Info > Newsletter

HND Newsletter 64 / svibanj 2019

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 64
Svibanj 2019.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- HND:PRONAĐITE I KAZNITE NAPADAČE NA NOVINARE
- MAJA SEVER NOVA PREDSJEDNICA SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE
- MOGENS B. BJERREGÅRD PONOVO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA
- DZNAP i HND: BORBA ZA DIO KOJE INTERNETSKE PLATFORME ZARAĐUJU PREKO NOVINARA I IZDAVČA
- SLAVICA BAKIĆ: NAŠLI SMO SE NA METI MRZITELJA, IAKO SMO ODUVIJEK NJEGOVALI OTVORENOST
- PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-A BEZ KVORUMA ZA PRVU OVOGODIŠNJU SJEDNICU
- KAKO JE RASLA ISTRAŽIVAČKA PRIČA O AFERI "HOTMAIL"? PA, KRENIMO REDOM...
- NIJE POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV FRANJE LUCIĆA
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

PRONAĐITE I KAZNITE NAPADAČE NA NOVINARE

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je na konferenciji za novinare "Koliko mržnje?" održanoj u zagrebačkom Novinarskom domu najoštrije osudio najnovije prijetnje novinarima Novog lista preko mail poruka, komentara, ali i grafita na zgradi njihove redakcije u Rijeci gdje je zasad nepoznati počinitelj napisao "Ubojice za pisaćim strojem" i "Trovači hrvatskog društva".

"Za nas u HND-u krajnje je neprihvatljiva šutnja hrvatskih institucija nakon što već mjesecima upozoravamo na povećan govor mržnje i prijetnje novinarima. Ne vidimo da postoji jasna osuda prijetnji i napada. Šutnja u ovom slučaju nije zlato nego pogonsko gorivo za ljude koji mrze sve što novinari rade i koji u novinarima vide neprijatelje, a ne one koji rade u interesu javnosti", rekao je Zovko. Ocijenio je i neprihvatljivim da hrvatska država i njezine institucije koje se, kako je kazao, "ruše iz dana u dan" mirno šute i gledaju kako se prijeti i napadaju novinari bez ikakvih sankcija za počinitelje.

"Mi tražimo oštar i adekvatan odgovor od hrvatskih institucija. Ne može se prijetiti novinarima kao u ovom riječkom slučaju da će završiti kao Charlie Hebdo", rekao je Zovko. Nedavno izabrana nova predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever izrazila je podršku svim kolegama iz Novog lista kao posljednjim metama, kako je istaknula, divljačkog napada. "Izostaje čak i javno zgražanje ili osude, a da ne kažemo osude institucija, premijera i ministrice i poziv da se takve stvari zaustave", rekla je Sever podsjećajući i na jedan od zahtjeva HND-a Vladi tijekom velikog novinarskog prosvjeda u ožujku da se "pronađu, procesuiraju nasilnici i napadači na novinare". Istaknula je i kako je od 2014. evidentirano 18 prijava fizičkih napada na novinare i novinarke i deset ozbiljnih prijetnji kolegama koji su radili svoj posao. "Ponavljam pitanje kada će naše nacionalno zakonodavstvo uvrstiti preporuke Vijeća Europe i pojačati zaštitu i sigurnost novinara te procesuirati i na pravi način kazniti napadače na novinare i njihov rad", zaključila je Sever. Branko Mijić naveo je okolnosti najnovijeg napada na novinare tog riječkog lista koji su počeli nakon izložbe novinarke Bojane Guberac koja je s portala Novog lista izvukla desetine prijetnji upućivanih novinarima ispod njihovih tekstova.

Već na samoj izložbi jedan je od prisutnih ustrajao kako govorom mržnje treba napadati novinare da bi nakon toga poslao i mail prijetećeg sadržaja, a vrhunac je da je pod okriljem noći netko na fasadi redakcije ispisao grafite "Ubojice pisaćim strojem" i "Trovači hrvatskog društva".

"Ono što je najviše zabrinjavajuće da su se nakon teksta na portalu Novog lista, koji je napisala glavna urednica Slavica Bakić, javili zagovornici govora mržnje od kojih je jedan napisao 'završit će te kao Charlie Hebdo'. Na upozorenje da će se takav njegov govor mržnje prijaviti policiji – dotični je samo uzvratiti - može", rekao je Mijić. "Na prijetnju – završit će te kao Charlie Hebdo nitko neće reagirati u hrvatskom društvu" zaključio je Mijić kako nakon toga može uslijediti samo nasilje prema novinarima.

"Za to nasilje koje će se dogoditi prema novinarima i za koje je samo pitanje vremena bit će odgovorna vlast koja ne reagira na upozorenja", rekao je Mijić najavivši i kako slučajeve napada na novinare i slabu reakciju nadležnih institucija treba internacionalizirati. Članica Izvršnog odbora HND-a i novinarka HTV-a Elizabeta Gojan podsjetila je na slučaj Charlie Hebdo, odnosno napad na redakciju tog časopisa u siječnju 2015. kada je poginulo 12 osoba, pritom ukazavši i na činjenicu da se četiri godine kasnije, na konferenciju HND-a sazvanu zbog prijetnji da će neki hrvatski novinari završiti kao Charlie Hebdo, odazvalo samo troje novinara.

 

//
 

DZNAP i HND: BORBA ZA DIO KOJE INTERNETSKE PLATFORME ZARAĐUJU PREKO NOVINARA I IZDAVČA

"Slijedi borba za dio kolača od prihoda monopolističkih internetskih platformi koje zarađuju na autorskim sadržajima novinara i kreativnih industrija, kazano je na tribini.

Savjetnica ministrice kulture Romana Matanovac Vučković ocijenila je da se novinski izdavači, a naročito novinari kao pojedinačni autori, sada jako teško mogu samostalno izboriti za svoja prava na online tržištu na kojem je sve uglavnom besplatno. Ocijenila je i kako je u borbi za pravednu "raspodjelu kolača" od prihoda moćnih internetskih platformi iznimno važan planirani sustav kolektivne zaštite koji je predviđen usvajanjem Direktive o autorskom pravu na digitalnom tržištu EU, a koji treba biti implementiran u hrvatskom zakonodavstvu u iduće dvije godine.

Naglasila je i presudnu ulogu novinskih izdavača u raspodjeli prihoda od internetskih platformi – prvenstveno Googlea i dokazivanju da su nositelji sadržaja jer novinari kao pojedinačni autori ne mogu učiniti gotovo ništa jer se, između ostaloga, tužbama nikako ne mogu nositi s multinacionalnim internetskim platformama.

"Autori djela koja su uvrštena u novinsku publikaciju, novinari i fotografi, moraju dobiti odgovarajući dio naknade koju novinski izdavači prime za korištenje novinskih izdanja od pružatelja usluga informacijskog sustava", zaključila je.

Predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner naglasila je kako će Direktiva ojačati naše nakladnike te je ocijenila da bi time novinarska struka mogla i trebala biti ekonomski neovisnija i otpornija na pritiske oglašivača i politike.

"Imamo dvije godine da i kroz implementaciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo uspijemo doći do novog Zakona o autorskim i srodnim pravima i uspijemo izboriti bolji položaj medijske industrije i novinara", rekla je Wiesner.

Stručnjak za zaštitu informacijskih sustava Lucijan Carić kritizirao je Direktivu ističući kako je "europska regulativa tehnološkog sustava put do (samo)uništenja". Ocijenio je i kako donošenje novih birokratskih i nerazumljivih i nerazumnih regulativa Europsku uniju osuđuje na tehnološko nazadovanje uz gušenje osobnih i ekonomskih sloboda.

