Info > Newsletter

HND Newsletter 65 / lipanj 2019

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 65
Lipanj 2019.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-A OPET BEZ KVORUMA
- HRVATSKI SABOR NIJE IZABRAO ČETIRI ČLANA PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-A
- PIČULJAN: NEKI JOŠ UVIJEK ODUGOVLAČE I IZBJEGAVAJU DAVANJE INFORMACIJA
- UVJETNA KAZNA IVANU ĐAKIĆU - 11 MJESECI, ROK KUŠNJE TRI GODINE
- UČINITI AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE DOSTUPNIM OSOBAMA S OŠTEĆENJEM VIDA ILI SLUHA
- HND OŠTRO PROTIV IMENOVANJA KATJE KUŠEC ČLANICOM VIJEĆA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
- IFJ I EFJ: OPTUŽNICA PROTIV OSNIVAČ WIKILEAKSA JULIAN ASSANGE UGROŽAVA SLOBODU MEDIJA
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-A OPET BEZ KVORUMA

"Već treći puta nema kvoruma, čini me se to dosta neprofesionalnim sa strane Vijeća koje je korektiv našeg rada. Po meni ne bi trebalo sazivati sjednice bez osiguranog kvoruma jer time programsko vodstvo HRT-a i članovi Vijeća samo gube svoje vrijeme", rekao je Kovačević apelirajući da se ne sazivaju sjednice bez nekakve potvrde hoće li uopće biti kvoruma.

Dopredsjednik Vijeća Nikola Baketa kazao je kako sazivajući sjednicu koja se već treći put nije održala nije mogao znati tko će se odazvati, naglašavajući da je u posljednjih šest mjeseci bilo predloženo više od sedamdeset termina za održavanje sjednice na koje se neki od njegovih kolega nisu odazivali.

"Tek kada smo se ovako počeli sastajati, javnost i oni koji su odgovorni za izbor novih članova primjetili su da se Vijeće ne sastaje. Ako ćemo sjediti, šutjeti i ne sastajati se punih šest mjeseci, onda ćemo svi biti jednako neodgovorni prema onima koji su nas izabrali", rekao je Baketa, na sjednici kojoj su, osim njega, odazvali samo Dean Šoša, Maja Sever i Vlaho Bogišić.

Predstavnica zaposlenika HRT-a u Programskom vijeću Maja Sever kojoj mandat istječe krajem sljedećeg tjedna kazala je kako se točno zna tko ne dolazi na sjednice pritom istaknuvši kako su to Robert Markt, Ivica (Ivo) Lučić i Zorislav Lukić. Osvrnula se i na neizbor četiri nova člana Programskog vijeća što je u Hrvatskom Saboru trebalo biti učinjeno prošlog tjedna, tako da još i sada Programsko vijeće djeluje u "krnjem" sastavu – ima samo sedam od jedanaestero članova.

"Država izmisli institucije koje bi trebale biti privid nekakve demokracije. Pa kad te institucije provode, hajdemo reći, demokraciju – nađe se načina da ih se opstruira" rekla je Sever.

Član Programskog vijeća Vlaho Bogišić ponovio je kako se ovo tijelo već šest mjeseci ne može sastati ocijenivši kako je to problem kojim bi se trebale pozabaviti i nadležne institucije. "Osim toga, članovi Vijeća za svoj posao primaju i ozbiljan novac – za šest mjeseci 12.000 kuna neto svatko od nas", rekao je Bogišić.

Ovo je prva sjednica Programskog vijeća HRT-a koja se trebala održati ove godine, a nakon isteka mandata Nede Ritz, Ivice Maštruka, Saše Miloševića i dotadašnjeg predsjednika Zdravka Kedže. Na posljednoj sjednici održanoj lani u prosincu Programsko vijeće nije dalo pozitivno mišljenje na Program rada HRT-a za 2019. te je od rukovodstva javne radiotelevizije zatražilo i ponovno slanje ispravnog i dopunjenog izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza ugovora Hrvatske radiotelevizije s Vladom za prvo polugodište prošle godine.

Za zaključak kojim se daje pozitivno mišljenje o Programu rada HRT-a za 2019. tada su glasovali predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo i članovi Robert Markt i Zorislav Lukić, a protiv je bilo šestero članova Programskog vijeća.

Na predloženom dnevnom redu u utorak neodržane sjednice bilo je i godišnje izvješće Povjerenika za korisnike usluga HRT-a o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a za prošlu godinu. Najavljeno je i pokretanje postupka za izbor Povjerenika za korisnike usluga HRT-a, funkciju koju već punih osam godina obavlja Zvonko Šeb i kojem je istekao mandat bez mogućnosti produljenja, tako da je javna radiotelevizija ostala bez povjerenika za korisnike usluga.

Programsko vijeće HRT-a je tijelo koje zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa i unapređenjem radijskog i audiovizualnog programa, te drugih audio i audiovizualnih te multimedijskih usluga. Vijeće ima jedanaest članova, Hrvatski sabor bira i razrješava devet članova, a dva člana Vijeća HRT-a biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa.

Vijeće HRT-a sastaje se u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom s Vladom.

 
 

//
 

HRVATSKI SABOR NIJE IZABRAO ČETIRI ČLANA PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-A

Uoči glasovanja o tome Sunčana Glavak (HDZ) zatražila je stanku kako bi se njezin Klub HDZ-a konzultirao prije nego pristupe glasovanju, no nakon stanke saborska sjednica je nastavljena slobodnim iznošenjem stajališta klubova bez objašnjenja zašto nije provedeno glasovanje o članovima Programskog vijeća HRT-a.

Zastupnici su četiri člana Vijeća trebali izabrati pojedinačnim glasovanjem s liste od 12 kandidata koju je podnio saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, a od kojih su svi ispunili uvjete iz javnog poziva.Kandidati su Josip Čerina, Franko Dota, Lidija Gašparović, Tvrtko Jakovina, Zdravko Kedžo, Petar Lovrić, Želimir Mesarić, Aleksandar Milošević, Ivica Miškulin, Krešimir Planinić , Tomislav Radić i Antun Vujić.

Programsko vijeće HRT-a ima ukupno 11 članova, Hrvatski sabor bira i razrješuje devet članova imenovanih na mandat od četiri godine, a dva člana biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa javne radiotelevizije.

 
 

//
 

PIČULJAN: NEKI JOŠ UVIJEK ODUGOVLAČE I IZBJEGAVAJU DAVANJE INFORMACIJA

Tijela javne vlasti općenito postaju odgovornija prema svojim obvezama, no istovremeno neka od njih otežavaju provedbu zakona, i to najčešće odugovlačenjem ili izbjegavanjem davanja informacije. S druge strane, građani postaju sve svjesniji svojih prava na pristup informacijama, rekao je Pičuljan.

