Dušan Miljuš, novinar Crne kronike „Jutarnjeg lista“, je u bolnici slomljene ruke i s potresom mozga nakon što su ga dvojica na motoru oborila i pretukla bejzbol palicom ispred njegovog stana u Zagrebu.

 

„Život mu nije u opasnosti no zasad nismo mogli saznati više o težini ozljeda“, rekla je Aleksandra Ljuba, glasnogovornica policije.

 

U posljednjih je nekoliko dana Miljuš pisao o trgovini oružjem izmeðu Europske unije i bivše Jugoslavije imenujuæi ljude navodno povezane s kriminalnim podzemljem. Prošle godine je 5. studenoga primio prijeteæu poruku u obliku osmrtnice sa svojom slikom i imenom. Osmrtnica je objavljena u „Veèernjem listu“, drugim dnevnim novinama, koji se isprièao kolegi na objavljivanju.

 

„Pozivamo na policijsku istragu koja – koliko znamo – još nije zapoèela“, kažu Reporteri bez granica. „Vlasti moraju uèiniti sve što je u njihovoj moæi da se pronaðu oni koji su izdali nareðenje i oni koji su izveli taj napad, koji je za Miljuša mogao imati i ozbiljnije posljedice.“

 

Organizacija koja se bavi slobodom medija dodaje: „Hrvatska je kandidat za èlanstvo u Europskoj uniji i ne može dopustiti takvu vrstu napada na novinarstvo a da ne reagira.“

 

Celine Balan, pomoæna urednica za Europu

ZAGREB - Hrvatski novinar Drago Hedl dobitnik je novinarske nagrade koju za izvanredna postignuæa u istraživaèkom novinarstvu za 2008. dodjeljuju Srednjoeuropska inicijativa (SEI) i Medijska organizacija jugoistoène Europe (SEEMO), priopæile su u nedjelju te organizacije. Hedl je nagradu dobio u konkurenciji 23 kolega iz 10 zemalja èlanica SEI-a. [Hina] 

Hrvatski P.E.N. centar izražava veliku zabrinutost za sluèaj kolega novinara Slobodne Dalmacije Ðermana Æiæu Senjanoviæa, Damira Petranoviæa, Srðana Kaiæa i Damira Šarca kojima su povrijeðena elementarna profesionalna prava. Podržavamo u cijelosti stajališta i akcije Hrvatskog novinarskog društva koje je prvo i na najadekvatniji naèin upozorilo javnost na probleme Slobodne Dalmacije. Zabrana objavljivanja tekstova u kojima se razotkrivaju elementi diktature kapitala znak su limitiranja novinarskih sloboda, a time se direktno krši i Povelja P.E.N.-a.

Hrvatski P.E.N. centar uèinit æe sve da upozna relevantne instance s problemima koji trenutno pogaðaju èetvoricu naših kolega novinara Slobodne Dalmacije.

Za Hrvatski centar P.E.N.-a

Zvonko Makoviæ, predsjednik

 Zbor sudskih izvjestitelja Ana Raiæ-Kneževiæ
 Zbor novinara istraživaèa Renata Ivanoviæ 
 
Zbor sudskih izvjestitelja i Zbor novinara istraživaèa Hrvatskog novinarskog društva zgroženi su napadom na svog èlana Dušana Miljuša, novinara "Jutarnjeg lista", te pozivaju policiju da èim prije pronaðe one koji iza toga stoje.
Novinari- sudski izvjestitelji i istraživaèi primarno izvještavaju o organiziranom kriminalu zbog èega su svakodnevno izloženi moguænosti da postanu mete onih nezadovoljih, koji se naðu u njihovim èlancima i emisijama. Brutalno premlaæivanje kolege Miljša koji o kriminalnoj sceni i njezinim akterima piše veæ više od 20 godina upravo je dokaz tome.
Pozivamo policiju da žurno pronaðe napadaèe i naruèitelje napada na Dušana Miljuša, ali i vlasnike medija i izdavaèe da dodatno zaštite sve svoje novinare.
za Zbor sudskih izvjestitelja Ana Raiæ-Kneževiæ
za Zbor novinara istraživaèa Renata Ivanoviæ 

 Ogranak HND-a pri HTV-u

oštro osuðuje napad na kolegu novinara Duška Miljuša i izražava duboku zabrinutost za ugroženu slobodu novinarskog rada.
Ovaj èin napada bejzbol palicama i premlaæivanje novinara, koji radeæi svoj posao istražuje i razotkriva, pa èak kao novinar i oèigledno mnogo više nego što bi to trebale službene institucije hrvatske države, veliko je upozorenje hrvatskom društvu u cjelini.
Novinari HRT-a, solidarni s kolegom Miljušem, zahtijevaju od policije i državnog odvjetništva brzu i uèinkovitu istragu, ali isto tako i razotkrivanje policiji poznatih organiziranih skupina kriminalnog miljea, umreženog i upletenog gotovo u sve pore hrvatskog društva, a prvenstveno iz razloga ostvarenja financijskih interesa i kontrole djelovanja, pa i hrvatskih medija, sve do i ovakve ugroze slobode novinarstva.
Napad na kolegu Miljuša, napad je na slobodu medija i Ogranak HND-a pri HTV-u poziva cjelokupno èlanstvo HND-a na zajednièko i odluèno djelovanje.