Kazao je i kako pokušaji EU, kako je istaknuo, zakonodavne zaštite gospodarskih modela 19. stoljeća i uz prateće restriktivno reguliranje modernih tehnologija mogu rezultirati gospodarskom stagnacijom, ali i političkom propašću takvog koncepta. "Ne može se regulativom narediti prosperitet, konkurencija i tehnologija. Regulativa ne određuje svijet već svijet određuje regulativu", rekao je Carić. Voditelj komunikacija HDS-ZAMP-a Milan Majerović-Stilinović govorio je o iskustvima naplate autorskih prava u glazbenoj industriji pritom ističući kako je usvajanje i implementacija Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU i prilika da se hrvatski novinari i novinski izdavači izbore za nova pravila i veći dio kolača digitalnog tržišta sadržaja koji kreiraju, a distribuira se preko moćnih internetskih platformi.

Ocijenio je i da je usvajanjem Direktive započeo proces koji bi svim sudionicima u plasmanu novinskog sadržaja trebao osigurati uravnoteženu utakmicu i urediti nova "pravila igre" kojima se njihov rad ne bi obezvređivao, a da istovremeno velike tehnološke kompanije zadovoljno "trljaju ruke" gomilajući ogromni profit.

 

//
 

SLAVICA BAKIĆ: NAŠLI SMO SE NA METI MRZITELJA, IAKO SMO ODUVIJEK NJEGOVALI OTVORENOST

Glavna urednica Novog lista Slavica Bakić naglašava da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

- Navodi se tako u Ustavu Republike Hrvatske, temeljnom pravnom dokumentu države. Taj isti dokument jamči svima i punu slobodu mišljenja i izražavanja svoga mišljenja i na tim se postavkama temelji i uređivačka politika Novog lista kao dnevno-političke novine koja se zauzima za vladavinu prava, socijalnu pravdu, ljudsko dostojanstvo i zaštitu ljudskih prava, poštivanje pojedinaca i svih demokratskih vrijednosti. Novi list oduvijek je otvoren za različita mišljenja i aktera društveno-političke scene, ali i naših čitatelja, čija mišljenja i stavove uvažavamo i omogućujemo da se oni "čuju", kako na stranicama našeg tiskanog izdanja, tako i na našim digitalnim platformama. Nikada nismo ograničavali komentare čitatelja, a brisali smo samo one koji izravno vrijeđaju ili pozivaju i potiču na uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, navodi Bakić. Ona dodaje da smo svi svjesni i svjedoci da je govor mržnje postao, nažalost, svakodnevica suvremenog svijeta.

- Ne znamo koji je bio motiv nepoznatog vandala koji je prošle noći poruke mržnje ispisao na našoj zgradi, ali Novi list osuđuje svaki usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno poticanje na mržnju prema pojedincima ili skupinama. Oduvijek smo bili, i ostat ćemo i dalje, medij koji će čitateljima nuditi kvalitetno novinarstvo, nesputano uskim političkim, nacionalističkim i ideološkim stavovima, zaključila je Bakić.

 

//
 

MEDIJSKE SLOBODE NE SMIJU BITI UGROŽENE

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da pravosuđe i mediji moraju raditi na budućim odnosima pri čemu se pravosuđe treba naviknuti na to da neovisnost ne znači da nitko ne može komentirati ni pisati o njegovom radu, dok mediji prilikom pisanja o sudskim postupcima trebaju pogoditi mjeru, posebice pritom vodeći računa o ustavnoj presumpciji nevinosti.

Vrlo često se stranice medija pune aktualnim kaznenim postupcima, a praksa pokazuje da se putem medija često stvarala atmosfera javnog linča u odnosu na neke osobe, onda bi izostale presude koje bi to potvrdile, a kad se pogleda predmet i dokazni postupak vidljivo je da nije bilo elemenata za donošenje presude kako se to sugeriralo, kazao je ministar.

Govor mržnje na društvenim mrežama po njegovim riječima prekaljen je raznim, vrlo ružnim objavama, a zakonodavstvo je tu tek na počecima. Dodao je da Europska unija ima protokol koji regulira postupak uklanjanja takvih sadržaja i podnošenja prijava, a Hrvatska ima normativni okvir koji je potrebno osuvremeniti. Najavio je da će to učiniti paralelno s EU koja pored postojećeg protokola priprema uredbu. U planu zakonodavnih aktivnosti, u trećem tromjesečju, Ministarstvo pravosuđa ima zakon o sprječavanju govora mržnje na društvenim mrežama na čijem prijedlogu, kako je rekao Bošnjaković, još namjeravaju poraditi.

Mrčela: Komentari izazivaju čuđenje a najčešće žalost

Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela kazao je da komentari čitatelja na elektroničkim medijima ponekad izazivaju čuđenje, a najčešće i žalost. Smatra da je već zatvoreno poglavlje koje počinje pitanjem smiju li se komentirati sudske presude jer je sad više manje jasno da svi smiju komentirati sve samo je pitanje kako se to čini. Tu se, kaže, otvara pitanje govora mržnje pri čemu se može raspravljati i da li naslov u novinama primjerice 'monstrum uhićen' ili 'monstrum nije priznao' doprinosi ili ne doprinosi govoru mržnje. Kad je riječ o odnosu medija i pravosuđa kazao je da je ključna riječ ravnoteža. Ustav štiti čast i ugled, a ako Ustav štiti čast i ugled onda mora postojati zaštita časti i ugleda i u svakodnevnom životu o čemu bi odluke isključivo trebao donositi sud.

Mrečala je upozorio da ne smije biti "suđenja u novinama" jer se time krši pretpostavka neovisnosti. Svaki put, objasnio je, kad se napiše primjerice naslov 'ubojica uhićen', a postupak još nije pravomoćno dovršen krši načelo presumpcije nevinosti. No, napominje da i suci ponekad pokazuju preveliku osjetljivost prema kritici iako postoje neke presude, uglavnom nepravomoćne koje su dvojbene, ali i one pravomoćne odluke koje nisu uvijek onakve kakve bi trebale biti, što potvrđuju najviši sudovi. Ipak, ispod radara prolazi na stotine dobrih sudskih odluka pa je pitanje zašto mediji pretežito objavljuj negativne stvari i zašto se ispravke ne objavljuje na naslovnicama, ustvrdio je Mrčela.

Obuljen Korižnek: Tanka linija između slobode izražavanja i ograničenja

Ministrica kulture Nina Obuljen Korižnek kazala je da se medijsko zakonodavstvo kreće na tankoj liniji između slobode izražavanja i ograničenja koja se uvode kako bi se zaštitili oni koji bi neprimjerenim korištenjem tih sloboda mogli biti ugroženi. Kazala je da je Ministarstvo kulture trenutno u procesu početka revizije hrvatskog medijskog zakonodavstva, a u visokoj fazi pripreme je novi zakon o elektroničkim medijima čime se žele uskladiti s revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama, a kako bi zakonodavni okvir prilagodili brzim tehnološkim promjenama u medijskoj industriji. U suradnji s udrugama razmatraju također i potrebu izmjene Zakona o medijima. No, dodala je, postoje različita razmišljanja treba li i u kojem smjeru mijenjati taj zakon.

Podsjetila je da je Zakon o elektroničkim medijima uveo neovisno regulatorno tijelo - Vijeće za elektroničke medije kroz koje se mnoga kršenja sankcioniraju pa nema tolike potrebe za sudskim tužbama. S druge strane temeljni zakon - Zakon o medijima nema svoje regulatorno tijelo i jedini način na koji građani mogu posegnuti za nekom vrstom zaštite su sudske tužbe. To je zadnjih mjeseci u Hrvatskoj stvorilo vrlo oštru debatu pa i na jedan način percepciju slobode medija dovelo u pitanje, rekla je ministrica. Ipak, ustvrdila je da Vlada ne može prihvatiti činjenicu da bi u Hrvatskoj na bilo koji način bile ugrožene medijske slobode. "Naravno da mediji poput drugih sektora imaju poteškoće i prilagodbe novim tehnološkim izazovima, ali smatramo da je naš regulatorni okvir postavljen na adekvatan način koji garantira slobodu i to je nešto što nitko ne bi smio dovesti u pitanje ni ugroziti", zaključila je Obuljen Korižnek.