Uočeno je da pojedini korisnici podnose iznimno velik broj žalbi (primjerice tijekom 2018. jedan je korisnik uputio 21 posto svih zaprimljenih žalbi i 52 posto svih tužbi) čime onemogućuju tijela javne vlasti u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

S druge strane, brojnim žalbama i tužbama dovode povjerenika u situaciju da ne uspijeva riješiti sve žalbe, osobito ne u zakonskim rokovima, kaže Pičuljan. Analizirajući zakonitost odlučivanja tijela javne vlasti, utvrđeno je da su žalbe građana u velikoj mjeri osnovane - preko 50 posto odbijajućih rješenja tijela javne vlasti je nezakonito. Ipak, ističe Pičuljan, to je smanjenje u odnosu na 2017., kada je poništeno 68,4 posto rješenja.

Od oko 6000 državnih i javnih tijela najviše zahtjeva za pristup informacijama upućeno je Hrvatskim vodama, ministarstvima graditeljstva i unutarnjih poslova i Gradu Zagrebu, dok njih 2560 nije zaprimilo ni jedan zahtjev. Riješeno je 95 posto zahtjeva, izvijestio je, a 68 posto žalbi odnosi se na šutnju tijela državne uprave. U odnosu na godinu ranije zabilježen je porast upravnih sporova za čak 72 posto. To što u 90 posto slučajeva Upravni sud potvrđuje odluku povjerenika Pičuljan smatra potvrdom dobrog rada.

Sunčana Glavak (HDZ) najavila je potporu izvješću te upozorila je kako neke jedinice lokalne samouprave ustrajno odbijaju dati tražene infomacije te da je vidljiv pad broja žalbi, no zabrinjava velik broj nezakonitih rješenja. Peđa Grbin (SDP) podržao je rad povjerenika za informiranje i upozorio da nadležni saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav nije raspravio izvješće, iako je pravo na informiranje ustavno pravo te je zatražio da se rasprava odgodi, no to nije prihvaćeno.

 
 

//
 

"PRETPLATNIK": PREOBRAZBA HRT-A IZ DRŽAVNOG MEDIJA U JAVNI SERVIS JE JOŠ DALEKO OD REALIZACIJE

Štoviše, ne ostvaruje se temeljna odredba Zakona o HRT-u po kojoj je HRT "u obavljanju svoje djelatnosti neovisan o bilo kakvom političkom utjecaju i pritiscima promicatelja komercijalnih interesa", ističu u udruzi Pretplatnik te dodaju kako se nastavlja programsko i poslovno stagniranje HRT-a.

Naglašavaju i kako je zbog toga urgentna potreba donošenja novog Zakona o HRT-u, koji će po svim svojim odredbama dosljedno zajamčiti poštivanje načela neovisnosti HRT-a kao javnog medija, a što važeći Zakon, kako ocjenjuju, očito ne jamči.

U Pretplatniku ističu i kako je potpuno neprihvatljiva praksa, uspostavljena donošenjem važećeg Zakona o HRT-u, po kojoj Hrvatski sabor o programu i poslovanju javnog medijskog servisa raspravlja u sklopu tri razdvojene točke i to po odvojenim izvješćima tri tijela HRT-a - Glavnog ravnatelja, Programskog vijeća i Nadzornog odbora i to u pravilu dvije ili čak tri godine nakon isteka poslovne godine na koju se ta izvješća odnose.

"Ta su izvješća nedostupna hrvatskoj javnosti sve dok zakašnjelo ne uđu u saborsku proceduru, što također nije prihvatljivo", ističu te dodaju kako se na dnevnom redu aktualne sjednice Sabora sada nalaze izvješće o poslovanju HRT za 2016. i 2017. koje podnosi glavni ravnatelj HRT-a te izvješće o radu Programskog vijeća i Nadzornog odbora (NO) u 2017.

Upravo za to izvješće NO u Pretplatniku ističu kako ga podnosi sam HRT što je "sukob interesa, jer nadzirani ne može sam sebe nadzirati".

"Udruga Pretplatnik smatra da se treba prekinuti s praksom odvojena tri izvješća te da novim Zakonom o HRT-u treba utvrditi da sva tri tijela HRT-a Hrvatskom saboru jednom godišnje dostavljaju jedno, objedinjeno, izvješće poput velike većine ostalih članica Europske radiodifuzne unije (EBU)", ističu u Pretplatniku.

"HRT bi, stoga, na svojoj web stranici morao puno urednije, preglednije i sustavnije objaviti sva izvješća o radu i poslovanju najmanje za deset proteklih godina. Svi podaci, uključujući i one o tekućem poslovanju HRT-a, kao i o donositeljima tih odluka, po novom bi Zakonu morali postati posve dostupni javnosti. Kao krajnji rok za izradu objedinjenog izvješća i njegovu dostavu Hrvatskom saboru predlaže se postojeći zakonski rok za revidiranje godišnjih financijskih izvještaja - odnosno 30. lipnja tekuće godine za proteklu godinu", ističu u Pretplatniku.

"Udruga Pretplatnik zbog svega navedenog poziva nositelje izvršne i zakonodavne vlasti da predano i ustrajno rade na jačanja programske i poslovne neovisnosti HRT-a i njegovom nužnom transformiranju u javni medijski servis, čemu bi morale doprinijeti najavljene izmjene i dopune Zakona o HRT-u", zaključuje se u priopćenju Pretplatnika.

Udruga Pretplatnik kojoj je cilj pratiti odluke i rad uprave HRT-a osnovana je krajem 2015. Predsjednica udruge je Nada Zgrabljić-Rotar, bivša predsjednica Programskog vijeća HRT-a i profesorica na studijima novinarstva i medija, potpredsjednici su Renato Matić i bivši ravnatelj Hine Mirko Bolfek, a tajnik je bivši član Nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković.

 
 

//
 

UVJETNA KAZNA IVANU ĐAKIĆU - 11 MJESECI, ROK KUŠNJE TRI GODINE

Đakić je nepravomoćno proglašen krivim po obje točke optužnice. Na sedam mjeseci je osuđen zbog prijetnji novinaru Ivanu Žadi, a na osam zbog širenja netrpeljivosti prema osobama srpske nacionalnosti. Kazna je objedinjena u jedinstvenu kaznu uvjetnu kaznu od 11 mjeseci uz rok kušenje od tri godine.

Sudac Ilija Samaržija je u obrazloženju presude rekao kako je Ivan Đakić dobio uvjetnu kaznu jer dosad nije osuđivan te da je poslovan čovjek koji ima vlastitu tvrtku. Ivan Đakić je 7. siječnja ove godine na svom facebook profilu objavio fotografiju ustaše s odrubljenom ljudskom glavom i porukom: "Svim prijateljima srbićima sretan Božić".

Sudac Samardžija je obrazložio da se kazneno djelo poticanje na nasilje i mržnju počinjeno i kroz oblik neizravne namjere. "Čin Ivana Đakića može ohrabrivati na nasilje i mržnju prema osobama srpske nacionalne pripadnosti. Takva objava je imala javni odjek jer se kod dijela građana javila zabrinutost zbog čega je narušen javni red i mir koji bi trebao predstavljati zajedničku pravnu sigurnost i života građana", rekao je Samardžija.