Nikola Kristiæ, predsjednik

 HZSN

Molim da u ime svih èlanova HZSN-a prenesete osobno ili putem predstavnika HND-a želje za najbrži moguæi oporavak kolegi Miljušu.

Mi, koji pratimo sport, na žalost smo veæ godinama svjedoci nasilja koje je svuda oko nas i zbog kojega danas oèevi više ne vode djecu na utakmice, a oni malobrojni istinski uživatelji sporta ostaju kod kuæe gledati tv ili slušati radio, da ne bi dobili batine samo zato jer više vole jednu, a ne drugu boju.
Veæ smo nekoliko puta u suradnji sa svim èelnicima HND-a tražili da se zbog sliènih ekscesa prema sportskim novinarima o premlaæivanju novinara pokrene bilo kakva akcija, da se poèinitelji pronaðu i da se, naravno, kazne, ali su sve naše akcije – oèito – stale na prvim preprekama. Upravo zato, u ime svih sportskih novinara, a ne samo èlanova HZSN-a, ali i u ime svih zaljubljenika u sport, koji posjeæuju sportska borilišta maksimalno podržavam akciju da se u suradnji s MUP-om i Policijom što prije pronaðu i kazne divljaci koji su napali kolegu Miljuša, èemu bi mogao doprinjeti i razgovor s premijerom Sanaderom. Dakako, put je to prema društvu i ozraèju u kojem nas neæe biti strah niti na ulicu kroèiti, niti u auto sjesti, niti se s djecom u parku igrati. Put je to prema Hrvatskoj kakvu svi želimo, ili barem gotovo svi. Iskorjenimo divljake sad i odmah!
Njemu, Miljušu, doista želim brz oporavak i povratak poslu koji tako dobro i savjesno radi
Jura Ozmec, predsjednik HZSN

 Zbor novinara za zaštitu okoliša:

Podrška kolegi Dušanu Miljušu od Zbora novinara za zaštitu okoliša.
SVI NOVINARI SU JEDINSTVENI U OSUDI OVOG GNUSNOG ÈINA!!!!
Tanja Devèiæ, predsjednica Zbora

 Zbor automobilskih novinara

Molim prenesite pozdrave kolegi Miljušu u moje ime i ime èlanova Zbora automobilskih novinara.
Ukoliko na bilo koji naèin mogu pomoæi stojim na raspolaganju 24 sata dnevno.
Mato Pavlièeviæ, predsjednik

Ogranak HND-a u Slobodnoj Dalmaciji

Ogranak Hrvatskog novinarskog društva u Slobodnoj Dalmaciji zgrožen je brutalnim napadom na kolegu Duška Miljuša, novinara koji punih dvadeset godina istražuje, razotkriva i piše o organiziranom kriminalu u Hrvatskoj. Najnovije premlaæivanje i pokušaj ubojstva je, smatramo, vrhunac konstantnih pritisaka na našu struku, ugrožavanja profesionalnih, radnih i ljudskih prava novinara kao glasa javnosti, te se ovim putem solidariziramo s kolegom Miljušem, ali i ostalim novinarima koji zbog svoje profesije trpe razlièite, pa i najteže posljedice.

Pridružujemo se zahtjevima za brzom i uèinkovitom istragom i kažnjavanjem poèinitelja, ali i naruèitelja posljednjeg zloèina, te od državne vlasti tražimo da novinarima konaèno osigura ozraèje za sigurno, mirno i slobodno bavljene ovim odgovornim poslom.

Izvršni odbor HND-a "Slobodna Dalmacija"
Damir Petranoviæ, predsjednik

Županijsko vijeæe
Hrvatskog novinarskog društva 
Varaždin

Zgranuti divljaèkim napadom na kolegu Dušana Miljuša, kao i napadima na novinarku Narodnog lista iz Zadra  Danijelu Banko, te fotoreportera Zadarskog lista Filipa Bralu koji su se dogodili nedavno Županijsko vijeæe HND Varaždin izražava nadu da æe se kolega Miljuš što prije oporaviti, te da æe nadležni organi bezuvjetno, brzo i  u cijelosti otkriti sve èinjenice vezane uz napad, poèinitelje, naruèitelje, kao i one koji iza njih stoje. Naglašavamo da smo posebno ogorèeni   èinjenicom da se takvi napadi dogaðaju i ponavljaju u  društvu koje  bi željelo biti demokratsko, slobodno i okrenuto svojoj dobroj buduænosti, te da je izostanak primjerene reakcije u nekim ranijim prigodama kad su samozvanci raznih kalibara nasrtali na novinare, njihov integritet i profesionalnu slobodu danas doveo do toga da se novinare zbog istine o kojoj pišu doslovce pokušava i ubiti. Takvo stanje može se iskorijeniti doista samo primjerenom i odluènom reakcijom svih, a posebno onih koji su za provoðenju reda i zakona zaduženi, ali i plaæeni.

Vlado Premuž, predsjednik

Ogranak HND Županije šibensko-kninske

Ogorèeni smo zbog napada na kolege novinare i fotoreportere Dušana Miljuša, Danijelu Banko i Filipa Bralu, a prosvjedujemo i zbog niza drugih pojava sustavnog ugrožavanja profesionalnih, radnih i ljudskih prava kolega, samim tim i neviðenih pritisaka na našu profesiju.
Prosvjedujemo protiv onih koji neèinjenjem zapravo potièu takva ponašanja. Dogaðaji poput ovoga svrstavaju nas meðu države i društva s dna civilizacijske ljestvice.
Rezolutno tražimo da se pronaðu i kazne poèinitelji napada, te da se o svemu sustavno izvještavaju meðunarodne asocijacije.