Konferenciju su organizirali Pravosudna akademija i Agencija za elektroničke medije kako bi otkrili točke konflikta i eventualne prijeporne situacije, rekao je ravnatelj Agencije Josip Popovac.

 

//
 

PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-A BEZ KVORUMA ZA PRVU OVOGODIŠNJU SJEDNICU

"Sabor je taj koji bi mogao na sjednici saborskog Odbora za medije i plenarnoj sjednici riješiti tu situaciju i osigurati da javna radiotelevizija normalno funkcionira. Pozivam Sabor, predsjednika Gordana Jandrokovića i predsjednicu saborskog Odbora za medije Sunčanu Glavak da obavljaju svoju dužnost i naprave ono što im je po zakonu propisano - imenuju članove Programskog vijeća. Nema nikakvog tehničkog razloga, više sile da se taj izbor ne provede" rekla je Maja Sever istaknuvši i kako je u posljednjih šest mjeseci bilo ponuđeno čak šezdeset termina za održavanje sjednice Programskog vijeća koja se u petak nije održala jer joj se, osim nje, odazvalo još samo tri člana - dopredsjednik Programskog vijeća HRT-a Nikola Baketa, Dean Šoša i Vlaho Bogišić.

"Tužno je da za posao za koji članovi Programskog vijeća dobijaju i naknadu ne može skupiti kvorum. Tužno na kakve je grane spalo Programsko vijeće, a trebalo bi imati vrlo važnu nadzornu ulogu za program Hrvatske radiotelevizije", zaključila je Sever. Član Programskog vijeća Vlaho Bogišić istaknuo je kako je riječ o javnom tijelu koje bira Sabor, ocijenivši i kako zakon ništa ne govori o situaciji kada Programsko vijeće ima sedam ili jedanaest članova. "Moje je mišljenje da jednostavno treba sazivati sjednice Vijeća i pokazati odgovornost", rekao je Bogišić.

Ovo je prva sjednica Programskog vijeća HRT-a koja se trebala održati ove godine, a nakon isteka mandata Nede Ritz, Ivice Maštruka, Saše Miloševića i dotadašnjeg predsjednika Zdravka Kedže. Na posljednjoj sjednici održanoj lani u prosincu Programsko vijeće nije dalo pozitivno mišljenje na Program rada HRT-a za 2019. te je od rukovodstva javne radiotelevizije zatražilo i ponovno slanje ispravnog i dopunjenog izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza ugovora HRT-a s Vladom za prvo polugodište prošle godine.

Za zaključak kojim se daje pozitivno mišljenje o Programu rada HRT-a za 2019. tada su glasovali predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo i članovi Robert Markt i Zorislav Lukić, a protiv je bilo šestero članova Programskog vijeća. Na predloženom dnevnom redu neodržane sjednice bilo je i godišnje izvješće Povjerenika za korisnike usluga HRT-a o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a za prošlu godinu, a najavljeno je i pokretanje postupka za izbor Povjerenika za korisnike usluga HRT-a, funkciju koju već punih osam godina obavlja Zvonko Šeb i kojem uskoro istječe mandat bez mogućnosti produljenja, tako da javna radiotelevizija uskoro ostaje bez povjerenika za korisnike usluga.

Programsko vijeće HRT-a je tijelo koje zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa i unapređenjem radijskog i audiovizualnog programa te drugih audio i audiovizualnih te multimedijskih usluga. Vijeće ima jedanaest članova, Hrvatski sabor bira i razrješava devet članova, a dva člana biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa.

Vijeće HRT-a sastaje se u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom s Vladom.

 

//
 

DHFR: HRT MANIPULIRA BROJKAMA I TUMAČENJEM ZAKONA O NABAVI DJELA OD NEOVISNIH PROIZVOĐAČA

''Ta kvota od 15 posto programskog proračuna, koji je realno prikazan u iznosu od oko 800 milijuna kuna, značila bi da je za neovisne proizvođače predviđeno do 130 milijuna kuna. No, HRT se upušta u slobodno tumačenje navedene zakonske odredbe te tu osnovicu od 800 milijuna umanjuje za troškove radijske i glazbene proizvodnje i amortizacije. Želja nam je da se dođe do jasnog tumačenja članka 11. Zakona o HRT-u te da se jednom i jasno precizno utvrde koje su financijske obveze HRT-a'', kazao je Nuić.

Naglasio je i kako od neovisnih proizvođača audivizualnih djela HRT dobiva kvalitetan program koji sam nije sposoban napraviti, ali i da od 2010. HRT nikada nije u potpunosti ispunio svoje zakonske obveze u nabavi takvih djela iz tzv. vanjske produkcije.

Scenaristica i redateljica Vlatka Vorkapić ukazala je na problem u plaćanjima autorskih naknada za repriziranje djela na HRT-u, istaknuvši pritom kako od 2007. uprava javne radiotelevizije uspješno ''HRT štiti od autora'', a bivši ravnatelj Hrvatskog audivizualnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar upozorio je na, kako je ocijenio, HRT-ovo nepridržavanje propisanih kvota prikazivanja programskog sadržaja proizvedenog u EU i u Hrvatskoj, definiranih Zakonom o HRT-u i Ugovorom s Vladom.

''Zdravom razumu je suludo da građani jedne države izdvajaju novac da bi 96 posto filmskog programa bilo kupljeno u Americi. To je apsolutno abnormalno'', rekao je Hribar dodavši kako HRT zbog takvih primjera još 2016. i 2017. nije stekao uvjete za dobivanje državne potpore te da bi se zbog toga mogla provesti i ''penalizacija'' odgovornih na HRT-u.

Predsjednik Agencije za elektroničke medije (AEM) Josip Popovac, između ostaloga, rekao je i kako AEM kontrolira rad HRT-a ali da nema nikakve ovlasti za eventualno oduzimanje koncesije javnoj radioteleviziji. Naglasio je i kako AEM može biti posrednik u rješavanju problema redatelja i neovisnih proizvođača audiovizualnih djela s HRT-om, te je naglasio važnost hrvatske audiovizualne produkcije u proizvodnji kvalitetnih sadržaja.

''Neovisna produkcija nije vanjska produkcija, to je naša hrvatska produkcija. Ona je isplativija i brža te je HRT osuđen na oslanjanje na neovisnu produkciju'', rekao je Popovac.

 

//
 

NIJE POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV FRANJE LUCIĆA, TRANSKRIPT RAZGOVORA S HEDLOM IZDVOJEN KAO NEZAKONIT DOKAZ

Sjednica je prekinuta i nije zaključena, jer je obrana predložila da se kao nezakonit dokaz iz spisa izdvoji kopiranje i prijepis audio-snimke razgovora Lucića i Hedla. Sud je prihvatio prijedlog i taj dokaz izdvojio kao nezakonit, izjavio je nakon ročišta glasnogovornik suda Miroslav Rožac. S obzirom da je odluka nepravomoćna, nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od tri dana, a o žalbi će odlučivati Vrhovni sud, rekao je Rožac dodavši kako će, nakon odluke Vrhovnog suda, optužno vijeće zakazati novu sjednicu.

