|
|
Arhiva priopćenjaUkupno: 2016 MACEDONIAN INFORMATION AND LIAISON SERVICE The Independent MILS News, Est. 1992 www.geocities.com/CapitolHill/Lobby/5052 Email: milsppp@sonet.com.mk * MILS is the registered international bureau of the Australian-Macedonian Society Inc, and is supported by the Ilinden Foundation* MILS NEWS Skopje May 11, 2006 MACEDONIA'S PARLIAMENT ABOLISHES PRISON SENTENCE FOR SLANDER With 51 votes in favor, the Parliament yesterday abolished the prison sentence for slander. "Dnevnik" says the proposal for abolishing the prison sentence was forwarded by the Government and backed by all MPs that attended yesterday's parliamentary session. The law regulation that envisaged prison sentence for slander mostly affected the journalists that were often sued by politicians for slander. The maximum sentence for slander was three years' imprisonment, "Dnevnik" says. **The information contained in this autolist item is the sole responsibility of GHM** ...
više
...
Teško je, uistinu, odgonetnuti zašto se kardinal Josip Bozaniæ tako intenzivno okomio na medije u posljednje vrijeme. Radi li se, možda, o uvertiri u Dan medija, koji uskoro obilježava Crkva, a naša kani predstaviti i dokument o pastoralu medija i medijskih djelatnika ili o neèemu drugom, teško je reæi i vrlo brzo æe se vidjeti. No, ono na što bih želio upozoriti ne uklapa se ni u jednu stereotipnu analizu odnosa Crkve i medija, niti želi tražiti odgovor na relaciji zašto se Crkva i mediji tako loše kod nas razumiju, nego sve spustiti na, po meni, najvažniju razinu - a to je ona ljudska.
To je ono podruèje u kojem kardinal Bozaniæ ima najviše odgovornosti, koje je on osobno najviše devastirao i unazadio, vjerojatno ne sasvim ciljano i namjerno, ali ipak debelo vlastitom zaslugom, jer je otpoèetka svojeg zagrebaèkog mandata zatvorio vrata novinarima, ljudima na èijim leðima uglavnom poèiva medijska slika Crkve. Tražeæi naèina da uspostavi korektan odnos, posegnuo je za institucionalnim receptima, pa su se osnivali uredi za odnose s javnošæu, koji su zbog nekompetencije prvih sudionika te odnose još više razvodnili i zahladili. Sada je na tom podruèju situacija korektna jer se mediji korektno servisiraju svim službenim informacijama. Ali, na žalost, ništa više od toga. Bozaniæ je i dalje nedodirljiv, nedostupan i hladan istim intezitetom kakvim se predstavio na poèetku. I dalje dopušta poluljudima i polunovinarima da kreiraju crkveno javno mnijenje i pljuju po onima s kojima bi trebali dijeliti makar malo kolegijalnosti. Naravno, otpuštajuæi i rješavajuæi se onih koji bi htjeli napraviti nešto više. Svima nama koji pamtimo neka prošla, tj. ona Kuhariæeva vremena, kojima nitko ne može zatamniti povijesnu velièinu, èini se da se može i drugim, ljudskijim putem. Bez velikih analiza, pastorala i potrošenih rijeèi, koje se samo iz godine u godinu gomilaju na nerazrješivu gomilu bremenitih odnosa Crkve i medija. ...
više
...
U prostorima buduæeg akvarija na Baèvicama u srijedu na veèer otvorena je izložba »Svjetska novinska fotografija«, najuglednije svjetsko natjecanje u novinskoj fotografiji koje se svake godine predstavlja u više od 85 gradova u 40 zemalja svijeta. ...
više
...
...
više
...
SEEMO Protest Croatia ...
više
...
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pridružilo se redakciji Feral Tribunea u osudi prijetnji smræu koje su, kako kažu, opetovano upuæene novinaru iz Osijeka Dragi Hedlu. HND upozorava da je obavljanje novinarskog posla bez pritiska i prijetnji uvjet opstanka demokracije i vladavine prava. Novinar "Feral Tribunea" Drago Hedl podnio je kaznenu prijavu protiv nepoznatih osoba koje su mu juèer popodne u Osijeku prijetili, nakon èega je dobio policijsku zaštitu. Po pisanju juèerašnjeg tiska, zbog sumnji da su prijetili Hedlu policija je privela Davora Borasa, 26-godišnjeg predsjednika Udruge mladih HDSSB-a , stranke koju je u Osijeku osnovao Branimir Glavaš sa svojim istomišljenicima. Glavaša tužiteljstvo sumnjièi zbog ratnih zloèina protiv civilnog stanovništva tijekom rata u Osijeku o kojima je Hedl posljednjih godina pisao. ...
više
...