Đakić je u jednom virovitičkom kafiću prijetio novinaru Žadi da će ga zatući, "ali da ne mora on prljati ruke". Sud drži da su izjave svjedokinje Ive Anzulović vjerodostojne, a povjerovao je i novinaru Ivanu Žadi da je nakon prijetnje imao osjećaj straha i nelagode da bi mu Ivan Đakić ili neke druge osobe mogle nauditi.

"Bez ikakvog trijumfalizma želim istaknuti subjektivan dojam da je Općinski sud u Virovitici potvrdio da je Hrvatska u Europskoj uniji i da ovdje vrijede načela pravne države, demokracije i vladavine prava", izjavio je Žadin odvjetnik Boris Kozjak.

Osuđeni Đakić, postane li presuda pravomoćna, u roku od šest mjeseci u korist udruge SOS dječje selo Hrvatska mora uplatiti 20.000 kuna, a oduzet će mu i mobitel iPhone kojim je počinjeno kazneno djelo. Mora platiti i 300 kuna sudskih troškova i 2000 kuna paušalne naknade te troškove određene prema dužini trajanja kaznenog postupka i troškove zastupanja Žadinog opunomoćenika.

 
 

//
 

UČINITI AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE DOSTUPNIM OSOBAMA S OŠTEĆENJEM VIDA ILI SLUHA

Kako su priopćili iz VEM-a svi pružatelji audiovizualnih medijskih usluga u Republici Hrvatskoj dužni su, prema članku 4. Zakona o elektroničkim medijima, objavljivati program na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili u prijevodu na hrvatski jezik. Mnogi inozemni filmovi, serije, dokumentarni i drugi audiovizualni programi na televiziji zahtjevaju prijevode u obliku titlova. Gledatelji koji koriste audiovizualne medijske usluge televizijskih nakladnika nisu homogena grupa.

Mnogi ljudi koji koriste titlove imaju oštećenja vida ili sluha, od onih s relativno blagim gubitkom vida i(li) sluha do onih koji su u potpunosti gluhi i(li) slijepi. Za te gledatelje televizijski titlovi te vizualni i auditivni opisi uz znakovni jezik su od velike važnosti jer im pomažu da iskoriste svoje mogućnosti u korist zajednice, svoje obitelji i njih samih. Oni koji koriste posebno prilagođene programe pripadaju skupinama u rasponu od vrlo mladih do starijih ljudi. Značajan udio takvih gledatelja su stariji korisnici jer učestalost gubitka vida i sluha raste s dobi.

Kontrast između teksta i pozadine važan je jer utječe na sposobnost gledatelja da percipiraju informacije, odnosno da mnoge auditivne informacije primaju na vizualan način. Da bi tekst bio čitljiv, on mora imati dovoljan kontrast s podlogom. Svi gledatelji trebaju moći čitati i razumjeti titlove, sinkronizirane sa zvukom u što većoj mjeri, a cijela scena na ekranu trebala bi biti pregledna, uključujući sve aktivnosti, interakcije i objekte koji se pojavljuju.

Vijeće za elektroničke medije ovim pozivom želi potaknuti i ohrabriti nakladnike da redovito prate kvalitetu svoje televizijske usluge. Fokus grupe, povratne informacije od pojedinih gledatelja i sl. mogu biti korisni pokazatelji te kvalitete. Vijeće će i nadalje donositi preporuke vezane uz provedbu Zakona o elektroničkim medijima u dijelovima koji se odnose na osiguranje pristupa audiovizualnim medijskim uslugama svim građanima, poticati samoregulaciju i koregulaciju nakladnika te razmatrati pritužbe građana na postupanje pružatelja medijskih usluga uz poduzimanje odgovarajućih mjera sukladno Zakonu, stoji u priopćenju AEM-a.

 
 

//
 

PROŠIREN KRUG PARTNERA PORTALA MEDIJSKAPISMENOST.HR

Sadržaju i aktivnostima portala od početka pridnose brojni suradnici i partnerikoji su, uz Agenciju za elektroničke medije i UNICEF, sudjelovali u njegovu osnivanju: Akademija dramske umjetnosti i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski audiovizualni centar i Hrvatski filmski savez. Sada im se pridružuju i Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, Odsjek za komunikologiju Hrvatskih studija, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište VERN’ i Visoka škola Edward Bernays.

Portal medijskapismenost.hr središnje je mjesto za informiranje odgojitelja, učitelja, nastavnika i roditelja, ali i šire javnosti o medijskoj pismenosti. Od edukativnih materijala namijenjenih obrazovnim djelatnicima za održavanje satova medijske pismenosti ili brošura za roditelje, korisnih savjeta kada je riječ o djeci i medijima, ali i aplikacijama za pametne telefone i videoigrama do predstavljanja primjera dobre prakse iz hrvatskih vrtića, škola i udruga, portal je postao riznica kvalitetnih i provjerenih informacija o medijskom obrazovanju, medijima i njihovom utjecaju, kao i novim trendovima i izazovima života u moderno doba te najvažniji izvor informacija o projektu Dani medijske pismenosti u kojemu je ove godine sudjelovalo više od 13 tisuća djece i mladih.

„Samo suradnjom širokog kruga društvenih dionika mogu se ostvariti konkretni i dugoročni rezultati u projektima medijske pismenosti. Zato smo iznimno zadovoljni što nam se u radu na portalu medijskapismenost.hr pridružuje sedam novih partnera. Ovo okupljanje i partnerska suradnja na portalu svojevrstan je početak stvaranja mreže medijske pismenosti u Hrvatskoj, kojoj će se, vjerujem, u sljedećim godinama pridružiti i brojni drugi dionici. Sve to pomoći će u osnaživanju građana za život i aktivnu ulogu u društvu i demokratskim procesima“, kazao je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović prilikom potpisivanja sporazuma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Medijska pismenost jedna od ključnih kompetencija u 21. stoljeću te je stoga od iznimne važnosti osvijestiti društvo o važnosti medijske pismenosti i potrebi ulaganja dodatnog truda u podršku djeci i mladima, ali i odraslima, u stjecanju vještine kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja kojima smo svakodnevno izloženi.

Portal medijskapismenost.hr pokrenut je u lipnju 2016. godine i do sada je na njemu objavljeno 785 članka, a njegovu važnost prepoznala je i Europska komisija, koja ga je u studiji pod nazivom „Mapiranje praksi i aktivnosti medijske pismenosti u EU-28“, uvrstila među pet najznačajnijih projekata medijske pismenosti u Hrvatskoj te među 145 u Europi.