Vrhovni sud je u ožujku 2019. godine prihvatio Uskokovu žalbu i ukinuo odluku optužnog vijeća osječkog Županijskog suda, koji je 20. travnja prošle godine nepravomoćno obustavio postupak protiv Lucića. Osim što je ukinuo ranije rješenje Vrhovni sud je osječkom sudu naložio ponovno odlučivanje o Lucićevoj optužnici, navodeći da su, odlučujući o obustavi postupka, pogrešno zaključili da se ne može raditi o kaznenom djelu jer Hedl nije imao svojstvo odgovorne osobe.

Vrhovni sud je naveo i da je optužno vijeće pogrešno zaključilo kako novinari uopće ne mogu biti odgovorne osobe te da nakladnik portala Telegram nije na Hedla prenio nikakve poslove odgovorne osobe, zbog čega se također ne može raditi o kaznenom djelu.

Optužnicu protiv Lucića Uskok je podigao u ožujku prošle godine zbog sumnje da je 26. srpnja 2017. u Požegi novinaru Hedlu, koji je prikupljao informacije o njegovim poslovnim i financijskim transakcijama kao zastupnika u Saboru te njegovih trgovačkih društava, ponudio novčanu nagradu da ne piše novinarski članak na temelju informacija koje je prikupio, jer bi mu članak štetio kao saborskom zastupniku i poduzetniku.

Lucića terete da je Hedlu rekao kako će mu za nepisanje teksta platiti tri puta više od naknade koju će dobiti od medijske kuće za koju piše te da novac "nije u pitanju", a sve u cilju da prikupljene informacije o njemu i njegovim tvrtkama ne bi bile javno objavljene.

 

//
 

KAKO JE RASLA ISTRAŽIVAČKA PRIČA O AFERI "HOTMAIL"? PA, KRENIMO REDOM...

Zainteresirana publika mogla je čuti kako je rasla priča koja je obilježila 2018. godinu i s kakvim su se izazovima suočavali novinari portala Index.hr koji su istraživali "grupu Borg" te kako su slijedili pisane tragove i kodna imena razotkrivajući aferu "Hotmail". Na tribini je sudjelovala i Andrea Hudika, glavna urednica portala Index.hr.

Snimku Tribine možete poslušati ovdje.

 

//
 

U STAROME GRADU ODRŽANI MEĐUNARODNI SUSRETI NOVINARA, PISACA I DIPLOMATA

Razgovaralo se i o sportskom novinarstvu, a predstavljena je i knjiga povodom 70-te obljetnice Hvatskoga zbora sportskih novinara (HZSN) "70 godina, a još se bavi sportom" o čemu je govorio Anton Filić, član Izvršnog odbora HZSN-a. Među ostalima, gosti su bili Vicko Šoljan, rodonačelnik daljinskog plivanja na ovim prostorima, koji je i sam Starograđanin, košarkaške legende Damir Šolman i Rato Tvrdić, te Željko Jerkov, dopredsjednik HOO-a i prvi čovjek Hrvatskog kluba olimpijaca, koji je izrazio nezadovoljstvo izdvajanjem hrvatske države za sport.

"Za sport se u doba Jugoslavije izdvajalo dvaput više od kulture, a danas u Hrvatskoj se za kulturu izdvaja oko dvije milijarde kuna, a za sport oko 220 milijuna u što su uračunate i otplate za naše dvorane Arene. Bez toga, za sport se izdvaja samo oko 160 milijuna kuna, u postotku najmanje od svih zemalja EU, praktično smo svedeni na statističku pogrešku. Ne mislim da se kulturi treba smanjivati proračun, ali sportu se on svakako treba povećati. Nakon branitelja koji su stvorili Hrvatsku, sportaši su najviše učinili za imidž ove države, još od Ivaniševićeve marame s kvadratićima, pa preko olimpijskog finala košarkaša i uspjeha naših nogometaša. Finale u Rusiji priskrbio nam je takvu reklamu koju mi novcem nikada ne bismo mogli platiti", kazao je Jerkov, koji je dodao kako su najviše stradali momčadski sportovi, a posebno klubovi.

"Mi imamo Dinamo u nogometu, Cedevitu u košarci, Zagreb u rukometu i Jug u vaterpolu, a sve ostalo su klubovi koji se raspadaju. Ne bi moralo biti tako, ali Split dobiva upola manje nego što je Jugoplastika dobivala prije raspada Jugoslavije. A ipak su Split tri puta i Cibona dvaput bili europski prvaci, pa smo u razmaku od 10 godina pet puta bili najbolji u Europi. Dokazali smo da možemo, da imamo znanje, talent i organizaciju. Ali ne može se prodavajući najbolje igrače napraviti sportski rezultat. To bi bilo isto kao kad bi neki muzej od nacionalnoga značaja svake godine prodavao pet najboljih dijela da bi mogao namaknuti novac za plaće radnicima. Gdje bi taj muzej završio za 10 godina?", zapitao se Jerkov.

Na susretima u Starigradu predstavljen je i dokumentarni film bivšeg komentatora HTV-a Slavka Cvitkovića, u kojem smo doznali i zašto je legendarni Krešo Ćosić nosio dres s brojem 11. Imao je, naime, toliko jedinica u školi kad je prvi put sa 16 godina zaigrao za Zadar, pa ga je njegov tadašnji trener Enzo Sovitti na taj način želio potaknuti na učenje.

Na Svjetski dan slobode medija, 3. svibnja, sudionici su se pridružili akciji Sindikata novinara Hrvatske "Pet minuta gromoglasne tišine“ te je tom prilikom pročitan i proglas SNH-a.

 

//
 

DRUGI DANI MEDIJSKE PISMENOSTI: SUDJELOVALO 16.000 OSOBA, ODRŽANO 273 DOGAĐANJA

U 90 gradova i mjesta diljem Hrvatske održana su 273 događanja a kojima su se razvijale vještine kritičkog promišljanja, te razgovaralo o poštovanju sebe i drugih u medijima, toleranciji i drugim temama medijske pismenosti. Drugi Dani donijeli su i inovativne pristupe kojima YouTuberi i influenceri na društvenim mrežama mogu iskoristiti svoj rastući utjecaj za osvještavanje djece i mladih o važnosti razumijevanja medija, istaknuli su iz AEM-a.

Kroz program "Djeca upoznaju medije" gotovo tisuću učenika iz 92 osnovne i srednje škole dobilo je priliku posjetiti medijske kuće u Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli, Zadru i Zagrebu, gdje su se upoznali s procesom nastanka vijesti i funkcioniranjem medijskih kuća.

"Važno je da osnažimo građane vještinama medijske pismenosti kako bi se mogli nositi s opasnostima i prednostima života u sve složenijem medijskom okruženju. Razvijanje medijske pismenosti zahtijeva dugoročno ulaganje, ali i sustavan i strateški razvijen nacionalni pristup.

Rezultati ovogodišnjih Dana medijske pismenosti i izniman interes brojnih dionika za raznovrsna događanja te njihova iskazana potreba za obrazovnim materijalima pokazuju da postoji velika potreba za još snažnijim jačanjem vještina medijske pismenosti", izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović. Za Dane medijske pismenosti pripremljeno je sedam različitih edukacijskih materijalaza rad s djecom u vrtićima i školama te njihovim roditeljima, a koji su s portala medijskapismenost.hr preuzeti 25.000 puta, te koji su i dalje dostupni za preuzimanje. "To pokazuje da društvo sve više razumije važnost medijske pismenosti i potrebu ulaganja dodatnog truda u podršku djeci i mladima, ali i odraslima, u stjecanju vještine kritičkog vrednovanja tisuća medijskih sadržaja kojima smo svakodnevno izloženi", kazala je Đurđica Ivković, zamjenica predstojnice ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Tijekom Dana medijske pismenosti, između ostaloga, u suradnji s HAVC-om, Kino mrežom i Hrvatskim filmskim savezom održan je i Filmsko-obrazovni program s ukupno 31 projekcijom u 12 gradova u kojem je sudjelovalo više od 2000 učenika i 150 nastavnika i stručnih suradnika. U suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za elektroničke medije održana su i tri stručna skupa o medijskoj pismenosti u Rijeci, Splitu i Zagrebu, a brojna su događanja organizirana i u 60 knjižnica diljem Hrvatske. Dani medijske pismenosti održali su se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, ,a partneri Dana medijske pismenosti, između ostalih, bila su i veleposlanstva Danske, Finske, Norveške i Švedske koja su projektu doprinjela ustupanjem obrazovnih materijala i suorganiziranjem predavanja i projekcija.
 