Ogranak HND Županije šibensko kninske
predsjednica Jordanka Grubaè

Županijsko vijeæe Primorsko-goranske županije

Napad na našeg kolegu Dušana Miljuša doživjeli smo kao nasilje nad profesionalcem u potrazi za istinom. Zgrozili su nas razmjeri koje je dosegnuo kriminal i porazila spoznaja da policija nije sprijeèila ostvarenje prijetnji koje su mu bile javno upuæene. Nažalost, vijesti o fizièkim obraèunima s novinarima sve su uèestalije i sve je oèitije da smo postali nezaštiæene mete za razne vrste iživljavanja. Dosta nam je!
Zahtjevamo da se u najkraæem roku pronaðu i kazne poèinitelji i stvore uvjeti da naš posao možemo obavljati bez opasnosti. Tražimo sigurnost i mir na ulicama i jasno izraženu politièku volju da æe se stati na kraj nasilnicima i politièarima povezanima s njima.
                                              
Županijsko vijeæe Primorsko-goranske županije
Ivanèica Celevska, predsjednica

Hrvatsko novinarsko društvo
Ogranak Glas Slavonije Osijek

Osijek, 5. lipnja 2008.

Novinari Glasa Slavonije pridružuju se svojim kolegama u cijeloj Hrvatskoj u oštroj osudi napada na novinara Dušana Miljuša i oèekuju od hrvatskih vlasti da uèine sve što je u njihovoj moæi u pronalaženju nalogodavaca i napadaèa na svog kolegu. Takoðer, izražavamo punu potporu najavljenom mirnom prosvjedu u Zagrebu, 6. lipnja.

Dijana Pavloviæ, predsjednica

Županijsko vijeæe HND-a Osjeèko-baranjske županije

Županijsko vijeæe HND-a Osjeèko-baranjske županije izražava punu potporu kolegama novinarima i prosvjedu koji æe biti održan. Sramotna je èinjenica da su novinari danas u Hrvatskoj izvrgnuti brutalnim fizièkim napadima zbog toga što profesionalno rade svoj posao. Oèekujemo od svih nadležnih institucija da odrade svoj posao. Pridružujemo se zahtjevima za brzom istragom i kažnjavanjem poèinitelja i naruèitelja zloèina prema Dušku Miljušu. Od vlasti tražimo da novinarima osigura uvjete da se mogu baviti ovim poslom.

Molimo vas da prenesete pozdrave kolega iz Osjeèko-baranjske

županije kolegi Miljušu.

Davor Lonèariæ,

ŽV HND Osjeèko-baranjske županije

Zbor turistièkih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu

Pismo potpore kolegi Dušanu Miljušu
„Èlanovi Zbora turistièkih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu (HND) ovim putem daju potporu èovjeku i kolegi novinaru Dušanu Miljušu koji je prije nekoliko dana brutalno pretuèen ispred svoje kuæe. Zgroženi smo tim èinom jer je prije svega rijeè o napadu na èovjeka i njegovu slobodu, a potom na novinara koji veæ dvadesetak godina objektivno izvještava u sektoru Crne kronike, posebice o krim miljeu u Hrvatskoj, jednom od najopasnijih novinarskih podruèja. Odgovornost je sada na hrvatskoj policiji i pravosuðu od kojih oèekujemo da što prije odrade svoj posao, pokažu struènost i profesionalnost te pronaðu i kazne poèinitelje tog okrutnog èina. Ne ponovilo se!“

Tina Eteroviæ Èubrilo, predsjednica Zbora turistièkih novinara  

Sanja Plješa, tajnica Zbora turistièkih novinara

Zadarski medijski djelatnici

Poštovani kolege,
želimo Vam izraziti punu potporu u prosvjedu kojem smo se prikljuèili i mi u Zadru.
         Zgranuti smo nasiljem koje je poèinjeno nad našim kolegom Dušanom Miljušem i iskreno mu želimo što brži oporavak. Nažalost, fizièko obraèunavanje s novinarima i ostalim medijskim djelatnicima nije zaobišlo ni Zadar. Kao što veæ cijela javnost zna, u posljednjih mjesec dana napadnuto je dvoje naših kolega ? Danijela Banko i Filip Brala. I druge kolege, tijekom svog rada, bile su izložene raznim pritiscima, prijetnjama i fizièkom nasilju. Krajnje je vrijeme da struka digne svoj glas i zatraži od nadležnih da postupe po zakonu i procesuiraju postojeæe sluèajeve te sprijeèe buduæe. Napad na slobodu javne rijeèi napad je na demokraciju i država ne smije zatvarati oèi pred èinjenicom da su kojekakvi korumpirani krim miljei spremni ubijati novinare kako bi zaštitili svoje prljave interese.  Želimo slobodno i pošteno raditi svoj posao, a ne, zbog istine, strahovati za vlastite živote i živote naših obitelji.

Ogranak HND Sisaèko-moslavaèke županije

Ogranak Hrvatskog novinarskog društva Sisaèko-moslavaèke županije izražava potporu današnjem mirnom prosvjedu koji se održava zbog brutalnog napada na kolegu Dušana Miljuša.
 
Novinari Sisaèko-moslavaèke županije pridružuju se zahtjevima za brzom i uèinkovitom istragom i kažnjavanjem poèinitelja, ali i naruèitelja posljednjeg zloèina. Od državne vlasti tražimo da novinarima konaèno osigura ozraèje za sigurno i slobodno bavljenje odgovornim novinarskim poslom.
Kolegi Dušanu Miljušu, dragom i poštovanom kolegi svih novinara u Sisaèko-moslavaèkoj županiji, želimo što brži i uspješniji oporavak. 
IO HND Sisaèko-moslavaèke županije

Priopæenje za javnost èlanova Hrvatskog novinarskog društva s podruèja Grada Paga:
Pridružujuæi se prosvjedu zbog napada na kolege Miljuša, Banka i Bralu, mi novinari koji izvještavamo s podruèja Grada i otoka Paga izražavamo duboku zabrinutost zbog uèestalih napada na novinare što æe, ako se na vrijeme ne sprijeèi, eskalirati i dovesti do teških i tragiènih posljedica. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da poduzme sve potrebne mjere radi osiguranja slobode medija, prava na slobodno izvještavanje i nesmetan rad novinara. Ukoliko Vlada Republike Hrvatske u ovom teškom trenutku za hrvatsko novinarstvo ne uèini ništa time æe, po starom pravilu kako šutnja znaèi pristanak, indirektno dati podršku svim onim pojedincima i strukturama kojima smeta javnost i kojima smeta slobodno novinarstvo. Žalosna je èinjenica što nadležne institucije rade vrlo malo kako bi zaštitili novinare od fizièkih  napada, ucjena i prijetnji kojima su izloženi. Val nasilja nad novinarima mora se zaustaviti jer je to jedini pravi naèin osiguranja slobode medija. Dajemo podršku kolegama Miljušu, Banku i Bralu i duboko i iskreno suosjeæamo s njima. Vladu Republike Hrvatske trebala bi, na pragu ulaska Hrvatske u EU, zabrinuti èinjenica što se u Hrvatskoj dogaðaju brutalni napadi na novinare i što se ti brutalni napadi pojavljuju kao vrlo neugodne i ružne  vijesti na stranicama novina i u televizijskim vijestima stranih zemalja. Sloboda medija jedan je od temelja suvremene demokracije i civilizacijski doseg kojem Hrvatska mora težiti, a ne ga se odricati. Odricanje od slobode medija uvodi u kaos i anarhiju, u diktaturu moæi, nasilja i krvi, a to Vladi RH posve sigurno ne bi trebao niti smio biti cilj.
                                                                                                 Alenka Festini, Dijana Vuleta, Josip Portada

Županijski odbor HND-a u Dubrovniku

 „Ne tražimo da novinari budu nešto posebno od drugih graðana, da imaju neku posebnu zaštitu, no glasno želimo upozoriti cijelu javnost – napad na novinare poruka je svima od strane kriminalnog podzemlja. Povijest nas je na žalost nauèila, šuti jednom, šuti drugi put i onda doðe vrijeme kada zlo poène kucati na svaka vrata“ reèeno je na skupu novinara svih dubrovaèkih redakcija, uz zahtjev mjerodavnim organima ne da otkriju samo poèinitelje, nego i naruèitelje napada na kolegu Duška Miljuša.

PRIGODNA RIJEÈ NA SKUPU NOVINARA U DUBROVNIKU:
Ovo naše današnje okupljanje ima simbolièko znaèenje i to ste svi vi shvatili i osjetili, pa je to i razlog zbog kojega smo se okupili ovdje u ovolikom broju.
Kolega Duško Miljuš brutalno je pretuèen. Nema dvojbe rijeè je o pokušaju ubojstva, ma koliko se policija trudila da udarce bejzbolskim palicama u glavu okarakterizira na blaži naèin. Kolega Miljuš, i to je nedvojbeno, napadnut je i umalo ubijen zbog stvari o kojima je pisao, na koje je ukazivao, a to je da spirala organiziranog kriminala ne može, a da se ne hrani krugovima iz sfere politike i vlasti.
Da je napad na kolegu Miljuša prvi takve vrste u Hrvatskoj, bio bi strašan. No, on to  nije i to taj sluèaj èini još težim. Jedno treba jasno reæi, ne tražimo da novinari budu nešto posebno od drugih graðana, da oni imaju neku posebnu zaštitu, no glasno želimo upozoriti cijelu javnost - napad na novinare je poruka svima od strane kriminalnog podzemlja. Znate veæ, povijest nas je na žalost nauèila, šuti jednom, šuti drugi put, i onda doðe vrijeme kada zlo poène kucati na svaka vrata.
Stoga poruka i ovoga našega skupa, a danas su se na sliènim skupovima okupili novinari diljem Hrvatske, koliko god bili razlièitih politièkih usmjerenja i razmišljanja o društvu, što je dobro i što je samo naše bogatstvo, dakle poruka ovoga skupa treba biti, u ime profesionalne solidarnosti, ali i društvene odgovornosti, tražimo od mjerodavnih organa ne da otkriju samo poèinitelje, nego i naruèitelje napada na kolegu Dušana Miljuša.
Jednostavno mislimo da je došlo vrijeme da nešto treba zapoèeti. Dozvolite mi i teške rijeèi: treba to uèiniti u ime buduænosti ove naše zemlje.

Vedran Beniæ, predsjednik Županijskog odbora HND-a Dubrovnik

Danas, u ponedeljak 02. 06. 2008. godine oko 20.00 sati ispred svog stana u Zagrebu pretuèen je urednik crne kronike „Jutarnjeg lista“ Dušan Miljuš. Prema prvim informacijama dostupnima udruzi Partnerstvo za društveni razvoj, radi se o ozbiljnim ozljedama glave i ruku, a Miljuša su bejzbol palicama napala dva ili više napadaèa. U ovom trenutku Miljuš se nalazi u bolnici Rebro.

Ovom prilikom želimo podsjetiti javnost da je udruga Partnerstvo za društveni razvoj dana 05. 12. 2007. godine reagirala na objavu imena Dušana Miljuša na stranicama predviðenim za osmrtnice u Veèernjem listu, a za koju smo smatrali da je bila svojevrsno upozorenje Dušanu Miljušu od strane zagrebaèkog podzemlja. Isto tako, udruga je o svojim sumnjama da se radi o ozbiljnim prijetnjama i ozbiljnim namjerama podzemlja upozorila nadležna tijela RH tj. Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova RH te Državno odvjetništvo RH i USKOK.

 Odgovor Ravnateljstva policije na navedene zathjeve udruge za postupanjem  je bio da se „Zahvaljuju na dopisu koji smo uputili...... te da je Ministarstvo unutarnjih poslova odmah po objavljivanju oglasa zapoèelo sa poduzimanjem aktivnosti u cilju zaštite svih osoba koje bi objavljivanjem oglasa mogle biti ugrožene....“  (u prilogu).

 Iz odgovora Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu pod brojem: KR-DO-62/08, vidljivo je da iz “dokumentacije dostavljene u prilogu posebnog izvješæa Policijske uprave Zagrebaèke broj: 511-19-11/1è-31-K-946/07 od 02. sijeènja 2008. godine proizlazi kako je do objavljivanja plaæenog oglasa Nataše Zeèeviæ u Veèernjem listu dana 05. prosinca 2007. godine na stranici meðu osmrtnicama došlo zbog proceduralne pogreške.....jer je jedino slobodno mjesto za objavu oglasa bilo je u rubrici „osmrtnice“!? U nastavku oèitovanja, Županisjko državno odvjetništvo tvrdi da je: „Dušan Miljuš upoznat od policijske uprave Zagrebaèke da je udruga Partnerstvo za društveni razvoj dostavila Zahtjev prema državnom odvjetništvu i Ravnateljstvu policije otklonio je potrebu za mjerama zaštite njegovog života iz razloga što plaæeni oglas nije smatrao ozbiljnomk prijetnjom“.

 Želimo naglasiti da je iz razgovora s Dušanom Miljušem te drugim osobama koje su bile upoznate s tematikom, jedina institucija koja navedeni dogaðaj nije smatrala ozbiljnom prijetnjom bila Policija RH, odnosno rukovoditelji u Ravnateljstvu policije i Policijskoj upravi Zagrebaèkoj. Dušan Miljuš je svo vrijeme smatrao prijenju ozbiljnom, kao i udruga Partnerstvo za društveni razvoj, a današnji dogaðaj potvrðuje da smo na veliku žalost bili u pravu.

 Za propuste u poduzimanju svih mjera zaštite i neozbiljan odnos prema radu smatramo odgovornima osobe u Ravnateljstvu policije i Policijskoj upravi Zagrebaèkoj, smatramo da moraju snositi odgovornost, a da se poèinitelji ovog djela i motivi za isto moraju pronaæi.

 Pozivamo udruge civilnog društva, medije i novinare da se oštro suprotstave ovakvom naèinu obraèunavanja s onima koji progovaraju o najozbiljnijem kriminalu u RH, odnosno onima koji upozoravaju na društvene probleme.

 (u zaglavlju).

za udrugu:
Munir Podumljak, predsjednik

 

Na referendum što ga je sindikat proveo meðu 580 radnika Narodnih novina, izašlo je 87 posto zaposlenih, a protiv spajanja dviju tvrtki izjasnilo ih se 97 posto. Glavni je razlog protivljenju Vladinoj namjeri, istièe predsjednik sindikata Stjepan Kolariæ, strah zaposlenih da æe spajanjem njihove tvrtke s kroniènim gubitašem izgubiti radna mjesta. Dok su Narodne novine prošlu godinu zakljuèile se 23 milijuna kuna dobiti, Vjesnik je u posljednjih osam godina ostvario gubitak od 377 milijuna kuna, samo prošle godine bio je u minusu 44 milijuna kuna, a dužan je više od 100 milijuna kuna.
- Narodne novine ne mogu amortizirati te gubitke. Vjesnik je karcinom koji je veæ pojeo Hrvatsku tiskaru, a Vlada vruæi krumpir sada prebacuje na Narodne novine. To æe dovesti u pitanje radna mjesta u Narodnim novinama jer se za dvije-tri godine one neæe moæi tehnološki razvijati, istaknuo je Kolariæ.

Lj. B. M.

Glavni urednik londonskog lista Financial Times, Dan Bogler, nedavno je u jednom intervjuu za Editorsweblog, govoreæi o buduænosti novinarstva, izjavio da je istraživaèko novinarstvo stvar prošlosti.
- Vani postoji tolika kolièina informacija da je kompanijama sve teže kriti ih. Ideja da novinari moraju raditi dugotrajna, produbljena, tajna istraživanja koja æe biti objavljena nekoliko mjeseci kasnije - ne vjerujem da to više funkcionira. Novinari još uvijek imaju izvore i još uvijek otkrivaju važne prièe, ali æe se to dogaðati u sve kraæim vremenskim rokovima. Iskreno, novine i medijske organizacije su pod velikim pritiskom. Teško nam je poslati novinara, ili grupu njih, istraživati nešto tri mjeseca. Nemamo resursa za to. Mislim da je zlatno doba istraživaèkog novinarstva prošlo, kazao je.
Na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu odbor futurista je tvrdio da æe tiskane novine prestati postojati do 2014., što Bogler smatra donekle pretjeranim.
- Ne sasvim. Za deset godina. Mislim da je 2014. možda prekratak period. Mi još uvijek imamo tiskane novine, zato jer ih ljudi vole èitati u tom obliku. Novine, kao i knjige, èitaju se na mjestima na kojima se ne koristi kompjuter, ali po mojem uvjerenju ono što æe biti tiskano jesu analize, komentari i mišljenja. Aktualne vijesti æe više ili manje biti online ili u drugim formatima, a promišljenije analize æe biti u publikacijama tipa Economista. Možda neæe biti više novina velikih formata. Mogu biti formata tabloida ili èak i magazina, smatra Bogler.
Veli da je danas normalan kontinuitet novinarstva da tradicionalne kompanije idu online. »Ono što je novo jest blogosfera, citizen journalism i ideja da svatko - ljudi koji su kvalificirani novinari ili eksperti za užu oblast ili zainteresirani graðani - može imati blog ili napraviti web site i distribuirati ga«, dodaje. Meðutim, Bogler u tome ne vidi pretjeranu konkurenciju novinama jer ljudi se upravo zbog prevelike kolièine informacija koje svatko može plasirati, na kraju okreæu nekolicini izvora da bi saznali što se zapravo dogaða, i u tome vidi buduænost profesionalnih novina.
Da tiskovni mediji opstaju unatoè internetu svjedoèi i posljednje istraživanje MEDIAPulsa. Njihovi podaci govore da je u Hrvatskoj popularnost èitanih medija je u porastu. Tako novine svaki dan èita 2.330.000 èitatelja, odnosno 63 posto graðana Hrvatske, dok 59 posto, odnosno 2.150.000 èitatelja, redovito èita magazine.
Podatak koji svakako najviše privlaèi pažnju jest taj da dnevne novine svakodnevno èita 72 posto Hrvata izmeðu 15 i 19 godina, pri èemu ta brojka, za tu dobnu skupinu, predstavlja jednu od najviših stopa èitanosti u Europi.

Priredila Maša JERIN

Dopustiti ili ne dopustiti stvaranje kanala na hrvatskom jeziku u okviru javnoga radiotelevizijskog sistema u Bosni i Hercegovini - pitanje je koje nije od juèer, ali se posljednjih dana ponovo nametnulo kao jedna od najvažnijih tema u politièkim forumima i u javnim raspravama. Aktualizirali su ga predstavnici hrvatskih stranaka u parlamentima države i Federacije BiH, alarmirani skorim rokovima za donošenje novih zakona kojima bi status i karakter javnih emitera napokon imao biti reguliran u kontekstu reformi što se traže na putu u Evropu.

Proces sreðivanja sistema javnih radiotelevizijskih emitera u Bosni i Hercegovini poslije rata vodila je meðunarodna zajednica. Izredalo se od 1995. godine na tom poslu ovdje mnogo kojekakvih organizacija i "struènjaka" koji su ulupali silne novce u razlièite "projekte", redom propale i zaboravljene. Jedina dobra stvar koja je preostala iza golemoga angažmana meðunarodnih upravljaèa jest Regulatorna agencija za komunikacije, ustrojena kao neovisni regulator u oblasti elektronskih medija, koja je ustanovila èvrste profesionalne kriterije i uspjela se profilirati u visokostruènu ustanovu. (Ona je sada na udaru Milorada Dodika, èija politika dosljedno ne može podnijeti ama baš nikakvu strukturu èije bi se ingerencije protezale na cijelu Bosnu i Hercegovinu, a na koju on ne bi imao moguænost utjecaja.)

Umjetno disanje BHRT

Javni radiotelevizijski sistem "ponavlja" dejtonsku politièku shemu Bosne i Hercegovine: postoje dvije entitetske radiotelevizije - Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTFBiH), a uz njih je prije nekoliko godina ustanovljena i treæa - Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT). Prve dvije su nasljednice - RTRS ratne "Karadžiæeve" televizije s Pala, a RTFBiH predratne Televizije Sarajevo (od 1990. godine Radio-televizije Bosne i Hercegovine). Treæu, BHRT, osnovala je meðunarodna zajednica kako bi se osiguralo postojanje javnoga emitera na razini države. Formalno, sva tri emitera dio su jedinstvenoga sistema javnoga emitiranja, a pravno bi ih trebao objedinjavati krovni naslov - Korporacija javnih RTV servisa BiH. Sve je to, meðutim, mnogo više na papiru, stvarnost je sasvim drukèija.

Bez obzira na formalnoustavnu èinjenicu da su i u Republici Srpskoj zagarantirana sva prava triju konstitutivnih naroda, u programskom, kadrovskom i jeziènom pogledu RTRS je po svemu ekskluzivno srpska televizija. Nema na toj televiziji nikakvih pukotina ni dilema izmeðu shvaæanja novinarskoga profesionalizma, njegovanja etnokulturne jednobojnosti, i potpune odanosti Dodiku, njegovoj politici i njegovoj vladi. Federalna televizija trebala bi biti javni emiter koji odražava konstituciju Federacije BiH kao jedinice nastale na temelju dvonacionalnoga, bošnjaèko-hrvatskoga dogovora (1994), ali i èinjenicu da su u Federaciji u meðuvremenu, ustavnim korekcijama, i Srbi postali politièki ravnopravni.

Za ovo posljednje nitko mnogo ne mari, a koliko su RTFBiH-om zadovoljni Bošnjaci i Hrvati, najbolje govori podatak da ovoj stanici prvi spoèitavaju da je previše "kroatizirana" (što je ne tako davno u iskazu jednoga amblematskog bošnjaèkog pisca preraslo u hajkaèku poviku na "ustaški jezik" na RTFBiH), dok drugi kategorièno tvrde da je - bošnjaèka televizija.

BHRT je pak od poèetka na "umjetnom disanju", projekt zaglibljen u kronièni nedostatak politièke volje i novaca, a da bi mogao biti stabilan i razvojan. Bošnjaèki politièari ga formalno podržavaju kao "državni", hrvatski u njemu ne vide ništa od ostvarenja svojih ideja o ravnopravnoj nacionalnoj zastupljenosti i predstavljenosti u programskom i u kadrovskom smislu, a Dodik veæ nekoliko mjeseci otvoreno ratuje protiv BHRT-a, brutalno zagovarajuæi njegovo ukidanje.

Osim javnih stanica, televizijski i radijski program u bosanskohercegovaèkom prostoru emitira mnogo privatnih i alternativnih, koje su uspjele zadovoljiti kriterije (programske, kapacitetne, financijske) što ih traži Regulatorna agencija za komunikacije. Neke od njih su stekle publiku i veoma se dobro tržišno etablirale, a u programskom smislu su nedvosmisleno orijentirane na odreðenu etnièku skupinu. Takva je, recimo, bijeljinska stanica BN kao srpska, a sarajevski Hayat kao bošnjaèka, èemu sve jasnije teži i Televizija kantona Sarajevo.

Dok je još bila monopolno hadezeovska i u rukama vojno-magazinerskih primitivaca izniknulih iz Boban-Šuškovoga kadroviranja, hrvatska politika koncentrirana u Hercegovini nešto je petljala oko "hrvatske televizije". (Vidi: obilati kriminalno-pljaèkaški dossier "Erotel" iz onoga vremena.) No, kao i svi njezini tadašnji poslovi, i to je završilo propašæu projekta i bogaæenjem pojedinaca, a novcima koji su bili u igri nikada se neæe uniæi u trag. U Mostaru i sada postoji firma Hercegovaèka radio-televizija Mostar (sljednica bivše Hrvatske televizije nakon što su zabranjeni nacionalni atributi u nazivima stanica), koju bi trebale financirati tri županije s hrvatskom veæinom. No, niti ju financiraju, niti je ona išta više od mrtvoga slova na papiru.

Kanal za podjele

To je u najgrubljim crtama slika stanja u kakvome sada ponovo na dnevni red dolazi pitanje s poèetka ovoga teksta: hrvatski kanal - da ili ne. Uz jednu veliku promjenu u raspoloženju javnosti, koju nije nevažno registrirati. Sada je, naime, javnost mnogo više nego ranije senzibilizirana na "hrvatsko pitanje" kao na "pitanje pravednosti same" (kako to formulira profesor Ugo Vlaisavljeviæ), te èak ni ljuti protivnici osnivanja hrvatskoga kanala ne operiraju više javno s demonizirajuæim i apriornim ideološkim diskvalifikacijama, nego svoju argumentaciju nastoje smještati više u tehnièko-organizacijsko i financijsko podruèje.

Još je jedna zanimljiva razlika u usporedbi sa starim, svježe poslijeratnim debatama o televiziji. Sada se, naime, u nju aktivno ukljuèuju srpski politièki predstavnici, i to svi odreda podržavajuæi hrvatski zahtjev. Nekada ih to nije zanimalo uopæe, a sigurno je da ih ni sada ne zanima iz nekakve iznenadne kroatofilije i principijelno, nego tek kao elemenat za koji misle da im može dobro doæi u borbi za smanjivanje državnih i poveæavanje vlastitih nacionalno-entitetskih ingerencija.

Prigovori i neslaganja s uvoðenjem hrvatskoga kanala dolaze mahom sa strane bošnjaèkih politièara i graðanski orijentirane javnosti (a ta dva "glasa" je katkad nemoguæe razdvojiti), od faktora iz meðunarodne zajednice, no, i od pojedinih predstavnika hrvatske politièke javnosti. I dalje je visoko na listi negativnih argumenata onaj o "podjeli": uvoðenje hrvatskoga kanala, kažu, vodio bi etnièkoj podjeli radiotelevizijskoga sistema, a u krajnjoj liniji podjeli zemlje. Ovaj prigovor imao bi puni legitimitet kada bi postojala ozbiljna moguænost da se poništi veæ postojeæa goreopisana etnièka podijeljenost radiotelevizijskoga sistema i njegovih sadržaja, i da se uz opæi konsenzus, politièki i struèni, krene u izgradnju jedinstvenoga sistema s izbalansiranom programskom i kadrovskom zastupljenošæu, izmeðu ostaloga i po etnièkom kriteriju, što bi doista bilo najbolje rješenje. Ovako, taj prigovor se ne može kvalificirati drukèije nego kao cinièno-licemjeran, ili u najboljem sluèaju kao naivan i neznalaèki.

Oni koji osporavaju ideju o "hrvatskom kanalu" èesto istièu i to da bi takav zahvat jako zakomplicirao stanje u javnom radio-televizijskom sistemu i donio velike financijske teškoæe. Stanje kompliciranije od sadašnjega teško je moguæe i zamisliti, a financijske dubioze su takve da se govori o moguænosti likvidacije BHRT-a zbog ogromnih gubitaka.

Politièki je vrlo zanimljiv, da ne kažem bizaran, prigovor Hrvatima da, tražeæi "svoj kanal" s pozivom na evropske povelje o pravima narodnosnih skupina i jezika, zapravo zahtijevaju nešto što pripada nacionalnim manjinama, a "oni su u Bosni i Hercegovini konstitutivan narod"! Pa, da, spremno odgovaraju hrvatski politièari, zar ne vidite kako to znaèi da kao konstituitavan narod ne možemo ostvariti èak ni prava nacionalnih manjina!

Jedno od najèešæih protivljenja osnivanju hrvatskoga kanala temelji se na starome tumaèenju, još iz vremena HDZ-ova jednopartijskoga politièkog sistema meðu Hrvatima i šagoljizma kao dominantnog novinarskog "pravca", da bi to bila politièki dirigirana propagandna stanica u službi jedne stranke odnosno njezine vrhuške. Vrlo uvjerljiv tada, ovaj argument je danas prilièno dvojben. Vrijeme monopartizma je definitivno prošlo, èak se i sam HDZ "razmnožio", postoje i druge stranke, vlast nije u rukama samo jedne, a odnosi izmeðu njih su sve prije nego idilièni, pa je sigurno da neka hipotetièna "hrvatska televizija" ne bi mogla biti pod vlašæu i diktatom jedne partije.

Kada hrvatski politièki predstavnici svoj zahtjev za uvoðenje zasebnoga kanala na hrvatskom jeziku u sklopu javnog radio-televizijskog sistema (svejedno, kažu, da li u okviru Federalne radio-televizije ili BHRT-a) obrazlažu argumentom da je RTRS srpska televizija a postojeæe RTFBiH i BHRT praktièno bošnjaèke, dok "Hrvati nemaju ništa", oni su u pravu samo djelomièno, u prvom dijelu te tvrdnje.

Drugi dio, koji se odnosi na RTFBiH i BHRT kao bošnjaèke televizije, politikantski je i namjerno ishitren, izmeðu ostaloga i zato da bi se prikrila vrlo aktivna i velika krivica samih tih hrvatskih politièara što se nisu potrudili da oba emitera budu mnogo više hrvatski nego što jesu, a što njihov okvir i konstitucija itekako omoguæuju, zapravo zahtijevaju. Mnogo su, meðutim, uvjerljiviji i ozbiljniji oni meðu njima koji se ne upuštaju u takve svaðalaèke i teško obranjive "argumente", nego se pozivaju na legitimna prava koja proistjeèu iz politièke konstitucije Bosne i Hercegovine i iz brojnih relevantnih dokumenata Evropske unije i Ujedinjenih naroda.

Hrvatski paradoks

No, takvih je sasvim malo, a mnogo je primitivnih bukaèa tipa Ivo Miro Joviæ (zastupnik HDZ-a BiH u državnom parlamentu) kakvi bi vjerojatno odluèivali o programskim i kadrovskim pitanjima ako ikada doðe do formiranja "hrvatskoga kanala", pa se meðu skeptièki nastrojenim Hrvatima ovih dana, kao sažeta ocjena cijele situacije, može èuti aforistièki sroèena dosjetka: "Imaju Hrvati pravo na televizijski kanal, ali teško njima ako to pravo ostvare!" Taj paradoks istovremeno je odlièna ilustracija nemoguæega politièkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, ukliještenih izmeðu daleko nadmoænije pozicije Srba i Bošnjaka s jedne strane, i inkompetencije, korumpiranosti i bezidejnosti vlastitih politièara s druge strane.

Media Release

29 May 2008

IFJ Urges Public Government Response to Rumors of Media Crackdown Plan in Uganda

The International

"We call on the government to respond clearly and publicly to these allegations," said Gabriel Baglo, the Director of the IFJ Africa Office. "The government must ensure journalists and media can work in total freedom and independence in the country."

Local newspapers including The Daily Monitor, Red Pepper and The Independent reported this month that a cabinet sub-committee was set up on May 22 to investigate radio stations and newspapers that give "negative publicity to the Government."

Sources say the committee would harden the existing media laws and increase government control over the media.

In reaction to the reports, the Information Minister Kirunda Kivejinja during a press conference said that "the Constitution clearly stipulates how the Executive, the Legislature and the Judiciary operate but the roles of media, which is the fourth estate, were not defined," New Vision newspaper said.

"There is a need to clarify the statutes regarding media regulation in the country and journalists' working conditions," said Gabriel Baglo. "But if this committee really wants to face these issues it has to work closely with journalists and media associations, not cloak its plans in secrecy."

This debate occurs while at least ten journalists have cases pending in court. In the most recent case, three journalists working for The Independent have been charged with sedition and publication of false news. The High Court issued a stay in the case this month.

Five others from The Daily Monitor are being tried by the Inspector General of the Government on defamation charges. Two editors from the Weekly Observer are facing charges of promoting sectarianism.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 120 countries