 
 

//
 

MEDIJI MORAJU BITI SLOBODNI I SOLIDARNI

- Želimo ohrabriti dolazak novog medijskog okruženja i razvoj solidarnosti među medijima. U državama ovog dijela Europe, vidimo građansku mobilizaciju u svrhu pružanja podrške medijima, pa bismo željeli da se mediji solidariziraju i razmjenjuju najbolje prakse u tom smislu. Raznolikost, sigurnost i solidarnost u razvoju medija u regiji su tri osnovne ideje koje želimo istaknuti na ovoj konferenciji iz kojih će proisteći preporuke koje će biti upućene vlastima, rekao je Desir.

Veleposlanik Bruce Berton, šef Misije OESS-a u BiH je kazao kako su poznata pitanja koja se dotiču slobode medija u BiH - (ne)sigurnost novinara, nejasno vlasništvo medija, politički uticaji na medije:- Misija OESS-a ponosna je na svoje napore u zajedničkoj organizaciji konferencije sa predstavnikom OESS-a za slobodu medija. Trebamo iskoristiti sve mogućnosti koje nam se pružaju da bismo došli do slobodnih medija, rekao je Berton.

A o slobodi medija govorili su i oni kojih se uz građane to najviše i tiče. Direktorica i glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović je rekla kako je veoma važno da vlasništvo nad medijima bude potpuno transparentno:

Na konferenciji sudjeluje i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko koji je razgovarao s povjerenikom OESS-a za slobodu medija Harlemom Desirom, istaknuvši kako je povjerenik uvijek bio spreman pomoći i dati podršku kako medijima tako i pojedincima, a i danas ustrajno pomaze ugrozenim novinarima u regiji.

 
 

//
 

POČELO SNIMANJE TREĆE I ZAVRŠNE SEZONE "NOVINA"

Od utorka 28. svibnja do 1. srpnja filmska će ekipa snimati na pedesetak lokacija u Rijeci i okolici, a u prvim snimljenim scenama na rivi u Voloskom nastupio je Dragan Despot u ulozi novoizabranog predsjednika Hrvatske Ludviga Tomaševića, a zajedno s njim Draško Zidar u ulozi suca Vrhovnog suda Zvonimira Mihalića.

Dok je u prvoj sezoni "Novina" naglasak bio na novinarstvu u dnevnom tisku, a je druga sezona ocrtavala zbivanja u visokoj politici, fokus treće sezone "Novina" bit će sudstvo.

U početnim scenama opisuje se zakulisni sukob između Tomaševića i premijera Lozančića u čijem je središtu sudac Mihalić. On je razapet oko konačne presude u slučaju u kojem fond Domovina od države traži naknadu štete veće od 300 milijuna eura. Premijer Lozančić zahtijeva od Mihalića da presudi u korist države. Predsjednik Republike Tomašević, pak, nagovara Mihalića da za veliki iznos novca i njegovu podršku u kandidaturi za predsjednika Vrhovnog suda presudi u korist Fonda Domovina.

"U borbi za vlast i moć ne biraju se sredstva i poseže se za svim i svačime. Od lika koji tumačim možemo očekivati njegove prve predsjedničke poteze. Vidjet ćemo mnoge zanimljive situacije", rekao je Dragan Despot.Ekipu serije i ovog puta predvodi redatelj Dalibor Matanić kojeg na početku snimanja nije omela jaka kiša.

"Gdje je najveće nevrijeme tamo smo i mi. Nama je to za snimanje zapravo odlično jer upravo nam ovakvo vrijeme i tematski odgovara. Snimanje nastavljamo u Rijeci, Opatiji, Kostreni, Kraljevici i na drugim lokacijama", rekao je Matanić dodajući kako je planirano osamdesetak govornih uloga te kako će nastojati snimiti većinu scena u eksterijerima.

Producent serije Nebojša Taraba najavio je kako će treća, ujedno i finalna sezona otvoriti neka poglavlja koja su otvorena u prve dvije, doznat će se sudbine glavnih likova, ali i sudbina samih novina.

Glumačku ekipu predvode Dragan Despot, Branka Katić, Draško Zidar, Zdenko Jelčić, Željko Konigsknecht, Aleksandar Cvjetković, a pridružit će im se i Dražen Mikulić, Zdenko Botić, Livio Badurina, Daria Lorenci i Krešimir Mikić.

Prve dvije sezone ove iznimno uspješne serije prikazane na HRT-u prodane su američkoj i svjetskoj mrežnoj videoteci Netflix čime se postale dostupne u više od 180 zemalja širom svijeta. Taraba dodaje kako je serija izazvala veliko zanimanje u zemljama Južne Amerike i u Skandinavije stoga je za očekivati i kako će tamošnja publika nestrpljivo iščekivati rasplet serije. Prikazivanje treće sezone "Novina" na HTV-u očekuje se iduće godine.

 
 

//
 

DODIJELJENE NAGRADE SLOBODNE DALMACIJE

U području umjetnosti nagradu za životno djelo Emanuel Vidović je dobio Andrija Pivčević, a godišnju nagradu Jure Kaštelan Ivan Glibota​ Crni, dok je za znanost nagrad​a​ za životno djelo Frane Bulić dodijeljena​ fra Hrvatinu Gabrijelu Jurišiću, a godišnja nagrada Kruno Prijatelj Ozrenu Polašeku.

U svom obraćanju glavni urednik Slobodne Dalmacije Jadran Kapor je podsjetio kako ta novina danas ima puno portala i lokalnih listova, da je predstavljaju mnoge konferencije, te je najbrže rastući news portal.

Nagrađeni ​Stipe Božić​, koji je davne 1979. bio proglašen sportašem Dalmacije, a večeras dobio nagradu za životno djelo, izjavio je kako nagradu nije očekivao te da "ne zna što im bi u ovoj eri suvremenog novinarstva". Podsjetio je kako je za Slobodnu Dalmaciju pisao sa najviših vrhova svijeta, s polova, iz pustinja i Tibeta, te da se čini kako je to ipak imalo nekakvog odjeka na publiku i novinare koji su to tada pratili. Svojom prvom nagradom večeras se "okitio" novinar Vladimir Urukalo koji se zbog toga dobro osjeća jer, kako je rekao, uvijek je najljepše kada te tvoji priznaju.

 
 

//
 

ANA RAIĆ KNEŽEVIĆ MEĐU NAJBOLJIMA NA PRVENSTVU NOVINARA U TENISU

U pojedinačnoj muškoj konkurenciji pobijedio je slovenski novinar Bojan Glavič. Drugi je bio Slovak Pavel Kuška, a treći Dario Cavaliere, novinar iz Italije. U parovima su pobijedili Darko Koren, slovenski novinar i Boris Štekr iz Slovačke, Glavič i Cavaliere bili su drugi, dok je treće mjesto osvojio par iz Slovačke Pavol Tolnay i Ludovic Jesenovac.