//
 

DAN HRT-A: NAGRADU ZA NAJBOLJU TV REPORTAŽU DOBILA SANJA MIKLEUŠEVIĆ PAVIĆ, ZA ŽIVOTNO DJELO NAGRAĐENI MARIJA NEMČIĆ I BRANKO MAGDIĆ

Nagrada za životno djelo Ivan Šibl za televiziju dodijeljena je Mariji Nemčić, sadašnjoj rukovoditeljici Samostalnog odjela Međunarodni odnosi, svojedobno najmlađoj glavnoj urednici u povijesti HRT-a, novinarki, urednici i pokretačici brojnih televizijskih projekata koja je svojim radom obilježila i dala iznimne doprinose razvoju i prepoznatljivosti HRT-a.

Kako je istaknuto u prijedlogu, nagrada "Ivan Šibl" za radio dodijeljena je Branku Magdiću, doajenu radijskog novinarstva i uredniku i autoru redakcije ozbiljne glazbe Hrvatskog radija koji je, između ostaloga, 1995, pokrenuo i vodio jedinstveni ciklus koncerata četvrtkom "Iz Salona Očič". Osim toga, od samih početaka urednik je emisije "Sedam dana glazbe", najdugovječnije emisije ozbiljne glazbe koja već preko 30 godina sustavno i kritički prati glazbena zbivanja u Zagrebu i Hrvatskoj. Dobitnica nagrade "Joško Martinović" za najbolju TV reportažu je Sanja Mikleušević Pavić za reportažu o poginulom branitelju Hazimu Osmanagiću emitiranu u magazinu Labirint. U kandidaturi za nagradu isticalo se kako je Sanja Mikleušević Pavić, uz iskazanu upornost na inzistiranje da institucije odrade svoj posao, pokazala rijetku vještinu da u jednakom omjeru faktografije i emocija "čovjeku bez lica", ali i posljednjeg počivališta, udahne osobnost.

HRT je prvi puta ove godine dodijelio i godišnju nagradu za poseban projekt koju je dobila, kako je istaknuto, "Zabivaka", najgledanija sportska emisija u povijesti HRT-a koja je u 34 dana prijenosa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji stvarala ekipa od stotinjak ljudi pod palicom urednika i voditelja Marka Šapita.

Nagrada "Gordan Lederer" za najbolji snimateljski ili kamermanski rad u protekloj godini dodijeljena je Krešimiru Borkoviću za kamermanski rad i to, kako je istaknuto, s naglaskom na postignuća u emisijama "A strana", "Dora" i "Porin". Godišnje nagrade za posebna zalaganja i realizaciju projekata HRT-a od posebnog poslovnog i programskog interesa dobilo je još petero zaposlenika. Godišnju nagradu Poslovne jedinice (PJ) Program dobila je Ira Feller, rukovoditeljica programske koordinacije, nagradu Poslovne jedinice Produkcija Snježana Odak, a nagradu PJ Poslovanje Jagica Cvrk, predstojnica Ureda glavnog ravnatelja HRT-a koja više od dvadeset godina vodi taj ured. Godišnju nagradu PJ Tehnologija dobili su Tihomir Tonžetić i Boris Lukša, montažeri i “vrhunski majstori svog zanata nezamjenjivi u sportskom i zabavnom programu”.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić je u govoru uoči dodjele nagrada zahvalio svima koji su dali svoj doprinos onome što HRT danas jest, a to je, kako je istaknuo, "jedan od najboljih javnih servisa na ovim prostorima, ali i u cijeloj Europi". Istaknuo je i kako je produkcija HRT u proteklih godinu dana bila iznimno bogata s tisućama emisija i vrlo zahtjevnih projekata, poput Svjetskog nogometnog prvenstva i izravnog prijenosa dočeka naših srebrnih Vatrenih iz Rusije na kojem je HRT pokazala svu svoju snagu i potvrdila svoj status kao lidera na zahtjevnom domaćem televizijskom tržištu.

"Ponosni smo na sve naše vrijedne djelatnike, koje i ove, a posebno iduće godine čekaju novi profesionalni izazovi i novi veliki događaji: a to je predsjedanje Hrvatske Europskom unijom, pri čemu će HRT biti središnji TV "pool" iz kojeg će se šest mjeseci emitirati program za cijelu Europu i svijet. Tu je i drugi veliki projekt od međunarodnog značenja - godina Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020., pri čemu je opet HRT ključni javni servis iz kojeg će se emitirati program za cijelu Europu", kazao je Bačić.

Dan HRT-a i dodjela nagrada održava se 15. svibnja, kada je na 1926. počelo emitiranje Radija Zagreb. Ove godine Hrvatski radio slavi svoj 93., a Hrvatska televizija 63. rođendan.

 

//
 

VELEBITSKA DEGENIJA: DODIJELJENE NAGRADE ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE NA TEMU ZAŠTITE OKOLIŠA

Željko Bukša je Velebitsku degeniju dobio za tekst "Što manje emisija, troškovi su niži", objavljen u listopadu 2018. u časopisu Energetika, gospodarstvo, ekologija i etika. Poznat kao specijalizirani novinar koji već tridesetak godina prati teme s ovoga područja, Bukša ni ovaj put nije odustao od temeljitog pristupa problemu. Ocjenjivački sud nagrađuje upravo njegov kvalitetan gospodarsko-analitički pristup i preciznu analizu reforme Europskog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, koji potiču sve izraženije globalno zagrijavanje i klimatske promjene. Bukša ukazuje na probleme i traži rješenja.

U tekstu se osvrće na neuspješno trgovanje emisijama CO2 i govori o skoroj reformi koja je nužna jer je Europska unija zacrtala ambiciozan plan smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto. To je važno radi provedbe Pariškog sporazuma o klimi i utjecaja na klimatske promjene. Ovu aktualnu temu razrađuje detaljno, studiozno i argumentirano. Mirjana Žugec Pavičić dobitnica je nagrade Velebitska degenija u kategoriji radijskih priloga za izvrsnu reportažu o onečišćenju mazutom luke Bršica u Raškom zaljevu 22. lipnja 2018. godine.

Reportaža je emitirana u emisiji "Baština" na Međunarodnom programu Hrvatskoga radija te na Prvom programu Hrvatskoga radija neposredno nakon nastanka najveće ekološke katastrofe u prošloj godini u Hrvatskoj. Tada je pri točenju goriva iz spremnika teretnog motornog broda "Fidelity" u more ispušteno oko 3800 litara. Reportaža slikovito i sveobuhvatno prikazuje sve okolnosti nastanka katastrofe o čijim posljedicama novinarki govore starosjedioci okolnih mjesta u Raškom zaljevu, ribari, iznajmljivači apartmana, vlasnici jahti i barki, kupači, turist iz Australije, ljudi koji su sudjelovali u sanaciji i koji su je vodili.