11.05.2006.
U povodu izbora novog Savjeta za ljudska prava UN-a IFJ ponovo potièe pitanje slobode medija Media Release 10 May 2006 IFJ Raises Press Freedom Concerns as United Nations Elects New Human Rights Council The International Federation of Journalists today welcomed the commitment of the United Nations to a fresh start in its human rights work, but warned that with some of the world’s leading abusers of press freedom elected to the new Human Rights Council, journalists will have to wait and see if the new initiative means a serious change of direction in defence of free expression. In a letter to the Secretary General Kofi Annan, the IFJ today also raised concerns about other developments which appear to compromise the UN’s commitment to free speech and independent journalism. The IFJ is worried over plans for a global terrorism policy which Kofi Annan spelled out last week which includes action to “dissuade people from resorting to or supporting terrorist acts.” The IFJ fears this could open the door to interference in the work of media. And a third issue which the IFJ has taken up concerns the UN policy of banning journalists from Taiwan from access to the World Health Assembly, one of the world’s major health conferences, a policy which the IFJ says discriminates against journalists, undermines the UN commitment to free speech and is motivated by internal politics. In the letter to Kofi Annan, the IFJ says that the launch of the Human Rights Council is a powerful opportunity to confront major obstacles to the creation of a global culture of respect for fundamental rights, but this may be jeapordised when some of the countries elected this week – China, Cuba, Russia, Saudi Arabia and Tunisia among them – are states where press freedom is under pressure. “The credibility of the Council will depend utterly upon the capacity of the Council members to respect human rights at home and in journalism we have serious doubts about the commitment of some of these member states to deliver on promises of free expression,” says the IFJ. Referring to the UN’s anti-terrorism agenda, the IFJ says that the Secretary General should reassure people in media that there is no intention to recruit media into a political campaign that could compromise the independence and professionalism of journalists. “There is a widespread consensus that there is a need for co-ordinated action against all forms of indiscriminate political violence, but we know that some countries use the cover of ‘anti-terrorism’ to undermine the rights of citizens and to attack independent journalism. The UN should do nothing that encourages member states to go down this road,” says the IFJ, which last year published a major report Journalism, Civil Liberties and the War on Terrorism, which exposed how in the rush to legislate over terrorism civil liberties were being compromised. Finally, the IFJ has again protested over the questionable UN policy of banning Taiwanese journalists from the UN’s Geneva venue for the annual World Health Assembly which opens on May 22. The IFJ is asking Kofi Annan to review the policy which excludes health journalists from Taiwan from reporting “on one of the world’s premier news events.” The IFJ says that the policy banning Taiwan journalists is not based upon clear resolutions of the General Assembly and appears to be politically-motivated. “It is impossible not to conclude that this policy is political discrimination against independent, professional journalists and is unworthy of a global institution that stands for free speech and independent journalism,” says the IFJ. The IFJ says that it fully supports its member organisation in Taiwan, the Taiwan Journalists Association, in their protests over the ban. “This is a policy that should be reviewed immediately,” says the IFJ. “On all of these issues we urge that you take steps to clarify the role and responsibility of the UN; by doing so you will maintain the credibility and standing of the UN and its role in the global fight for press freedom.” For more information contact: +32 2 235 2207 ...
više
...
SEEMO PRESS RELEASE, 10 May 2006 ...
više
...
Nagovor kardinala Josipa Bozaniæa na splitskoj Rivi za Sudamju u dijelu hrvatskoga novinskog prostora shvaæen je kao oštra kritika hrvatskog novinstva. Kardinal na tu kritiku ima dvostruko pravo: ne samo kao graðanin radi kojega novinstvo i postoji, nego i kao izabrani predstavnik institucije koja okuplja, na ovaj ili onaj naèin, devet desetina puèanstva u Hrvatskoj. Ali koja, po svakoj logici, ne može samu sebe izuzeti ni iz koje generalne kritike: tkogod u Hrvatskoj bio na vlasti, zakone donosio ili provodio, pa i odreðivao medijski prostor - ne može ne biti pretežno sastavljen od katolika, ne može ne biti refleks Katolièke crkve u Hrvatskoj, možda ne uvijek onakve kakva je u svojim dokumentima, pa i intencijama, ali jamaèno po onome kakva je po svojim rezultatima. Jer se stabla poznaju po plodovima.