U ženskoj konkurenciji parova hrvatska novinarka Ana Raić-Knežević i Slovakinja Maria Kovačikova uzele su prvo mjesto, nakon pobjede nad češkom novinarkom Zuzanom Predigerovom i drugom Slovakinjom Ingrid Chalupkovom. Održano je i natjecanje mješovitih parova. Pobijedio je slovački par Štekr-Kovačikova, drugi su bili Slovenci Glavič i Kosi, a treće mjesto osvojili su Evžen i Zuzana Predigerova, novinari iz Češke.

Domaćin ovog turnira što su ga organizirali Sekcija novinara skijaša Hrvatskog novinarskog društva i Skijaški klub novinara Slovenije bio je teniski centar Hannes Zischka koji se nalazi u sklopu hotela Aminess Laguna i Maestral.

– U ovom teniskom centru već nekoliko godina održavamo naš turnir. U neposrednoj blizini dva hotela nalaze se 24 teniska terena. Zadovoljan samo što kolege novinari sve ove godine dolaze na tenisko druženje jer znaju da su dobri organizatori i odlični domaćini.

Ove godine došli su kolege iz Češke, Slovačke, Italije i Slovenije, te njihovi gosti. Kolege iz Skijaškog kluba slovenskih novinara pomogli su nam u organizaciji, a posebno zahvaljujem Podravci, Radenskoj, Studencu, Stelli Artois i Bek Pušnici koji su osigurali okrijepu za sudionike natjecanja, te Headu koji nas je također podržao.

Ovaj turnir je novinarima skijašima, ali i drugima koji se uz svoj rad bave još i tenisom odlična prilika da se druže van zimske sezone. Mnogi se kasnije ovamo vraćaju i kao turisti – rekao je Danijel Popović iz Sekcije novinara skijaša Hrvatskog novinarskog društva.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

HND OŠTRO PROTIV IMENOVANJA KATJE KUŠEC ČLANICOM VIJEĆA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora podržao je 5. lipnja Vladin prijedlog imenovanja K. Kušec u VEM, i to sa sedam glasova za i jednim suzdržanim, a u srijedu, 12. lipnja, o njezinu će se imenovanju raspravljati na plenarnoj sjednici Sabora.

Izbor Katje Kušec vrlo ja jasna poruka i novinarima i novinarstvu. HND ponajprije problematičnom smatra ulogu Katje Kušec u HNIP-u, udruzi koju je osnovala, među ostalim, s Velimirom Bujancem i Markom Juričem, autorima emisija koje su zbog govora mržnje nakladnicima televizija na kojima su emitirane priskrbile privremeno oduzimanje koncesija, najoštriju mjeru istog tog vijeća za čiju je članicu Kušec sada predložena.

Problematična je i činjenica da Katja Kušec, kao predsjednica HNIP-a, godinama ne smatra potrebnim reagirati na probleme s kojima se suočavaju hrvatski novinari, od brojnih pritisaka, prijetnji i napada do sudskih progona novinara i medija, u čemu posebno prednjači HRT, javni medij na kojem je ista ta Katja Kušec istaknuta urednica. Umjesto toga, javni istupi te udruge isključivo su u službi vulgarnih napada, difamacija i progona njezinih neistomišljenika, najčešće profesionalnih novinara. U pravilu ih potpisuje Katja Kušec.

Podsjećamo Vladu RH i Hrvatski sabor da je Vijeće za elektroničke medije javni regulator u području elektroničkih medija te kako javni poziv za članove Vijeća propisuje da osobe koje će u njega biti izabrane trebaju biti "javni djelatnici koji su se u javnom životu istaknuli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unaprjeđenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnoga društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja".

Stoga smo zgroženim ovakvim izborom i Vlade RH i Odbora za medije Hrvatskog sabora, koji otvara pitanje kriterija kojima su se donositelji odluka vodili kada su Hrvatskom saboru predlagali spomenutu kandidatkinju.

U najboljoj namjeri, a prije svega zbog zabrinutosti za ionako loše stanje u medijima, HND poziva saborske zastupnike i zastupnice da dobro razmisle prije nego što dignu ruke za imenovanje Katje Kušec u Vijeće za elektroničke medije, stoji u priopćenju HND-a koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND I SNH: ISTUP MINISTRICE DIVJAK NEDOPUSTIV JE POKUŠAJ OMALOVAŽAVANJA NOVINARA S PORTALA SREDNJA.HR

Posao novinara je da postavljaju pitanja, a posao ministara je da na njih odgovaraju, čak i kada su postavljena pitanja za njih neugodna.

Istup ministrice Divjak primjer je nedopustivog odnosa državnih dužnosnika koji s pozicije moći omalovažavaju novinare i šire neistine o njihovom načinu rada. Dora Kršul je novinarka koja iznimno kvalitetno prati i kritički propituje područje odgoja i obrazovanja. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske stoga istup ministrice Divjak smatraju krajnje neprimjerenim pokušajem difamiranja i tutorstva vlasti nad kritičnim novinarima i medijima, stoji u zajedničkom priopćenju Hrvatskog novinarskog društva i Sindikat novinara Hrvatske

 
 

//
 

HND I SNH PRIDRUŽILI SE MEĐUNARODNOJ I EUROPSKOJ FEDERACIJU NOVINARA U OSUDI KAZNENOG PROGONA ASSANGEA

HND i SNH podupiru stav IFJ-a i EFJ-a prema kojem bi američka optužnica kriminalizirala novinarsko istraživanje uvođenjem opasnog presedana koji se može zloupotrijebiti za kazneni progon novinara ako otkriju informacije od javnog interesa.

SAD je zatražio Assangeovo izručenje nakon što je 11. travnja uhićen u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, gdje je proveo sedam godina. Ondje se sklonio 2012. godine kako bi izbjegao izručenje Švedskoj. Švedska je početkom svibnja ponovo otvorila istragu o optužbama da je počinio silovanje.

Ministarstvo pravosuđa SAD-a je 23. svibnja priopćilo da je podiglo optužnicu protiv Assangea zbog njegove povezanosti s curenjem 750 tisuća povjerljivih vojnih i diplomatskih dokumenata 2010. godine. IFJ i EFJ pridružili su se Norveškom sindikatu novinara u osudi ovog pokušaja da se ograniči sloboda i mogućnost medija da moćne igrače učine odgovornim za svoje postupke.

U priopćenju se podsjeća da je prije nekoliko tjedana Izvršni odbor IFJ-a podržao i australsko udruženje novinara u stavu da se Assangea ne izruči Americi, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje Hrvoje Zovko, a za Sindikat novinara Hrvatske predsjednica Maja Sever.

 
 

//
 

ZBOR ZNANSTVENIH NOVINARA HND-A UPOZORAVA NA GOSTOVANJE PROTIVNIKA CIJEPLJENJA WAKEFIELDA U SPLITU

Posljedice djelovanja g. Wakefielda su ponovna pojava epidemija ospica u razvijenim zemljama svijeta. Samo na području Europe prošle je godine oboljelo više od 82.000 ljudi, od čega je 72 preminulo od posljedica.