Reportaža pridonosi osvještavanju javnosti, ali poručuje i upozorava da je sprječavanje onečišćenja Jadranskog mora jedna od naših najvažnijih zadaća u očuvanju vodenih ekosustava i prirodnih ljepota po kojima je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu. Za televizijski prilog nagrađena je Jagoda Bastalić, koja je sa svojom ekipom za HTV-ovu emisiju "Labirint" u tri nastavka istraživala tko je i kada odložio opasni otpad u samoj blizini Zrmanje, rijeke iz koje vodu pije cijela sjeverna Dalmacija. Argumentirano i svestrano, uključujući sve aktere, prilozi upućuju i na moguće posljedice potencijalne izgradnje tvornice za recikliranje opasnoga grita iz brodogradnje. Potaknuvši i mjerodavne institucije, koje su nakon objave priloga pokrenule interne inspekcije, autorica ukazuje na najnoviju opasnost za Obrovac, koji je zadnjih desetljeća već postao sinonimom zagađenja okoliša zbog tvornice glinice i opasnog otpada.

Tvornicu za recikliranje opasnoga grita iz brodogradnje investitor bi gradio ispod Velebita, gdje bura puše i 260 kilometara na sat, a tamo je već bez dozvole odložio vreće spornog sadržaja, dijelom rasporene. Tema se još raspliće jer se tek nakon objavljenog priloga pokreću inspekcije, angažira se Ministarstvo zaštite okoliša pa i HBOR, koji financira projekt. Ukategoriji fotografije nagrađen je Goran Šafarek za seriju fotografija o Dravi objavljenih u reportaži "Drava, rijeka na prekretnici" u časopisu Meridijani u siječnju 2019. godine.

Kako tekst, tako i fotografije svjedoče o još uvijek sačuvanoj biološkoj raznolikosti na sprudovima i rukavcima ove rijeke te u njezinim poplavnim šumama. Strpljivo, znalačkim odabirom motiva i kvalitetnom kompozicijom, Goran Šafarek dokumentira bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta i čarobnu iznimnost Drave. Diplomirani biolog Goran Šafarek, asistent na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, godinama se bavi zaštitom, istraživanjem i održivim razvojem rijeka u Hrvatskoj, o čemu objavljuje u prestižnim časopisima u Hrvatskoj i svijetu. Najveći dio svog znanstvenog i novinarskog rada, pa tako i svoje nominirane fotografije, posvetio je rijeci Dravi.

Nagrada Velebitska degenija prestižna je nagrada na području zaštite okoliša i prirode koja se dodjeljuje 21 godinu uzastopce. Svečanost dodjele ove je godine prvi put oplemenjena i humanitarnom notom – potporom i pomoći sisačkoj bolnici "Dr. Ivo Pedišić" u uređenju Odjela za palijativnu skrb, pa otud i ovogodišnji moto: Zdrav okoliš – za naše zdravlje i dostojanstvo najtežih bolesnika!

Ova ugledna nagrada svake se godine u Hrvatskoj dodjeljuje na Dan planeta Zemlja, a ove se godine, jer su uskrsni praznici bili 22. travnja, dodjeljuje 22. svibnja, također na ekološki značajan datum – Svjetski dan biološke raznolikosti i Dan očuvanja hrvatske prirode. Nagradu dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje autorske radove o zaštiti okoliša i prirode objavljene u razdoblju od 1. ožujka 2018. godine do 28. veljače 2019. godine u kategorijama tisak i internet, radio i televizija te za fotografiju.

Pregled svih prispjelih radova i odluku o dodjeli nagrade donosi jednoglasno ili većinom glasova Ocjenjivački sud koji imenuje Zbor novinara za zaštitu okoliša HND-a. Sud se sastoji od predstavnika novinarske struke, članova Zbora novinara za okoliš HND-a, stručnjaka za zaštitu okoliša te predstavnika HEP – Opskrbe Hrvatske elektroprivrede. Više možete pročitati ovdje.
 

//
 

PRIČA O KORNATIMA KROZ IZLOŽBU FOTOGAFIJA “OVCE PIJU MORE”

Priča je to o Kornatima na kojima je Ferić, obavljajući svoj reporterski posao, upoznao nevjerojatne ljude koji tamo žive, svoje doživljaje zapisao u reportersku bilježnicu i ovjekovječio čudesnim fotografijama. Fotografije će biti izložene na otvorenom, pod lijepim malim vrtnim šatorima razasutim po cijelom imanju. Sve će funkcioniralo po principu poučne staze: posjetitelji hodaju od punkta do punkta, gledaju fotografije i od domaćina slušaju priče o Kornatima i njihovim stanovnicima, navode organizatori iz SINKO-a.

Sastavni dio izložbe je i svojevrsni performans na kojem će se pojaviti neki od stanovnika Kornata, a publiku ćemo animirali pričom o ovcama koje piju more, novinarskom istraživanju, lutanju, nesporazumima i na kraju prijateljstvu. Kako ističu orgnizatori novinarska priča o Kornatima bila je dobra prigoda da se u jedinstvenom ambijentu tipične slavonske pustare koja je pretvorena u prvorazrednu destinaciju kontinentalnog turizma spoji plavo i zeleno - Općinu Murter, Grad Slatinu i Općinu Sopje te se tako potakne na suradnju, razmjenu ideja, kulturnih, folklornih, gastronomskih i gospodarskih dobara.

Izložba je tako prerasla u cjelodnevno multimedijalno događanje namijenio široj publici – lokalnom stanovništvu, gostima i posjetiteljima Pustare Višnjica. Ciljana grupa su stanovnici Virovitičko-podravske županije (Višnjica je omiljeno izletište, nalazi se na pola puta između Virovitice i Slatine, dva najveća grada u županiji), Slavonije, Podravine i Mađarske kojoj destinacija gravitira, gostima koje ovdje iz Zagreba na jednodnevni izlet ili vikend dovode turističke agencije i članovi Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

Bit će predstavljeni gospodarski potencijali te gastronomska i turistička ponuda Općine Murter-Kornati, Grada Slatine, Općine Sopje i Pustare Višnjica te Nacionalni park Kornati. U kulturno-zabavnom programu nastupit će klape, folklorna društva, kornatski trubaduri, a bit će odigrana i malonogometna utakmica ekipa iz Slatine i Murtera. Inače, cilj događanja je očuvanja lika i djela Franje Martina Fuisa, poticaj novinarima da na zanimljiv i atraktivan način pišu o turističkim odredištima, povezivanje kontinentalnih i jadranskih destinacija u svrhu suradnje i zajedničkog nastupa turističkom tržištu i promocija turističke ponude dviju županija.

 

//
 

DO 1. RUJNA PRIJAVA IZLAGANJA NA KNJIŽEVNO-ZNANSTVENI SKUP DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE

Skup će se održati 22. i 23. studenoga ove godine u Zagrebu, u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke. Centar na njega poziva istraživače/ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ta dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku. Sažetak izlaganja, između 150 i 300 riječi, s kraćim životopisom poslati do 1. rujna 2019. e-mail adresu zagorka@zenstud.hr, navodi Centar.
 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

MAJA SEVER NOVA PREDSJEDNICA SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE

Nova predsjednica, koja je na skupštini SNH-a u dobila četverogodišnji mandat, najavila je borbu za kolektivne ugovore u medijskim kućama te za granski kolektivni ugovor kojim bi bila regulirana prava novinara na nacionalnoj razini. Kad netko u medijima uspije izboriti kolektivi ugovor to je događaj, rekla je Sever. Poručila je kako novinari i drugi medijski djelatnici nemaju izbora, osim zajedno se boriti, jače se angažirati i zauzimati za se svoja prava.

"Puno se može promijeniti budemo li se aktivno zalagali za svoje interese", rekla je Sever, koja je ujedno dobila i priznanje SHN-a "Povjerenik/ca godine".

Novinari i drugi medijski djelatnici su, po njezinim riječima, često krivci za sve i to treba promijeniti. Posebno je upozorila na stanje u lokalnim medijima, uz ocjenu da se u njima krše Zakon o radu i ugovorna pravila.

