloverka je kazala:

Nije kažnjena
Ma, nije Sanja ništa kažnjena. Ona samo ne poštuje proces rada. Ako bude kažnjena, imat æete o èemu pisati. Sanja se jednostavno osjeæala malo ugroženom jer sam mislila da u "Otvorenom" nije zadovoljila kriterije koje je postavio Ladišiæ pa onda Bago, a mogu reæi i ja. Sad pristojno radi "HUŽ". A ta njezina protivljenja meni možda su samo dio njezine frustracije.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101