Wakefieldu je oduzeta liječnička licenca zbog grubog narušavanja etičkih principa istraživačke medicine tijekom izrade rečenog znanstvenog rada, jer je bez dozvole i nepotrebno izvodio pokuse na djeci, a naknadna je istraga pokazala i da je lažirao rezultate. Njegovo istraživanje, pokazalo se, financirali su odvjetnici koji su namjeravali profitirati od tužbi protiv proizvođača cjepiva. Posebice upozoravamo građane na činjenicu da se gostovanje g. Wakefielda događa u vrijeme kad je grad Split u opasnosti od epidemije ospica do koje je došlo zbog pada procijepljenosti djece.

Pozivamo građane da uredno cijepe svoju djecu te da se o opasnostima cijepljenja informiraju putem razgovora sa svojim pedijatrom, stručnjacima epidemiolozima ili obrate Zavodu za javno zdravstvo te da informacije ne prikupljaju iz upitnih izvora na internetu ili od liječnika drugih specijalizacija. Pozivamo i Grad Split i Hrvatsku liječničku komoru da se što prije očituju o ovom skupu, stoji u priopćenju Zbora znanstvenih novinara HND-a, koji potpisuje predsjednik Ivan Fischer.

 
 

//
 

SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA – ŽELIMO UDISATI ČIST ZRAK

Gotovo 4 milijuna prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje uzrokovano je onečišćenjem zraka. Ove godine kampanje u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša održat će se u više od 140 zemalja svijeta. Zemlja-domaćin je Kina, a organizatori pozivaju da se stavljanjem zaštitne maske na lice pokaže nacionalnim i svjetskim vođama da želimo udisati čist zrak. Predlažu međutim i neke jednostavne, ali učinkovite korake kako smanjiti onečišćenje zraka poput korištenja javnog prijevoza, vožnje biciklom, hodanjem itd.

Dan 5. lipnja kao Svjetski dan zaštite okoliša izabran je na UN-ovoj Konferenciji o ljudskom okolišu u Stockholmu 1972. godine. Tada je donesena i odluka o pokretanju UN-ovog Programa za okoliš, a prvi Svjetski dan zaštite okoliša prvi je put obilježen 1974. godine uz slogan „Samo jedna Zemlja”.

 
 

//
 

NATJEČAJ ZA AIPS NAGRADE ZA SPORTSKE NOVINARE

Detalji natječaja mogu se provjeriti na www.aipsawards.com. Kako navode iz Hrvatskog zbora sportskih novinara u prvom izdanju Nagrade, lani, sudjelovali su novinari iz čak 119 zemalja, a 8 autora je prijavilo svoje radove iz Hrvatske. Podsjećamo, Drago Sopta, fotoreporter HNS-a, osvojio je četvrto mjesto u konkurenciji najboljih svjetskih sportskih fotografija s fotografijom Šime Vrsaljka kako leži na hrvatskoj zastavi.

Svečanost proglašenja najboljih održat će se u veljači 2020., na sličan način kako je to bilo i ove godine, u Lausanni, svjetskom gradu sporta. Grad domaćin svečanosti 2020. još se ne zna. U kategoriju za nagrade ulaze svi novinarski radovi nastali između 18. rujna 2018. i 7. listopada 2019. Sudjelovanje je besplatno, a fond nagrada veći je od 100 tisuća dolara, odnosno pobjednik u svakoj kategoriji dobija 8.000 dolara, dok drugoplasirani ide kući s 3.000, a trećeplasirani s 2.000 dolara.

Jedino mladi novinari u svojoj kategoriji dobijaju jedinstvenu nagradu – plaćen put i boravak na velikom sportskom događaju.

Kategorije u kojima se novinari mogu prijaviti:
• FOTOGRAFIJA – AKCIJA
• FOTOGRAFIJA – GALERIJA (PORTFOLIO)
• PISANO NOVINARSTVO – KOLUMNA
• PISANO NOVINARST VO – PRIČA
• AUDIO (REPORTAŽA, INTERVJU, KOMENTAR ...)
• VIDEO – PROFIL SPORTAŠA
• VIDEO – DOKUMENTARNI FILM
• VIDEO – KRATKA FORMA (DO 10 MIN)
• MLADI NOVINARI – NAJBOLJA FOTOGRAFIJA
• MLADI NOVINARI – NAJBOLJI PISANI ČLANAK
• MLADI NOVINARI – NAJBOLJI AUDIO ILI VIDEO URADAK

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

IFJ I EFJ: OPTUŽNICA PROTIV OSNIVAČ WIKILEAKSA JULIAN ASSANGE UGROŽAVA SLOBODU MEDIJA

SAD je zatražio Assangeovo izručenje nakon što je 11. travnja uhićen u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu gdje je proveo sedam godina. Ondje se sklonio 2012. kako bi izbjegao izručenje Švedskoj. Švedska je početkom svibnja ponovno otvorila istragu o optužbama da je počinio silovanje.

Ministarstvo pravosuđa SAD-a je 23. svibnja priopćilo da je podiglo optužnicu protiv Assangea, zbog njegove povezanosti sa curenjem 750 tisuća poverljivih vojnih i diplomatskih dokumenata u 2010. godini.

U priopćenju IFJ-a i EFJ-a ističku kako sljedeći tu logiku svatko tko objavljuje informacije koje američka vlada smatra povjerljivim, može biti procesuiran za špijunažu. IFJ i EFJ se pridružuju Norveškom sindikatu novinara u osudi ovog pokušaja da se ograniči sloboda i mogućnost medija da moćne igrače učine odgovornim za svoje postupke.

U priopćenju se podsjeća da je prije nekoliko tjedana, Izvršni odbor IFJ-a podržao i australijsko udruženje novinara u stavu da se Assangea ne izruči Americi.

 
 

//
 

UBOJSTVO KHASSOGHIJA: OTVORITI ISTRAGU PROTIV SAUDIJSKOG PRINCA

U izvješću specijalne izvjestiteljice Agnes Callamard piše da bi se na temelju tih dokaza trebala pokrenuti nepristrana međunarodna istraga. Khashoggija su saudijski agenti ubili u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. listopada prošle godine. Saudijske vlasti ustraju u tvrdnji da nisu djelovale po naredbama princa Mohammeda.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da Ankara "snažno podržava" poziv UN-a da se istraži uloga Bin Salmana i drugih saudijskih dužnosnika u ubojstvu disidentskog novinara Washington Posta. "Snažno podržavamo UN-ov savjet da se rasvijetli Khashoggijevo ubojstvo i da odgovorni odgovaraju", rekao je Cavusoglu u izjavi koju je prenijela državna agencija Anadolija.

Khashoggijeva zaručnica pozdravila je UN-ovo izvješće kao "dobrodošlu" vijest. "Poziv posebne izvjestiteljice UN-a da se MBS-a istraži zbog ubojstva mojeg voljenog Jamala dobrodošla je vijest. Sada je vrijeme da članice Vijeća sigurnosti UN-a djeluju na osnovi te preporuke", napisala je Hatice Cengiz u srijedu na Twitteru. "Pravda mora biti zadovoljena i istina otkrivena."

Posebna UN-ova izvjestiteljica za proizvoljna ubojstva Callamard ocijenila je u izvješću da se slučaj Khashoggija mora sagledati u kontekstu pritvaranja i mučenja drugih novinara i aktivista zadnjih godina.

"Prestolonasljednik je najblaže rečeno odobravao takvo ponašanje i dopuštao ponavljanje i eskalaciju takvih zločina", ustvrdila je. "Prestolonasljednik je svjesno preuzeo rizik da budu počinjeni drugi zločini, kao što je Khashoggijevo ubojstvo, zapovijedio li on izravno ili ne taj specifični zločin", dodala je.

Callamard je navela da je svaki stručnjak s kojim je razgovarala u pripremi izvješća rekao da je princ Mohammed morao barem znati za akciju Khashoggi, jer je ona zahtijevala značajnu vladinu koordinaciju i resurse. Dodala je da je prestolonaljednik otkrio da je pozorno pratio slučaj u televizijskom intervjuu koji je dao nedugo nakon ubojstva, ali prije nego je zločin potvrđen.

Uništavanje dokaza također ne bi bilo moguće bez njegova znanja, zaključila je. Potraga za pravdom u tom slučaju nije prvenstveno stvar "pronalaska pištolja iz kojeg se dimi i osobe koja ga drži". Riječ je o onima koji su "zlorabili ili nisu ispunili dužnosti koje im nalaže njihov položaj na vlasti" u kontekstu naručivanja ubojstva.

Callamard smatra da bi se države trebale pozvati na univerzalnu jurisdikciju u tom slučaju, što znači da bi se sumnjivcima moglo suditi izvan Turske i Saudijske Arabije. Callamard je istaknula da je njezina istraga pokazala da nijedna od te dvije zemlje nije do sada u tom slučaju poštivala međunarodne standarde. Dvije zemlje poslale su stručnjake da istraže mjesto ubojstva tek dva tjedna nakon što se ono dogodilo, a turski dužnosnici imali su samo šest sati da obave svoj posao.

Nisu pronađeni tragovi krvi, što po Callamard ukazuje na to da je ubojstvo bilo ili planirano i da su bile poduzete mjere da se spriječi širenje tjelesnih tekućina ili da su dokazi uklonjeni. Turski dužnosnici nisu mogli pretražiti dovoljno rano rezidenciju saudijskog konzula u Istanbulu i nisu ga intervjuirali, kritizirala je. Uz to, Callamard je pozvala glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da pokrene "kaznenu istragu" protiv počinitelja tog ubojstva i uspostavi sudski mehanizam.

Saudijska Arabija započela je sudska saslušanja protiv 11 optuženika u tom slučaju, od kojih petorici prijeti smrtna kazna. Callamard će izvješće predstaviti na redovitoj sjednici UN-ova Vijeća za ljudska prava koja počinje ovaj tjedan u Ženevi.

 
 

//
 

RUSKI NOVINAR GOLUNOV, SLOBODAN I U SUZAMA, ZAHVALIO NA POTPORI

"Veliko hvala za vašu potporu", rekao je 36-godišnji novinar, vidno potresen, obraćajući se desecima novinara i simpatizera koji su ga dočekali pljeskom i povicima "Vanja" (ime od milja za Ivana).

"Nastavit ću raditi i istraživati", istaknuo je. Ruske vlasti su u utorak odbacile optužbu za krijumčarenje droge protiv istraživačkog novinara Ivana Golunova, što je neobičan zaokret vlasti koje su bile izložene pritisku javnosti i novinarske struke.

Golunov je uhićen u četvrtak, nakon čega je protiv njega podignuta optužnica i određen mu je kućni pritvor. Policija tvrdi da je u njegovoj naprtnjači i poslije kod pretresa stana pronašla veću količinu droge mefedrona.

Portal Meduza je obećao da će pronaći odgovorne za organiziranje "operacije" protiv njega. Ovakav rasplet događaja nije se očekivao jer sigurnosne službe i policiju u Rusiji nerijetko optužuju za montiranje afera s drogom kako bi se otarasili kritičara i gdje su oslobađajuće presude na sudu rijetkost.

Slučaj Golunov je potaknuo neviđen val solidarnosti u ruskom društvu i potporu kako neovisnih tako i državnih glasila, umjetnika pa i visokih političkih dužnosnika.

 
 

//
 

ŠVEDSKI TUŽITELJI NEĆE ULOŽITI ŽALBU NA ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA PRITVOR ASSANGEA

Assange, državljanin Australije, trenutno je u britanskom zatvoru gdje odslužuje 50-tjednu kaznu zbog kršenja uvjeta jamčevine, nakon što je sedam godina proveo u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu kako bi izbjegao izručenje Švedskoj na ispitivanje o navodnom silovanju. Assange tu optužbu odbacuje.

Švedska želi ispitati Assangea zbog optužbi iz 2010., no ne može zatražiti njegovo izručenje od Britanije bez odluke o pritvoru i europskog uhidbenog naloga. "Sada je zadatak pronaći dokaze u istrazi kroz održavanje nekoliko dodatnih razgovora", rekla je Eva Mari Persson, zamjenica javnog tužitelja.

Okružni sud u Uppsali rekao je 3. lipnja kako se istraga može nastaviti bez Assangeova pritvora. Zastara za slučaj silovanja treba nastupiti u kolovozu 2020., pa tužitelj mora iznijeti optužbe prije tog datuma. Američke vlasti su protiv 47-godišnjeg Assangea podigle 18 optužnica, uključujući hakiranje računala američke vlade i kršenje zakona o špijunaži.

Ukoliko bude osuđen, može provesti više desetljeća u zatvoru. Ukoliko se suđenje održi u Švedskoj, prijeti mu do četiri godine zatvora. Britanski ministar unutarnjih poslova donosi konačnu odluku o tome hoće li Assange biti izručen Švedskoj, ukoliko to formalno zatraži, ili Sjedinjenim Država ili neće biti izručen ni u jednu zemlju.

 
 

//
 

ČESI ZABRINUTI ŠTO POPULISTIČKI POLITIČARI PREUZIMAJU JAVNE MEDIJE

Parlament bi idućega tjedna u upravno vijeće ČTK-a trebao imenovati Michala Semina, novinara koji je za terorističke napade 11. rujna 2001. optužio američke elite. “Velik je rizik da čovjek s tako čudnim stajalištima sjedi u upravnom vijeću javnog medija", rekao je Adam Cerny, predsjednik sindikata novinara.

Bude li izabran, Semin će u vijeću sjediti zajedno s novinarom Petrom Zantovskim koji je rekao da nema ništa protiv da ČTK prenosi vijesti sa servera Sputnika, ruske novinske agencije bliske Kremlju. Semina je kandidirala krajnje desna, euroskeptična stranka SPD, a Zantovskog vladajući pokret ANO premijera i multimilijardera Andreja Babiša.

Te bi dvije stranke mogle imati pet od sedam članova upravnog vijeća koje imenuje ravnatelja agencije i donosi ključne poslovne odluke. “Češki javni mediji su ugroženi", rekao je Tomas Trampota, sveučilišni profesor i sociolog medija. “Kandidaturu Semina vidim kao prijetnju", dodao je.

Semin, ujedno čelnik pokreta D.O.S.T. koji podupire SPD, jednom je prilikom češku televiziju nazvao "muzejem boljševizma" i "medijskom močvarom". Godine 2016. rekao je da je službeno objašnjenje napada na New York i Washington 11. rujna 2001. “bajka za malu djecu" i da su ih izrežirale američke elite, a da je korist od njih imao Izrael.

Semin je otkrio da ga je na kandidaturu nagovorio čelnik SPD-a Tomio Okamura s kojim se slaže oko toga da bi Češka trebala izaći iz Europske unije. Okamura je u nekoliko navrata televizijske novinare nazvao "lažljivcima", a premijer Babiš “korumpiranom družinom".

Češka je prošle godine bila na 40. mjestu po slobodi medija prema analizi međunarodne organizacije Reporteri bez granica (RSF). Pala je s 34. mjesta godinu dana ranije, a RSF je predsjednika Miloša Zemana, Babiševa političkog saveznika, nazvao "prijetnjom".

Zeman će ostati upamćen po tome što je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu rekao da "novinare treba likvidirati", dok je plastičnim kalašnjikovom mahao na konferenciji za novinare i optuživao češku televiziju da "manilupira javnim mnijeniem".

Stručnjaci kažu da bi stanje moglo postati još gore iduće godine kada zastupnici budu birali članove upravnih vijeća Češke radiotelevizije. “S obzirom na sadašnji sastav parlamenta, postoji ozbiljan rizik od politizacije upravnog vijeća i od toga da javni mediji postanu plijen političara", istaknuo je Černi.

 
 

//
 

PET TV VODITELJICA U SAD-U TUŽILO MREŽU ZA DISKRIMINACIJU ZBOG DOBI

U tužbi na 61 stranici podnesenoj na saveznom sudu na Manhattanu pet voditeljica u dobi od 40 do 61 godinu koje imaju između 11 i 27 godina radnog staža u kući, ocjenjuju da su bile izložene "očitoj marginalizaciji" Charter Communicationsa, kabelskog operatera koji je 2016. kupio tu mrežu koja ima velik ugled u newyorškom informativnom medijskom prostoru.

Voditeljice tvrde da je nakon dolaska novog vlasnika "njihova prisutnost na televiziji znatno smanjena" i da je "njihove reportažne emisije visoke gledanosti" dobio "veći broj mlađih žena i muškaraca koji imaju puno manje iskustva".

Kažu da su se žalile upravi - u kojoj su uglavnom muškarci - i kadrovskoj službi koji su se prema njima "odnosili s prijezirom i otvoreno ih ignorirali" a nakon toga je diskriminacija bila još veća. Pet žena koje su sve odreda dobitnice nagrada za postignuća u svojoj struci, traže odštetu s kamatama kojih se iznos ne navodi.

New York 1 je počeo raditi 1992. Najstarija tužiteljica Roma Torre ima 61 godinu, radi ondje od prvog dana i jedno je od najpoznatijih lica mreže.

 
 

//
 

RUSIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA ŠIRI LAŽNE INFORMACIJE

Tu priču i druge poput nje kreirala je mreža profila na društvenim medijima upravljana iz Rusije koja je pokušala proširiti lažne vijesti na 30 internetskih platformi, pokazalo je istraživanje Atlantskog vijeća, odnosno njegova Laboratorija za digitalna forenzička istraživanja (DFR).

U tome su korišteni deseci profila na kojima je objavljivan sadržaj na najmanje šest jezika na platformama kao što su Facebook i Twitter, kao i razni blogovi i forumi. Cilj je bio "podijeliti, diskreditirati i zbuniti" zapadne zemlje podmetanjem neistinitih informacija o temama koje su se kretale u rasponu od navodnog britanskog miješanja u američke kongresne izbore 2018. do sudjelovanja irskih paramilicija u trovanju bivšeg ruskog špijuna u Engleskoj prošle godine.

Mreža je otkrivena praćenjem veza do skupine od 16 profila koje je Facebook zatvorio u svibnju tvrdeći da su bili "dio male mreže koja potječe iz Rusije". Kremlj nije odgovorio Reutersu na zahtjev za komentarom. Rusija odbacuje sve optužbe Zapada da potiče širenje lažnih vijesti na internetu kako bi utjecala na politiku i javno mnijenje.

Ben Nimmo iz DFR-a rekao je da profili nisu imali puno pratitelja, vjerojatno kako ne bi bili uhvaćeni, ali je operacija bila odvažna i sofisticirana. "Ta operacija pokušala je izazvati podjele između zapadnih zemalja", rekao je. "Sve je krivotvorila, od dokumenata na kojima je temeljila priče, do profila koji su ih širili."

Navodni plan da se ubije Borisa Johnsona počeo je 8. kolovoza prošle godine kada je na lažnom profilu na Facebooku objavljeno pismo koje je navodno poslao španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borell kolegi zastupniku. Pismo, napisano neformalnim španjolskim i u kojem je i samo Borrellovo ime bilo pogrešno napisano, navodi da je ministar doznao za "mogući napad na Borisa Johnsona u izvedbi radikalnih protivnika brexita koji žele spriječiti da postane premijerom" i da će upozoriti britanske vlasti. Borrellov glasnogovornik rekao je da je taj dokument lažan. Johnson nije imao komentara.

 
 

//
 

PREDSTAVLJENI PRVI REZULTATI STUDIJE O ZASTUPLJENOSTI RODNOG NASILJA NA PODRUČJU MEDITERANA

Spomenuta Studija proizvod je radne skupine Rod i mediji koja djeluje u sklopu Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA). Agencija za elektroničke medije članica je spomenute Mreže i radne skupine te je sudjelovala u izradi Studije provevši Analizu medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na trima nacionalnim televizijama.

Konačni rezultati Studije o zastupljenosti rodnog nasilja u informativnim emisijama elektroničkih medija na području Mediterana bit će predstavljeni na plenarnoj sjednici Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA) u studenom ove godine.

Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na trima nacionalnim televizijama predstavljena je u Zagrebu na okruglom stolu u prosincu prošle godine te pokazuje da se od ukupnog broja analiziranih vijesti gotovo 5,6 posto odnosi na vijesti o rodnom nasilju. Svi rezultati Analize objavljeni su na web stranicama Agencije za elektroničke medije u obliku brošure.

 
 

//
 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]