Dio kritike koju iznosi kardinal Bozaniæ svakako prihvaæam. Kada kaže “Hranimo se svime što nam nude, odijevamo se kako nas uèe, u govoru se služimo frazama veæine, po onoj: tako svi èine” - kardinal se izjašnjava protiv nekritièkog prihvaæanja modela, protiv konzumistièke manipulacije. Zagovara li Bozaniæ, dakle, individualistièki kriticizam, zahtijeva li da svaki pojedinac kritièki razmotri poruke iz svijeta koje ga okružuju, pa stvori vlastiti vrednosni sustav - i u konzumiranju, i u informiranju, i u svim drugim aspektima društvenih odnosa? Ne, na moju žalost. Kardinal Bozaniæ - što je i logièno, s obzirom na njegov položaj u crkvenoj hijerarhiji - poziva na odbacivanje svih inih modela, kao lažnih, i na prihvaæanje crkvenog modela kao jedinoga istinitoga. Prema tome, njegova kritika nije izreèena kao podrška pravima èovjeka, pojedinca, koji je u kršæanskom nauku vazda neponovljiva slika Božja, nego kao obraèun s konkurencijom. On ne kaže: ne dajte se u stado, nego poruèuje: nemojte u ina stada, nego u moje. Šest godina pošto je papa Ivan Pavao II., u prvoj korizmenoj nedjelji jubilarne svete 2000. godine, hrabro zatražio oproštenje za grijehe poèinjene u Crkvi i u njezino ime, kardinal Bozaniæ vidi izvještavanje o Crkvi, o negativnostima u njoj, uglavnom kao “govor mržnje”, ali i kao nešto uobièajeno. Jer, veli on, “Crkva je, otkad postoji, na ovaj ili onaj naèin bila proganjana”. Dovoljno je vidjeti imutak koji je Crkva akumulirala kroz desetljeæa i stoljeæa, pa zakljuèiti koliko je bila proganjana. I ono što joj je oduzeto u drugoj Jugoslaviji vraæa joj se, a ono što nije vraæeno nadoknaðuje joj se kroz novac iz proraèuna, istodobno dok je novca nedovoljno za zdravstvo, za neposrednu djeèju zaštitu, za umirovljenike koji su sada opljaèkani gotovo jednako žestoko kako je bila Crkva opljaèkana poslije 1945. Da se razumijemo - nije posrijedi neko opæe siromaštvo u Hrvatskoj, kao što nam se poèesto sugerira. Hrvatska je srednje razvijena zemlja, nije siromašna, premda nije bogata poput nekih susjednih. Dovoljno je vidjeti profite koje banke iz nje izvlaèe. U Hrvatskoj je vladajuæa stranka odluèila da provede i održava redistribuciju novostvorene vrijednosti, pri èemu stradaju najviše oni najslabiji: bolesnici, djeca, starci - ali ne i Crkva. Toliko o tome koliko je ona progonjena sada u Hrvatskoj. Kardinal Bozaniæ u svom istupu, dakle, prikazuje Crkvu žrtvom, a novinstvo krivcem koji je progoni. S moje toèke gledišta, posrijedi je pokušaj da se pobrkaju mediji i novinstvo te da se novinstvu ospori pravo na kritiku. Medijima masovnog komuniciranja nije novinarska informacija jedini sadržaj, a mnogima je novinarski sadržaj manjinski i komercijalno i prostorno. Reklame u mediju nisu novinski sadržaj, bio medij tiskan ili elektronski. Operni koncert na radiju ili zabavni program na televiziji jesu medijski sadržaj ali nisu novinski. Zakonodavac u hrvatskoj državi namjerno insistira na zbrci zakonima “o medijima” koji discipliniraju uglavnom novinarstvo u njima, ali veæ od naziva stvaraju dojam da na dušu novinarima treba pripisati sav sadržaj medija, osobito onaj nad kojim novinari nemaju ama baš nikakve ingerencije, poput ekonomske propagande. Katolièka crkva u Hrvatskoj je i dalje informacijski zatvorenija od Vatikana. Èak i na Internetu Sveta Stolica informacije nudi besplatno, a Katolièka crkva u Hrvatskoj naplaæuje vijesti Informativne katolièke agencije. Romea Pancirolija, koji je bio predstojnik Ureda za novinstvo Svete Stolice pod trojicom papa (i koga su novinari meðusobno zvali “Padre Non Mi Risulta”, tj. Otac Nemam Taj Podatak), Ivan Pavao II. je posloviène 1984. promaknuo u nadbiskupa i nuncija, i postavio Joaquína Navarra Vallsa, koji nam je znao u oèi lagati (što je neoprostivo), ali je barem odgovarao na pitanja ili osiguravao da u toku dana dobijemo odgovor. Novinari se moraju i te kako potruditi da dobiju institucionalnu informaciju od Crkve u Hrvatskoj. Što je manje informacija s institucionalnog izvora, novinar je upuæeniji na alternativne, èak i kad pouzdanost nije zajamèena. Obaveza novinstva, a osobito novinarstva, jest i informacija, i kritika. Vijeæe Evrope je na Èetvrtoj ministarskoj konferenciji o politici sredstava masovnog komuniciranja, u Pragu 7.-8. XII. 1994., dogovorilo i objavilo ovo naèelo: “Održavanje i razvitak izvorne demokracije iziskuju postojanje i jaèanje slobodnoga, neovisnoga, pluralistièkoga i odgovornog novinstva. Taj se zahtjev ogleda u potrebi da novinstvo: - informira pojedince o djelovanju javne vlasti i o djelovanju privatnog sektora, omoguæujuæi im tako da formiraju svoje mnijenje, - omoguæi pojedincima odnosno skupinama da izražavaju mnijenja, pridonoseæi time da o tim mnijenjima budu obaviještena i javna i privatna tijela, te društvo u cjelini, - podvrgava djelovanje razlièitih tipova vlasti stalnome kritièkom preispitivanju.” Crkva je jamaèno privatni sektor, ali ona samu sebe na svom podruèju tretira kao vlast (ima èak i svoje sudove), pa se na nju odnose sve tri toèke. Katolièka crkva u Hrvatskoj, nijeèuæi implicitno te zahtjeve Vijeæa Evrope, pokazuje da nije protivna samo Evropskoj uniji i njezinim standardima (što bjelodano proizlazi iz mnogih uvodnika Glasa Koncila i iz istupa pojedinih biskupa), nego i nekim naèelima o ljudskim slobodama sadržanima u treæoj helsinškoj “košari”, nad kojima bdi baš Vijeæe Evrope. Naravno da novinari mogu biti u krivu. Naravno da nisu izuzeti od prava na kritiku ni kad su u pravu. Ali ako se kritici izvrgava cijela kategorija i s njome mediji kao takvi - dakle koridori informacija naprosto - pitanje je li na udaru neka medijska informacija, ili naprosto informacija kao fenomen, kao jedan od instrumenata ljudskih sloboda, kao jedan od stožera civilnog društva, i prije feudalnog razdoblja, i osobito poslije njega. Ili Hrvatska ima i tu manu da su joj novinari listom protiv Crkve i prožeti “govorom mržnje”, da smo talibani svi ili barem veæina? Taman da i jesmo - a nismo - zar bi Crkva bila pritom nevina? Istaknuti i utjecajni katolièki novinari formirali su se i u prethodnom režimu, a u posljednjih 15-16 godina nitko nije prijeèio da se prakticirajuæi katolik afirmira u novinarstvu. Da nije posrijedi privatno opredjeljenje, mogao bih ovdje nabrajati koliko ih je u ovom listu. Neki od njih su veoma kritièni prema Crkvi, upravo sa svoga vjernièkog polazišta. Vrhovi Katolièke crkve u Hrvatskoj ne pitaju se, barem ne javno: zašto je tako? Našu publiku èini stanovništvo koje se na popisu stanovništva izjašnjava listom kao vjernièko (uz iznimku 2-3 posto), koje je golemom veæinom katolièko - ali se vrhovi Katolièke crkve ne pitaju, barem ne javno: zašto ta publika, i ondje gdje nema državne pretplate, radije bira sadržaje na koje se okomljuje kardinal Bozaniæ? ...
više
...
Hrvatsko novinarsko društvo pridružuje se redakciji Feral Tribunea u osudi prijetnji smræu koje su opetovano upuæene novinaru iz Osijeka Dragi Hedlu. Dragutin Luèiæ, predsjednik HND ...
više
...
“Ubit æu te ko psa!” – glasi stravièna prijetnja koju je danas, 9. svibnja, oko 14 sati i 40 minuta Feralovom uredniku Dragi Hedlu usred Osijeka uputio Davor Boras, predsjednik Mladeži Hrvatskoga demokratskog sabora Slavonije i Baranje, udruge na èijem se èelu nalazi Branimir Glavaš. U Splitu, 9. svibnja 2006. REDAKCIJA FERAL TRIBUNEA ...
više
...
Uprava nacionalne naftne kompanije Ina priprema tužbu protiv voditeljice i urednice emisije HTV-a "Otvoreno" Hloverke Novak-Srziæ, saznajemo iz pouzdanih izvora u Ini! Nanešena šteta kompanijiÈelništvo Ine sprema tužbu jer smatra da je Hloverka Novak-Srziæ svojim voðenjem emisije "Otvoreno" na temu poskupljenja benzina, emitirane prije nepuna dva tjedna, prešla granice novinarskih sloboda te nanijela golemu štetu ugledu Ine i njezinu poslovanju. Reakcije iz inozemstvaPrimjerice, zbog reèenice "pa vi proizvodite ovo smeæe koje se zove super" ne samo da su uslijedile reakcije u Hrvatskoj veæ i iz inozemstva, poglavito iz BiH, odakle su tražili pojašnjenje kakvo im to "smeæe" Ina prodaje.
...
više
...
09.05.2006.
EFJ smatra da je Deklaracija o društvenom dijalogu stigla u kritièni trenutak po audiovizualnu umjetnost Media Release 9 May 2006 EFJ Says Social Dialogue Declaration Comes at “Critical Time” for Audiovisual Industry Today the European Federation of Journalists welcomed a joint declaration by both sides of the audiovisual industry in Europe, saying the move comes “at a critical time for the future of the media and everyone who works within it.” “The partners in this dialogue – from both management and workers’ sides – recognise that at this critical time for the future of media and everyone who works within it, we need to work together to meet the challenges ahead,” said EFJ Chairman Arne König. “Social dialogue is not an option; it is an obligation whose main priorities have now been defined together by employers’ and workers’ organisations”. A conference gathering organisations of public and private broadcasters, producers as well as trade union organizations of journalists, technicians, actors and musicians, took place over the weekend in Warsaw. The meeting was organised under the European Union’s social dialogue rules which were adopted for the audiovisual sector in 2004. Over 130 participants debated on the need for social dialogue in new EU member states and how it can improve quality and professionalism. Speaking at the opening session, European Federation of Journalists General Secretary Aidan White encouraged all sides to take a positive approach to social dialogue. “Some people are too cautious, they think that social dialogue is a lightning rod for conflict, it isn’t.” he said. He did not know of a more important moment for creative, intelligent people from all sides of the industry to meet together to discuss the future. The declaration agreed in Warsaw reaffirms that social dialogue “is important in all matters related to workforce” and that both parties are “committed to growth ensuring vitality and quality of the sector”. It further reminds the freedom of association and negotiation as ratified under ILO Conventions and it calls on EU countries to support social dialogue. “This declaration reaffirms basic principles of freedom which are particularly important in new EU member states”, said White, “but as unions we know that it also covers basic issues such as the professional status of workers in the industry and collective bargaining. These are paramount for many journalists in broadcasting across Europe”. Following the adoption of this Declaration, representatives of the European social partners will continue to meet regularly in Brussels and discuss in priority on training and on topics included in the upcoming Green Book of the European Commission on labour law, such as the professional status of workers in the audiovisual industry. Full text of the Declaration: www.ifj-europe.org/default.asp?Index=3904&Language=EN For further information contact the EFJ at +32 2 235 22 00 The EFJ represents over 260,000 journalists in more than 30 countries ...
više
...
09.05.2006.
IFJ poziva na pravedan odnos prema novinarima i zalaže se za okonèanje štajka glaðu u Tunisu Media Release 9 May 2006 IFJ Calls for Justice for Journalists and Appeals for End to Tunisia Hunger Strikes The International Federation of Journalists today pledged to campaign vigorously for justice on behalf of two victimised journalists on hunger strike in Tunisia, but has called on the journalists to end their protests. “The hunger strikes being carried out by both Slim Boukhdir and Chahrazed Akacha show the level of desperation of several Tunisian journalists whose fundamental rights are being ignored,” said Aidan White, IFJ General Secretary. He said that the authorities were “cynically avoiding their responsibility” in these cases and the protests should end with humane and just solutions to the issues which had driven the journalists to take desperate measures. “The time has come for the authorities to take responsibility and for our colleagues to be able to work freely,” he said, noting that today, the 34th day of the hunger strike by Boukhdir, who has lost around 15 kg and whose health is failing. “Journalists and unionists around the world are deeply concerned by this unfolding tragedy.” Boukhdir is asking for the return of his passport and his job at the daily pro-governmental newspaper, Al-Chourouk, where he was progressively pushed out. The journalist has confirmed being attacked on numerous occasions by several policemen in front of the Al-Chourouk offices whilst he was carrying out a symbolic protest on 3 May. He was taken to hospital where he was denied first-aid assistance. Chahrazed Akacha, a young journalist also working for Al-Chourouk refused to publish an article for the paper under her name in November last year. On 19 April, she began a hunger strike in protest over ongoing pressures following her initial refusal which finally led to her dismissal. The IFJ recalled that Mohammed Abbou, an incarcerated lawyer who had been involved in a number of media cases, has been on hunger strike since 11 March this year in protest over poor conditions. “Hunger strikes are an act of desperation, which puts the lives of journalists into danger and shouldn’t replace collective action,” said White. The IFJ highlighted the “grotesque reality” of press freedom in Tunisia where journalists are driven to acts of desperation while the government of President Ben Ali issues pious statements of commitment to press rights. On May 3rd, World Press Freedom Day, the President told the heads of the ‘Association des journalistes tunisiens’ and the Association des directeurs de journaux tunisiens (http://www.infotunisie.com/2006/05/030506-1.html), that he considered “free expression and a free press as fundamental rights of both the individual and the community”, recalling, “the nobility of the media’s mission and its important social role.” The Tunisian head of state stated his desire for “a country where press freedom is strengthened on a daily basis, where free expression is pushed forward to its maximum level and where the journalist can fulfill his/her primary mission through a free, democratic and objective press which serves his/her country and the will of the people for a better future.” “It’s time for an end to complacent declarations and for more action to deliver on promises of freedom and justice for journalists,” said White. “Above all, we must do everything we can to avoid further tragedy and suffering among journalists.” For more information contact: +32 2 235 2206 The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries ...
više
...
Kardinal Josip Bozanic vodio je juèer misno slavlje u Splitu na blagdan Sv. Dujma, splitskog sveca zaštitnika. Kardinal je opet upozorio na " opasnost koja stiže iz tiska, televizije i interneta " . ...
više
...
Šokantni podatak o dolasku generala Stojanovskog, pravu novinarsku poslasticu Tanji je dojavio, otkriva, stari i provjereni izvor. Zbog prièe je, kaže, svoga devetogodišnjeg sina Luku sat vremena ranije izvukla iz kreveta, ostavila pred školom i odjurila po prièu. Za prièu je, priznaje, spremna uèiniti puno. Plaši je, kaže, moæ koju ljudi na visokim dužnostima imaju i koju su spremni iskoristiti ne bi li zataškali informaciju koja bi mogla prerasti u aferu. – Prije šest godina s kolegom Hladikom istraživala sam izvoz raketa za VBR-ove u Makedoniju, koja je tada bila u ratu i pod embargom. Tek sam nedavno doznala da smo cijelo vrijeme bili pod nadzorom vojnih sigurnjaka. Tada sam prvi put dobila ponudu da zataškam prièu tešku nekoliko milijuna eura. Da sam je prihvatila, danas ne bih imala obraza preuzeti nagradu. A nagrada je priznanje meni, ali i mojoj maloj obitelji – povjerila se Tanja, koja vješto usklaðuje novinarske i majèinske obveze, a izmeðu toga juri u rodnu Istru, u kojoj je èeka netko tko je, priznaje, trpi i voli takvu kakva jest, tešku i mušièavu. KREŠO SKOZRET: Nemreš se zezati s lošijima od sebe Karikaturist i ilustrator Krešo Skozret od svojih crteža živi više od 30 godina, a svoju prvu karikaturu u Veèernjaku objavio je davne 1975. godine. Radi i stvara svaki dan, a humor je, kaže, jedini (probavljiv) naèin na koji može komunicirati sa stvarnošæu i drugim ljudima.Ponekad radi samo pola sata, ponekad sva 24 sata jer, kaže, radi i u snovima, dok spava. Dosad je, kaže, nacrtao oko 25 tisuæa karikatura, a samo u posljednjih pet godina napravio ih je – pet tisuæa. Najèešæe crta politièare te ih prikazuje onakvima kakvima ih ljudi i vide u medijima. Kad ne crta, odaje, piše recepte i kratke crtice. Najdraže mu je i najlakše nacrtati predsjednika Stjepana Mesiæa jer on, kaže Krešo, ima zanimljivu fizionomiju, ali i zbog silnih oscilacija u svom politièkom nastupu. I koliko mu je god lako napraviti karikaturu S. Mesiæa s njegovim gustim obrvama, toliko mu je teško nacrtati premijera Ivu Sanadera. – Teško je, gotovo nemoguæe. On je visok, zgodan, markantan Dalmatinac. Ima pravilne crte lica, na kojem se jednostavno nema što naglasiti – kazuje Skozret, koji se veseli kada svojim karikaturama ovjekovjeèi politièare na poèetku i na kraju njihova mandata. – Zanimljivo je da svi u politiku uðu sa 80-ak kilograma, a nakon nekog vremena, od silnih ruèkova i veèera, vaga im pokazuje minimalno 120. Ali jasno mi je da im je janjetina, nakon silnih intelektualnih napora, i te kako nužna – pikantan je Krešo, baš kao i u svojim karikaturama. PATRIK MACEK: Ljubitelj životinja iza objektiva Fotoreporter Patrik Macek, inaèe inženjer strojarstva, svojim je aparatom u posljednjih 20 godina zabilježio sve što se zabilježiti dalo. Unatoè tome što u svojoj arhivi ima više od 200 tisuæa fotografija, jedna mu je posebno draga. – Nastala je na kraju Oluje pokraj Gline. Prolazile su kolone traktora na kojima su bili srpski vojnici koji su bacali oružje. Za njima su ostajale hrpe kalašnjikova, a naši su im vojnici davali hranu. Taj prizor za mene je znaèio kraj ratne prièe i svih strahota što sam ih se nagledao – kazuje Patrik. Najteže mu je, kaže, bilo fotografirati izbjeglice na kamionima, s plastiènim vreæicama u kojima je bila sva njihova imovina, koji su se vozili od “nemila do nedraga”. I danas pamti oèaj na njihovim licima i u pogledima. No, takav je, dodaje Patrik, posao fotoreportera. Nikad, dodaje, ne znaš kamo ideš niti što te tamo èeka. – Najsretniji sam ipak kada fotografiram obiène ljude. Oni svakog pravog fotoreportera jednostavno moraju zanimati želi li dobro raditi svoj posao. Ljude rado fotografiram kad god mogu, i izvan radnog vremena. Hvatam ih na ulici, u razlièitim situacijama, kako žive, u kakvim kuæama. To me najbolje opušta izmeðu snimanja – kaže Patrik. Patrik je i velik ljubitelj životinja. Zbog toga i jest sretan što je ovogodišnju nagradu HND-a dobio upravo za fotografiju koja je nastala u jeku afere s biglovima na zagrebaèkom Veterinarskom fakultetu. Fotografija je, kaže, nastala doslovce u sekundi, zahvaljujuæi brzini i intuiciji za pravu prièu, a pokazala je bit zlostavljanja koja su se dogaðala na Veterinarskom fakultetu. Ljudi s fakulteta tada mu nisu bili važni. ...
više
...
Kritike dolaze sa svih strana. Po njima redovito pljuckaju kao neslobodnima trenutni nam predsjednik Mesiæ i drugi politièari i javni djelatnici, pa i pojedini crkveni velikodostojanstvenici. Svi oni jednodušno optužuju medije da su glavni krivac za narušene vrijednosti i poremeæene vrednote u hrvatskom društvu. No je li baš tako? Utjecaj kapitala Novine su, po mojem sudu, samo odraz opæeg stanja u društvu, zrcalo društvenih zbivanja. Poðimo od primjera "turbo-folka". Na programima glavnih elektronskih medijskih kuæa tu glazbu neæete moæi èuti. A u pisanim medijima najveæi dio kritièara o "turbo-folku" piše s gaðenjem i prezirom. Ali "turbo-folk" je naša stvarnost i njegova se popularnost u najširim slojevima ne može zaustaviti ni medijskim bojkotom ni negativnim kritikama. On je jednostavno odraz, ponajprije, ruralizacije hrvatskoga društva koju je uzrokovao rat i najezda na gradove u potrazi za poslom. Ova se vrst glazbe u velikog dijela naše duhovne elite doživljava kao nešto što nije “naše”, kao dekadencija i osporavanje naših tradicionalnih i tradicijskih vrijednosti, a ipak je to naša realnost. Nije uloga medija da pišu za “instant-èitatelje”, za nekakvu elitu koja samu sebe podrazumijeva elitom. Dužnost je medija pisati istinu, ali da bi opstali na tržištu, moraju pisati i o onome što èitatelji žele èitati. Dakako, potrebno je pritom paziti kako se u takvom pristupu ne bi podilazilo èitateljskom i gledateljskom ukusu do trivijalnosti. Najveæe je umijeæe suvremenih medija naæi ravnotežu izmeðu ekonomskog interesa i interesa èitatelja. Prije negoli je izveden na strijeljanje 1941., a strijeljali su ga ustaše, hrvatski je pisac i intelektualac August Cesarec napisao na zidu svoje æelije: "Živjela sovjetska Hrvatska". Tko danas uopæe može razumjeti kontekst i smisao poruke koju je Cesarec napisao prije strijeljanja. A ta je reèenica bila na odreðen naèin politièki barjak cijele jedne grupacije hrvatskih lijevih intelektualaca i u Drugom svjetskom ratu i sve do pada komunizma. U toj je reèenici sadržan njihov program lijeve, komunistièke Hrvatske, i na stanovit naèin protujugoslavenska politièka pozicija. Ta pozicija nije bila ni više ni manje demokratska od drugih komunistièkih opcija. Ona je samo željela svoj hrvatski dio - "komunistièkog kolaèa". Mogli bismo nabrojiti bezbroj takvih primjera. Na jednom suðenju prije nekoliko godina u Zagrebu pojavio se u ulozi svjedoka i publicist Zvonimir Berkoviæ. Pokušavao je zbunjenom sucu objasniti što je za ljudske egzistencije u vremenu komunizma znaèila nijansa ili reèenica u govoru nekog politièkog aparatèika ili sekretarèiæa. Jer oni su tada, ti aparatèici, artikulirali društveni sustav vrednota. Ali ne samo oni nego i mnogi intelektulalci, filozofi, pisci, novinari… Padom komunizma raspao se i njihov sustav vrijednosti i vrednota. Zahvaljujuæi naslijeðenim pozicijama oni su odjednom postali ideolozi i "konstruktori" i programeri novih demokratskih vrijednosti i vrednota. To baš nije išlo lako i uvjerljivo, pa su neki od njih naprosto odnjihali svoje klatno na potpuno drugu stranu. Upravo stoga u Hrvatskoj još uvijek nije na nivou elementarnog civilizacijskog konsenzusa (ako je on uopæe moguæ) zaživio kakav-takav sustav vrednota. Prosjeèni zbunjeni graðanin doživljava sve ove turbulentne promjene vezane uz sveukupnu tranziciju društva kao raspad i rasap svih vrijednosti i vrednota. Nisu, dakle, mediji ti koji, kao što se èesto misli, razaraju sve vrednote. Oni naprosto odražavaju sliku i stanje hrvatskog društva. No i kod èitatelja i kod gledatelja osjeæa se zamor i zasiæenost ovakvim stilom i naèinom "žurnalizma" gladnoga tržišnog senzacionalizma. U meðuvremenu, mediji su sami proizveli cijeli sustav novinarstva i novinara koji jednostavno ne znaju i ne mogu drugaèije ni razmišljati ni pisati. Postavlja se pitanje kako, dakle, "smiriti" strasti i smanjiti senzacionalizam u medijima, a da se istovremeno ostane interesantan i vjeran publici koju posljednju dekadu "odgajamo" u onomu što mnogi oznaèavaju "medijskim žutilom". Koja je granica ovakvog medijskog stila, pokazat æe vrijeme, no neosporno je da hrvatski medijski prostor oèekuje veliko preslagivanje kockica, ne samo u profesionalnom smislu nego i u obrani kakvih-takvih vrijednosti i vrednota hrvatskoga društva. ...
više
...
Nedavna izjava urednika i voditelja Brisanog prostora i nedjeljnog Dnevnika Gorana Miliæa u intervjuu danom jednim dnevnim novinama u kojem je, želeæi opravdati svoju plaæu od 26 tisuæa kuna, rekao da za taj novac radi puno više od drugih na HTV-u, izazvala je žestoka reagiranja, osobito jer je javno iznio i plaæe nekih svojih kolega. ...
više
...
...
više
...
...
više
...
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 |
AKTUALNO
|
|||||||||||||||||||||