hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Telefon: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2016

MACEDONIAN  INFORMATION AND LIAISON  SERVICE

The Independent MILS News,  Est. 1992

www.geocities.com/CapitolHill/Lobby/5052

Email: milsppp@sonet.com.mk

 

* MILS is the registered international bureau of the Australian-Macedonian Society Inc, and is supported by the Ilinden Foundation*

 

MILS NEWS

Skopje May 11, 2006

 

MACEDONIA'S PARLIAMENT ABOLISHES PRISON SENTENCE FOR SLANDER

 

With 51 votes in favor, the Parliament yesterday abolished the prison sentence  for slander. "Dnevnik" says the proposal for abolishing the prison sentence was forwarded by the Government and backed by all MPs that attended yesterday's parliamentary session.

 

The law regulation that envisaged prison sentence for slander mostly affected the journalists that were often sued by politicians for slander. The maximum sentence for slander was three years' imprisonment, "Dnevnik" says.

 

**The information contained in this autolist item is the sole responsibility of GHM**

 

 

... više ...


13.05.2006.
Bozaniæ i mediji


Svima nama koji pamtimo neka prošla, ona Kuhariæeva vremena, kojima nitko ne može zatamniti povijesnu velièinu, èini se da se može i drugim, ljudskijim putem. Bez velikih analiza, pastorala i potrošenih rijeèi.

Teško je, uistinu, odgonetnuti zašto se kardinal Josip Bozaniæ tako intenzivno okomio na medije u posljednje vrijeme. Radi li se, možda, o uvertiri u Dan medija, koji uskoro obilježava Crkva, a naša kani predstaviti i dokument o pastoralu medija i medijskih djelatnika ili o neèemu drugom, teško je reæi i vrlo brzo æe se vidjeti. No, ono na što bih želio upozoriti ne uklapa se ni u jednu stereotipnu analizu odnosa Crkve i medija, niti želi tražiti odgovor na relaciji zašto se Crkva i mediji tako loše kod nas razumiju, nego sve spustiti na, po meni, najvažniju razinu - a to je ona ljudska.

To je ono podruèje u kojem kardinal Bozaniæ ima najviše odgovornosti, koje je on osobno najviše devastirao i unazadio, vjerojatno ne sasvim ciljano i namjerno, ali ipak debelo vlastitom zaslugom, jer je otpoèetka svojeg zagrebaèkog mandata zatvorio vrata novinarima, ljudima na èijim leðima uglavnom poèiva medijska slika Crkve. Tražeæi naèina da uspostavi korektan odnos, posegnuo je za institucionalnim receptima, pa su se osnivali uredi za odnose s javnošæu, koji su zbog nekompetencije prvih sudionika te odnose još više razvodnili i zahladili. Sada je na tom podruèju situacija korektna jer se mediji korektno servisiraju svim službenim informacijama. Ali, na žalost, ništa više od toga.

Bozaniæ je i dalje nedodirljiv, nedostupan i hladan istim intezitetom kakvim se predstavio na poèetku. I dalje dopušta poluljudima i polunovinarima da kreiraju crkveno javno mnijenje i pljuju po onima s kojima bi trebali dijeliti makar malo kolegijalnosti. Naravno, otpuštajuæi i rješavajuæi se onih koji bi htjeli napraviti nešto više. Svima nama koji pamtimo neka prošla, tj. ona Kuhariæeva vremena, kojima nitko ne može zatamniti povijesnu velièinu, èini se da se može i drugim, ljudskijim putem. Bez velikih analiza, pastorala i potrošenih rijeèi, koje se samo iz godine u godinu gomilaju na nerazrješivu gomilu bremenitih odnosa Crkve i medija.

... više ...


 U prostorima buduæeg akvarija na Baèvicama u srijedu na veèer otvorena je izložba »Svjetska novinska fotografija«, najuglednije svjetsko natjecanje u novinskoj fotografiji koje se svake godine predstavlja u više od 85 gradova u 40 zemalja svijeta.
Splitu je pripala èast da priredi hrvatsku premijeru izložbe, kojom je ujedno zapoèeta i njezina europska turneja.
Postav sadrži 200 fotografija meðu kojima je 65 nagraðenih, a organizatori izložbe su Grad Split i Hrvatsko novinarsko društvo. Osim prvonagraðene fotografije kanadskog fotoreportera Finbarra O Reillyja, koji je ovjekovjeèio majku i dijete u Tahoui u Nigeru, izloženi radovi prikazuju posljedice brojnih prirodnih katastrofa i teroristièkih napada, te portrete nepoznatih i poznatih ljudi.
Nagrade za »Svjetsku novinsku fotografiju« dodjeljuje neovisna, neprofitna organizacija osnovana u Nizozemskoj 1955. godine s ciljem promicanja rada profesionalnih novinarskih fotografa. Sveèanom otvorenju izložbe nazoèili su veleposlanik Kraljevine Nizozemske Lionel Veer, tajnik HND-a Mario Bošnjak te kustos izložbe, fotograf Micha Bruinvels, koji je istaknuo da izložbu svake godine u svijetu posjeti više od dva milijuna ljudi.
Nakon Splita, postav æe gostovati u Zagrebu i Vukovaru.

... više ...


 

 


 

 

Net NovinarCentar za istrazivacko novinarstvo i medijsku edukaciju u suradnji sa Centrom za istrazivacko novinarstvo iz Zagreba i E-Net Centrom iz Sarajeva objavljuje

 

KONKURS

 

za upis cetvrte generacije polaznika na 'PROGRAM ISTRAZIVACKOG NOVINARSTVA: PRICE NA TEMU ORGANIZIRANOG KRIMINALA'

 

   Rok za prijave je 31.07.2006.

 

 

Specijalizirajte se u oblasti istrazivackog novinarstva uz teoretski i praktican rad na konkretnim istrazivackim pricama

Unaprijedite proces istrazivanja i pisanja prema najvisim profesionalnim standardima uz stalnu superviziju i mentorstvo strucnjaka iz regiona

Unaprijedite pretrazivanje interneta i najvecih baza podataka

Objavite vase price o organiziranom kriminalu

Postanite dio velike mreze istrazivackih novinara jugoistocne Evrope www.netnovinar.org/ir

Ucesnici koji uspjesno zavrse program dobit ce certifikate

Organizatori stipendiraju ucesnike pokrivanjem svih troskova ukljucujuci troskove prijevoza i boravka ucesnika koji dolaze izvan Sarajeva

Program pocinje u septembru/rujnu 2006. godine i traje pet mjeseci. Osmisljen je tako da se moze pohadjati uz obavljanje redovnog posla u redakcijama zahvaljujuci kombinovanju klasicnih treninga/radionica i rada putem interneta (software za ucenje na daljinu).

Program su finansijski omogucili Fond otvoreno drustvo BiH i Svedski helsinski komitet za ljudska prava.

Prijave i informacije o Programu istrazivackog novinarstva mozete pronaci na stranici Trening centra NetNovinar: www.netnovinar.org.

 

 

Nasa adresa je:

Mediacentar Sarajevo

Kolodvorska 3

71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

tel/fax: +387-33-715-840

Kontakt osobe: Masa Hilcisin Dervisevic; Lejla Kapetanovic

e-mail: masa@media.ba

 

 

 

... više ...


SEEMO Protest Croatia

H.E. Ivo Sanader
Prime Minister of the Republic of Croatia
Zagreb, Croatia
Fax: +385 1 6303 022, 6303 019

H.E. Ivica Kirin
Minister of Interior Affairs of the Republic of Croatia
Zagreb, Croatia
Fax: +385 1 6122 771

Vienna, 11 May 2006

Your Excellencies,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply concernedabout recent death threats against Croatian journalists.
According to information before SEEMO, on 9 May 2006, Drago Hedl, the editor of the Croatian weekly, Feral Tribune, received a death threat. Hedl said the threat was directed at him because of a series of articles he published in the weekly on the torture and killings of Serbian civilians in Osijek.This is not the first time that Hedl has received death threats, and SEEMO issued a letter of concern on the subject in December 2005. On this occasion the threat allegedly came from a local politician.

We would also like to bring to your attention the case of Slobodna Dalmacija journalist, Sasa Jadrijevic Tomas, who reported a death threat to the police at the beginning of May from a retired Croatian officer. The threat came after Jadrijevic alleged that the officer was illegally using army draftees to work on his construction site.

SEEMO is deeply concerned about the re-ocurrence of threats against journalists and kindly asks your Excellency to do everything in your power to urgently investigate these cases, and to take all necessary steps to protect their lives. It is very alarming that threats against journalists in Croatia are increasing.

We would like to remind Your Excellencies that a safe working environment for journalists is a fundamental principle of every democratic society.  It is also in the interest of democratic development in Croatia that journalists are allowed to investigate stories free of any pressure.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,
Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General


---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading
journalists in South East Europe.

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE):
+43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15,
E-mail:
info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org



****

This information is sent to you in compliance with the Austrian
Telekommunikationsgesetz (TKG §107).
If you do not want to receive further mailings, please send an e-mail with
"UNSUBSCRIBE" to:
info@seemo.org


... više ...


 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pridružilo se redakciji Feral Tribunea u osudi prijetnji smræu koje su, kako kažu, opetovano upuæene novinaru iz Osijeka Dragi Hedlu.
    – Upozoravamo hrvatsku javnost da je pravo, ali i dužnost profesionalnog novinara da javnosti posreduje èinjenice od javnog interesa ma koliko te èinjenice bile neugodne. Drago Hedl je to profesionalno korektno uèinio obavještavajuæi javnost o likvidacijama srpskih civila tijekom rata u Osijeku, ne prejudirajuæi odluke istražnih tijela i sudbene vlasti, jer to i nije njegov posao, navodi u juèerašnjem priopæenju predsjednik HND-a Dragutin Luciæ.

HND upozorava da je obavljanje novinarskog posla bez pritiska i prijetnji uvjet opstanka demokracije i vladavine prava.

Novinar "Feral Tribunea" Drago Hedl podnio je kaznenu prijavu protiv nepoznatih osoba koje su mu juèer popodne u Osijeku prijetili, nakon èega je dobio policijsku zaštitu. Po pisanju juèerašnjeg tiska, zbog sumnji da su prijetili Hedlu policija je privela Davora Borasa, 26-godišnjeg predsjednika Udruge mladih HDSSB-a , stranke koju je u Osijeku osnovao Branimir Glavaš sa svojim istomišljenicima. Glavaša tužiteljstvo sumnjièi zbog ratnih zloèina protiv civilnog stanovništva tijekom rata u Osijeku o kojima je Hedl posljednjih godina pisao.

... više ...


 

Media Release

10 May 2006

 

IFJ Raises Press Freedom Concerns as United Nations Elects New Human Rights Council

 

The International Federation of Journalists today welcomed the commitment of the United Nations to a fresh start in its human rights work, but warned that with some of the world’s leading abusers of press freedom elected to the new Human Rights Council, journalists will have to wait and see if the new initiative means a serious change of direction in defence of free expression.

 

In a letter to the Secretary General Kofi Annan, the IFJ today also raised concerns about other developments which appear to compromise the UN’s commitment to free speech and independent journalism.  

 

The IFJ is worried over plans for a global terrorism policy which Kofi Annan spelled out last week which includes action to “dissuade people from resorting to or supporting terrorist acts.” The IFJ fears this could open the door to interference in the work of media.

 

And a third issue which the IFJ has taken up concerns the UN policy of banning journalists from Taiwan from access to the World Health Assembly, one of the world’s major health conferences, a policy which the IFJ says discriminates against journalists, undermines the UN commitment to free speech and is motivated by internal politics.

 

In the letter to Kofi Annan, the IFJ says that the launch of the Human Rights Council is a powerful opportunity to confront major obstacles to the creation of a global culture of respect for fundamental rights, but this may be jeapordised when some of the countries elected this week – China, Cuba, Russia, Saudi Arabia and Tunisia among them – are states where press freedom is under pressure. “The credibility of the Council will depend utterly upon the capacity of the Council members to respect human rights at home and in journalism we have serious doubts about the commitment of some of these member states to deliver on promises of free expression,” says the IFJ.

 

Referring to the UN’s anti-terrorism agenda, the IFJ says that the Secretary General should reassure people in media that there is no intention to recruit media into a political campaign that could compromise the independence and professionalism of journalists.

 

“There is a widespread consensus that there is a need for co-ordinated action against all forms of indiscriminate political violence, but we know that some countries use the cover of ‘anti-terrorism’ to undermine the rights of citizens and to attack independent journalism. The UN should do nothing that encourages member states to go down this road,” says the IFJ, which last year published a major report Journalism, Civil Liberties and the War on Terrorism, which exposed how in the rush to legislate over terrorism civil liberties were being compromised.

 

Finally, the IFJ has again protested over the questionable UN policy of banning Taiwanese journalists from the UN’s Geneva venue for the annual World Health Assembly which opens on May 22.  The IFJ is asking Kofi Annan to review the policy which excludes health journalists from Taiwan from reporting “on one of the world’s premier news events.” The IFJ says that the policy banning Taiwan journalists is not based upon clear resolutions of the General Assembly and appears to be politically-motivated.

 

“It is impossible not to conclude that this policy is political discrimination against independent, professional journalists and is unworthy of a global institution that stands for free speech and independent journalism,” says the IFJ.

 

The IFJ says that it fully supports its member organisation in Taiwan, the Taiwan Journalists Association, in their protests over the ban. “This is a policy that should be reviewed immediately,” says the IFJ. “On all of these issues we urge that you take steps to clarify the role and responsibility of the UN; by doing so you will maintain the credibility and standing of the UN and its role in the global fight for press freedom.”

 

For more information contact: +32 2 235 2207
The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries

 

... više ...


SEEMO PRESS RELEASE, 10 May 2006


VIENNA DECLARATION ON STRENGTHENING AND BUILDING MEDIA IN THE SEE REGION


We, the editors, media executives and journalists assembled on 6 May 2006 at the SEEMO Dialogue Meeting in Vienna, having discussed the media situation in countries of transition in the region of South East Europe (SEE) and the standards for EU membership, appeal and urge the governments and authorities in the region, as well as all involved, including relevant international
institutions, to:
-         Not undermine in any way the very means of dissemination of information. Ensure that citizens in the emerging democracies in SEE have access to free and independent media. There is also a need for strengthening and building independent media, both old and new ones, in these countries.
-         Respect the social need for diverse voices, including those of
minorities and ethnic communities, in private, public and state media, as well as anti-monopoly laws applicable to all businesses.
-         Eliminate all government influence on media, as in the recent case of RTV Kosovo when a law was passed that seriously endangers financial and editorial independence, as well as state support to some media - giving some media a monopoly position or a stronger financial position than the private media.
-         Grant the licences for terrestrial radio and television stations
after open and transparent competition with clear criteria. The recent case in Serbia is one example where the frequency allocation was not carried out in a transparent and unbiased manner.
-         Issue multiple-entry visas for journalists free of charge. It is
essential that every journalist, who has a regular press card, can receive a visa in a timely and unbureaucratic manner and without the burden of producing variety of documents.
-         Conduct investigations into cases of attacked, injured and killed journalists, as well as to end impunity by bringing to trial the killers of journalists in the region.
-         Change the laws dealing with defamation in accordance with
international standards. Journalists should not be punished under criminal law. Actions against journalists for defamation should be heard in the civil courts. All damages should be proportionate and in scale with the economic realities of the country, as well as the individual and company concerned.
-         Ensure free access to information and respond to media requests without delay. All governments must respect freedom of information laws enacted to protect the fundamental right to seek, receive and impart information. Where necessary governments should advertise how and where to use these laws.
-         Tax print media in the countries of the region, especially those aspiring to become EU members, at a reduced rate, or even at a zero-point rate.
-         Respect the right of journalists to protect his or her source of
information in each situation, even during legal proceedings.

SEEMO and the Association of Private News Agencies (APNA) welcome the will of the government of the Republic of Macedonia - FYROM expressed by its decision to transform the news agency MIA from a state financed entity into a regular joint stock company as part of a free market.

However, SEEMO in its declaration stresses that a joint stock company in the media market is obliged to respect the legal framework of a free market, to implement all relevant principles defined by the Constitution of the Republic of Macedonia - FYROM and the Resolution of the Council of Europe,
which calls governments not to use state budget funds at the expense of independent media outlets.
---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE):
+43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15,
E-mail:
info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org




... više ...



Kardinal Bozaniæ u svom istupu na splitskoj Rivi prikazao je Crkvu žrtvom, a novinstvo krivcem koji je progoni. Pri tom se ne pita zašto publika, koja se u više od 90 posto izjašnjava katolièkom, bira sadržaje koji joj se nude

Nagovor kardinala Josipa Bozaniæa na splitskoj Rivi za Sudamju u dijelu hrvatskoga novinskog prostora shvaæen je kao oštra kritika hrvatskog novinstva. Kardinal na tu kritiku ima dvostruko pravo: ne samo kao graðanin radi kojega novinstvo i postoji, nego i kao izabrani predstavnik institucije koja okuplja, na ovaj ili onaj naèin, devet desetina puèanstva u Hrvatskoj. Ali koja, po svakoj logici, ne može samu sebe izuzeti ni iz koje generalne kritike: tkogod u Hrvatskoj bio na vlasti, zakone donosio ili provodio, pa i odreðivao medijski prostor - ne može ne biti pretežno sastavljen od katolika, ne može ne biti refleks Katolièke crkve u Hrvatskoj, možda ne uvijek onakve kakva je u svojim dokumentima, pa i intencijama, ali jamaèno po onome kakva je po svojim rezultatima. Jer se stabla poznaju po plodovima.

Dio kritike koju iznosi kardinal Bozaniæ svakako prihvaæam. Kada kaže “Hranimo se svime što nam nude, odijevamo se kako nas uèe, u govoru se služimo frazama veæine, po onoj: tako svi èine” - kardinal se izjašnjava protiv nekritièkog prihvaæanja modela, protiv konzumistièke manipulacije.

Zagovara li Bozaniæ, dakle, individualistièki kriticizam, zahtijeva li da svaki pojedinac kritièki razmotri poruke iz svijeta koje ga okružuju, pa stvori vlastiti vrednosni sustav - i u konzumiranju, i u informiranju, i u svim drugim aspektima društvenih odnosa?

Ne, na moju žalost. Kardinal Bozaniæ - što je i logièno, s obzirom na njegov položaj u crkvenoj hijerarhiji - poziva na odbacivanje svih inih modela, kao lažnih, i na prihvaæanje crkvenog modela kao jedinoga istinitoga.

Prema tome, njegova kritika nije izreèena kao podrška pravima èovjeka, pojedinca, koji je u kršæanskom nauku vazda neponovljiva slika Božja, nego kao obraèun s konkurencijom. On ne kaže: ne dajte se u stado, nego poruèuje: nemojte u ina stada, nego u moje.

Šest godina pošto je papa Ivan Pavao II., u prvoj korizmenoj nedjelji jubilarne svete 2000. godine, hrabro zatražio oproštenje za grijehe poèinjene u Crkvi i u njezino ime, kardinal Bozaniæ vidi izvještavanje o Crkvi, o negativnostima u njoj, uglavnom kao “govor mržnje”, ali i kao nešto uobièajeno. Jer, veli on, “Crkva je, otkad postoji, na ovaj ili onaj naèin bila proganjana”.

Dovoljno je vidjeti imutak koji je Crkva akumulirala kroz desetljeæa i stoljeæa, pa zakljuèiti koliko je bila proganjana. I ono što joj je oduzeto u drugoj Jugoslaviji vraæa joj se, a ono što nije vraæeno nadoknaðuje joj se kroz novac iz proraèuna, istodobno dok je novca nedovoljno za zdravstvo, za neposrednu djeèju zaštitu, za umirovljenike koji su sada opljaèkani gotovo jednako žestoko kako je bila Crkva opljaèkana poslije 1945.

Da se razumijemo - nije posrijedi neko opæe siromaštvo u Hrvatskoj, kao što nam se poèesto sugerira. Hrvatska je srednje razvijena zemlja, nije siromašna, premda nije bogata poput nekih susjednih. Dovoljno je vidjeti profite koje banke iz nje izvlaèe. U Hrvatskoj je vladajuæa stranka odluèila da provede i održava redistribuciju novostvorene vrijednosti, pri èemu stradaju najviše oni najslabiji: bolesnici, djeca, starci - ali ne i Crkva. Toliko o tome koliko je ona progonjena sada u Hrvatskoj.

Kardinal Bozaniæ u svom istupu, dakle, prikazuje Crkvu žrtvom, a novinstvo krivcem koji je progoni. S moje toèke gledišta, posrijedi je pokušaj da se pobrkaju mediji i novinstvo te da se novinstvu ospori pravo na kritiku.

Medijima masovnog komuniciranja nije novinarska informacija jedini sadržaj, a mnogima je novinarski sadržaj manjinski i komercijalno i prostorno. Reklame u mediju nisu novinski sadržaj, bio medij tiskan ili elektronski. Operni koncert na radiju ili zabavni program na televiziji jesu medijski sadržaj ali nisu novinski. Zakonodavac u hrvatskoj državi namjerno insistira na zbrci zakonima “o medijima” koji discipliniraju uglavnom novinarstvo u njima, ali veæ od naziva stvaraju dojam da na dušu novinarima treba pripisati sav sadržaj medija, osobito onaj nad kojim novinari nemaju ama baš nikakve ingerencije, poput ekonomske propagande.

Katolièka crkva u Hrvatskoj je i dalje informacijski zatvorenija od Vatikana. Èak i na Internetu Sveta Stolica informacije nudi besplatno, a Katolièka crkva u Hrvatskoj naplaæuje vijesti Informativne katolièke agencije. Romea Pancirolija, koji je bio predstojnik Ureda za novinstvo Svete Stolice pod trojicom papa (i koga su novinari meðusobno zvali “Padre Non Mi Risulta”, tj. Otac Nemam Taj Podatak), Ivan Pavao II. je posloviène 1984. promaknuo u nadbiskupa i nuncija, i postavio Joaquína Navarra Vallsa, koji nam je znao u oèi lagati (što je neoprostivo), ali je barem odgovarao na pitanja ili osiguravao da u toku dana dobijemo odgovor. Novinari se moraju i te kako potruditi da dobiju institucionalnu informaciju od Crkve u Hrvatskoj. Što je manje informacija s institucionalnog izvora, novinar je upuæeniji na alternativne, èak i kad pouzdanost nije zajamèena.

Obaveza novinstva, a osobito novinarstva, jest i informacija, i kritika. Vijeæe Evrope je na Èetvrtoj ministarskoj konferenciji o politici sredstava masovnog komuniciranja, u Pragu 7.-8. XII. 1994., dogovorilo i objavilo ovo naèelo:

“Održavanje i razvitak izvorne demokracije iziskuju postojanje i jaèanje slobodnoga, neovisnoga, pluralistièkoga i odgovornog novinstva. Taj se zahtjev ogleda u potrebi da novinstvo:

- informira pojedince o djelovanju javne vlasti i o djelovanju privatnog sektora, omoguæujuæi im tako da formiraju svoje mnijenje,

- omoguæi pojedincima odnosno skupinama da izražavaju mnijenja, pridonoseæi time da o tim mnijenjima budu obaviještena i javna i privatna tijela, te društvo u cjelini,

- podvrgava djelovanje razlièitih tipova vlasti stalnome kritièkom preispitivanju.”

Crkva je jamaèno privatni sektor, ali ona samu sebe na svom podruèju tretira kao vlast (ima èak i svoje sudove), pa se na nju odnose sve tri toèke.

Katolièka crkva u Hrvatskoj, nijeèuæi implicitno te zahtjeve Vijeæa Evrope, pokazuje da nije protivna samo Evropskoj uniji i njezinim standardima (što bjelodano proizlazi iz mnogih uvodnika Glasa Koncila i iz istupa pojedinih biskupa), nego i nekim naèelima o ljudskim slobodama sadržanima u treæoj helsinškoj “košari”, nad kojima bdi baš Vijeæe Evrope.

Naravno da novinari mogu biti u krivu. Naravno da nisu izuzeti od prava na kritiku ni kad su u pravu. Ali ako se kritici izvrgava cijela kategorija i s njome mediji kao takvi - dakle koridori informacija naprosto - pitanje je li na udaru neka medijska informacija, ili naprosto informacija kao fenomen, kao jedan od instrumenata ljudskih sloboda, kao jedan od stožera civilnog društva, i prije feudalnog razdoblja, i osobito poslije njega.

Ili Hrvatska ima i tu manu da su joj novinari listom protiv Crkve i prožeti “govorom mržnje”, da smo talibani svi ili barem veæina? Taman da i jesmo - a nismo - zar bi Crkva bila pritom nevina?

Istaknuti i utjecajni katolièki novinari formirali su se i u prethodnom režimu, a u posljednjih 15-16 godina nitko nije prijeèio da se prakticirajuæi katolik afirmira u novinarstvu. Da nije posrijedi privatno opredjeljenje, mogao bih ovdje nabrajati koliko ih je u ovom listu. Neki od njih su veoma kritièni prema Crkvi, upravo sa svoga vjernièkog polazišta.

Vrhovi Katolièke crkve u Hrvatskoj ne pitaju se, barem ne javno: zašto je tako? Našu publiku èini stanovništvo koje se na popisu stanovništva izjašnjava listom kao vjernièko (uz iznimku 2-3 posto), koje je golemom veæinom katolièko - ali se vrhovi Katolièke crkve ne pitaju, barem ne javno: zašto ta publika, i ondje gdje nema državne pretplate, radije bira sadržaje na koje se okomljuje kardinal Bozaniæ?

... više ...


 Hrvatsko novinarsko društvo pridružuje se redakciji Feral Tribunea u osudi prijetnji smræu koje su opetovano upuæene novinaru iz Osijeka Dragi Hedlu.  
 
 Upozoravamo hrvatsku javnost da je pravo, ali i dužnost profesionalnog novinara da javnosti posreduje èinjenice od javnog interesa ma koliko te èinjenice bile neugodne. Drago Hedl je to profesionalno korektno uèinio obavještavajuæi javnost o likvidacijama srpskih civila tijekom rata u Osijeku, ne prejudicirajuæi odluke istražnih tijela i sudbene vlasti, jer to i nije njegov posao.
 
 Hrvatsko novinarsko društvo upozorava da je obavljanje novinarskog posla bez pritisaka i prijetnji uvjet opstanka demokracije i vladavine prava, te ustavom zajamèenog prava javnosti da zna! U ime tih vrijednosti modernog hrvatskog društva i države, pozivamo sve aktere javnog i privatnog života da se klone nasilja. Nezadovoljnike upuæujemo da se obrate medijima, sudovima ili Novinarskom vijeæu èasti.  Od tijela javnih vlasti tražimo da zaštiti kolegu Hedla i omoguæi mu da nesmetano obavlja svoj novinarski posao.

Dragutin Luèiæ, predsjednik HND

... više ...


“Ubit æu te ko psa!” – glasi stravièna prijetnja koju je danas, 9. svibnja, oko 14 sati i 40 minuta Feralovom uredniku Dragi Hedlu usred Osijeka uputio Davor Boras, predsjednik Mladeži Hrvatskoga demokratskog sabora Slavonije i Baranje, udruge na èijem se èelu nalazi Branimir Glavaš.
Drago Hedl je, nekoliko minuta ranije, prolazeæi pored terase kafiæa “Aroma” zaèuo gomilu glasno izreèenih psovki, ali se na njih – ne vjerujuæi da su upuæene njemu osobno – nije obazirao. Kada je, vraæajuæi se iz obližnje banke, ponovo prošao pored istog kafiæa, naš urednik se suoèio sa salvama psovki i uvreda koje su – sada više nije bilo sumnje – bile namijenjene njemu, baš kao i morbidna prijetnja: “Ubit æu te ko psa!”
Drago Hedl je otišao do svog automobila i policiji prijavio da ga je izvrijeðao i prijetio mu kratko ošišani muškarac, star oko 30 godina, u prugastoj majici i s tamnim sunèanim naoèalama, koji je na terasi “Arome” sjedio u društvu dvojice muškaraca. Jedan Hedlov susjed, koji je tuda prolazio, prepoznao je nasilnika – Davora Borasa.
Uskoro je stigla policijska ophodnja, od Drage Hedla uzela izjavu i podatke, te ga uputila u Prvu policijsku postaju. Nakon što je Hedl dao izjavu i krenuo prema izlazu iz policijske postaje, naišao je na jednog od Borasovih pajdaša iz “Arome” koji mu je uputio nove uvrede.
Ovo, nažalost, nije prvi put da hrvatsku i meðunarodnu javnost moramo obavijestiti o opakim prijetnjama i uvredama s kojima se Drago Hedl, zbog hrabrog i poštenog obavljanja svoga novinarskog posla, suoèava u svome gradu. Nadamo se da æe ovaj put, za razliku od prethodnih, nasilnici snositi zakonske posljedice i da više nitko u ovoj zemlji nikome, pa tako ni novinarima, neæe nekažnjeno prijetiti smræu.
Opravdano strahujemo od moguænosti da nasilnici, koji nimalo sluèajno dolaze iz krugova bliskih Branimiru Glavašu o èijim je zlodjelima Drago Hedl pisao argumentirano i dokumentirano, ukoliko njihove prijetnje ne budu sankcionirane, neæe ostati samo na rijeèima. Stoga zahtijevamo da se prema onima koji su èovjeka spremni ubiti ko psa, postupi onako kako nalažu zakon i zdrava pamet. Zakon je jasan, a i zdrava pamet bi trebala biti. Tolerirati prijetnje smræu upuæene novinaru jednako je suuèesništvu u ubojstvu javne rijeèi u Hrvatskoj. Nakon toga ostaje samo lavež.

U Splitu, 9. svibnja 2006.

REDAKCIJA FERAL TRIBUNEA    

... više ...


Uprava nacionalne naftne kompanije Ina priprema tužbu protiv voditeljice i urednice emisije HTV-a "Otvoreno" Hloverke Novak-Srziæ, saznajemo iz pouzdanih izvora u Ini!

Nanešena šteta kompaniji

Èelništvo Ine sprema tužbu jer smatra da je Hloverka Novak-Srziæ svojim voðenjem emisije "Otvoreno" na temu poskupljenja benzina, emitirane prije nepuna dva tjedna, prešla granice novinarskih sloboda te nanijela golemu štetu ugledu Ine i njezinu poslovanju.
U Ini smatraju kako je Hloverka Novak-Srziæ èitavu emisiju vodila krajnje neprofesionalno, zlonamjerno i tendenciozno, s ciljem da se Ini našteti.
Uprava Ine je bila spremna prijeæi preko toga držeæi da je takav "stil" voðenja na javnoj televiziji problem HTV-a, a ne Ine.
No, kazao nam je naš izvor, Ina ne želi prijeæi preko neistinitih kvalifikacija o kvaliteti Inina goriva što ih je u "Otvorenom" izrekla Hloverka Novak-Srziæ i zbog kojih je Ina pretrpjela poslovnu štetu.

Reakcije iz inozemstva

Primjerice, zbog reèenice "pa vi proizvodite ovo smeæe koje se zove super" ne samo da su uslijedile reakcije u Hrvatskoj veæ i iz inozemstva, poglavito iz BiH, odakle su tražili pojašnjenje kakvo im to "smeæe" Ina prodaje.
Inaèe, kako saznajemo, u Ini su nakon emisije oèekivali reakciju Programskog vijeæa HRT-a, držeæi da je ono dužno reagirati na svaku neprofesionalnost. Kako Vijeæe nije reagiralo, u Ini ne vide drugog naèina zaštite svojih interesa od podizanja tužbe.

S. PAVIÆ

   

’Emisija je odraðena profesionalno’

Hloverka Novak-Srziæ u ponedjeljak je isprva bila pomalo zateèena informacjom o tužbi Ine. Nije joj, meðutim, trebalo dugo da se pribere i ustvrdi kako tužba ne znaèi ništa drugo do novi pritisak na medijske i novinarske slobode. - Emisija je odraðena profesionalno, u studiju su bili relevantni gosti, a da su u emisiji izreèene teze bile na mjestu potvrdilo se dan kasnije kada su ih ponovili premijer Ivo Sanader, ali i oporbenjaci Ivica Raèan ili pak Slavko Liniæ - kazala nam je Hloverka Srziæ.
Tomu je rezolutno dodala: "Dragièeviæ ionako voli podnositi tužbe, pa neka tuži! Ali kada veæ brani kvalitetu svojih proizvoda, neka onda tuži i premijera koji mu je dan nakon moje emisije javno izrijekom naredio da prestane to proizvoditi. Pa ta premijerova naredba je krajnja slika kolika je kvaliteta supera 95!"

IZJAVE U EMISIJI

Evo i kraæeg sažetka kvalifikacija o kvaliteti Inina benzina što ih je u "Otvorenom" izrekla Hloverka Novak-Srziæ i zbog kojih se u Ini protiv nje piše sudska tužba.
- Taj vam je super 95 katastrofa.
- Niste u stanju proizvesti dobar benzin kao što su europski standardi. On ima puno sumpora. To je štetno za okoliš i prirodu i ima puno kancerogenog benzina.
- Ali, gospodine Dragièeviæu, Vi kažete da poslujete po komercijalnim uvjetima. O.K. Vi mene prisiljavate, jer ste monopolist u Hrvatskoj. Jeste. I ja sada kreæem u super 95.
- Pa vi ste direktor socijalistièke firme, još uvijek, jer država je vlasnik. U tom smislu sam mislila.
- Pa, ali vi niste napravili rafinerije. Zašto ne proizvodite našu kvalitetnu naftu? Pa vi proizvodite ovo smeæe koje se zove super, a nitko ne vozi to. 24 posto možda ljudi to vozi.
- Ali, gospodine Dragièeviæu, ali zašto se ovaj benzin zove super kad je on ma nikako super. To je katastrofa.
- A gdje prodajete taj odlièan super 95, to me zanima? Gdje prodajete? Zapadna Afrika? Gdje to ide? Koje? Ko? Gospodine Marušiæu gdje to oni mogu prodati? Gdje? Zapadna Afrika? Pa to su isto loše informacije za javnost. Svi su rekli da je to loš benzin. Svi vaši struènjaci, danas na press-konferenciji.

... više ...


 

Media Release

9 May 2006

 

EFJ Says Social Dialogue Declaration Comes at “Critical Time” for Audiovisual Industry

 

Today the European Federation of Journalists welcomed a joint declaration by both sides of the audiovisual industry in Europe, saying the move comes “at a critical time for the future of the media and everyone who works within it.”

 

“The partners in this dialogue – from both management and workers’ sides – recognise that at this critical time for the future of media and everyone who works within it, we need to work together to meet the challenges ahead,” said EFJ Chairman Arne König. “Social dialogue is not an option; it is an obligation whose main priorities have now been defined together by employers’ and workers’ organisations”.

 

A conference gathering organisations of public and private broadcasters, producers as well as trade union organizations of journalists, technicians, actors and musicians, took place over the weekend in Warsaw. The meeting was organised under the European Union’s social dialogue rules which were adopted for the audiovisual sector in 2004. Over 130 participants debated on the need for social dialogue in new EU member states and how it can improve quality and professionalism.

 

Speaking at the opening session, European Federation of Journalists General Secretary Aidan White encouraged all sides to take a positive approach to social dialogue. “Some people are too cautious, they think that social dialogue is a lightning rod for conflict, it isn’t.” he said. He did not know of a more important moment for creative, intelligent people from all sides of the industry to meet together to discuss the future.

 

The declaration agreed in Warsaw reaffirms that social dialogue “is important in all matters related to workforce” and that both parties are “committed to growth ensuring vitality and quality of the sector”. It further reminds the freedom of association and negotiation as ratified under ILO Conventions and it calls on EU countries to support social dialogue.

 

“This declaration reaffirms basic principles of freedom which are particularly important in new EU member states”, said White, “but as unions we know that it also covers basic issues such as the professional status of workers in the industry and collective bargaining. These are paramount for many journalists in broadcasting across Europe”.

 

Following the adoption of this Declaration, representatives of the European social partners will continue to meet regularly in Brussels and discuss in priority on training and on topics included in the upcoming Green Book of the European Commission on labour law, such as the professional status of workers in the audiovisual industry.

 

Full text of the Declaration: www.ifj-europe.org/default.asp?Index=3904&Language=EN

 

For further information contact the EFJ at +32 2 235 22 00

The EFJ represents over 260,000 journalists in more than 30 countries

 

... više ...


Media Release

9 May 2006

 

IFJ Calls for Justice for Journalists and Appeals for End to Tunisia Hunger Strikes

 

The International Federation of Journalists today pledged to campaign vigorously for justice on behalf of two victimised journalists on hunger strike in Tunisia, but has called on the journalists to end their protests. 

 

“The hunger strikes being carried out by both Slim Boukhdir and Chahrazed Akacha show the level of desperation of several Tunisian journalists whose fundamental rights are being ignored,” said Aidan White, IFJ General Secretary.

 

He said that the authorities were “cynically avoiding their responsibility” in these cases and the protests should end with humane and just solutions to the issues which had driven the journalists to take desperate measures.

 

“The time has come for the authorities to take responsibility and for our colleagues to be able to work freely,” he said, noting that today, the 34th day of the hunger strike by Boukhdir, who has lost around 15 kg and whose health is failing. “Journalists and unionists around the world are deeply concerned by this unfolding tragedy.” 

 

Boukhdir is asking for the return of his passport and his job at the daily pro-governmental newspaper, Al-Chourouk, where he was progressively pushed out. The journalist has confirmed being attacked on numerous occasions by several policemen in front of the Al-Chourouk offices whilst he was carrying out a symbolic protest on 3 May. He was taken to hospital where he was denied first-aid assistance.

 

Chahrazed Akacha, a young journalist also working for Al-Chourouk refused to publish an article for the paper under her name in November last year. On 19 April, she began a hunger strike in protest over ongoing pressures following her initial refusal which finally led to her dismissal.

 

The IFJ recalled that Mohammed Abbou, an incarcerated lawyer who had been involved in a number of media cases, has been on hunger strike since 11 March this year in protest over poor conditions.

 

“Hunger strikes are an act of desperation, which puts the lives of journalists into danger and shouldn’t replace collective action,” said White.

 

The IFJ highlighted the “grotesque reality” of press freedom in Tunisia where journalists are driven to acts of desperation while the government of President Ben Ali issues pious statements of commitment to press rights. On May 3rd, World Press Freedom Day, the President told the heads of the ‘Association des journalistes tunisiens’ and the Association des directeurs de journaux tunisiens (http://www.infotunisie.com/2006/05/030506-1.html), that he considered “free expression and a free press as fundamental rights of both the individual and the community”, recalling, “the nobility of the media’s mission and its important social role.”

 

The Tunisian head of state stated his desire for “a country where press freedom is strengthened on a daily basis, where free expression is pushed forward to its maximum level and where the journalist can fulfill his/her primary mission through a free, democratic and objective press which serves his/her country and the will of the people for a better future.”

 

“It’s time for an end to complacent declarations and for more action to deliver on promises of freedom and justice for journalists,” said White. “Above all, we must do everything we can to avoid further tragedy and suffering among journalists.”

 

For more information contact: +32 2 235 2206

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries

 

 

... više ...


Kardinal Josip Bozanic vodio je juèer misno slavlje u Splitu na blagdan Sv. Dujma, splitskog sveca zaštitnika. Kardinal je opet upozorio na " opasnost koja stiže iz tiska, televizije i interneta " .

... više ...


Tanja otkriva afere koje potresaju državu, Patrik svojim fotoaparatom hvata najzanimljivije trenutke svakodnevice, a Krešo karikaturama i ilustracijama iz dana u dan nasmijava èitatelje. To su veèernjakovci i ovogodišnji dobitnici nagrade Hrvatskog novinarskog društva koje, osim priznanja, povezuju desetljeæa rada u istoj radakciji, ljubav prema poslu i neumorno traganje za novim prièama.

Tanja Božiæ Nagradu “Marija Juriæ Zagorka” dobila je za vijest da je general Miroslav Stojanovski, bivši zapovjednik specijalaca JNA koji su uhiæivali civile u Vukovaru, upravo na obljetnicu pada tog grada primljen u Zagrebu uz najviše vojne poèasti. makedonski general i bivši napadaè na Vukovar na dan pada toga grada primljen u Zagrebu uz najviše vojne poèasti. Nakon gozbe, uz rakove i vino, produžio je pak u Opatiju. Patrik Macek, veliki ljubitelj životinja, nagradu HND-a Nikša Antonini za fotografiju godine dobio je za fotografiju koja je zgrozila javnost – pas bigl, sklupèan u minijaturnom kavezu, obrijane noge, èeka monstruozno lomljenje kostiju. Nagrada karikaturistu i ilustatoru Kreši Skozretu kruna je njegova predanog rada na osebujnu i dojmljivu likovnom izrazu tijekom tridesetogodišnje suradnje u Veèernjaku.

TANJA BOŽIÆ: Luka je moj motiv i glavni adut

Šokantni podatak o dolasku generala Stojanovskog, pravu novinarsku poslasticu Tanji je dojavio, otkriva, stari i provjereni izvor. Zbog prièe je, kaže, svoga devetogodišnjeg sina Luku sat vremena ranije izvukla iz kreveta, ostavila pred školom i odjurila po prièu.
– I pokazala se toènom. No nije mi bilo svjedno, kao ni kolegi Borisu Šèitaru koji je sa mnom èuèao ispred MORH-a èekajuæi makedonsku delagaciju. Informacija je bila neprovjerena pa sam upozorila glavnog urednika Miljenka Manjkasa da riskiramo diplomatski skandal. Poruèio mi je: “Samo peri” – kazuje Tanja, koja stupce naših novina puni veæ 16 godina. Poèela je, dodaje, u gradskoj rubrici, ratne je godine provela u dubrovaèkom dopisništvu, od 1992. do 1996., potom je prešla u crnu kronike te, najposlije, u unutrašnju politiku.
– U crnoj kronici se, nema dvojbe, peèe zanat. To je škola koju svaki novinar mora proæi – smatra Tanja, koja je tri godine ureðivala i regionalna izdanja Veèernjaka.

Za prièu je, priznaje, spremna uèiniti puno. Plaši je, kaže, moæ koju ljudi na visokim dužnostima imaju i koju su spremni iskoristiti ne bi li zataškali informaciju koja bi mogla prerasti u aferu.

– Prije šest godina s kolegom Hladikom istraživala sam izvoz raketa za VBR-ove u Makedoniju, koja je tada bila u ratu i pod embargom. Tek sam nedavno doznala da smo cijelo vrijeme bili pod nadzorom vojnih sigurnjaka. Tada sam prvi put dobila ponudu da zataškam prièu tešku nekoliko milijuna eura. Da sam je prihvatila, danas ne bih imala obraza preuzeti nagradu. A nagrada je priznanje meni, ali i mojoj maloj obitelji – povjerila se Tanja, koja vješto usklaðuje novinarske i majèinske obveze, a izmeðu toga juri u rodnu Istru, u kojoj je èeka netko tko je, priznaje, trpi i voli takvu kakva jest, tešku i mušièavu.

KREŠO SKOZRET: Nemreš se zezati s lošijima od sebe

Karikaturist i ilustrator Krešo Skozret od svojih crteža živi više od 30 godina, a svoju prvu karikaturu u Veèernjaku objavio je davne 1975. godine. Radi i stvara svaki dan, a humor je, kaže, jedini (probavljiv) naèin na koji može komunicirati sa stvarnošæu i drugim ljudima.Ponekad radi samo pola sata, ponekad sva 24 sata jer, kaže, radi i u snovima, dok spava. Dosad je, kaže, nacrtao oko 25 tisuæa karikatura, a samo u posljednjih pet godina napravio ih je – pet tisuæa. Najèešæe crta politièare te ih prikazuje onakvima kakvima ih ljudi i vide u medijima.
Ostale, poput glazbenika, sportaša... izbjegava crtati jer, kaže, ne želi se s njima niti zafrkavati niti im se, iskren je, klanjati se.
– Nemreš se zezati s lošijima od sebe. A na svu sreæu, od politièara je to teško biti – smatra Krešo.

Kad ne crta, odaje, piše recepte i kratke crtice. Najdraže mu je i najlakše nacrtati predsjednika Stjepana Mesiæa jer on, kaže Krešo, ima zanimljivu fizionomiju, ali i zbog silnih oscilacija u svom politièkom nastupu. I koliko mu je god lako napraviti karikaturu S. Mesiæa s njegovim gustim obrvama, toliko mu je teško nacrtati premijera Ivu Sanadera. – Teško je, gotovo nemoguæe. On je visok, zgodan, markantan Dalmatinac. Ima pravilne crte lica, na kojem se jednostavno nema što naglasiti – kazuje Skozret, koji se veseli kada svojim karikaturama ovjekovjeèi politièare na poèetku i na kraju njihova mandata.

– Zanimljivo je da svi u politiku uðu sa 80-ak kilograma, a nakon nekog vremena, od silnih ruèkova i veèera, vaga im pokazuje minimalno 120. Ali jasno mi je da im je janjetina, nakon silnih intelektualnih napora, i te kako nužna – pikantan je Krešo, baš kao i u svojim karikaturama.

PATRIK MACEK: Ljubitelj životinja iza objektiva

Fotoreporter Patrik Macek, inaèe inženjer strojarstva, svojim je aparatom u posljednjih 20 godina zabilježio sve što se zabilježiti dalo. Unatoè tome što u svojoj arhivi ima više od 200 tisuæa fotografija, jedna mu je posebno draga. – Nastala je na kraju Oluje pokraj Gline. Prolazile su kolone traktora na kojima su bili srpski vojnici koji su bacali oružje. Za njima su ostajale hrpe kalašnjikova, a naši su im vojnici davali hranu. Taj prizor za mene je znaèio kraj ratne prièe i svih strahota što sam ih se nagledao – kazuje Patrik. Najteže mu je, kaže, bilo fotografirati izbjeglice na kamionima, s plastiènim vreæicama u kojima je bila sva njihova imovina, koji su se vozili od “nemila do nedraga”. I danas pamti oèaj na njihovim licima i u pogledima. No, takav je, dodaje Patrik, posao fotoreportera.

Nikad, dodaje, ne znaš kamo ideš niti što te tamo èeka. – Najsretniji sam ipak kada fotografiram obiène ljude. Oni svakog pravog fotoreportera jednostavno moraju zanimati želi li dobro raditi svoj posao. Ljude rado fotografiram kad god mogu, i izvan radnog vremena. Hvatam ih na ulici, u razlièitim situacijama, kako žive, u kakvim kuæama. To me najbolje opušta izmeðu snimanja – kaže Patrik. Patrik je i velik ljubitelj životinja. Zbog toga i jest sretan što je ovogodišnju nagradu HND-a dobio upravo za fotografiju koja je nastala u jeku afere s biglovima na zagrebaèkom Veterinarskom fakultetu. Fotografija je, kaže, nastala doslovce u sekundi, zahvaljujuæi brzini i intuiciji za pravu prièu, a pokazala je bit zlostavljanja koja su se dogaðala na Veterinarskom fakultetu. Ljudi s fakulteta tada mu nisu bili važni.
Patrikove briljantne fotografije moguæe je vidjeti na www. patrik-macek.com

... više ...


06.05.2006.
Podvuèeno žutim

Kritike dolaze sa svih strana. Po njima redovito pljuckaju kao neslobodnima trenutni nam predsjednik Mesiæ i drugi politièari i javni djelatnici, pa i pojedini crkveni velikodostojanstvenici. Svi oni jednodušno optužuju medije da su glavni krivac za narušene vrijednosti i poremeæene vrednote u hrvatskom društvu. No je li baš tako?

Utjecaj kapitala

Novine su, po mojem sudu, samo odraz opæeg stanja u društvu, zrcalo društvenih zbivanja. Poðimo od primjera "turbo-folka". Na programima glavnih elektronskih medijskih kuæa tu glazbu neæete moæi èuti. A u pisanim medijima najveæi dio kritièara o "turbo-folku" piše s gaðenjem i prezirom. Ali "turbo-folk" je naša stvarnost i njegova se popularnost u najširim slojevima ne može zaustaviti ni medijskim bojkotom ni negativnim kritikama. On je jednostavno odraz, ponajprije, ruralizacije hrvatskoga društva koju je uzrokovao rat i najezda na gradove u potrazi za poslom.

Ova se vrst glazbe u velikog dijela naše duhovne elite doživljava kao nešto što nije “naše”, kao dekadencija i osporavanje naših tradicionalnih i tradicijskih vrijednosti, a ipak je to naša realnost. Nije uloga medija da pišu za “instant-èitatelje”, za nekakvu elitu koja samu sebe podrazumijeva elitom. Dužnost je medija pisati istinu, ali da bi opstali na tržištu, moraju pisati i o onome što èitatelji žele èitati. Dakako, potrebno je pritom paziti kako se u takvom pristupu ne bi podilazilo èitateljskom i gledateljskom ukusu do trivijalnosti. Najveæe je umijeæe suvremenih medija naæi ravnotežu izmeðu ekonomskog interesa i interesa èitatelja.

Veliki se dio kritike usmjerene prema hrvatskim medijima odnosi i na vlasništvo nad medijima, odnosno na utjecaj kapitala. Prema percepciji nekih kritièara stanja u hrvatskim medijima proizlazi da vlasnici medija sjede u svojim bjelokosnim tornjevima, èitaju svaku noticu u svojim novinama, gledaju tv-programe ili pak slušaju radiopostaje. To je jednostavno tehnièki nemoguæe. Neosporno je da vlasnièke strukture svuda u svijetu nastoje dati stanoviti svjetonazorni ili politièki peèat svojim medijima, no jednako je tako neosporno da su u zemljama razvijene demokracije novinari izborili toliki stupanj ureðivaèke neovisnosti i slobode da vlasnicima to baš ne polazi tako lako za rukom. I na hrvatskom se medijskom nebu osjeæaju pomaci u tom pravcu, pa novinarske organizacije na svim razinama vode danodnevnu bitku za ostvarenje što veæe samostalnosti u ureðivaèkoj politici.

To ne ide baš lako zbog mentaliteta i naèina razmišljanja koji svi nosimo iz vremena komunizma. U Hrvatskoj je u posljednjih 15 godina došlo do takve eksplozije u razlièitostima pisanja i izražavanja da je naprosto nemoguæe slijediti i dubinski analizirati sve ono što se u nas dogodilo. Prijelaz iz apsolutne neslobode, u kojoj su se kroz medije slale šifre i poruke, do današnjih ostvarenih stupnjeva slobode šokantne su za sve nas. Danas su nam u medijima i na internetu dostupne sve informacije o svemu, i mnogi se od nas jednostavno ne snalaze u ponuðenim vrijednostima i vrednotama. Evo jednog primjera koji govori o cijelim "svjetovima" i naèinima razmišljanja i djelovanja, koji ne samo što su nestali nego ih je danas gotovo nemoguæe razumjeti.

Pomiriti nemoguæe

U utorak je na zagrebaèkom groblju Mirogoju pokopan dr. Jure Juras, èovjek enciklopedijskog znanja iz podruèja medicine, teologije i filozofije. Jure Juras bio je jedna od kljuènih osoba u Hrvatskoj u krugovima onih ljudi koji su se smatrali graðanskom oporbom totalitarnom komunizmu. Od gimnazijskih je dana nastojao okupiti ljude kršæanskog usmjerenja, pokušavajuæi izgraditi drugaèiji svjetonazorski pristup i filozofiji i politici od tadašnjega službenoga. Osam se godina, svake nedjelje, u sobici njegovih roditelja u Draškoviæevoj ulici sastajala grupica od 4-5 mladih "nadobudnih" studenata, kasnije intelektualaca, koji su prouèavali, prevodili i prepisivali Berdjajeva, Mouniera i dr. Kršæanski je personalizam bio pokušaj njihova odgovora tadašnjoj komunistièkoj stvarnosti. Pritom su pokušavali pomiriti nemoguæe: marksizam i kršæanstvo. Ali ne samo na tom nego i na drugim podruèjima oni su utopistièki, kao sanjari, vjerovali u moguænost promjena iznutra dijalogom.

Juras je bio jedan od kljuènih i utjecajnih ljudi i 1971. Taj stalni sukob s realitetom, krutim i nemilosrdnim, odvodio ga je u zatvor i on se, kao i najveæi dio te generacije, jednostavno istrošio povukavši se na odreðen naèin u samoizolaciju. Kako današnjim generacijama objasniti takav naèin razmišljanja i djelovanja? To jednostavno nije moguæe.

Prije negoli je izveden na strijeljanje 1941., a strijeljali su ga ustaše, hrvatski je pisac i intelektualac August Cesarec napisao na zidu svoje æelije: "Živjela sovjetska Hrvatska".

Tko danas uopæe može razumjeti kontekst i smisao poruke koju je Cesarec napisao prije strijeljanja. A ta je reèenica bila na odreðen naèin politièki barjak cijele jedne grupacije hrvatskih lijevih intelektualaca i u Drugom svjetskom ratu i sve do pada komunizma. U toj je reèenici sadržan njihov program lijeve, komunistièke Hrvatske, i na stanovit naèin protujugoslavenska politièka pozicija. Ta pozicija nije bila ni više ni manje demokratska od drugih komunistièkih opcija. Ona je samo željela svoj hrvatski dio - "komunistièkog kolaèa".

Mogli bismo nabrojiti bezbroj takvih primjera. Na jednom suðenju prije nekoliko godina u Zagrebu pojavio se u ulozi svjedoka i publicist Zvonimir Berkoviæ. Pokušavao je zbunjenom sucu objasniti što je za ljudske egzistencije u vremenu komunizma znaèila nijansa ili reèenica u govoru nekog politièkog aparatèika ili sekretarèiæa. Jer oni su tada, ti aparatèici, artikulirali društveni sustav vrednota. Ali ne samo oni nego i mnogi intelektulalci, filozofi, pisci, novinari… Padom komunizma raspao se i njihov sustav vrijednosti i vrednota.

Zahvaljujuæi naslijeðenim pozicijama oni su odjednom postali ideolozi i "konstruktori" i programeri novih demokratskih vrijednosti i vrednota. To baš nije išlo lako i uvjerljivo, pa su neki od njih naprosto odnjihali svoje klatno na potpuno drugu stranu. Upravo stoga u Hrvatskoj još uvijek nije na nivou elementarnog civilizacijskog konsenzusa (ako je on uopæe moguæ) zaživio kakav-takav sustav vrednota. Prosjeèni zbunjeni graðanin doživljava sve ove turbulentne promjene vezane uz sveukupnu tranziciju društva kao raspad i rasap svih vrijednosti i vrednota.

Nisu, dakle, mediji ti koji, kao što se èesto misli, razaraju sve vrednote. Oni naprosto odražavaju sliku i stanje hrvatskog društva. No i kod èitatelja i kod gledatelja osjeæa se zamor i zasiæenost ovakvim stilom i naèinom "žurnalizma" gladnoga tržišnog senzacionalizma. U meðuvremenu, mediji su sami proizveli cijeli sustav novinarstva i novinara koji jednostavno ne znaju i ne mogu drugaèije ni razmišljati ni pisati. Postavlja se pitanje kako, dakle, "smiriti" strasti i smanjiti senzacionalizam u medijima, a da se istovremeno ostane interesantan i vjeran publici koju posljednju dekadu "odgajamo" u onomu što mnogi oznaèavaju "medijskim žutilom". Koja je granica ovakvog medijskog stila, pokazat æe vrijeme, no neosporno je da hrvatski medijski prostor oèekuje veliko preslagivanje kockica, ne samo u profesionalnom smislu nego i u obrani kakvih-takvih vrijednosti i vrednota hrvatskoga društva.

... više ...


 

Nedavna izjava urednika i voditelja Brisanog prostora i nedjeljnog Dnevnika Gorana Miliæa u intervjuu danom jednim dnevnim novinama u kojem je, želeæi opravdati svoju plaæu od 26 tisuæa kuna, rekao da za taj novac radi puno više od drugih na HTV-u, izazvala je žestoka reagiranja, osobito jer je javno iznio i plaæe nekih svojih kolega.

Aleksandar Stankoviæ koji mjeseèno zaraðuje 18 tisuæa kuna, prema njegovu je mišljenju "vrlo dobro prošao jer radi samo jednu emisiju tjedno". Hloverka Novak Srziæ, kojoj je plaæa takoðer 18 tisuæa kuna, se, tvrdi Miliæ, "èetiri dana pretrgne od posla, a onda se devet dana odmara". Denis Latin je s 32 tisuæe kuna najbolje plaæeni novinar na HTV-u, a radi jednu emisiju tjedno koja je gledana isto kao i Miliæev Brisani prostor. Zbog tih Miliæevih izjava posebno je bio ogorèen urednik i voditelj Nedjeljom u 2 Aleksandar Stankoviæ koji je to ovako prokomentirao:

- Zaista ne znam što je Miliæu da ima potrebu javno prozivati i licitirati o plaæama svojih kolega s kojima na HTV-u redovito pije kavu. To je samo potvrdilo moje mišljenje da se s ljudima na HTV-u ne treba zbližavati.

Hloverka Novak Srziæ, doduše, nije tako tragièno shvatila Miliæeve rijeèi, no ipak kaže da je s obzirom na svoj staž, iskustvo i rejting emisije Otvoreno prije nekog vremena zatražila veæu plaæu.

- Od svih novinara koji su na posebnim ugovorima ja primam najmanju plaæu s obzirom na normu. Nadam se da æe se moja plaæa napokon i poveæati. I Goran Miliæ i ja imamo istu normu - osam emisija mjeseèno. Uz to, nije baš toèno, kao što Miliæ kaže, da se ja èetiri dana pretrgavam od posla, a onda se devet dana odmaram. Emisije koje radim ne pripremaju se na dnevnoj bazi - kaže Hloverka Novak Srziæ.

Denis Latin nije htio komentirati Miliæevu izjavu, pozivajuæi se na ugovor s HTV-om koji mu to ne dopušta.

Na kraju cijele ove halabuke koja se digla zbog jedne Miliæeve izjave, sam Miliæ je kratko rekao:
- Ne želim više o tome reæi ni rijeèi. Isprièavam se ako sam, iznoseæi te podatke, nekoga uvrijedio jer doista nisam imao nikakve zle namjere.

... više ...


... više ...


 

Produljeni, praznièni vikend iskoristili su i zaposlenici u Veèernjem listu. Tri dana ozbiljna posla, ali i užitka, odvela su ih na Murter i na Kornate.

Buduænost naše novinske kuæe, ali i druženje uz južni vjetar idealan za prve lekcije iz jedrenja, obilje biranih zalogaja i gutljaja ipak nisu u sjenu bacili prvu Veèernjakovu regatu, natjecanje održano u nedjelju uz ozbiljan južni vjetar koji je jedrilice tjerao na èak 7,9 èvorova.

Svi su željeli pobijediti, a neki zbog zadnjeg mjesta skipera baciti u more... Pobjednici su na slici, uz priznanje da je za to najzaslužniji naš skiper Dino Sladiæ.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101
AKTUALNO