Dosadašnji predsjednik Anton Filić među najvažnije izazove svoga, ali i mandata svoje nasljednice, ubrojio je borbu protiv zloporabe institucije slobodnih novinara i honoraraca. Te oblike rada po njegovim riječima treba zadržati samo za one novinare koji to žele, a ne, kao što je sada, uz pomoć tih modela prikrivati stalni radni odnos koji bi trebao biti zasnovan na temelju ugovora o radu.

Filić je istaknuo da i dalje treba nastojati sklopiti nacionalni kolektivni ugovor, ne isključujući kao sredstvo pritiska opći štrajk u medijima, podsjetivši pritom da se velika većina članova SNH-a izjasnila za opći štrajk zbog nesklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora.

Povjerenici SNH-a u medijskim kućama u svojim su raspravama pored ostalog upozorili na zloporabu evidencije radnog vremena za novinare i tehničare koji rade na terenu, te na silne poteškoće kako bi uopće započeli pregovore za sklapanje kolektivnih ugovora. Na skupštini SHN-a dodijeljena su i tri "krumpirka" za najgorega medijskog poslodavca i to HRT-u zbog, kako su objasnili predlagatelji, tužbi protiv vlastitih radnika koji žele bolji program i ignoriranja jednog reprezentativnog sindikata, Novom listu, zbog ponude ponižavajućeg ugovora o radu fotografu u 62. godini života i gotovo 40 godina radnog staža te Večernjem listu, zbog zbog smanjivanja radničkih prava, ukidanja dodataka na radni staž i diskriminacije sindikalnih povjerenika.

 

//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE FIZIČKI I VERBALNI NAPAD NA NOVINARA DANIJELA MAJIĆA

Kandidiranje nije ograničeno isključivo na članove ogranka HND-a,kandidirati mogu i kolege koji nisu u strukovnoj udruzi. Broj kandidiranih po redakcijama nije ograničen,ali autor pojedinačno može kandidirati samo jedan autorski uradak.

Dodjela nagrada za radove koji se odnose na objavljene, odnosno emitirane priloge u 2017. godini, bit će upriličena na tradicionalnom Novinarskom balu.

Imenovana je i komisija za odabir radova:

- novinska fotografija: Zdravko Strižić, Karmen Valenta

- televizijski snimateljski rad: Matea Srebačić, Antun Petračić

- televizijsko novinarstvo: Matea Srebačić, Antun Petračić

- radijsko novinarstvo: Danijel Prerad, Igor Ahmetović

- tiskano novinarstvo: Vladimir Pajtlar , Igor Ahmetović

- tekst objavljen na portalu: Zdravko Strižić , Karmen Valenta

Rok za predaju radova je 30. siječanj 2018., a predaju se na recepciji Quirinus radija, Sisak, A. Starčevića 46, s naznakom „Za nagradu Ogranka HND-a SMŽ“ ili se s istom naznakom i na istu adresu pošalju poštom.

Uz rad navesti ime autora, naziv redakcije i datum objave/emitiranja. Imenovana komisija radove će pregledati do 05. veljače 2018.

Odlukom Izvršnog odbora ogranka od 2016. godine nagrada za najbolju fotografiju nosi ime kolege Miroslava Mimija Kiša, tako da je puni naziv nagrade: Zlatno pero za najbolju fotografiju „Miroslav Mimi Kiš“.

Nagradu „Zlatno pero“ i ove godine osigurava Metalna galanterija „Vrbanus“. Redakcije do 30. siječnja 2018. trebaju predsjednici ogranka dostaviti broj osoba koje će sudjelovati na Novinarskom balu i informirati jeli netko od nazočnih ima rođendan na datum održavanja bala

Redakcije se mole da dostave i podatke o članovima ili redakciji koji(e) obilježavaju 20, 25, 30, 35, 40 ,45 i 50 ili više godina rada kao(medij) novinari, fotoreporteri ili snimatelji, te da uz podatke pošalju i kratki životopis.

Predsjednica HND SMŽ

Karmen Valenta

 

//
 

UTORKOM U ŠIBENSKI OGRANAK HND-A S KNJIGOM PO KNJIGU. DO KNJIŽENJA!

Sve što treba je donijeti sebe i "naramak" knjiga koje ste pročitali i ne trebaju vam, a onda sa sobom kući možete ponijeti jednaku količinu (dakako, nekih drugih) knjiga koju ste donijeli i ostavili u prostorijama HND-a.

Šibensko-kninski ogranak Hrvatskog novinarskog društa od ovog mjeseca kreće s projektom pod naslovom "Knjigom na knjigu", svojevrsnom burzom knjiga koje će kolekcionari i kolekcionarke, čitatelji i čitateljice, moći razmjenjivati jednom mjesečno u prostoru HND-a u Ulici Božidara Petranovića.

Kultni američki pisac Henry Miller u djelu "Knjige mog života" o knjigama koje stoje nepročitane na policama piše kao o neiskorištenoj municiji, dok romane, zbirke priča, eseje i poeziju dijeli na tri grupe: pročitana djela, ona koja će to jednom biti i ona što će zauvijek samo skupljati prašinu.

Vjerujući u Millerovu podjelu, ali i, također njegovu, tezu da svaka knjiga ima svog čitatelja, članovi HND-a u Šibeniku odlučili su pokrenuti razmjenu naslova među onima što su svoje kućne biblioteke ili pročitali ili pretrpali. Prvu priliku svi zainteresirani imat će u utorak, 28. svibnja od 19 sati.

Pravila razmjene su, smatraju organizatori, i jednostavna i funkcionalna. Svi koji žele mogu donijeti svoje knjige ili knjigu te uzeti one koje će ih zaintrigirati. Ako novi vlasnik želi, preuzete knjige mogu trajno ostati u njegovoj privatnoj biblioteci ili ih može, nakon čitanja, ponovo zamijeniti za neke nove naslove. Sve knjige koje stari vlasnik ili vlasnica ne žele, a nema zainteresiranih da ih uzmu, činit će biblioteku HND-a Šibensko-kninske županije, dostupnu članovima i posjetiteljima. Također, ako bude postojao interes, te će knjige biti donirane knjižnicama, udrugama, domovima za starije, bolnicama...

- Tri su temeljna pravila osmišljena kako bi razmjena bila što pravednija: duljina, debljina ili težina. Dakle, zainteresirani koji donesu, recimo, metar knjiga – koliko mogu imati sabrana djela plodnijih autora – toliko mogu i odnijeti. Zatim, oni koji donesu tri kilograma knjiga, jednaku težinu i odnose. Na kraju, netko tko je donio, recimo, 500 stranica, u jednoj ili više knjiga, može uzeti isto toliko. Odstupanja su, naravno, dopuštena u razumnom dijelu od nekih desetak posto - pojašnjava Emir Imamović Pirke, novinar i književnik te inicijator projekta "Knjigom na knjigu".

Kako bi izbjegli mogućnost da netko za enciklopedije, rječnike ili monografije dobije beletristiku u istom omjeru, navedene knjige ne vrijede za razmjenu, ali ih se može donijeti, odnosno odnijeti ako to netko želi. Dakle, netko tko nije donio ništa, može ponijeti encikopediju koja ga zanima, dok vlasnik enciklopedije ne može za nju dobiti ništa osim druge enciklopedije. Za razmjenu su prihvatljiva sva prozna i pjesnička djela, zbirke eseja, drama i filmskih scenarija te sva dječja literatura. U razmjeni nema ograničenja kad je riječ o jezicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj: srpskom, crnogorskom i bosanskom, dok se knjige na drugim jezicima mogu razmjenivati za one na istim tim jezicima ili uz dogovor vlasnika. Poželjno je, naravno, da većina djela bude na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Projekt „Knjigom na knjigu“ podupiru Grad Šibenik, Šibensko-kninska županija i Hrvatsko novinarsko društvo. Do knjiženja!

