Ukupno: 2016

Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije prosvjeduje zbog smjena i suspenzija novinara i urednika Slobodne Dalmacije nakon što su javno izrazili protivljenje namjeri EPH da preseli redakciju izvan Splita.

HND poziva glavnog urednika Slobodne Dalmacije Zorana Krželja da odustane od odluke i javno je priopæi cijelom uredništvu te smijenjenim i suspendiranim novinarima i urednicima  - Æiæi Senjanoviæu, Damiru Petranoviæu, Damiru Šarcu i Srðanu Kaiæu.

HND upozorava da su zastrašivanja i pritisci na novinare Slobodne Dalmacije, koji su se u velikom broju odazvali prosvjedu protiv preseljenja uredništva u Dugopolje, sada kulminirali oduzimanjem prava na rad novinarima, što je jedno od osnovnih ljudskih prava.

Novinama koje vlastite novinare i njihove inicijative cenzuriraju, te ih kažnjavaju i šikaniraju zbog njihova mišljenja, ne može se vjerovati te se tako za njih ne može reæi ni da služe interesima javnosti.

Zdenko Duka, predsjednik

NAKON što je kod ukidanja dopisništva Slobodne Dalmacije i formiranja agencije EPEHA došlo do "nesporazuma", pa je pedesetak novinara tog lista za Božiæ dobilo otkaze bez novih ugovora za buntovnike u agenciji, urednicima tog lista stigla je danas nova prijetnja radi neposluha, kažu naši izvori iz tog lista.

Novi je glavni urednik Zoran Krželj, kako doznajemo iz splitske redakcije, pismeno zatražio 42 mandata na raspolaganje od svih urednika rubrika i njihovih zamjenika sa šturim objašnjenjem da se radi o reorganizaciji. U Splitu sumnjaju da se radi o "još jednom zastrašivanju kako bi prestali protesti protiv uništavanja lista". Da bi stvar bila gora, glavni je urednik odluèio napokon progovoriti o napetostima koje potresaju taj list veæ mjesecima.

Novinari protestiraju "potaknuti lijenošæu, inertnošæu, egoizmom, zaštitom osobnog komoda"

"Ni rijeè nije objavljena o formiranju agencije i selidbi u Dugopolje sve ovo vrijeme, da bi nas dan nakon ovih otkaza doèekala partijska osuda, obraèun u vlastitim novinama", kaže naš izvor koji želi ostati anoniman, kako bi se još malo zadržao u listu i mogao govoriti prije nego, uvjeren je, izleti kroz vrata redakcije koja se još uvijek nalazi u centru Splita.

Krželj je u tekstu preko cijele 6. stranice poèastio buntovne novinare epitetima poput lijenèine, egoisti, ludisti koji se bore protiv napretka, rade za konkurenciju i manipuliraju osjeæajima èitatelja. Podsjeæa i da se kod preseljenja Slobodne iz samog centra grada u susjedstvo Jugoplastike i škvera dignula još buènija buna.

Navodi da se sele u daleko bolje uvjete u Dugopolje, koje je danas "praktièki u središnjem dijelu nastajuæeg splitskog megapolisa". Za pojaèavanje dojma iskoristio je i prepisku novinara sa sindikalcima, èijoj su se objavi protivili kako bi zaštitili ugled firme.

Navodi i da se preseljenju usprotivilo nekih 25 novinara, iako to, kažu nam u Splitu, nije istina, jer je na konferenciju za novinare 15. svibnja, unatoè prijetnjama otkazima o kojima se šuškalo po hodnicima Slobodne, došlo njih pedesetak.

"Lokaliziranje" Slobodne u korist "bebe" Ninoslava Paviæa, nacionalnog Jutarnjeg lista

Pokušava se stvoriti dojam da je glavni problem preseljenje redakcije lista u Dugopolje, ali zapravo to nije razlog pobune, tvrde buntovnici. Obeæanje prilikom prodaje lista Europapress Holdingu, kaže naš sugovornik, bilo je razvijanje nacionalne kuæe, direktne konkurencije Jutarnjem listu. Stvarni "poslovni potezi" govore jedino o marginalizaciji Slobodne Dalmacije i njenom pretvaranju u lokalni list, a sve u korist omiljenijeg izdanja EPH - Jutarnjeg, koji po zamislima Uprave kuæe zaslužuje primat na nacionalnoj razini.

"Prvo što je nagovijestilo poèetak kraja je ukidanje dopisništva u Dubrovniku, Šibeniku, Zagrebu i Zadru, i sve su te ljude okupili u agenciju koja sad piše za Jutarnji list. To je smrt za nacionalnu novinu", kaže on. "Drugo, preselili su list iz matiènog grada. Kako bi reagirali novinari da se HRT preseli u Jastrebarsko? I to u zaista skuèen prostor, dva metra kvadratna po novinaru koji je umjetnim stvaranjem prostora nakon što smo progovorili rastegnut na devet kvadrata?", kaže Spliæanin, koji zakljuèuje - "Ovo je dno dna za Slobodnu".

Komentar Uprave lista ili Europapress Holdinga nismo bili u moguænosti dobiti zbog kasne dojave.

A.B.

Premještanje redakcije "Slobodne Dalmacije" u Dugopolje naišao je na otpor novinara, a apel Upravi Europapress holdinga da još jedanput razmotri odluku izmiještanja "Slobodne" iz Splita potpisali su brojni uglednici, intelektualci, glazbenici, sportaši...

U javnom apelu se navodi kako je "Slobodna" tijekom više od šest desetljeæa, kao jedina splitska dnevna novina, bila nositelj informativnog, kulturnog i sportskog života Splita i Dalmacije te je gradu pod Marjanom dala snažan peèat, ali i koji je nju obilježio.

Meðu potpisnicima apela, u kojem stoji kako bi se preseljenjem splitske novine u industrijsku zonu Dugopolja nanijela nepovratna šteta dalmatinskom novinarstvu i osiromašio bitan segmet urbanog života Splita, su i Miroslav Radman, Mani Gotovac, Arsen Dediæ, Oliver Dragojeviæ, Stipe Božiæ, Jurica Jerkoviæ, Milan Rapaiæ, Blanka Vlašiæ, Severina...

Evo liste potpisnika:

1. Arsen Dediæ, akademski glazbenik
2. prof.dr. Slobodan Prosperov Novak, sveuèilišni profesor
3. akademik Miroslav Radman, znanstvenik
4. mr. Mirko Petriæ, sociolog kulture
5. Stipe Božiæ, alpinist i redatelj
6. Mario Anèiæ, tenisaè
7. akademik Nenad Cambi, arheolog
8. prof.dr. Ivan Paviæ, rektor Sveuèilišta u Splitu
9. Ivano Baliæ, rukometaš
10. Vedran Matošiæ, direktor Turistièke zajednice Splita
11. dr.don Ivan Grubišiæ, sociolog religije
12. prof. dr. Inga Tomiæ Koludroviæ, sociologinja
13. TBF; Saša Antiæ, Mladen Badovinac,
Luka Barbiæ, glazbenici
14. prof. dr. Ivica Ðikiæ, znanstvenik
15. Zrinka Buljeviæ, ravnateljica Arheološkog muzeja u Splitu
16. Vojko Mirkoviæ, novinar
17. Mišo Kovaè, glazbenik
18. Josip Botteri Dini, akademski slikar
19. Joško Franèeski, novinar
20. mr. Stjepan Lozo, ravnatelj Pomorskog muzeja u Splitu
21. Danko Colnago, arhitekt
22. prof. dr. Tomislav Marasoviæ, povjesnièar umjetnosti
23. Dino Raða, košarkaš
24. Mani Gotovac, teatrologinja
25. Kažimir Hraste, akademski kipar
26. Oliver Dragojeviæ, glazbenik
27. Arsen Ostojiæ, filmski redatelj
28. Severina Vuèkoviæ, glazbenica
29. Vinko Brešan, filmski redatelj
30. Igor Zidiæ, predsjednik Matice hrvatske
31. dr. Dejan Kružiæ, ekonomist
32. prof. dr. Ivana Prijatelj Pavièiæ, sveuèilišna profesorica
33. Jurica Pavièiæ, kritièar i kolumnist
34. Petar Metlièiæ, rukometaš
35. Branko Ivanda, filmski redatelj
36. prof.dr. fra Špiro Marasoviæ, sveuèilišni profesor
37. Matko Trebotiæ, likovni umjetnik
38. prof. dr. Dražen Laliæ, sociolog
39. Andro Krstuloviæ Opara, povjesnièar umjetnosti
40. Iskra Peraniæ-Jogunica, arhitektica
41. Almira Osmanoviæ, ravnateljica Baleta HNK Split
42. Miro Bogdanoviæ, predsjednik Saveza kuhara europskih i
mediteranskih regija
43. prof. dr. Eduard Vrdoljak, onkolog
44. Dragan Lukiæ Luky, glazbenik
45. Hrvoje Hribar, filmski redatelj
46. Danijel Marušiæ, filmski redatelj
47. prof. dr. Ivo Žaniæ, lingvist
48. Marija Škarièiæ, glumica
49. dr. Feða Vukiæ, povjesnièar umjetnosti
50. Mirko Krstièeviæ, skladatelj
51. Goran Karan, glazbenik
52. Udruga MOST, Split
53. Ivo Pervan, umjetnièki fotograf
54. Ivica Jakšiæ Èokriæ Puko, umjetnik
55. Zdenka Mišura, ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Split
56. Ognjen Svilièiæ, filmski redatelj
57. Udruga BARBARINAC, Split
58. Veljko Barbieri, književnik i gastronom
59. prof.dr. Željko Domazet, prorektor Sveuèilišta u Splitu
60. Krešimir Dolenèiæ, redatelj
61. Ljubica Srhoj, ravnateljica Gradskog kazališta mladih Split
62. Marko Breškoviæ, glazbenik
63. Ðelo Jusiæ, glazbenik
64. Ivica Propadalo, likovni umjetnik
65. Rene Bakaloviæ, novinar
66. Dražen Frfa Mužiniæ, legenda Hajduka
67. Ante Babaja, filmski redatelj
68. dr. Ante Maletiæ, umirovljeni profesor
69. Petar Letica, likovni umjetnik
70. Renato Švoriniæ, ravnatelj HNK Zadar, jazz glazbenik
71. Andro Damjaniæ, fotoreporter
72. Zvonimir Rumboldt, filmski redatelj
73. prof. dr. Petar Filipiæ, sveuèilišni profesor
74. Zoja Odak, glumica, nacionalna dramska prvakinja
75. fra Jozo Æirko, dominikanac, Split
76. Jurica Jerkoviæ, legenda Hajduka
77. Filip Šovagoviæ, glumac
78. Žarko Radiæ, glumac
79. Žan Jakopaè, glazbenik i likovni umjetnik
80. dr. Julije Meštroviæ, pedijatar
81. prof. dr. Mirjana Nazor, psihologinja
82. Tonèi Bonaæi, novinar
83. Eduard Galiæ, filmski redatelj
84. Vicko Ruiæ, filmski redatelj
85. prof.dr. Zlatan Reiæ, dekan Ekonomskog fakulteta, Split
86. prof. dr. Rino Luciæ, sveuèilišni profesor
87. Davor Štambuk, karikaturist
88. Lepa Smoje, osnivaèica KUD Mozaik
89. Bruna Bebiæ Tudor, dramska umjetnica
90. Ivo Brešan, književnik
91. Jela Brešan, književnica
92. Mate Matišiæ, dramski pisac
93. Ante Tomiæ, novinar i književnik
94. Milan Rapaiæ, nogometaš
95. Mladen Mateljan, novinar
96. Anðelko Erceg, novinar
97. Duško Šarac, direktor Festivala dalmatinske šansone u Šibeniku 98. Rudi Vuèiæ, ravnatelj Glazbene škole “Ivan Lukaèiæ” u Šibeniku
99. prof.dr. Vojmir Franièeviæ, sveuèilišni profesor, Zagreb
100. Valentino Biliæ-Prciæ, fotograf
101. dr. Vando Raunig, veterinar
102. Vatroslav Mimica, filmski redatelj
103. Blanka Vlašiæ, atletièarka
104. dr. Duško Keèkemet, povjesnièar umjetnosti
105. Milivoj Beader, glumac
106. Jakov Sedlar, filmski redatelj
107. Eugen Jakovèiæ, urednik "Cenzure"
108. mr. Zoran Malenica, sociolog
109. Siniša Labroviæ, umjetnik
110. Milan Pleština, glumac
111. fra Marko Oršuliæ,Internacionalni multireligijski i interkulturni centar, Sarajevo
112. Damir Karakaš, književnik
113. Vlado Buliæ, književnik
114. Rade Medan, novinar
115. Djeèaci, glazbenici
116. prof. dr. Slavko Vujeviæ, sveuèilišni profesor
117. Marin Kuzmiæ, novinar
118. Duško Èizmiæ Maroviæ, publicist
119. Božo Majstoroviæ, ravnatelj Galerije umjetnina Split
120. prof.dr. Marko Matiæ, sveuèilišni profesor
121. Maja Ðirliæ, predsjednica feministièke udruge "Domine" iz Splita 122. prof. dr. Ivica Veža, sveuèilišni profesor

Piše: Mate Prliæ
 

Nakon apela Hrvatskog novinarskog društva da Sabor preispita odluku kojom se za èlanicu Nacionalnog vijeæa za praæenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije predlaže ravnateljicu Hine Smiljanku Škugor-Hrnèeviæ, juèer se oglasila i Europska federacija novinara (EFJ).

Uoèi današnjeg glasanja u Saboru, generalni tajnik EFJ-a Aidan White poslao je pismo predsjedniku Sabora Luki Bebiæu u kojem dijeli zabrinutost HND-a oko imenovanja u antikorupcijsko vijeæe.

White apelira na Bebiæa da se prilikom imenovanja predstavnika medija poštuje zajednièki izbor novinarske struke. Naime, Luko Brailo, kojeg su potvrdili i HND i HRT, nije prihvaæen, nego je prošla Škugor-Hrnèeviæ.

ODLUKA o preseljenju Slobodne Dalmacije odmak je od svih principa na kojima ovaj dnevnik poèiva posljednjih 65 godina, a to je zajedništvo novinara i èitatelja u dostupnosti redakcije tzv. malim ljudima", rekao je za Index Damir Petranoviæ, predsjednik ogranka HND-a novinara Slobodne Dalmacije.

Kidanje neraskidive veze

Naime, sinoæ je održan sastanak ogranka HND-a tog splitskog dnevnika, na kojemu je pedesetak novinara izrazilo žestoko protivljenje nedavnoj odluci o preseljenju redakcije u obližnje Dugopolje. Naime, na podruèju poslovne zone u Dugopolju veæ se nekoliko mjeseci tiska ovaj dnevni list, a uskoro bi se trebala preseliti i cjelokupna redakcija. Kako kaže Petranoviæ, novinari su zabrinuti za buduænost Slobodne Dalmaciju i kvalitetu novine koja je neraskidivo vezana za Split.

"Slobodna Dalmacija simbol je Splita kao grada koji je centar Dalmacije i jedino kao takva može postojati. Slobodna Dalmacija iznad Splita više ne bi bila Slobodna Dalmacija", istièe Petranoviæ. Naravno, na sastanak novinara Uprava tog dnevnika nije gledala blagonaklono, a nešto o tome rekao je i Petranoviæ.

Prijetnje otkazima

"Istina je kako su prije samog sastanka novinara, na kojemu smo iznijeli svoj stav o preseljenju u Dugopolje, poèele stizati, neslužbenim kanalima, prijetnje o izvanrednim otkazima ugovora o radu. No, mislim da se novinari, koji su ljudi koji misle svojom glavom, na to ne bi trebali obazirati", rekao je Petranoviæ dodajuæi kako su novinari više puta pokušali Upravi predoèiti svoj stav o preseljenju redakcije, meðutim nije bilo uspjeha.

Naime, Uprava Europa Press Holdinga uvijek je odgovarala kako je rijeè o poslovnoj odluci kuæe o kojoj se ne bi trebalo raspravljati. Novinari Slobodne misle drukèije, jer, kako kažu, medij nije proizvodni pogon "mljekare ili pekarnice", gdje se jednostavno donese odluka o preseljenju i nastavku proizvodnje na drugom mjestu. Upravo zbog toga, sa sastanka je odaslano i otvoreno pismo novinara te kuæe prema javnosti i svojoj Upravi.

Preseljenje kao napad na ponos i lojalnost

"Plan preseljenja u Dugopolje izravan je napad na osjeæaj ponosa i lojalnosti 65 godina dugoj tradiciji lista, dugoroèno obeshrabrujuæe i pogrešno. S osjeæajem nepravde i poniženja nitko ne može raditi dobru novinu", stoji u pismu koje je odaslano prema svim redakcijama kao i vlasniku Slobodne Dalmacije, odnosno Upravi.

"Sastanak je bio vrlo 'civiliziran', a ljudi su jednostavno izrekli svoj stav što misle o preseljenju. Nekakve prevelike 'drame' nije bilo, osim što su možda Uprava i vodstvo te kuæe iznenaðeni èinjenicom da se o njihovoj odluci raspravlja", kazao je dopredsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Luko Brailo u izjavi za Index, dodajuæi kako je lojalnost novinara prema svojoj kuæi neupitna, no oni jednostavno žele kvalitetno.

Splitska Slobodna Dalmacija u Splitu æe imati dopisništvo?

Brailo se sinoæ u svojstvu dopredsjednika HND-a pojavio na sastanku novinara, kako bi im dao podršku u njihovim nastojanjima. Govoreæi o problemu preseljenja, kaže Brailo, bit æe èudno vidjeti redakciju koja "matièno" pripada Splitu i dio je toga grada, kako funkcionira van njega.

"Novinari nisu upuæeni o tome na koji æe naèin raditi gradska redakcija izvan Splita te primjerice Crna kronika ili, pak, sport. Nije jasno hoæe li naposljetku splitska Slobodna Dalmaciji u Splitu imati dopisništvo", ironièno se pita Brailo.

Zasad nismo uspjeli dobiti i službeni komentar EPH.

I.Æ.

Hrvatsko novinarsko društvo desetak dana je uzaludno èekalo na odgovor predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebiæa na javno pismo koje smo mu poslali u vezi neimenovanja zajednièkog kandidata HND-a i Hrvatske radiotelevizije Luke Braila na sjednici saborskog Odbora za izbor i imenovanja za predstavnika medija u Nacionalnom vijeæu za praæenje i provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije.

Glasovanje u Saboru o antikorupcijskom vijeæu oèekuje se sutra, a kandidatkinja za to tijelo, kao predstavnica medija, je Smiljanka Škugor Hrnèeviæ, ravnateljica Hine, koja se na javni poziv sama prijavila.  

Buduæi da odgovor nismo doèekali, danas je Europska federacija novinara (EFJ), s potpisom generalnog tajnika Aidana Whitea, poslala predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiæu pismo u kojem istièe da dijeli našu zabrinutost u vezi imenovanja u antikorupcijsko vijeæe, da je uloga medija u prokazivanju korumpiranih politièara i javnih službenika kljuèna te da je osobito bitna suradnja novinara, sudaca, tužitelja i regulatora poslovnog sektora da bi se savladala i suzbila korupcija.

HND ne može prihvatiti da naša organizacija služi kao kakav smokvin list za demokraciju. Jer, ne poštuje se zajednièki prijedlog jedinog profesionalnog novinarskog udruženja u Hrvatskoj i javne radiotelevizije, veæ se preferira kandidatkinja èiji bi izbor mogao dovesti u sumnju stvarnu neovisnost Nacionalnog vijeæa za antikorupciju od politike Vlade i vladajuæe stranke. Ako nas se zove da predlažemo svoje predstavnike samo zbog pukog ukrasa, onda æe HND preispitati sudjelovanje u tako zamišljenoj demokraciji.

 

Zdenko Duka, predsjednik

 

 

 

 To Mr. Luka Bebiæ,

President, Croatian Parliament

Fax: 00 385 1 63 03 010

 

From

Aidan White

General Secretary, European Federation of Journalists

 

Re: Appointment to National Council for Anti-Corruption Measures

 

Dear Mr. Bebiæ,                                                                       Brussels, 15 May, 2008

 

 

The European Federation of Journalists, the European group of the International Federation of Journalists representing about 250.000 journalists throughout Europe, would like to draw your attention to some concerns the EFJ has regarding the appointment of the media representative to the Croatian National Council for Anti-Corruption.

 

The EFJ supports the fight against corruption and campaigns for transparency and thus welcomes the creation of a council against corruption in Croatia. However, we share the concerns expressed by the Croatian Journalists Association on the choice of the member representing the media.  To fight anti-corruption successfully and credibly, such a national Council must be first of all independent.

 

The CJA and the HRT have been consulted and have presented a common candidate to represent the media in the Council, which we highly appreciate. Investigative journalism and the watchdog role of journalism is in itself an important tool to fight corruption. The person proposed by these two main media organisations representing the profession at large is Mr. Luko Brailo, CJA Vice President and a very good journalist who is very much known for his outstanding work in disclosing corruption connected to local government.

 

We have also been informed that Ms Škugor Hrnèeviæ is the current choice of the Appointment Committee. We are very concerned that her choice may give a negative signal regarding the independence from the government. One of the main functions of an Anti-Corruption Council is in fact to be independent.

 

As you know, the media is key to exposing corrupt politicians and public officers. Coalitions to promote good governance and to counter corruption, especially between journalists, judges, public prosecutors and official regulators of business sectors, are therefore key to some success.

 

Given these concerns we support the petition of the CJA and we ask you to respect the choice of the professionals representing journalism and the media.

 

 

With Kind Regards,

 

Aidan White, General Secretary.

 

 

 

Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ
Ravnatelj HTV-a Blago Markota
Predsjednik Vijeæa HRT-a Zdenko Ljevak

Poštovani,

Slijedom „naputka“ direktora programa HTV-a Domagoja Buriæa i najnovijih dogaðanja na HTV-u koja izravno ugrožavaju ljudsko i profesionalno dostojanstvo, ali i duboko narušavaju dignitet i vjerodostojnost HTV-a kao javne televizije, Izvršni odbor Ogranka HND-a pri HTV-u donio je zakljuèak, ali uz napomenu da æe na raspravu o svemu sljedeæi tjedan pozvati i cjelokupno èlanstvo novinarske udruge pri HTV

ZAKLJUÈAK

„Naputak“ direktora programa HTV-a neprimjerenog je i nedopustivog sadržaja. Sablažnjivo je, u ovo vrijeme 21. stoljeæa, „dokazivati hrvatstvo“ bukom i halabukom na hrvatskim državnim granicama, a posebno to èiniti preko ekrana javne televizije.
Nedopustivo je i protivno svim profesionalnim normama na takav naèin omalovažavati kolege koji su veæ tri godine osmišljavali i ureðivali, u ljetno vrijeme, iznimno gledanu emisiju, koja, upravo i kroz najmanja mjesta, promovira hrvatski kulturni identitet, tradiciju i obièaje.
Takvo postupanje profesionalno je neprihvatljivo i neetièno, te nanosi golemu štetu Hrvatskoj televiziji, a s takvom niskom ostrašæenošæu šalje i poruku hrvatskom društvu i, nažalost, i susjednim zemljama s kojima Hrvatska pokušava uspostaviti što bolje meðususjedske odnose. Hrvatska televizija nema mandat te odnose narušavati i ugrožavati.
           
Predsjednik Ogranka HND-a pri HTV-u
Nikola Kristiæ
           

 

 

 

Zagrepèanin Dražen Kobas, dosadašnji savjetnik Uprave za financije i raèunovodstvo Diokija, od juèer je na èelu Novog lista. Tako je odluèio Nadzorni odbor te novinske kuæe, prethodno razriješivši dosadašnjeg direktora Franju Butorca, koji odlazi na èelo Nakladnog zavoda »Globus« iz Zagreba.
Promjena na èelu Novog lista rezultat je, izmeðu ostaloga, i juèer potpisanoga ugovora kojim Dioki preuzima veæinski udio Novog lista. Kao što je javnosti poznato, Robert Ježiæ, veæinski vlasnik Diokija, dobio je nedavno od Agencije za tržišno natjecanje zeleno svjetlo za kupnju Rijeèkog lista, èiji su udjelnièari držali 51 posto Novoga lista i 25 posto osjeèkoga Glasa Slavonije. Juèerašnjim potpisivanjem ugovora kupnja je i formalizirana. Sa strane Rijeèkog lista potpisnik je dosadašnji direktor Zdenko Mance, dok su u ime Dioki grupe ugovor potpisali predsjednik i èlan Uprave Zdenko Beloševiæ i Leo Dolezil.
Dosadašnji predsjednik Nadzornog odbora Novog lista i direktor Rijeèkog lista Zdenko Mance pojasnio nam je da su ostavka Butorca i izbor Kobasa sastavni dio Diokijevog preuzimanja veæinskoga udjela u Novom listu i dijela Glasa Slavonije. Pitamo ga kako on, s obzirom na nove okolnosti, vidi buduænost kuæe koju je godinama vodio.
- Po meni je to sastavni i nužni dio razvoja u vlasnièkome smislu. Uvjeren sam, naime, da æe ova koncentracija vlasništva pridonijeti uspješnome medijskom, tehnološkom i financijskom razvoju Novog lista. To je važan korak u daljnjem razvoju Hrvatske press grupe, koju uz Novi list èine Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list, ali i za širenje djelokruga rada èlanica grupe na druge medije, poput internetskih portala, radija i televizije. Šansa je to za sve te kuæe da zajednièki postanu treæa medijska grupacija u Hrvatskoj. Eto, u realizaciji te ideje vidim veliku šansu i za Novi list u buduænosti, kaže nam Mance.
Drugi potpisnik ugovora o preuzimanju Zdenko Beloševiæ uvjeren je da æe korporacijska politika stvoriti uvjete za nesmetan razvoj Novog lista, poštujuæi pritom specifiènosti svih djelatnosti unutar Dioki grupacije. Ne krije zadovoljstvo zbog kupnje veæinskoga udjela u Novom listu, tumaèeæi to poslovnom vezanošæu uz kraj u kojemu su upravo ove novine dominantne.
- Strašno cijenim Novi list, ali isto tako mislim da u toj, inaèe uspješnoj kuæi, ima puno prostora za nove tehnike i tehnologije. Dioki je uvijek bio otvoren za slobodan protok ideja i to æemo, vjerujem, njegovati i u Novom listu. Tu smo mi jaki, kaže Beloševiæ.

Nela VLAŠIÆ

 

Uzmite novac za rad na istraživaèkoj prièi

 

• Želite li dobiti novac za troškove rada na istraživaèkoj prièi, ukljuèujuæi i honorar?
• Želite li da vaša prièa bude objavljena u hrvatskom mediju s kojim suraðujete, te u engleskom prijevodu na web stranici koji posjeæuju novinari i urednici iz cijelog svijeta?
• Želite li da vaša prièa konkurira za svjetsku nagadu za istraživaèko novinarstvo?

 

PRIJAVITE SE NA BESPLATAN SCOOP (www.i-scoop.org) SEMINAR ZA HRVATSKE NOVINARE, KOJI JE DIO MEÐUNARODNOG PROJEKTA ZA POTICANJE ISTRAŽIVAÈKOG NOVINARSTVA U ISTOÈNOJ I JUGOISTOÈNOJ EUROPI.

 

SAZNAT ÆETE:

 

• KAKO NAPISATI JEDNOSTAVAN ZAHTJEV  ZA FINANCIRANJE VAŠE PRIÈE I BRZO DOBITI NOVAC
• KAKO SU HRVATSKI I OSTALI NOVINARI RADILI NA USPJEŠNIM PRIÈAMA IZ SCOOP PROGRAMA

 

 

KAD:

U subotu, 24. svibnja  - od 9,30 d0 16 sati

 

 

GDJE:

Hrvatsko novinarsko društvo

Perkovèeva 2

Zagreb

 

 

PRIJAVE:

 

Prijave se primaju do 20. svibnja.

 

Poznavanje engleskog jezika je poželjno ali nije obavezno. 

 

Prijava treba sadržavati:

-          ime i prezime novinarke/novinara,

-          naziv redakcije za koju radi (ili napomenu da je slobodni novinar/novinarka)

-          kontakte: mejl adresa i broj telefona

 

Prijave treba slati na:

sasa.lekovic1@gmail.com

Molimo da u nazivu poruke navedete: SCOOP Hrvatska 2008.

 

Broj sudionika je ogranièen.

 

Oni koji se prijave u roku 21. svibnja bit æe obaviješteni da li su primljeni i dobit æe potpun program seminara.

 

Organizator osigurava ruèak, te kavu i sokove.

 

Za sudionike izvan Zagreba osiguran je i smještaj, te æe im biti nadoknaðeni putni troškovi (uz pokazan raèun).

 

Dodatne informacije možete dobiti na 091-6642-224.

 

 

S poštovanjem,

 

Saša Lekoviæ

SCOOP koordinator za Hrvatsku

 

 

 

"Odlaskom Dražena Vrdoljaka tip novinarstva kakav je on prakticirao i glazba o kojoj je pisao ostali su bez istinskog luèonoše koji je odluèno rasvjetljavao ono najbolje u svijetu rijeèi i nota", rekao je Mario Bošnjak, glavni tajnik Hrvatskoga novinarskog društva.

"Glazba je bila i ostala Draženova jedina strast, ona ga je odredila, kao što je i on odredio glazbu na ovim prostorima", ocijenio je Siniša Škarica, podsjetivši na njihovu suradnju u okviru Croatia Recordsa. Izrazio je žaljenje što su Vrdoljakovi talenti novinara, urednika, organizatora i prevoditelja zaprijeèili njegov najznaèajniji talent, onaj pisca, koji se, ocijenio je, najbolje oèituje u knjizi “Moje brazde”, èije objavljivanje nije doèekao.

U ime Hrvatskoj radija, na kojem je Vrdoljak u karijeri vodio niz utjecajnih glazbenih emisija, od njega se oprostio Duško Radiæda, napomenuvši  “boljeg i lucidnijeg suradnika nikada nije imao” i da je nakon njega ostala velika, nepremostiva praznina.

Dražen Vrdoljak (Split, 1951.) kao glazbeni novinar i kritièar radio je u svim važnijim novinama i èasopisima, te na radiju i televiziji. Radio je i kao prevoditelj, producent te organizator glazbenih manifestacija. Bio je èlan Hrvatske glazbene unije i Hrvatskoga novinarskog društva. Više je puta nagraðivan Porinom.

Na dan njegove smrti, 9. svibnja, objavljena je knjiga Vrdoljakovih zapisa o glazbi “Moje brazde”, prema radijskoj emisiji koju je vodio. Prisutni kolege, prijatelji, znanci i ostali upisali su se nakon komemoracije u knjigu žalosti.

Posljednji ispraæaj Dražena Vrdoljaka održan je danas na zagrebaèkom Krematoriju.  (Hina)

ZAGREB - Objava rezultata istraživanja MEDIAPuls za prvi kvartal ove godine potvrdila je rast popularnosti èitanih medija i navike èitanja dnevnih novina i magazina meðu hrvatskim graðanima. Prema spomenutom istraživanju dnevne novine svaki dan èita više od 2,33 milijuna èitatelja, odnosno 63 posto graðana Hrvatske. Ovaj podatak dodatno potvrðuju i podaci HGK za 2007., prema kojima se svaki dan u rukama hrvatskih èitatelja naðe 800.000 primjeraka dnevnih novina. Dodatno, prema istraživanju MEDIAPuls 59 posto, odnosno 2,15 milijuna èitatelja, redovito èita magazine. Ipak, podatak koji privlaèi pažnju jest da dnevne novine svakodnevno èita 72 posto Hrvata izmeðu 15 i 19 godina, pri èemu taj podatak, za tu dobnu skupinu, ujedno predstavlja jednu od najviših stopa èitanosti u Europi. Èitanost magazina u spomenutoj dobnoj skupini je na istoj razini.
Hrvatska je po rastu broja èitatelja posljednjih godina specifikum u odnosu na Europu, gdje broj èitatelja uglavnom stagnira ili èak u minimalnim postocima opada. [I. S.]

S Mirkom Iliæem, jednim od najboljih svjetskih (grafièkih) dizajnera i ilustratora, roðenim u Bosni, stasalim u Zagrebu te višestruko potvrðenim u Sjedinjenim Amerièkim Državama, nismo razgovarali ni o njegovu nedobivanju hrvatske putovnice, niti o “malom skandalu” na ovotjednoj promociji monografije koju je o Iliæevu stvaralaštvu naèinio Dejan Kršiæ (od kojega smo posudili i ovaj “ne oèekujte to i to” uvod).

– To je njihov problem; jedan pasoš (amerièki, op.a.) veæ imam, i dosta je dobar – glasio je, naime, kratki Iliæev komentar na kafkijansku èinjenicu da birokrati od njega zahtijevaju da obrazloži zašto traži hrvatske dokumente, iako je od svoje 10. do 30. godine živio u Zagrebu.

 I ne samo živio: Iliæ je, prije nego što je 1986. otišao u New York, bio jedan od pokretaèa antologijske skupine Novi kvadrat, ureðivao je strip i ilustraciju u kultnom omladinskom tjedniku “Polet” te u uglednom politièkom tjedniku “Danas”, a omote ploèa (novovalaca), plakate izložbi i naslovnice knjiga koje je ovdje napravio nemoguæe je i pobrojiti.

Što se pak tièe spomenutog “skandala” oko monografije, koju je zapoèeo AGM, a dovršio Profil, on nije bio prouzroèen samo kašnjenjem primjeraka na promociju, nego i cijenom od 590 kuna, za koju Iliæ smatra da je previsoka.

S 52-godišnjim umjetnikom – koji, suprotno (novinarskoj) predaji nije ni arogantan ni kapriciozan, nego “samo” iznimno samosvjestan i izravan, ali i duhovit sugovornik – razgovarali smo o hrvatskim novinama, amerièkim izborima i splitskim ilustratorima.

No, prva tema ovoga intervjua ipak su bili njegovi briljantni radovi – stripovi, ilustracije, grafièki dizajn, multimedija… – izloženi na retrospektivi, koja u koncepciji Dejana Kršiæa i organizaciji Udruge za promicanje vizualne kulture i vizualnih komunikacija VIZUM, Društva za istraživanje popularne kulture i PR agencije Polikom, do 25. svibnja traje u zagrebaèkoj Gliptoteci HAZU-a.

Arhiva u glavi

Veæina radova izloženih u Gliptoteci fascinantna su, originalna i britka, no istovremeno naizgled vrlo jednostavna (grafièka) rješenja. U èemu je tajna, što je to što Vas razlikuje od veæine kolega?

– Vjerojatno se radi o tomu da sam poèeo puno ranije, pa je taj naèin razmišljanja kod mene nešto razvijeniji. Ako, recimo, uzmete deset ljudi koji znaju relativno dobro crtati, date im temu i velite da nacrtaju prvu ideju koja im padne na pamet – veæina æe nacrtati nešto slièno; ako im onda kažete – idemo probati ponovno, napravit æe nešto drugaèije… Što ih više drilate, neki od njih æe se sve više poèeti razlikovati.

Ali, nakon tolikih godina rada, ja ne moram raditi tih prvih dvadeset skica, veæ idem na onu zadnju: glava mi veæ tako reagira jer sam tisuæu puta neke stvari promislio. Osim toga, konstantno se obrazujem, èitam, pratim…

Pišem knjige o grafièkom dizajnu i ljudi iz svih krajeva svijeta šalju mi tisuæe radova, pa imam vrlo bogatu arhivu u glavi. Tako da vrlo èesto, kad razmišljam o nekoj ideji, odmah u glavi eliminiram ono što je veæ napravljeno.

Je li ta jasnoæa pogleda vezana i uz Vašu osobnost, èesto isticanu beskompromisnost?

Nisam intelektualac, ne kompliciram stvari. Kod mene je sve – najkraæi moguæi put od toèke A do toèke B; to je zato što sam lijen. A intelektualci vrlo èesto kompliciraju stvari: ako imaju osjeæaj da nešto ne znaju, onda to moraju potkrijepiti tuðim mišljenjima i raznim teorijama, i onda imate prevelike fusnote i ne da vam se èitati cijelu stvar.

Moja publika nije takva, moja publika mora relativno brzo prepoznati, vidjeti o èemu se radi. Prema tome, ja moram stvari svesti na neke osnovne simbole i onda ih dovesti u kontekst koji ljudi još nisu vidjeli; ili nisu razmišljali o njemu.

Koliko je za Vaš stvaralaèki razvoj i uspjeh bitna èinjenica da ste na vrhuncu slave u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji otišli u New York? Da ste ostali ovdje, pretpostavljam da biste…

… da bih se raspao. Ili bi me netko ubio. Vjerojatno bi tako bilo, jer imam dug jezik i uvijek sam protiv vlasti, ma kakva da je ona.

Ali, nije devedesetih u Hrvatskoj ubijen niti jedan umjetnik.

Mislite? Kako znate? Možda su neki ljudi trebali tek postati umjetnici, pa ih se pobilo, ili nisu imali šansu… Ovo je mentalno i fizièki mala sredina. I vrlo je brzo prerastete. Onda bi se èovjek morao poèeti smanjivati sa sredinom da bi joj se prilagodio.

‘Novi trokut’

Što bi, po Vama, neki umjetnik trebao napraviti da doðe na naslovnicu novina?

Za poèetak, dajte šansu mladim ilustratorima, kojih ima gomila u Splitu, da ilustriraju Slobodnu. Samo nazovete Mirka Petriæa – koji je profesor jedne od najboljih škola za dizajn u ovom dijelu svijeta, a koja se nalazi u Splitu – pa æete dobiti gomilu mladih ilustratora.

I onda æe jednoga dana Slobodna Dalmacija reæi: mi smo stvorili “novi trokut” ili kako bi se to veæ moglo zvati… A ne da se samo hvali nešto što je bilo u prošlosti. Ni u jednom mediju nitko ne pruža šansu tomu da se danas desi ista ta stvar iz prošlosti koju hvale. Ovdje vole umjetnike koji nemaju što reæi. Ovdje je puno bolje da za art možete reæi – “joj, kak’ je to zgodno”, nego “joj, kak’ je to nezgodno”.

Kad ste u Hrvatskoj, pogledate li kako izgledaju hrvatske novine?

Ne. Zašto? Možda samo prolazu: to je gomila slièica, tekstova… Jedini èasopis koji vidim manje-više redovito je Nacional, zato što su gospoda iz Nacionala, iz nepoznatog mi razloga, odluèila svaki mi tjedan slati primjerak. I to èine veæ dvije-tri godine.

Biste li komentirali grafièki izgled Nacionala?

Na žalost, izgleda kao i sve stalo: previše naslova, previše slièica, previše ružnih frajera u odijelima i žena sa silikonima.

U jednom ste trenutku pokušali sudjelovati u promjeni te situacije, radeæi redizajn dnevnih novina, Veèernjeg lista i Slobodne Dalmacije, no ni jedan ni drugi nije potrajao. Zašto?

Redizajn Slobodne Dalmacije bio je relativno uspio prije nego što ste dobili novog vlasnika koji je sve promijenio, pa i izgled novina.

Taj redizajn je dobrim dijelom napušten i prije dolaska novog vlasnika. Mislite li da je to stoga što Spliæani ne prihvaæaju novosti?

To je netoèno: to je uvijek izmišljena teorija nekoga tko ne radi svoj posao pa krivi narod. Ljude treba odgajati. Kako to da Spliæani tako brzo prihvate svaki modni detalj? Kako tako brzo prihvate svaki novi auto ako je dobar? Prema tome, nemojmo kriviti ljude.

Split je takav jer ga i tretiraju kao provinciju. To sve je poèelo još s pokušajima preimenovanja Dalmacije u južnu Hrvatsku.

Amerika spremna za Obamu

Na izložbi je puno Vaših komentara na ono što se danas dogaða u Americi i svijetu. Je li SAD doista naftovod koji krvari ili se ipak nešto mijenja?

Da, mijenja se nabolje. Nemam pojma što æe biti, ali jedno je sigurno: Amerika je kao veliki brod – vrlo ga je teško zaustaviti i okrenuti, pokreti su mu puno, puno sporiji i dižu puno veæe valove.

Je li Amerika spremna za Baracka Obamu?

Ako je suditi po glasovima biraèa, oèito jest.

Mediji reklamiraju samo novac Kako komentirate èinjenicu da je u Hrvatskoj trenutaèno novac, odnosno moæ koju on donosi, gotovo jedina vrijednost? Za to su krivi mediji. To je zato što mediji reklamiraju samo novac – satove, jahte, bogate, kuæe, automobile; pišu samo o tomu koliko je tko pokrao, koliko dobiva neki sportaš... Kad ste zadnji put na naslovnoj stranici novina imali pisca? Mediji su u ovoj zemlji najveæi dio problema jer podržavaju beznaðe. U Americi imamo isti problem, ali nije toliko razgranat: Murdoch je dio problema jer njegovi mediji rade što odgovara njihovom šefu, a ne njihovim èitateljima. Ali, u Americi možete naæi neke novine, èasopise koje se tako ne ponašaju, pa imate izbor. Ovdje ga nemate: vaši mediji ovdje rade ono što odgovara vlasnicima, korporacijama, šefovima i politièarima, a ne ljudima koji kupuju novine. Zato bih predložio da novinari budu direktno plaæeni od vlasti: novine bi bile jeftinije. Na koji naèin bi se to, prema Vašem mišljenju, moglo promijeniti? Treba se dogovoriti - ali napismeno i javno, da to svi znaju - što politièar ili direktor neke firme mora uèiniti da bi zaslužio da bude na naslovnoj stranici ili na prve dvije stranice novina.

Plava Slobodna Što kažete na “teorije” da ste “Slobodnu Dalmaciju” bili “zaplavili” zato što ste imali ugovor s proizvoðaèem te boje? Tu boju je, koliko ja znam, radio identièan proizvoðaè kao i one prije, a ni cijena joj nije bila drugaèija. To je samo plava boja umiješana u crnu, to je sve. Ne znam ni tko je proizvoðaè te boje. I, koliko se uopæe novca da ukrasti u mitu i korupciji zato što kupujete plavu boju, a ne crnu? Par tisuæa dolara? Radi se o tomu da je najlakše objasniti kako sam do toga došao mitom i korupcijom: to su zakoni spojenih posuda – iz moje šuplje glave u tvoju šuplju glavu. To je bezveze. Možda Vam se takvim glasinama pokušava oduzeti kredibilitet baš zato što beskompromisno ukazujete na probleme u društvu? Naravno. Jer, ako sam i ja korumpiran, onda smo svi isti. Ali, na žalost, moram im reæi: gospodo, samo ste vi korumpirani!

U vrijeme kada se dominacija elektronskih i digitalnih me

dija, ponajviše Interneta, u informiranju i oglašavanju èini i neupitnom i nedostižnom za tradicionalne tiskane medije, rezultati nekih relevantnih istraživanja govore posve drugaèije. Agencija MEDIApuls provela je istraživanje o èitanosti tiskanih medija u Hrvatskoj tijekom prva tri mjeseca ove godine, a dobiveni rezultati iznimno su poticajni i ohrabrujuæi za novinsku industriju. Naime, potvrðen je rast popularnosti tiskanih medija kao i navike èitanja dnevnih novina i magazina meðu hrvatskim graðanima.

NOVINE NE GUBE DAH
Prema istraživanju MEDIApulsa, dnevne novine u Hrvatskoj svakodnevno èita više od 2,33 milijuna èitatelja, odnosno 63 posto ukupnog broja graðana, a magazinska izdanja redovito èita 2,15 milijuna èitatelja ili 59 posto graðana. Za novinske izdavaèe takoðer je ohrabrujuæi i poticajan podatak da novine svakodnevno èita 72 posto graðana Hrvatske u dobi od 15 do 19 godina, a meðu tom generacijom približno je jednaka i èitanost magazina. Taj podatak ne samo što upuæuje na jednu od najviših stopa èitanosti novina u Europi meðu mladom populacijom, od 15 do 19 godina (odmah iza Norveške, nap.a.), nego i na višestruko zanimljiv fenomen, buduæi da se radi upravo o tzv. internet-generaciji, za koju se s pravom pretpostavlja da je ponajprije okrenuta elektronskim i digitalnim medijima. Sudeæi prema spomenutim pokazateljima, novine ipak ne gube dah u tržišnoj utrci s tehnološki nadomoænijim i bržim medijima.
Nadalje, podaci iz veæ spomenutog istraživanja kazuju kako je Hrvatska prema stopi rasta broja èitatelja u nekoliko proteklih godina bila svojevrsna posebnost (u pozitivnom smislu!) spram drugih europskih država, u kojima je broj èitatelja uglavnom stagnirao ili èak bio u padu. Istraživanje MEDIApulsa pokazuje kako je samo 2006. godine èitanost dnevnih novina u Hrvatskoj narasla za èak 17 postotnih bodova. Konkretnije, broj svakodnevnih èitatelja novina u toj se godini poveæao za više od 628.000!

TELEVIZIJI NAJVEÆI DIO KOLAÈA
Naravno da je na tako velik porast broja èitatelja prije svega utjecala pojava novih, jeftinijih (24 sata) ili posve besplatnih (Metro) izdanja na tržištu. No pozitivno je što pritom nije došlo do “kanibalizacije” novih izdanja s veæ postojeæim novinama, što su možda neki isprva oèekivali, pa i najavljivali. Osim toga, u protekle dvije godine dosegnuta stopa èitanosti ostala je na istoj razini, što svim izdavaèima utire put k daljnjem jaèanju i pozicioniranju tiskanih medija na tržištu u odnosu prema drugim medijima. A ujedno potvrðuje kako se novine uspješno prilagoðavaju tržišnim uvjetima digitalnog doba.
Kampanja u koju zajednièki kreæe petnaest novinskih izdavaèa u Hrvatskoj prije svega je okrenuta oglašivaèima jer – kako kažu izdavaèi – i oni (oglašivaèi) naša su publika. Naime, oglašivaèka industrija bilježi iz godine u godinu rast ukupnih bruto prihoda, od kojih se najveæi dio i dalje slijeva prema televiziji. U prošloj godini je, primjerice, èak 66,5 posto prihoda od oglašavanja u medijima pripalo televizijama, 16 posto dnevnim novinama, a 11,7 posto magazinima. Slièni omjeri, uz neznatnu razliku u postotcima, zabilježeni su i u trima godinama prije. S obzirom na spomenute trendove, ispravno je uoèeno da treba premostiti jaz izmeðu velike èitanosti novina i nedovoljno iskorištenih oglašivaèkih potencijala u njima.

OGLAŠIVAÈKI POTENCIJAL
Istraživanje MEDIAPulsa pokazalo je vrlo malu razliku u dosegu medija – televizije s jedne te novina i magazina s druge strane – do èitatelja. Televiziju dnevno gleda 79 posto stanovništva, a novine èita 63 posto stanovništva. Dakle, razlika u gledanosti/èitanosti nije velika, a još ako se fokusiramo samo na publiku u dobi od 18 do 49 godina, koja je oglašivaèima najzanimljivija, tada je ta razlika još manja. Drugim rijeèima, oglašavaèki potencijal u domaæim tiskanim medijima nije dovoljno iskorišten s obzirom na visoku stopu èitanosti novina, jednoj od najveæih u tranzicijskim zemljama Europe. Pritom valja znati i da postoji velik raskorak izmeðu èitanosti novina u Hrvatskoj, koja je, kako pokazuju relevantna istraživanja, iznimno visoka, te same prodane naklade novina, koja je niska s obzirom na standard graðana i njihovu slabu kupovnu moæ. Oglašavanje je u toj prièi jedan od iznimno važnih izvora, ako ne i najvažniji, prihoda novinskih izdavaèa. Pritom treba znati da postoji zamka u koju je lako upasti: da s poveæanjem oglašavanja u novinama naraste i ovisnost novina o oglašivaèima, odnosno moguænost da oglašivaèi u odreðenoj mjeri postupno preuzmu kontrolu nad ureðivaèkom politikom, no tada dugoroèno ne bi koristi od toga imali ni izdavaèi ni oglašivaèi.
Procjenjuje se kako bi veæ s desetpostotnim poveæanjem udjela u oglašavaèkom kolaèu (dnevne novine s 15 na 20 posto, a magazini sa sadašnjih 12 na 17 posto) tiskani mediji mogli ostvariti veæu dobit za otprilike 543 milijuna kuna godišnje. Upravo stoga petnaest novinskih izdavaèa kreæe u zajednièku promotivnu kampanju u svojim izdanjima - kako bi se istaknula snaga dnevnih novina kao medija.

Autor: Miroslav FILIPOVIÆ

Petnaest novinskih izdavaèa u zajednièkoj kampanji
Inicijativa za zajednièku tržišnu promociju domaæih tiskanih medija prvi je put okupila ovako velik broj izdavaèa oko jednog cilja. U zajednièkoj promotivnoj akciji sudjeluje petnaest izdavaèa. Abecednim redom to su: Adria Media, Business.hr, EPH (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Metro, Sportske novosti), Glas Istre, Glas Slavonije, Lider Press, NCL grupa, Novi list, Veèernji list, 24 sata, Poslovni dnevnik, Metropola, TV tjedan, Vjesnik i Zadarski list. Kampanja æe se moæi pratiti u svim izdanjima tih petnaest izdavaèa, i to na stranicama 17 dnevnih novina i 39 magazina, èiju publiku èini više od 90 posto stanovnika Hrvatske. “Posebna nam je želja ovom kampanjom istaknuti snagu tiskanih medija kao kanala oglašavanja ne samo u smislu velikog dosega nego i u smislu prednosti koje u vezi s oglašavanjem odlikuju tisak u odnosu prema drugim kanalima i medijima”, poruèuju iz Uprave Glasa Slavonije d.d., koji æe takoðer zdušno sudjelovati u kampanji.

 

Nema više Dražena, Vrde, Porinka... Umro je u 57. ostavivši za sobom Ninu ali i mnogo neobavljenog posla pa i netom zgotovljenu knjigu s odabranim diskografskim bilješkama èije objavljivanje nije doèekao.

Meðu brojnim zapisima za izdanja domaæe glazbene scene utisnute unutar njenih korica nalazi se i antologijski tekst s ovitka Oliverovog albuma «Malinkonija» iz 1977, u kojemu je neuobièajenim ispovjednim tonom progovorio i o sebi i o Splitu s kojim je, unatoè zagrebaèke adrese, uvijek ostao «na ti». Doduše, na svoj naèin, bez kampanilistièkih slinjenja i jeftine patetike od koje je – baš uvijek – bježao.

«...Tokom druge polovine šezdesetih godina spopala me u Splitu bolest koju bih danas nazvao tinejdžerskom katalepsijom. Rijeènik stranih rijeèi definira katalepsiju, izmeðu ostaloga i kao «prisilno sugestivno stanje», što perfektno odgovara opisu stanja duha u kojem sam se tada nalazio. Akutne acne vulgaris, u kombinaciji s još nekim uzrocima, proizvele su na meni èudan sluèaj obamrlosti koja je prve sezone bila potpuno autentièna, a kasnije se sustavno pretvarala u stil. Manifestirala se svakojako, no za ovu priliku bit æe možda dovoljno ako kažem da sam u sedamnaestoj godini, bez ièije pomoæi, poèeo slušati džez.

Usporedo s ovako netipiènim afinitetima formirao sam top-listu neprimjerenih averzija, na èiji je vrh èesto zasjela odbojnost prema splitskoj omladinskoj društvenosti. Grozio sam se pretemperamentne, sportski naelektrizirane gomile, a posebno me iritirao njen duhovni kampanilizam kojeg sam tada poistovjeæivao s glorificiranjem «splitskog naèina života»...»

Dražen se uhvatio glazbenog novinarstva i kritike nakon odlaska u Zagreb na studij i to pišuæi najprije u omladinskom tisku a onda u Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku, Veèernjem listu te tjednicima Nedjeljna Dalmacija, Telegram, Oko, VUS i Studio. U nekima od njih sam ga i «naslijedio», a u drugima pak i sam pisao, prigrlivši rock kritiku – koju su Dražen i Darko Glavan utemeljili - kao discipline koja kritièki a ne udvorièki secira izdanja i fenomene s rock, pop i jazz scene.

Doduše, svakodnevni je kritièarski i recenzentski posao Dražen uglavnom napustio poèetkom osamdesetih postupno se okrenuvši radiju – kojemu je ostao vjeran sve do kraja - a onda i televiziji ali i sve aktivnijem djelovanju na sceni kao voditelj klupskih programa – poput onoga «Kulušiæu» - i organizaciji glazbenih manifestacija.

Ostat æe zapamæen i kao prvi i najveæi popularizator countryja pa i idejni pokretaè Plave trave zaborava, èlan producentskog tima koji je iznjedrio antologijski prvijenac Buldožera iz 1975, kao ko-autor – zajedno s Darkom Glavanom - knjige o Bijelom dugmetu «Ništa mudro», èak i pridruženi klavirist na zajednièkoj turneji Filma i Idola...

Preveo je rock i jazz enciklopedije te jedan od najzaslužnijih za pokretanje diskografske nagrade Porin. Bio je ne samo prvi tajnik Upravnog odbora 1994. veæ i dobitnik «Porina» za bilješke, kompilacije i produkciju te – kao svojevrsna kruna karijere - «Porina» za posebni doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji (2004).

Draženova lucidnost, spisateljski talent i erudicija u nekom bi «idealnom svijetu» bili možda pretoèeni u naramke napisanih knjiga, snimljenih televizijskih glazbenih serijala i antologijskih «boxova» no, dakako, u «dolini suza» život se odvija po posve drugaèijim shemama.

Nama koji smo ga znali, s njime se desetljeæima družili, zajedno proputovali tisuæe kilometara i odgledali stotine koncerata, Dražen je ipak ostavio mnogo više od objavljenih «naslova»: dio sebe. Fala ti Kolega.

Hrvatsko novinarsko društvo s dubokom boli i tugom primilo je vijest o preranom odlasku svog uglednog, dugogodišnjeg èlana Dražena Vrdoljak.

Dražen Vrdoljak æe ostati u sjeæanju kolega novinara kao vrhunski profesionalac, a brojnim slušateljima, gledateljima i èitateljima kao onaj koji je s njima nesebièno dijelio svoju strast i poznavanje popularne glazbe, prije svega bluesa, jazza, countryja i rocka.

Dražena æe pamtiti mnogi koji su se svaki puta iznova radovali njegovom novom novinarskom uratku, te uživali u radijskim i televizijskim emisijama koje je ureðivao. Kao što je u sjeæanju nekih generacija eter Radio Luxembourga ostao simbolom osjeæaja povezanosti sa zapadnom kulturom i vrijednostima slobodnoga svijeta, tako æe i Dražen ostati upamæen kao njegov dostojan zamjenik.

Izražavajuæi duboku suæut Draženovoj obitelji, Hrvatsko novinarsko društvo poziva sve koji su ga voljeli i cijenili na komemoraciju u Novinarskom domu, u ponedjeljak u 11 sati.

Zadnji ispraæaj Dražena Vrdoljaka bit æe istoga dana u 14,10 sati na Krematoriju na Mirogoju.
 

 

 

Nakon duge i teške bolesti u 57. godini preminuo je pokretaè hrvatske diskografske nagrade Porina. Novinar i glazbeni kritièar godinama je bolovao od ciroze jetre. 
Dražen Vrdoljak bolovao je od ciroze jetre veæ sedam godina, no o svojoj borbi s bolešæu nije javno progovarao, niti je medijima dozvoljavao da ulaze u njegovu intimu. Poznato je samo da mu je 2006. godine transplantirana jetra.

Roðen je 1. travnja 1951. u Splitu, gdje je studirao ekonomiju, a kao glazbeni novinar i kritièar djeluje od 1970. godine, prvo u omladinskom, a ubrzo u dnevnome i tjednom tisku, te na radiju i televiziji.

Pratio je pop, rock, jazz i zabavnu glazbu protusloveæi èesto tadašnjem sustavu vrijednosti na domaæoj glazbenoj sceni i zalažuæi se za jednake kriterije u procjenjivanju domaæe i svjetske produkcije.

Uz to, sudjelovao je u organizaciji glazbenih manifestacija, koncerata, klupskih programa, glazbenoj produkciji, te u pokretanju glazbene nagrade Porina, koju je i sam dobio u èetiri kategorije.

Unatoè èestim prigovorima tijekom 70-ih da favorizira inozemnu glazbu, o njoj nikad ne prestaje informirati, meðu ostalim i prijevodima Ilustrirane rock enciklopedije (1978.) i Ilustrirane jazz enciklopedije (1980.).

Sudjeluje u projektima izvan dnevnog novinarstva, primjerice, produkciji prvog albuma Buldožera 1975., te 1981. godine s Darkom Glavanom na knjizi o Bijelom dugmetu.

Sudjeluje u organizaciji glazbenih manifestacija, meðu kojima Muzièkog biennala, festivala Jazz Fair, Eurosonga, Croatian Music Aida, te klupskih programa u vrijeme uzleta Novoga vala u Kulušiæu i Lapidariju te mnogih koncerata, ukljuèujuæi Rolling Stonesa 1998. u Zagrebu.

Bio je suradnik Leksikografskog zavoda Hrvatske i godišnjaka Euro Pop Book. Od 1977. struku glazbenog pisca primjenjuje u diskografiji na desecima albuma i antologija i tako stvara osebujnu zbirku tekstova o hrvatskoj popularnoj glazbi.

Osobito je zaslužan za pokretanje diskografske nagrade Porina, jer je kao prvi tajnik Upravnog odbora (1994., 1995.) svojim inicijativama pomogao da se poèetna ideja o hrvatskom Grammyju razvije u 10-godišnju krovnu instituciju hrvatske diskografije.

Bio je dugogodišnji èlan Hrvatske glazbene unije i Hrvatskoga novinarskog društva. Dobitnik je Porina za najbolji komentar/bilješku albuma Soul Fingers Live in B. P. Club (1995.), za najbolji kompilacijski album (izvan klasiène glazbe) Ritam kiše (1995.), te kao glazbeni producent najboljeg albuma zabavne glazbe Tedi Spalato Live in Lisinski (2001). Dobitnik je Porina za poseban doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji (2003.).  

Hina¦Net.hr
09.05.2008.

 

 

Nagrada Robert Schuman

Ocjenjivaèki žiri u sastavu Mirella Rašiæ, Maša Ivaniš, Bruno Lopandiæ, Zrinka Vrabec-Mojzeš, Damir Matkoviæ o zajednièkoj nagradi Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatskog novinarskog društva  Robert Schuman odluèio je da

 

u kategoriji pisano novinarstvo nagradu

dobiva

Stojan De Prato

 

Današnju nagradu Stojana De Prata potvrðuje njegov višegodišnji rad, znanje i iskustvo u praæenju hrvatskog procesa pristupanja Europskoj uniji. U svojim novinarskim radovima temama pristupa informativno, ali i s kritièkim osvrtom na pojedine poteškoæe i predrasude u procesu pristupanja RH Europskoj uniji. De Prato analitièkim i kritièkim stilom u svojim kolumnama piše o procesu pristupanja RH Europskoj uniji i svim izazovima koje stoje pred zemljom na njezinu putu prema èlanstvu u EU. U svojim angažiranim tekstovima istodobno teži što boljem informiranju hrvatske javnosti ne samo o potrebi ulaska Hrvatske u EU veæ i o nužnosti konkretnih reformskih poteza kako bi Hrvatska završila pregovore do kraja 2009. godine i time ostvarila svoj cilj što skorijeg ulaska u EU.  

 

u kategoriji radijsko novinarstvo 

dobiva

Jelena Maštruko

 

Koncept tjedne radijske emisije Euroviza nagraðene Jelene Maštruko, koja takoðer sustavno prati proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, istièe se analitièkim i u isto vrijeme dinamiènim pristupom temama o europskim integracijama. Urednica na jednostavan i radijski zanimljiv naèin slušateljima pojašnjava europske integracije iz raznih aspekata dajuæi poseban naglasak na proces pristupanja RH EU. Emisija Euroviza istodobno informira o važnosti pristupanja EU, ali i podiže kritièku svijest javnosti o ovoj tematici.

 

 

u kategoriji televizijsko novinarstvo

dobiva

Dragan Nikoliæ

 

Dragan Nikoliæ veæ niz godina obraðuje europske teme s raznih aspekata, te prati zbivanja u EU kao i put RH prema njezinu èlanstvu. Osim svojim nagraðenim prilogom za Dnevnik HTV-a Nikoliæ je informirao hrvatsku javnost o EU i drugim interesantnim prilozima u okviru emisije Euromagazin. Novinarskim radom na temu borbe protiv korupcije u kojem istièe rumunjski primjer podsjetio je i na potrebu pojaèane borbe protiv korupcije i u Hrvatskoj, te skrenuo pozornost da u provedbu antikorupcijskog programa trebaju biti ukljuèeni svi segmenti društva – od politike i pravosuða, koji nose najveæu odgovornost pa sve do pojedinaènih graðana.

 

 

Priznanje Milan Grloviæ

 

Središnji odbor na sjednici održanoj 5. svibnja 2008. godine donio je odluku da Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dobiva 

 

Jovan Kosijer

Jovan Kosijer (Subocki Grad, Nova Gradiška 1937.) nakon završene gimnazije u Novoj Gradiškoj i studija na Pravnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu poèinje 1963. suraðivati u Sportskim novostima , gdje se tijekom gotovo èetiri desetljeæa afirmira kao jedan od najistaknutijih sportskih novinara. Pisao je o razlièitim sportovima, izvještavao s brojnih olimpijada, no iznimne vrijednosti dosegao je pišuæi o košarci. Baš na tom podruèju uvodi u sportsko novinarstvo stalne kolumne-Sedam dana meðu koševima piše punih dvadeset i pet godina, a Korake devetnaest, fascinirajuæi naèinom iznalaženja uvijek novih, svježih i iznimno zanimljivih tema, ali i vrhunskim stilom. Te vrijednosti pisanja dolaze do punog izražaja u njegovim knjigama – dvije o KK Trešnjevka, Šezdeset godina košarke u Zagrebu i Ružica Meglaj Rimac koje su ne samo vrlo zanimljivo štivo nego i vrijedan doprinos povijesti košarke u nas. No, u svom pisanju nije samo okrenut košarci u nas nego prati i sve ono vrijedno u svijetu (posebice u najjaèoj NBA ligi) nastojeæi potaknuti prihvaæanje dobrih rješenja i u nas (primjerice zaslužan je za prvu All Stars izvan granica SAD-a).

Uz bogat novinarski opus nalazio je vremena i za aktivan i vrlo znaèajan angažman u strukovnoj organizaciji, pa je tako utemeljitelj i prvi predsjednik Kluba sportskih novinara Zagreba i sekcije novinara skijaša, te angažman u redakciji Novinara. 

 

Ocjenjivaèki odbor na novinarske nagrade za 2007. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.

 

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za pisano novinarstvo u sastavu Neven Šantiæ, predsjednik i èlanovi Renata Ivanoviæ, Ljiljana Mariæ, Sanja Modriæ, Saša Novkoviæ, Ðermano Æiæo Senjanoviæ i Marin Šarec o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da

 

Nagradu za vijest/izvještaj za tisak

dobiva

Denis Romac

za izvještavanje o hrvatsko-slovenskim odnosima u 2007.

Vijesti i izvještaji Denisa Romca nisu tek puko redanje èinjenica i dogaðaja, veæ tekstovi što i najzahtjevnijem èitatelju daju odgovor na sva pitanja i probleme u odnosima Hrvatske i Slovenije.

Nagradu za reportažu za tisak

dobiva

Marina Borovac

za reportažu Dolina lutaka, objavljenu u Veèernjem listu, 10. studenog 2007.

 

Marina Borovac je reportažu o životu osuðenica u ženskoj kaznionici Požega, napisala bez moraliziranja. Razgovarajuæi s osuðenicama iznosi i njihovu stranu prièe i otvara vrata rehabilitaciji.

 

Nagradu za intervju za tisak

zajednièki dobivaju

Toni Gabriæ, Vesna Kesiæ, Boris Rašeta i Ivo Škoriæ

za kolektivni razgovor sa Zoranom Milanoviæem

objavljen na www.h-alter.org 1. i 2. kolovoza 2007.

Intervju skupine autora s predsjednikom Zoranom Milanoviæem primjer je temeljitog i nadasve zanimljivog i intrigantnog razgovora koji je uoèi izbora imao velikog odjeka u javnosti.

 

Nagradu za tisak za komentar/kolumnu za tisak

dobiva Davor Krile

za komentare u Slobodnoj Dalmaciji 2007.

Poruke iz Rovinja, Godina koja se vraæa, Glavice protiv Dugobaba,

Ništa nije sluèajno, Kapetan bez timuna

 

Davor Krile je komentatorskim radom u 2007. godini izbrusio poziciju samostalnog i hrabrog novinskog kritièara koji prepoznatljivim stilom secira brojne društvene paradokse, brani interese nemoænih i razotkriva dvoliènost politièkih krojaèa naše svakodnevice.

 

 

 

Nagradu za istraživaèko novinarstvo za tisak

Vojislav Mazzocco

za tekst Regrutiranje civila za rat u Iraku,

objavljen u Veèernjem listu, svibanj-lipanj 2007.

 

Vojislav Mazzocco je tajeæi da je novinar prošao višemjeseèno novaèenje, regrutaciju i obuku za rad civila u ratnoj zoni u organizaciji moæne amerièke kompanije, donoseæi nam svjedoèanstvo o strahovima ali i motivima ljudi koji riskiraju svoje živote i ostavljaju obitelji u želji da ih zbrinu i egzistencijalno osiguraju.

 

Nagradu za najbolje ureðenu rubriku

dobiva rubrika Beseda, Novog lista i njena

urednica Aleksandra Kuæel Iliæ

Rubrika Beseda veæ deset godina ima cilj oèuvati èakavski dijalekt i tradiciju primorskog kraja. Postala je gotovo institucija koja starije podsjeæa na mladost, a mlaðe èitatelje i suradnike educira o dijalektu udahnjujuæi mu novi život.

 

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju

dobiva Robert Aniæ

za fotografiju Oèaj HSP-a, objavljenu u  24 sata, 26. studenog 2007.

Robert Aniæ je fotografijom èelnika HSP-a u trenutku objavljivanja rezultata izbora 2007. godine uhvatio dramatièan trenutak uspjevši slikom zamijeniti izvještaj i komentar.

 

 

Fotoreporterski žiri u sastavu Silvano Ježina, predsjednik i èlanovi Matko Biljak, Livio Andrijiæ, Lana Slivar Dominiæ i Davor Puklavec donio je odluku da

 

Nagradu Ivan Fabijan za najbolju fotografiju s podruèja kulture i umjetnosti

dobiva

Luka Marotti

za fotografiju Ljudi pauci

Autor fotografije na duhovit je naèin "zaustavio" trenutak radova na staklenom krovu. Razmišljanjem i znanjem došao je do neobiènoga položaja i kuta snimanja.

 

Fotoreporterski žiri u sastavu Filip Horvat, predsjednik i èlanovi Saša Kralj, Ratko Mavar, Davor Višnjiæ, Gordan Paniæ donio je odluku da

Nagradu Pavao Cajzek za fotoreportera godine za ukupan rad u 2007. godini dobiva

Vjekoslav Skledar

Autor je  svojim pristupom i odabirom radova pokaza najkvalitetniji pristup dokumentarnoj novinskoj fotografiji ne samo na vizualnom podruèju nego i pri tekstualnom opisu fotografija omoguèujuæi tako da se shvati zbog èega su fotografije koje je snimio važne i o èemu one ustvari govore. Autor mape 57 dotaknuo se mnogih važnih dogaðaja iz 2007 ilustrirajuæi  ih ponekad na indirektan èak i duhovit naèin, unoseæi sa druge strane u radove svoje direktno prisustvo, postajuæi dio prièe koju dokumentira,  ali bez uplitanja i narušavanja same prièe. Takav je pristup najdirektniji i najiskreniji put do dogaðaja do èitatelja i prema našoj ocjeni najkvalitetniji foto žurnalizam.

 

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za radio u sastavu Silvija Šeparoviæ, predsjednica i èlanovi Jelena Berkoviæ, Muharem Kulenoviæ, Dubravka Ricijaš Družinec i Gordana Simonoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da

 

Nagradu za radijsku reportažu

dobiva

Višnja Biti

 

za reportažu Disciplinirani boem, HR Zagreb III program, 18. prosinca 2007.

 

Skupina ocjenjuje da su u ovoj kategoriji pristigli brojni zanimljivi i kvalitetni radovi, no rad kolegice Biti izdvaja se svojim filigranskim zvuènim rukopisom kojim je autorica uspjela slušaoca provesti kroz razna mjesta i razlièita vremena. Umjetnika Duška Šibla tako se prati na otvaranju izložbe, u šetnji gradom, u razgovoru s kolegama, na placu, po gradu. Duško Šibl zaista komunicira, iako se autorica ne “pojavljuje” u “kadru” i slušatelj tako biva sugovornikom koji ga prati u stopu, sudjeluje u odreðenom broju situacija i onda iz susreta odlazi potpuno uvjeren da je zaista upoznao jednog “discipliniranog boema”.

 

 

Nagrada za radio emisiju za 2007. godinu

dodbiva emisija Katapultura, HR Zagreb, 30. studenog 2007.

urednik Vid Mesariæ

 

Tjedna emisija iz kulture I programa Hrvatskog radija Katapultura izdvaja se svojim suvremenim radijskim jezikom, a od oèekivanog ozbiljnog rukopisa prvog programa državnog radija odskaèe i odabirom tema. Tako umjesto kronièarom visoke i važne kulture u Hrvatskoj, ona je angažirani sudionik u aktualnim raspravama bilježeæi i analizirajuæi pritom dogaðaje, dogaðanja i pojave sa svih podruèja kulturnog stvaralaštva i kulturne politike – kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Osim što joj je ritam ustaljen – tjedni, emisija nema i takav, ustaljeni novinarski i radijski izraz. Tako se u njoj pojavljuju dijelovi u formi bilo intervjua ili reportaža, izjava i komentara.

 

 

Ocjenjivaèka skupina za televizijske radove u sastavu Vesna Roller, predsjednica, Igor Boriæ, Dražen Klariæ, Antun Masle, Sanja Paviæ Mikleuševiæ, Biljana Pavloviæ, Vladimir Premuž o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da:

 

Nagrada za televizijsku vijest/izvještaj 

jednoglasno dobiva Josip Šariæ

za prilog o Brijunskim transkriptima, Dnevnik HTV-a 28. travnja 2007.

Prilog Josipa Šariæa ispunjava temeljnu odrednicu vijesti - sadrži informaciju koja je nova, do tada u javnosti nikada obznanjena i koja je zbog izuzetne važnosti za noviju hrvatsku povijest privukla golemu pozornost javnosti. Rijeè je o tonskom zapisu s Brijunskog sastanka, èiji je sadržaj bio djelomice poznat i ranije, ali nikada prije nije bila objavljena originalna tonska snimka tog susreta najviših hrvatskih dužnosnika, te je time prvi put nepobitno dokazana autentiènost “Brijunskih transkripta”.Rad kolege Šariæa imao je golem odjek u javnosti, ne samo domaæoj, te da je pružio važne, širem hrvatskom auditoriju do tada nepoznate informacije o odluèujuæim zbivanjima u nedavnoj hrvatskoj povijesti.

 

Nagradu za televizijsku reportažu

dobiva Mario Beganoviæ

za prilog Barina lista, prikazan u emisiji HTV-a Globalno sijelo,

10. travnja 2007. godine

 

Reporter  Mario Beganoviæ prièu o prezimenjakinji èuvene Carle del Ponte donosi u trenutku izuzetnog medijskog interesa za rad glavne haške tužiteljice. Izborom ove teme reportaža dobiva na zanimljivosti i provokativnosti. Nenametljivim uvoðenjem u prièu sugovornice Bare koju muèe sasvim drugaèiji životni problemi, kolega Beganoviæ uspio je prezentirati toplu, duhovitu i zanimljivu prièu, pritom pokazujuæi zavidnu reportersku vještinu.

 

Nagradu za televizijsko istraživaèko novinarstvo

dodijeli Ivanu Žadi

za prilog o razotkrivanju internetskih pedofila, emisija Provjereno Nove TV, 5. rujna 2007.

 

Kolega Ivan Žada obavio je pravi posao novinara - istraživaèa u koji je uložio puno truda i vremena i èiji je rezultat odlièan profesionalni proizvod. Temu, koja privlaèi veliku pozornost  i na svjetskim medijskim pozornicama, obradio je na najrelevantniji naèin za hrvatsku javnost –  pokazao je da i u Hrvatskoj ima pedofila, tko su oni i kako funkcioniraju te upozorio na manjkavosti našeg pravosudnog i policijskog sustava koji još oèito nije pripreman na borbu protiv ovog tipa kriminala, što javnost posebno zgrožava i plaši. Prièa kolege Žade demonstrira da se pedofilija ne dogaða “negdje drugdje”, nego tu pokraj nas, u našem susjedstvu možda baš u ovom trenutku, te nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.

 

Nagrada Marija Juriæ Zagorka za najbolje ureðenju televizijsku emisiju za 2007.

dobiva emisija Potrošaèki kod, HTV

urednica Sanja Smiljaniæ

Potrošaèki kod prva je emisija u hrvatskom medijskom prostoru koja se iskljuèivo bavi  životno važnim temama za najveæu skupini naših graðana – potrošaèa. U demokratskom društvu utemeljenom na tržišnom gospodarstvu  potrošaèi  mogu ostvariti svoja prava samo ako su o njima informirani. Upravo takvu vrst informacije i edukacije pruža im Potrošaèki kod. Dok znaèajan broj suvremenih medijskih proizvoda zanemaruje ove dvije osnovne zadaæe novinarstva, natjeèuæi se u tome tko æe više  “zabaviti” publiku, Potrošaèki kod dokazuje da i aktualne, relevantne i  potpune informacija o temama koje se tièu svakodnevice “obiènih graðana” mogu biti zanimljive.

 

 

Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri ocjenjivaèke skupine da 

 

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani za 2007. godinu

 

dobiva Inoslavu Beškeru

 

Èetrdeset godina novinarskog staža i  dobrano više od 20.000 objavljenih priloga u kojima fenomenološki obraðuje dogaðaje, teme, zgode, visoku politiku, pa èak i senzacije, razlog su zbog kojeg uglednom novinaru i kolumnistu Inoslavu Beškeru dodjeljujemo najveæe priznanje Hrvatskoga novinarskog društva – nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Iznimnom energijom, Inoslav Bešker èetiri desetljeæa obogaæuje hrvatski medijski prostor iznimnom erudicijom prezentiranom prepoznatljivim stilom kojim zahtjevne i banalne teme pretvara u zanimljivo i dinamièno štivo.

Beškerova vjeèna znatiželja iznjedrila je svestrana autora koji se osim širokim spektrom tema odlikuje unikatnim pristupom novinarskim formama. Pritom se, kako sam istièe, rukovodi osnovnim profesionalnim principima, a to su: toènost, preciznost podataka, stavljanje takvih podataka u prvi kontekst, te priznavanje pogreške i ispravljanje.

U èetrdeset godina iznimno aktivna rada Bešker dao je velik doprinos hrvatskome novinarstvu, posebice snažnim promicanjem temeljnih profesionalnih naèela. Autor je kod kojega se, uz to što informira i educira svoje èitatelje, cijeni i njegova provokativnost, polemiènost, a nerijetko i fina ironiènost.

Bogato profesionalno iskustvo Bešker je prenosio i na mlaðe naraštaje kao prvi predavaè istraživaèkog novinarstva na Fakultetu politièkih znanosti u Zagrebu, te kao suautor prvoga udžbenika istraživaèkog novinarstva u Hrvatskoj.

 

- Roðen je 30. sijeènja 1950. godine u Zagrebu.

Kolumnist Jutarnjeg lista Inoslav Bešker dobio je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.  Ocjenjivaèki odbor Hrvatskog novinarskog društva danas je donio odluku kojom je ta ugledna nagrada za 2007. pripala jednom od najcjenjenijih novinara u Hrvatskoj.

Svestrani autor
Èetrdeset godina novinarskog staža i više od 20.000 objavljenih priloga u kojima brilijantim stilom fenomenološki obraðuje dogaðaje, teme, zgode, visoku politiku, pa èak i senzacije, razlog je zbog kojeg je Jutarnji list uglednog novinara i kolumnistu Inoslava Beškera kandidirao za najveæe priznanje Hrvatskog novinarskog društva - nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Iznimnom energijom, Bešker èetiri desetljeæa hrvatski medijski prostor obogaæuje svojom erudicijom prezentiranom prepoznatljivim stilom kojim najzahtjevnije i najbanalnije teme pretvara u zanimljivo i dinamièno štivo. Beškerova vjeèna znatiželja iznjedrila je svestranog autora koji se odlikuje unikatnim pristupom novinarskim formama.

Pritom se, kako sam istièe, rukovodi osnovnim profesionalnim principima, a to su: toènost, preciznost podataka, stavljanje takvih podataka u pravi kontekst te priznavanje pogreške i njeno ispravljanje.

Provokativan i ironièan
U èetrdeset godina iznimno aktivnog rada Bešker je dao veliki doprinos hrvatskom novinarstvu, posebice promicanjem temeljnih profesionalnih naèela. Autor je kod kojega se, uz to što informira i educira svoje èitatelje,  cijeni i njegova provokativnost, polemiènost, a nerjetko i ironiènost.

Svoje bogato profesionalno iskustvo Bešker je prenosio i na mlaðe naraštaje kao prvi predavaè istraživaèkog novinarstva na Fakultetu politièkih znanosti u Zagrebu te kao urednik i suautor prvog udžbenika istraživaèkog novinarstva u Hrvatskoj. Ipak, o Beškeru i njegovu radu najbolje govori njegova bogata biografija.

BIOGRAFIJA Poèetak karijere u Studentskom listu Roðen: 30. sijeènja 1950. godine u Zagrebu. 1967.-1974: Studentski list: reporter, urednik 1968.-1970.: Omladinski tjednik, zamjenik glavnog urednika 1971.-1974.: Nedjeljna Dalmacija (Split) 1972.-1974.: Omladinske novine 1972.-1973.: Telegram, redaktor, novinar 1973.-1974.: Start, izvjestitelj 1981.-1982.: Danas, zamjenik urednika Vanjskopolitièke rubrike, izvjestitelj 1983.-1989.: Vjesnik, urednik deska, urednik priloga Panorama tjedna 1989.-2000.: Rim, Vjesnik (Zagreb), dopisnik 1989.-2000.: Rim, Veèernji list, dopisnik 1986.-2006.: Rim, BBC - South Slavonic (London), dopisnik 1989.-1996.; 2000.: Rim, Radio 101, dopisnik 1989.-1992.: Rim, Danas (Zagreb), dopisnik 1989.-1993.: Rim, HRT, dopisnik 1989.-1992.: Rim, Hrvatski radio 2000.-2003.: Rim, Globus, dopisnik Od 2000. : Rim, Jutarnji list, dopisnik

Objavljena su takoðer i imena novinara i novinarki kojima æe biti dodijeljena nagrada 'Marija Juriæ Zagorka' za njihov rad tijekom 2007. godine u kategorijama tisak, radio i televizija. U kategoriji pisanog novinarstva nagradu dobiva Denis Romac, novinar Novog lista za izvještavanje o hrvatsko-slovenskim odnosima, dok je za reportažu Dolina lutaka nagraðen Marin Borovac iz Veèernjeg lista, te Davor Krile iz Slobodne Dalmacije za niz komentara objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji, meðu kojima, 'Poruke iz Rovinja', 'Godina koja se vraæa' i 'Kapetan bez timuna'. Za internetski novinarski rad na zajednièkom intervjuu sa Zoranom Milanoviæem objavljenom na stranici www.h-alter.org nagradu su dobili Toni Gabriæ, Vesna Kesiæ, Boris Rašeta i Ivo Škoriæ. Novinar Veèernjeg lista Vojislav Mazzocco nagraðen je u kategoriji istraživaèko novinarstvo za 'Regrutiranje civila za rat u Iraku', a za najbolje ureðenu rubriku proglašena je rubrika Beseda iz Novog lista urednice Aleksandre Kuæel Iliæ. Za radijsku reportažu nagrada je dodijeljena Višnji Biti s Hrvatskog radija za reportažu 'Disciplinirani boem', dok je za radijsku emisiju nagradu dobio Vid Mesariæ urednik emisije 'Katapultura', takoðer na Hrvatskom radiju. Za televizijski prilog o Brijunskim transkriptima objavljen na HTV-u nagradu dobiva Josip Šariæ, a za televizijsku reportažu Mario Beganoviæ za prilog 'Barina lista'prikazan u emisiji 'Globalno sijelo'. U kategoriji televizijskog istraživaèkog novinarstva nagradu dobiva Ivan Žada za prilog o razotkrivanju internetskih pedofila prikazan u emisiji 'Provjereno' Nove TV, dok je za najbolje ureðenu televizijsku emisiju 'Potrošaèki kod' nagradu dobila Sanja Smiljaniæ sa HTV-a. 

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101