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

MOGENS BLICHER BJERREGÅRD PONOVO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA EUROPSKE FEDERACIJE NOVINARA

Sjećanjem na poginule kolege otvorena je opća skupština EFJ-a, koja se održava svake tri godine, a domaćin ovogodišnjeg susreta održanog prošli tjedan bilo je u glavni grad Estonije, Tallin.

Ova baltička zemlja, na svjetskoj ljestvici indeksa slobode medija, koju svake godine objavljuju „Reporteri bez granica“ zauzima visoko 11. mjesto, što vjerojatno objašnjava i činjenicu da je godišnja skupština europskih novinara po prvi put održana u zgradi jednog parlamenta. Ponosna na tu činjenicu priznajući da uvijek može bolje, novinare je došla pozdraviti i sama estonska predsjednica, Kersti Kaljulaid.

"Slobodna riječ najveća je sila na svijetu", riječi su kojima se obratila delegatima na skupštini u svom pozdravnom govoru, nakon kojeg je odgovarala na pitanja predsjednika EFJ-a Blicher Bjerregårda. "Poslovni ljudi i političari moraju što češće i što iskrenije odgovarati na novinarska pitanja“, odgovorila je na pitanje što vladajući mogu učiniti za slobodno novinarstvo.

Upravo teško stanje u novinarstvu, sužavanje prostora slobode govora i negativnog utjecaja rastućeg populizma na prostoru velikog dijela Europe na novinarski rad bili su podloga za raspravu u kojem smjeru će Europska federacija novinara voditi svoj rad. Prekarni odnosi u novinarstvu, kolektivni ugovori i rodna diskriminacija samo su neke od tema o kojima se govorilo tijekom dva dana zasjedanja.

Kao redovni članovi ovog najvećeg novinarskog udruženja u Europi, u radu skupštine sudjelovali su i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, Danka Derifaj i Anton Filić. Oni su zajedno sa sedamdeset delegata iz više od 40 zemalja izabrali novo vodstvo organizacije koja broji više od 350.000 članova iz cijele Europe. Većinom glasova ponovno je izabran dosadašnji predsjednik, danski novinar Mogens Blicher Bjerregårda, kojem će to biti treći, uzastopni mandat, a umjesto dosadašnje potpredsjednice Nadezhde Azhgikhine iz Rusije, na sljedeće tri godine izabrana je Marta Barcenilla iz Španjolske.

Izabran je i novi Upravni odbor koji će predvoditi organizaciju u sljedećem mandatu, a koji uz predsjednika i potpredsjednicu čini još sedam kolega - Anna Del Freo (Italija), Mustafa Kuleli (Turska), Marijana Camović (Crna Gora), Joachim Kreibich (Njemačka), Martine Simonis (Belgija), Yannis Kotsifos (Grčka) i Sergiy Tomilenko (Ukrajina).

 

//
 

TEHNOLOŠKI DIVOVI OBEĆALI DA ĆE SUZBITI TERORISTIČKI SADRŽAJ NA INTERNETU

Facebook, Amazon, Google, Twitter i Microsoft zajednički će razviti alate za otkrivanje i brisanje terorističkih i ekstremističkih materijala. To su obećali na summitu u Parizu, organiziranom nakon terorističkog napada u Christchurchu na Novom Zelandu u kojem je poginula 51 osoba. Napadač je svoj krvavi pohod uživo prenosio na društvenim mrežama.

Sastanak su organizirali francuski predsjednik Emmanuel Macron i novozelandska premijerka Jacinda Ardern pod sloganom "Poziv iz Christchurcha". Susret je simbolički počeo "karangom" ili maorskom pjesmom koja izražava bol novozelandskih stanovnika zbog pokolja 51 muslimana u džamijama u Christchurchu 15. ožujka.

Napad je zgrozio javnost tim više što je "planiran kako bi bio što krvaviji", rekla je Adern u razgovoru za francuski dnevni list Le Monde. "Facebook koji je korišten kao platforma za izravni prijenos pokušao je ukloniti snimku: uklanjali su je 1,5 milijun puta. U prva 24 sata ponovo se pojavljivala na YouTubeu svake sekunde", dodala je.

Pred takvim fenomenom "ne možemo djelovati sami", na razini pojedine zemlje, istaknula je premijerka. "Za svjetsku mrežu moramo pronaći svjetski odgovor". "Poziv iz Christchurcha" znači "tražiti od zemalja i od velikih tehnoloških kompanija da djeluju protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na internetu", priopćio je Macronov ured. Inicijativi se pridružilo dvadesetak čelnika i poduzetnika, među kojima kanadski premijer Justin Trudeau i norveška premijerka Erna Solberg. Sastanku su nazočili jordanski kralj Abudlah, senegalski predsjednik Macky Sall, britanska premijerka Theresa May te direktori tehnoloških tvrtki.No poziv nije obvezujuće naravi, zbog čega ga neki smatraju tek lijepom željom.

 

//
 

OTKAZOM CIJELE REDAKCIJE NOVINARI RUSKOG LISTA KOMMERSANT SOLIDARIZIRALI SE S DVOJICOM KOLEGA

Otkaz su dali svi novinari političke redakcije Kommersanta što pokazuje da vlada napetost između izdavača i novinara u Rusiji gdje su mediji pod oštrim okom Kremlja. Novinari Ivan Safronov i Maksim Ivanov svojim su člankom od 17. travnja razljutili izdavača, Ališera Usmanova, multimilijardera koji je 2006. stekao kupio Kommersant.

Pozivajući se na neimenovane izvore napisali su da bi Valentinu Matvijenko, predsjednicu gornjeg doma ruskog parlamenta, na dužnosti mogao zamijeniti Sergej Nariškin, čelnik SVR-a, vanjske obavještajne slubže. Nije jasno zbog čega je sadržaj tog članka razljutio Usmanova.

Glasnogovornici Matvijenka i Naruškina odbacili su navode iz članka kao "glasine". Gleb Čerkasov, glavni urednik političke redakcije, rekao je da su on i deset novinara dali otkaz u znak solidarnosti sa Safronovom i Ivanovom.

"Vlasnik ima pravo donositi osobne odluke, a zaposlenici imaju pravo ne složiti se s njima na jedan jedini način, tako što će si potražiti drugi posao", napisao je Čerkasov. Renata Jambajeva, zamjenica glavnog urednika gospodarske redakcije lista, osudila je otkaze dvojici novinara kao pritisak na dnevni list. "Možda netko od naših čitatelja može objasniti ... Usmanovu da upravo sada uništavaju jedan od najboljih medija u Rusiji", rekla je.

 

//
 

TRUMP POTPISAO PUNI OPROST ZA BIVŠEG MEDIJSKOG TAJKUNA CONRADA BLACKA

Black (74), britanski državljanin rođen u Kanadi, nekada je vodio tvrtku Hollinger International Inc. koja je posjedovala novine u Kanadi, SAD-u, Velikoj Britaniji i Izraelu -Chicago Sun-Times, Daily Telegraph, Jerusalem Post, National Post iz Toronta.

"Slučaj lorda Blacka privukao je široku podršku mnogih istaknutih pojedinaca koji su odlučno jamčili za njegov izuzetan karakter", navodi se u priopćenju Bijele kuće koje je najavilo pomilovanje. Black, također poznat kao Baron Black od Crossharboura, odrekao svog kanadskog državljanstva 2001. kako bi dobio pristup u Dom lordova u Britaniji. On i trojica njegovih bivših suradnika 2007. godine su pred saveznim sudom u Chicagu proglašeni krivim za nezakonito prisvajanje milijuna dolara prihoda koji su trebali pripasti dioničarima tvrtke Hollinger International.

header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved