Info > Newsletter

HND Newsletter 63 / travanj 2019

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 63
Travanj 2019.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- HRVOJE KREŠIĆ NOVINAR GODINE, SANJI MODRIĆ NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
- SVI KANDIDATI ZA EU PARLAMENT PODRŽALI MANIFEST "EUROPA TREBA NOVINARSTVO"
- NOVINARSKI MANIFEST 2019.: EUROPA TREBA NOVINARSTVO!
- RSF O SLOBODI MEDIJA: HRVATSKA MALO NAPREDOVALA, ALI OČIT JE POLITIČKI UTJECAJ NA HRT
- STATE DEPARTMENT: PROBLEMI U HRVATSKOJ KORUPCIJA, NASILJE NAD NOVINARIMA I MIGRANTIMA
- ZOVKO: HND PORUČUJE MOĆNICIMA DA ĆE INTERNACIONALIZIRATI PRIJETNJE NOVINARIMA
- HRVOJE ZOVKO PONOVO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA
- ZAKLJUČCI 62. IZBORNE SKUPŠTINE HND-A
- REUTERS OSVOJIO DVIJE PULITZEROVE NAGRADE
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

HRVOJE KREŠIĆ NOVINAR GODINE, SANJI MODRIĆ NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

Odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, ovogodišnju titulu novinara godine ponio je novinar N1 televizije Hrvoje Krešić. Od 566 članova HND-a, koliko ih je ove godine glasalo – bilo putem glasačkih listića bilo elektroničkim putem – Krešiću je glas dalo njih 166. Za istu je nagradu Ocjenjivački odbor nominirao i novinara Indexa Ilka Ćimića, koji je dobio 146 glasova, novinarku RTL televizije Damiru Gregoret, koja je osvojila 143 glasa, i novinara N1 Televizije Domagoja Novokmeta, za kojeg je glasalo 86 kolega.

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani Ocjenjivački odbor odlučio je dodijeliti dugogodišnjoj novinarki Novog lista Sanji Modrić. Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobio je novinar Mario Pušić za tekst „Ušli župnik, paroh i hodža u kafić…“ objavljen 10. svibnja 2018. u Jutarnjem listu. Ocjenjivačku skupinu za pisano novinarstvo činili su Kristina Turčin (predsjednica), Davor Krile, Božena Matijević, Igor Mikulić, Ana Raić-Knežević, Denis Romac i Saša Zinaja.

Ista ocjenjivačka skupina dodijelila je i nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2018. godinu, i to Robertu Aniću, fotoreporteru Pixsella, za fotografiju „Mlaka“ snimljenu tijekom lanjskih katastrofalnih poplava u Jasenovcu.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo ove je godine otišla u ruke novinarke HRT-a Radio Rijeke Ive Črnjar Ivančan. Odlučila je tako Ocjenjivačka skupina za radijsko novinarstvo u kojoj su bili Daniel Berdais, kao predsjednik, te Momir Divjak, Saša Ljubičić, Silvija Šeparović i Barbara Vid.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo pripala je novinaru N1 Televizije Ranku Stojancu za izvještavanje o krizi u brodogradilištima Uljanik i 3. maj. U Ocjenjivačkoj skupini za televizijsko novinarstvo bili su Marina Barukčić Stričević (predsjednica), Goran Flauder, Jure Ožić Bebek, Siniša Pavić i Mladen Stubljar.

Ista ocjenjivačka skupina odlučila je da Nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2018. godinu dobivaju Goran Bunjevac i Milan Živković za snimateljski prilog „Samo je jedan Mrvica“ emitiran u emisiji „Puls“ Hrvatske televizije.

Najbolji u kategoriji internetskog novinarstva 2018. godine bili su novinari Ilko Ćimić i Oriana Ivković Novokmet. Ocjenjivačka skupina – u kojoj su bili Dora Kršul (predsjednica), Goran Borković, Jasmin Klarić, Tomislava Sila i Petar Vidov – odlučila im je dodijeliti nagradu Marija Jurić Zagorka za seriju tekstova o aferi „Hotmail“ i „grupi Borg“ objavljenih tijekom 2018. godine na portalu Index.hr.

Nagradu, pak, za istraživačko novinarstvo Jasna Babić – koju dodjeljuje Ocjenjivački odbor što ga čine sve četiri ocjenjivačke skupine – dobili su također Ilko Ćimić i Oriana Ivković Novokmet. Za nagrade Hrvatskog novinarskog društva za radove objavljene u 2018. godini natjecalo se 102 novinara. Za nagradu Nikša Antonini za najbolju novinsku fotografiju prijavljeno je bilo 13 autora, dok je za Nagradu Žarko Kaić za najbolji snimateljski rad na televiziji konkuriralo njih 10.

U kategoriji najzapaženijih novinarskih radova Marija Jurić Zagorka za nagradu za televizijsko novinarstvo ukupno je bilo 22 kandidatkinja i kandidata, za pisano novinarstvo 14, radijsko 9, a za internetsko 11. Za Nagradu Jasna Babić za istraživačko novinarstvo stiglo je devet prijava, a sedam kolega bilo je u konkurenciji za Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Obrazloženja nagrada možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

SVI KANDIDATI ZA EU PARLAMENT PODRŽALI MANIFEST "EUROPA TREBA NOVINARSTVO"

Manifest su u svojim izlaganjima podržali svi predstavnici kandidacijskih lista, te su izrazili podršku novinarima i osudili bilo kakvu vrstu pritisaka na novinare i medije. Istaknuto je da je medijsko zakonodavstvo relativno dobro, ali da postoji problem njegove primjene i kontrolnih mehanizama.

Naravno, u raspravi, koju je moderirao Domagoj Novokmet, najviše oštrica i zamjerki išlo je na račun HDZ-a kao vladajuće stranke, čija je predstavnica na sučeljavanju Sunčica Glavak istaknula da je uvijek bitno iz čijeg se kuta gleda na stvari. "HDZ apsolutno osuđuje bilo kave vrste pritisaka i protiv smo sudskih postupaka protiv novinara, ali uvijek treba vidjeti što kaže i druga strana. Ono za što se osobno i kao stranka zalažemo je više međusobnog poštovanja kada su u pitanju mediji i politike, jer jedni bez drugih ne možemo", kazala je Glavak dodavši kako su trenutno u procesu izmjene Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o medijima, što je usklađeno s europskim zakonodavstvom dodavši kako se ti zakoni mogu izraditi samo u suradnji HND-a i strukovnih udruga te nadležnog ministarstva.

Jedino pritisak iz Europe mijenja Hrvatsku


Ljubo Jurčić s liste MB 365 na direktan upit voditelja debate smatra li da su novinari imali razloge za nedavni veliki prosvjed kazao je kako svakako jesu, ali da je riječ i o interesnim borbama i da uvijek postoje dvije strane. "Odgovornost je ono što svi moramo snositi i uvažavati. Ima puno onih koji zloupotrebljavaju svoje pozicije te nanose štetu i medijima i politici. Ono što bih ja predložio je da zajednički interes svih stranaka, što bi bilo i u nacionalnom interesu, dogovor bude kako napraviti medijsko tržište, kreirati kvalitetan medijski proces i slično, čime se ne bi ugrozio javni interes", kaže Jurčić.

Mirela Holy, predstavnica SDP-a, istaknula je kako živimo u društvu spektakla te da su u globalnom svijetu mediji veliki biznis u kom caruje trgovina interesima i gdje se odlučuje koji će se sadržaj objaviti. "Stoga je vrlo važna transparentnost vlasništva. Kada je u pitanju Manifest, jasno da ga podržavamo, te bi direktivom EU trebale biti prihvaćene sve njegove mjere", kazala je Holy dodavši kako, nažalost, jedino pritisak koji dolazi iz Europe mijenja Hrvatsku.

Matija Posavec iz HNS-a kazao je da oni kao liberalna stranka modernog građanskog centra u političkom prostoru inzistiraju na slobodi izražavanja, medijskim slobodama i medijskom pluralizmu. "Medijski pluralizam je preduvjet društvenog pluralizma kao jedne od okosnica liberalne ideje. HNS s ponosom ističe da nikada nismo podnijeli nijednu sudsku tužbu protiv novinara. Voljeli bismo da i sve ostale stranke u Hrvatskoj to mogu reći. Na koncu, slažemo se da je novinarstvo javno dobro i očekujemo od svih dionika u društvu, uključujući kako političke dužnosnike tako i same pripadnike ˝sedme sile˝, da spriječe njegovu devastaciju i daju svoj doprinos u očuvanju tog javnog dobra", kazao je Posavec.

Provesti zakone u praksi

Vrlo oštra u svom istupu bila je čelnica Starta Dalija Orešković, koja je podsjetila na neke vrlo ružne i sramotne prijetnje novinarima, koje sudovi nisu adekvatno sankcionirali, a o čemu vladajući uglavnom šute. "Točno je da je zakonodavni okvir i sada solidan, ali je problem što se zakoni ne poštuju u praksi. Jedino nam Europa po tom pitanju može pomoći, a za to su potrebna dva instrumenta: demokratski osigurač s jedne strane i visoko financiranje neprofitnih medija kako bi se zaobišle manipulacije aktualne vlasti koja ne voli da se njihove malverzacije na bilo koji način stavljaju pod kontrolu", kazala je Orešković.

Sandra Benčić s liste Možemo!, Nova ljevica/Orah založila se za kvalitetno rješavanje egzistencijalnih problema novinara. "Jedan od najvećih problem u novinarstvu je prekarni rad, jer ljudi koji ne mogu biti sigurni u svoju egzistenciju ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao, a naročito kada je riječ o ovako važnom javnom poslu. Sve je kao na tržištu, ali to tržište kod nas ne funkcionira i nije regulirano. Mi se zalažemo da se direktivom osigura da su ugovori o radu prilikom zapošljavanja novinara primarno na neodređeno vrijeme te se kod pristupa informacijama javni interes treba presumirati, a na državi je da dokaže da taj javni interes ne preteže nad time da je informacija zaštićena", kazala je Benčić dodavši kako također predlažu da se u direktivu ugradi odredba da sve države članice EU poštuju test proporcionalnosti i neophodnosti, koji je razvio Europski sud za ljudska prava kada se radi o sporovima protiv novinara.

Ana Volarić- Mršić s lista Marijane Petir istaknula je kako je slobodno novinarstvo temelj svakog demokratskog političkog poretka i da je nedopustivo da je u 21. stoljeću u Europskoj uniji novinarstvo postalo profesija opasna po život. "Osobit je problem javni medijski servisi HTV i HR koji bi trebali biti u službi javnosti, a ne u službi politike. Umjesto da budu primjer drugim medijskim servisima u RH, HTV i HR nerijetko propuštaju cjelovito informirati građane o događajima od javnog interesa", kazala je Volarić Mršić.

I ostali sudionici sučeljavanja podržali su manifest "Europa treba novinarstvo" i zahtjeve Vladi koje je uputio HND, te su se založili za veće medijske slobode, okretanje prema mladima i bolje obrazovanje: među njima su Zoran Bahtijarević, HSS/GLAS/IDS/HSU/PGS/ Demokrati/Laburisti; Davor Banović, lista Mislava Kolakušića; Mato Tomljanović, Most; Ivica Puljak, Pametno; Nenad Matić, Zelena lista, Saša Poljanec Borić, Hrvatska socijalno-liberalna stranka te Hrvoje Štefan (Radnička fronta)

Audio snimku konferencije možete poslušati ovdje.

 
 

//
 

NOVINARSKI MANIFEST 2019.: EUROPA TREBA NOVINARSTVO!

Iako Povelja Europske unije o temeljnim pravima zagovara slobodu izražavanja, medijske slobode i medijski pluralizam, novinarstvo i novinari nalaze se pod sve većim pritiscima.

U posljednje dvije godine u Europskoj su uniji poginula četiri novinara, što je napad na naše vrijednosti bez presedana.

Financijska stabilnost neovisnih medija ugrožena je, medijska koncentracija je u porastu, a sve veća moć internetskih platformi, koje karakterizira manjak odgovornost, transparentnosti i regulacije, javlja se kao prijetnja vijestima i informacijskom ekosustavu.

Stručna skupina Europske komisije za borbu protiv dezinformacija (eng. HLEG) više je puta naglasila potrebu za ulaganjem u kvalitetno novinarstvo, kao i potrebu za medijskom pismenošću, pluralizmom, održivošću i inovacijama u medijima.

Dosad je Europski parlament bio predvodnik u zagovaranju medijskih sloboda, socijalne pravde, jednakosti, ljudskih prava i autorskih prava. Europski izbori koji su pred nama dolaze u vrijeme kad se EU nalazi na prekretnici te kad se hitno treba ponovo povezati sa svojim građanima i zastupati njihove interese. Želimo Europu koja gleda u budućnost, u kojoj se – osim ekonomskog rasta – provode akcije koje osiguravaju pravo svih građana "da znaju", odnosno pravo na pravodobnu i točnu informaciju.

Nažalost, svečano najavljeni Europski stup socijalnih prava (eng. EPSR), kao i Europski semestar, zajedno s drugim europskim strategijama poput Jedinstvenog digitalnog tržišta (eng. Digital Single Market, DSM), ne osiguravaju odgovarajući okvir unutar kojeg bi zemlje članice trebale djelovati s ciljem zaštite novinara freelancera, koji često rade u ekstremno prekarnim uvjetima, a zbog čega napuštaju profesiju. Budući europski proračun trebao bi ispuniti ciljeve EU-a o Europi nakon 2020. godine, a posebno one koji se tiču socijalnih pitanja i sprječavanja diskriminacije. Među njima su i ciljevi jednakog tretmana svih radnika, neovisno o vrsti njihova radnog odnosa. Također, Europi je potreban novi politički impuls koji će prepoznati i podržati novinarstvo kao javno dobro od vitalne važnosti.

Stoga pozivamo sve kreatore politika da podrže naše prijedloge za povratak slobodnih, vjerodostojnih i pluralnih medija, uz suradnju s Vijećem Europe, OSCE-om i drugim relevantnim dionicima europske medijske scene.

Europa treba:

1. Pluralizam medija

2. Financijsku održivost i budućnost novinarstva

3. Istraživačko novinarstvo

4. Kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu svih medijskih radnika

5. Izgradnju povjerenja i odgovornosti putem etičkog novinarstva

6. Zaštitu autorskih prava i poštene ugovore za sve

7. Snažan i neovisan javni medijski servis

8. Sigurnost novinara u radu: sankcioniranje prijetnji novinarima

1. Pluralizam medija

Treba poticati zakonodavstvo koje teži uspostavi neovisnih medija i koje onemogućava koncentraciju vlasništva.

Preporuke

Da bi se mogla jamčiti transparentnost vlasništva u medijima, treba ojačati zakonodavstvo koje će uspješnije ograničavati monopolizaciju medijskog vlasništva i razmjer dominantne tržišne pozicije.

Članice EU-a trebale bi osigurati učinkovite mehanizme neovisnog nadzora i usklađenosti sa zakonima kako bi se izbjegli sukobi interesa, osigurala urednička neovisnost i zaštitila uloga medija kao "psa čuvara" javnog interesa.

Nastaviti podupirati europske inicijative za nadzor neovisnosti medija i njihova vlasništva, poput Inicijative za nadzor medijskog pluralizma (eng. Media Pluralism Monitor) te redovno provjeravati jesu li izmjene europskog zakonodavstva u skladu s načelima medijskih sloboda i pluralizma. Inicijative trebaju ostati komplementarne s nacionalnim odredbama koje jačaju referentna načela.

Podržati inicijative koje se zalažu za ravnopravnost spolova i kulturalnu raznolikost u redakcijama, i to u svim aspektima radnog puta novinara, od ulaska u profesiju i napredovanja u karijeri, preko usklađivanja privatnog i profesionalnog života, do plaće i dostupnosti vodećih pozicija i izvora informacija. Medijski pluralizam i demokracija zahtijevaju medijsku zastupljenost svih društvenih skupina.

2. Financijska održivost i budućnost novinarstva

Kvaliteta i raznolikost medija može se postići samo dugoročnim neovisnim financiranjem – ulaganjem u medijski sadržaj i obrazovanje novinara. Nadamo se da će se europska opredijeljenost za razvoj održivog medijskog sustava odraziti na fondu Creative Europe za 2021. – 2027. godinu. Nedavno izmijenjena Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) s pravom naglašava ulogu medijske pismenosti, što od zemalja članica zahtijeva implementaciju mjera koje potiču razvoj vještina te vrste pismenosti (Članak 33a).

Preporuke

Poduprijeti inicijative koje istražuju nove načine financiranja novinarskog rada, uključujući neprofitne financijske modele te razvijanje novih društveno održivih ekonomskih modela usmjerenih prema financiranju i podupiranju profesionalnog, neovisnog i istraživačkog novinarstva (kao i prekogranične novinarske suradnje). Europska unija i organizacije poslodavaca trebale bi ulagati u novinarski rad i razvoj novinarskih vještina. Novinari, uključujući freelancere, trebaju imati mogućnosti dodatnog obrazovanja. Potrebno je ulagati u strukovno obrazovanje i edukacije o rodnoj i kulturalnoj raznolikosti, kako za novinare, tako i za uprave medijskih kuća.

Da bi se novinarstvu osigurala budućnost, EU mora poticati medijsku pismenost svih generacija građana. Na nacionalnoj razini, potrebno je promicati edukacije za novinare, kao i one koje provode sami novinari.

3. Istraživačko novinarstvo

Uloga istraživačkog novinarstva je podsjećati institucije i ljude na odgovornim pozicijama na njihovu odgovornost prema javnosti. Novinari bi morali moći istraživati bez straha da će biti obuhvaćeni mjerama praćenja ili da će ih netko tužiti.

Preporuke

Novinarima i građanima dati otvoren pristup dokumentima i javim podacima.

Podržati sve prijedloge za zaštitu novinara u EU, koji su često meta tužbi čija je namjera cenzura ili zastrašivanje; dekriminalizirati klevetu.

Zahtijevati pravo na zaštitu novinarskog izvora u svim članicama EU-a.

Boriti se protiv sve većeg (digitalnog) nadzora.

4. Kolektivno pregovaranje i socijalna zaštita svih medijskih radnika

Potrebno je ojačati prava novinara – a posebno freelancera – na sindikalno udruživanje i zastupanje u kolektivnim pregovorima i ugovorima, kao što je zajamčeno Poveljom Europske unije (Članak 12.). Odredbu treba utemeljiti na nedavnoj odluci Vijeća ministara i Vijeća Europe kojom se dokida ograničavanje kolektivnog pregovaranja za samozaposlene građane.

Preporuke

Ohrabriti inicijative kojima se uspostavlja i jača socijalni dijalog u medijskom sektoru na nacionalnoj i europskoj razini, posebno u državama članicama u kojima takav dijalog jedva da postoji.

Osigurati jednaka prava i tretman za sve oblike zaposlenja, uključujući freelancere i novinare koji rade u digitalnim medijima, start-upovima… kroz poštene radne ugovore uz odgovarajuću socijalnu zaštitu.

Poboljšati rodnu jednakost u novinarstvu, posebno u kontekstu plaća. Potrebno je provesti preciznu analizu razlika u plaćama u medijskom sektoru s obzirom na rod te donijeti odgovarajuće zakone.

5. Izgradnja povjerenja i odgovornosti kroz etično novinarstvo

Posljednjih godina došlo je do pada povjerenja u medije, a posebno u sadržaje koje se dijele na društvenim mrežama. Odgovorni i transparentni mediji koji donose točne, pravodobne i nepristrane informacije najbolje su sredstvo protiv dezinformiranja.

Preporuke

Promicati samoregulatorne mjere poput etičkih kodeksa ili tijela kao što su novinarska vijeća časti, kako bi se učvrstili visoki standardi u novinarstvu, ali i u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.

Poduprijeti inicijative koje potiču raznolikost medijskog sadržaja uključivanjem glasova svih društvenih skupina.

Potrebna je jasna politika i zakonski okvir da bi se osigurali transparentnost i odgovornost dominantnih platformi za sadržaje na društvenim mrežama; primjerice, indikatori transparentnosti izvora, učinkovita samoregulacija i ulaganja.

6. Zaštita autorskih prava i pošteni ugovori za sve

Novinarska autorska prava (uključujući prava freelancera i fotoreportera) moraju biti zaštićena tako da novinarima jamče poštenu naknadu za rad i poštene ugovore, a moraju biti dogovorena u ravnopravnom pregovaračkom procesu novinara i poslodavaca.

Preporuke

Primijeniti načela srodnih prava u novinskim izdanjima.

Osigurati puno zakonsko priznanje novinara kao autora te poštenu i proporcionalnu distribuciju novinarskih prihoda zarađenih na digitalnim proizvodima, a koji proizlaze iz autorskih prava.

Provesti mjere za osiguranje transparentnosti stvaranjem baza autora i izvođača (proizvođača, producenata, nakladnika i dr.) s ciljem osiguranja poštene naplate rada.

7. Snažan i neovisan javni medijski servis

Javne medijske servise napadaju u cijeloj Europi, a oni su temeljni stup medijskog pluralizma koje treba aktivno promicati i štititi.

Preporuke

Podupirati samoodrživi model financiranja neovisnog javnog medijskog servisa koji će služiti javnom interesu.

Zagovarati zaštitu javnog medijskog servisa od političkog uplitanja u uređivačku politiku i uredničke slobode.

Zagovarati fleksibilan, inovativan i razvojni model javnog medijskog servisa, s naglaskom na online-emitiranje, koji će tako doprijeti do svih publika (a posebno mladih).

Zalagati se za reforme javnog medijskog servisa u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

8. Sigurnost novinara u radu: sankcionirati prijetnje novinarima

Novinari imaju pravo raditi slobodno, bez straha od fizičkog nasilja ili zatvora. Potrebno je provesti mjere za povećanje osobne sigurnosti novinara.

Preporuke

Preporuke Vijeća Europe CM Rec (2016)4 o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i ostalih medijskih radnika prenijeti u nacionalna zakonodavstva.

Nadzirati aktivne istrage o ubojstvima i fizičkim napadima na novinare u Europskoj uniji.

Boriti se protiv prijetnji i maltretiranja novinara, a posebno novinarki, na internetu.


Novinarstvo je javno dobro!

Europska federacija novinara/Hrvatsko novinarsko društvo

 
 

//
 

ZOVKO: HND PORUČUJE MOĆNICIMA DA ĆE INTERNACIONALIZIRATI PRIJETNJE NOVINARIMA

Osim Zovka, novinare lokalnih medija u Zadru su poduprli i potpredsjednica HND-a Maja Sever te članovi Izvršnog odbora Elizabeta Gojan, Veronika Rešković i Branko Mijić. Istaknuli su kako je jedan od osam zahtjeva upućenih Vladi i sprječavanje utjecaja lokalnih moćnika i šerifa na njihovu slobodu.

"Puno teže je biti novinar izvan Zagreba, u mjestima poput Zadra, Virovitice i još mnogo drugih mjesta. HND nije samo zgrada u Perkovčevoj 2 u Zagrebu, želimo biti prisutni u svakoj redakciji i svakom djeliću zemlje i stoga poručujemo i svim lokalnim moćnicima, svima onima koji žele prijetiti i fizički napadati naše novinare, raditi pritiske i cenzuru da HND nikad neće ostaviti na cjedilu svoje članove, da će nas imati na drugoj strani i da ćemo mi sve probleme s kojima se naši kolegice i kolege susreću internacionalizirati do daljnjega", rekao je Zovko.

Za nedavnu presudu u slučaju napada na kolegu Hrvoja Bajla u Zadru je rekao kako je sramotna. "Deset mjeseci uvjetno je nedopustivo mala presuda i ta cijela priča pokazuje da sustav zaštite sigurnosti naših kolegica i kolega u ovoj državi ne funkcionira", poručio je Zovko.

Uvjetnom desetomjesečnom kaznom zatvora, s rokom kušnje od tri godine, na Općinskome sudu u Zadru kažnjen je bivši nogometaš Jakov Surać jer je 24. lipnja 2018. teško pretukao zadarskog novinara Hrvoja Bajla, kojemu je slomio ruku i prijetio smrću. Potpredsjednica Maja Sever ocijenila je da smo "došli u vremena kada se novinarstvo kao vrlo važna karika u slobodnom društvu mora braniti".

"Mora se braniti sloboda novinara da izvještavaju, da govore, mora se braniti sloboda i neovisnost od političkih i raznih komercijalnih utjecaja i pritisaka na svim razinama. Zaista smatramo u HND-u da je vama na terenu, u manjim sredinama, puno teže. Došli smo vam dati podršku i naglasiti da smo svjesni i spremni se s vama boriti za tu neovisnost i profesionalnost, neovisnost od političkih i svih drugih pritisaka kojima ste izloženi svakodnevno", rekla je Sever. Pozvala je kolege iz Zadra da ustraju u borbi za neovisno novinarstvo.

Podsjetili su kolege i na kampanju "Europa treba novinarstvo" koju su nedavno pokrenuli i u kojoj pokušavaju pitanje slobode govora novinarstva kao javnog dobra staviti u fokus kampanje za europske izbore. Članica izvršnog odbora HND-a Veronika Rešković je ocijenila "sramotnim da se naša zemlja nalazi na dnu ljestvice po slobodi medija i da se, prema posljednjim izvješćima, stanje u medijima u Hrvatskoj apostrofira kao jedan od najvećih problema". Istaknula je kako se trenutačno vodi najmanje 1160 sudskih postupaka protiv novinara i medija za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva je nekoliko milijuna kuna.

"Poenta tih tužbi je zastrašivanje i uništavanje novinara i izdavača. Mi doslovno imamo epidemiju duševnih boli koja se očito liječi velikim novčanim iznosima. Zlostavljane se provodi u Zadru, u Podravskom listu, u Zagrebu, u cijeloj zemlji", ocijenio je Zovko, a novinarka Elizabeta Gojan je istaknula kako su relevantnost i borba za istinu jedine vrednote za koje se novinari moraju zauzimati.

"Mi novinari moramo ostati ono što jesmo - glas naroda, i moramo moći spriječiti u sebi autocenzuru koja je postala veća čak i od same cenzure, a posebice u lokalnim medijima", rekla je Gojan. "Kad se nasilje nad novinarima prešućuje ili kad nam se govori da u Hrvatskoj nema cenzure, kao što bahato poručuje premijer Andrej Plenković, a istodobno se novinari premlaćuju i tuži ih se za velike iznose, znači da nešto ne valja", zaključio je Branko Mijić. Dodao je da bi premijer morao pročitati osam HND-ovih zahtjeva, regulirati Zakon o medijima i položaj novinara u društvu.

 
 

//
 

RSF O SLOBODI MEDIJA: HRVATSKA MALO NAPREDOVALA, ALI OČIT JE POLITIČKI UTJECAJ NA HRT

Hrvatska se po slobodi medija nalazi u društvu Armenije (61.), Haitija (62.) i Bosne i Hercegovine (63.) i ispred Grčke (65.). Listu, već uobičajeno, predvode Norveška i druge skandinavske države. RSF navodi kako su hrvatski novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine često metom zlostavljanja. Velik su problem fizički napadi, prijetnje i zlostavljanje novinara na internetu.

Organizacija upozorava kako i dalje postoji problem vladinog miješanja u rad Hrvatske Radiotelevizije, što ograničava medijsku neovisnost. "Jasno je da je HRT pod političkim pritiskom. Interesne skupine pokušavaju utjecati na uređivačku politiku i upletati se u unutarnju organizaciju", navodi RSF.

RSF ističe činjenicu da je HRT-a čak tužio svoje zaposlenike koji su se požalili o tim problemima. Organizacija problematizira i kaznena djela protiv ugleda i časti u medijskom prostoru, posebno ističući klevetanje i sramoćenje. Ističe se i kako je vrijeđanje "Republike, grba, državne himne i zastave" kažnjivo s do tri godine zatvora. Kada su u pitanju Hrvatskoj susjedne zemlje, Slovenija je po slobodi medija 34., Mađarska 87., a Srbija 90., što je za obje zemlje pad za čak 14 mjesta. Crna Gora je 104.

 
 

//
 

STATE DEPARTMENT: PROBLEMI U HRVATSKOJ KORUPCIJA, NASILJE NAD NOVINARIMA I MIGRANTIMA I RODNA NERAVNOPRAVNOST

Ta institucija godišnje objavljuje izvješća o poštivanju ljudskih prava, propisana od Kongresa, koja pomažu informirati politiku američke vlade i inozemne pomoći. Ona su i referenca za druge vlade, međunarodne institucije, nevladine organizacije, pravnike, znanstvenike, zainteresirane građane i novinare, stoji na stranicama američkog veleposlanstva u Zagrebu. Izvještaj za Hrvatsku od utorka je dostupan na hrvatskom jeziku na stranicama te institucije.

State Department u tom dokumentu navodi kako je korupcija i dalje problem te se procesuira priličan broj istaknutih predmeta u vezi s korupcijom, a dužnosnici se katkad nekažnjeno bave koruptivnim radnjama. Po pitanju neovisnosti sudstva naglašava se da je vlada uglavnom to poštivala, a da su zabilježeni izolirani predmeti zastrašivanja državnih odvjetnika, sudaca i odvjetnika obrane.

Ukupni su se zaostaci u pravosuđu smanjili za 37 posto u usporedbi s razdobljem od 2013. do 2017. godine, a do 30. rujna 2018. pravosuđe je u cjelini imalo 426.763 neriješena predmeta u usporedbi s 474.345 u 2017. godini, stoji u izvještaju. Najveći se postotak neriješenih predmeta odnosi na predmete na općinskim sudovima.

Navodi se kako je kašnjenje u rješavanju predmeta na domaćim sudovima uzrokovalo zabrinutost u pogledu učinkovitosti, djelotvornosti pravosuđa i vladavine prava. Nevladine organizacije izvijestile su da je povreda prava na suđenje u razumnom roku i dalje jedan od glavnih problema u pravosuđu, a u nekim su građanskim predmetima, posebno vezano uz pitanja imovine, postupci trajali i dulje od desetljeća, piše u dokumentu.

Istaknuto je kako su građanska tijela za nadzor održavala učinkovitu kontrolu nad policijom, oružanim snagama i obavještajnim službama, te da je vlada imala učinkovite mehanizme za istraživanje i kažnjavanje zlouporabe. State Department piše kako je nekoliko zatvora u Hrvatskoj i dalje prenapučeno, poput onog u Osijeku, te da je bilo prijava izoliranih i sporadičnih slučajeva fizičkoga i verbalnog maltretiranja zatvorenika i pritvorenika.

Navodi se kako se u Hrvatskoj više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestalo te da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba, što čini ukupan broj od 1922 neriješena slučaja. Rješavanje tih slučajeva usporavaju pravni, politički i tehnički čimbenici, stoji u izvješću.

Prijetnje novinarima ugrožavaju slobodu medija

U izvještaju se navodi kako je vlada uglavnom poštivala ustavom i zakonom zajamčena prava slobode izražavanja, a da su tu slobodu poticali i neovisni mediji, učinkovito pravosuđe i funkcionalan demokratski politički sustav. No, upozorava State Department, nevladine organizacije izvijestile su da vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima, te da je nedostatna provedba odredbi o govoru mržnje, što uključuje korištenje simbola i slogana iz nacističkog i ustaškog režima.

Dodaje se kako su neovisni mediji bili aktivni i izražavali širok raspon gledišta bez ograničenja, no da promatrači upozoravaju kako javnosti nisu uvijek bile dostupne informacije o vlasništvu nekih lokalnih radijskih i televizijskih postaja i da postoji zabrinutost u vezi s pristranošću, cenzurom i izloženošću domaće javnosti zlonamjernim utjecajima.

Dodaje se kako su pripadnici medija izvještavali o provedbi autocenzure iz straha od maltretiranja putem interneta, zamjeranja politički povezanim osobama ili gubitka posla radi izvještavanja o određenim temama.

Migranti

U izvještaju se navodi kako je vlada u većini slučajeva surađivala s UNHCR-om i drugim humanitarnim organizacijama u pružanju zaštite i pomoći izbjeglicama i migrantima, no da je taj ured u kolovozu kritizirao vlasti zbog nasilnog odbijanja ilegalnih migranata. Vlada je otkrila da je oko 2500 izbjeglica i migranata vraćeno s granice tijekom prvih osam mjeseci 2018. godine.

Međunarodne i domaće nevladine organizacije izvještavale su o policijskom nasilju nad azilantima i migrantima, a posebno na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom (BiH). UNHCR i nekoliko nevladinih organizacija objavili su izvješća da je granična policija navodno ponižavajuće postupala s migrantima, uključujući verbalne uvrede i prostote, uništavanje imovine i premlaćivanja, što uključuje osjetljive skupine kao što su tražitelji azila, maloljetnici, osobe s invaliditetom i trudnice.

Nevladine organizacije izvijestile su kako više migranata navodi da su ih granični policajci tukli dok su u naručju držali dojenčad ili malu djecu. Jedna je migrantica kazala nevladinim organizacijama da su je muški granični policajci podvrgnuli tjelesnom pregledu u šumi u nazočnosti odraslih migranata muškoga spola, stoji u izvještaju.

Domaće nevladine organizacije koje se bave pravima migranata izvještavale su o policijskim pritiscima kao što su prekomjeran nadzor i ispitivanje bliskih suradnika i članova obitelji djelatnika, dodaje se. Ministarstvo unutarnjih poslova javno je opovrgnulo navode o nasilju ili nečovječnom postupanju prema migrantima te navode o pritisku na humanitarne radnike.

Nevladine organizacije izvijestile su o dobroj suradnji s MUP-om u dva prihvatna centra za strance, Porinu i Kutini, te izjavile da je kvaliteta usluga uglavnom dobra, navodeći kao pozitivne primjere obrazovanje i zdravstvene usluge te potrebu za povećanom psihijatrijskom pomoći.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

ZOVKO: OTKAZ MENI JE PRITISAK NA NOVINARSKO DRUŠTVO

Iako je HRT povukao devet tužbi protiv tjednika Nacional i time broj tužbi protiv medija smanjila za četvrtinu, čini se da ne odustaju od otkaza bivšem izvršnom uredniku jednog od svojih programa, predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku. U srijedu su na zagrebačkom Općinskom sudu svoje iskaze dali Zovko, koji je pokrenuo radni spor kojim traži da ga se vrati na posao i urednica Informativno-medijskog servisa na HTV-u Katarina Periša-Čakarun, temeljem čije pritužbe je Zovko i dobio otkaz.

I dok je Periša-Čakarun prošla pored predstavnika medija, a gospodin u njenoj pratnji bezuspješno pokušao zabraniti fotografiranje, Zovko je za Radio Slobodna Europa (RSE) kazao kako ostaje pri svemu što je dosad izrekao i podsjetio da je on 13. rujna njoj kao svojoj izravno nadređenoj podnio ostavku na funkciju urednika zbog, kako je kazao, pritisaka, cenzure, organizacijskog kaosa i ozbiljnih tehničkih problema u realizaciji programa HTV 4. Urednica Periša Čakarun je ostavku prihvatila, ali dva sada kasnije pozvala ga je ponovno na razgovor.

"Onda je došlo do jedne svađe s njom i ta svađa je iskorištena da bi se mene prikazalo kao nekakvog nasilnika i problematičnu osobu. Dobio sam izvanredni otkaz, a da nikada prije – ni u svojoj novinarskoj karijeri niti privatno – nisam kažnjavan niti prijavljivan za bilo što. Smatrao sam da je sve to nezakonito i da se temelji na lažima, i zbog toga sam krenuo u ovaj radni spor", rekao je Zovko.

Unazad nekoliko mjeseci HND upozorava na brojne tužbe protiv novinara i medija i na to da je među aktivnijim tužiteljima čak i jedan javni medij, HRT, koji aktualno ima 26 aktivnih tužbi protiv različitih medija, tužbu protiv HND-a, protiv predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić, i protiv samog predsjednika Društva Zovka. Prema ocjeni HND-a, sve su te tužbe politički pritisak na medije.

"Ova je priča također jedan od udara na HND-a. Oni su znali na koga udaraju. Moji dodatni problemi na HRT-u su počeli kada sam izabran za predsjednika Društva, jer da to nije tako, ne bi se stalno stavljalo pred mene izbor – ili HRT ili HND. Dakle, ovo nije samo napad na mene kao pojedinca, nego i napad na HND u cjelini", ističe Hrvoje Zovko.

Više možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

SNH: Medijski poslodavci, nemojte od slobodnih novinara činiti robove 21. stoljeća

U priopćenju SNH-a se podsjeća da se prema indeksu razvijenosti slobode medija Hrvatska na tradicionalnoj listi Reportera bez granica ove godine našla na 64. mjestu. Svrstana je u skupinu problematičnih zemalja, daleko od, primjerice, Slovenije koja je u tom poretku na 34. poziciji. Našli smo se u društvu Armenije, Haitija i Bosne i Hercegovine, a i to što smo jedno mjesto ispred Grčke ne može nam biti neka velika utjeha.

No, ta "neeuropska" pozicija Hrvatske (barem kad je u pitanju prostor Europske Unije) ima svoje debelo opravdanje. Kako se navodi u priopćenju SNH nema slobode medija bez slobodnih novinara, a hrvatski su novinari "zarobljeni" na više načina. Tužbe za tzv. sramoćenje, koje su učestale u posljednje vrijeme, a zbog kojih pravosuđe proglašava krivima i one koji su pisali i govorili istinu, vodi ka autocenzuri koja sve više dominira među hrvatskim novinarima. Na to je višekratno, pa i u nedavnom novinarskom prosvjedu, upozorena i Vlada RH, ali ništa se ne čini da se to stanje promijeni. Nema depolitizacije javnog servisa i Vijeća za elektroničke medije, statuti medija su mrtvo slovo na papiru, napadači na novinare tek se simbolično kažnjavaju, najčešće uvjetnim kaznama, nema javnih potpora za kvalitetno novinarstvo... A i tajkun (pa i medijski) Miroslav Kutle je na sigurnom, izvan domašaja hrvatskog pravosuđa, u Bosni i Hercegovini, koja kao da je postala pribježište za hrvatske pljačkaše i one koji bježe od zakona.

I u radno-pravnom smislu novinari su obespravljeni na više načina. U privatnim medijskim kućama otkazani su kolektivni ugovori ili nisu potpisani novi, ali ne samo to, bahati poslodavci odbijaju čak o tome i pregovarati. Novinarima je otet minuli rad, a naknade za prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom i blagdanom su simbolične, tek toliko da se udovolji obvezi iz Zakona o radu, koji nažalost ne propisuje minimalnu razinu tog prava, a koja po nama ne bi smjela biti ispod 30 posto. U mnogim medijima zabranjuje se ili otežava sindikalni rad, a sindikalne se povjerenike progoni i diskriminira na način da ne mogu napredovati a daje im se i najniža plaća.

Želimo ovom prilikom ukazati i na težak položaj tzv. slobodnih novinara. To nisu novinari koji su se za taj status odlučili svojom slobodnom voljom, kao što je to slučaj u drugim zemljama EU, nego su u taj položaj gurnuti voljom poslodavca. Zapravo prisilom, jer ih poslodavci odbijaju zaposliti, iako bi to po zakonu morali učiniti. Na stranu to što je na taj način (preko njihova RPO statusa) oštećen državni proračun i fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, još važnije je da su ti novinari u podređenom položaju u odnosu na stalno zaposlene. Teško mogu podići kredit, a kako im poslodavac u bilo kojem trenutku može otkazati suradnju, u stalnom su egzistencijalnom strahu, a kao takvi se teško mogu odlučiti i na zasnivanje obitelji.

Pa, iako su svima puna usta demografske obnove, u hrvatskim se medijskim kućama (koje ponegdje vode i svećenici) jedna skupina ljudi sustavno diskriminira. Pozivamo stoga inspekcije da onemoguće poslodavce da tzv. slobodne novinare pretvaraju u robove 21. stoljeća. Jer neki su novinari u takvom podređenom statusu i više od 15 godina, neki čak i 24 godine (sve subordinirano radeći u prostoru poslodavca) što je u naprednim europskim zemljama kojima težimo - nezamislivo.

Podržimo novinarstvo kao javno dobro, jer samo sa slobodnim medijima i slobodnim novinarima možemo doći do uređenijeg i pravednijeg društva. Oduprimo se uzurpatorima svih vrsta kojima odgovara ovakvo stanje jer, naravno, u mutnome je najlakše loviti, navodi se u priopćenju Sindikata novinara Hrvatske koje potpisuje predsjednik Anton Filić.

 
 

//
 

POTPISAN NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA RADNIKE HINE

"Sklapanjem Kolektivnog ugovora povećali smo otpremnine kod odlaska u mirovinu, učvrstili materijalna prava radnika i modernizirali odredbe o zapošljavanju i radnom vremenu, čime hvatamo korak s tehnološkim promjenama i sve zahtjevnijim standardima agencijskog izvještavanja u pogledu brzine i kakvoće", izjavio je predsjednik podružnice Sindikata novinara Hrvatske u Hini Davorin Dukić prigodom potpisivanja kolektivnog ugovora.

Važnim je i to što je kolektivni ugovor sklopljen na četiri godine, pa se u tom razdoblju može računati na socijalni mir kao "bitan uvjet zadovoljstva na radu, ali i uspješne djelatnosti agencije u cjelini".

 
 

//
 

SKUPŠTINA DZNAP-A: PARTICIPIRATI U PRIKUPLJANJU NAKNADA OD INTERNETSKIH PLATFORMI

“Prošlu je godinu obilježilo nekoliko momenata, no najvažniji je svakako relicenciranje i u sklopu njega proširenje licence na kolektivnu zaštitu autorskih prava fotoreportera s kojima razvijamo tješnju suradnju te ćemo za 2019. prvi put izraditi i listu najprodavanijih fotografija, uz raspodjelu pripadajućih naknada – izvijestila je članove predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

– Osim proširenja naplate naknada za korištenje intelektualnog vlasništva novinara i fotoreportera na sudionike koji ga neovlašteno prenose, planovi su nam u ovoj godini usmjereni na sudjelovanje u svim aktivnostima koje se tiču Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU i njezine buduće implementacije kroz nacionalno zakonodavstvo, nakon očekivanog usvajanja u EU parlamentu – najavila je predsjednica DZNAP-a te dodala da očekuje uključivanje DZNAP-a u buduću radnu skupinu za izradu

Cilj DZNAP-a je pritom što veća participacija u definiranju, a potom i prikupljanju budućih naknada od internetskih platformi na način na koji to funkcionira u aktualnom modelu kolektivne zaštite, uz pravednu raspodjelu između izdavača i autora te zaštitu slobode govora i protoka informacija.

Društvo za zaštitu autorskih novinarskih prava objavilo je, a Skupština potvrdila, novu listu svojih 150 autora čiji tekstovi su u najvećem broju prodani klijentima press clipping agencija, na čijem je čelu osmu godinu zaredom novinarka Novog lista Jagoda Marić koja prati rad Vlade i Ministarstva financija te pretežno piše o gospodarskim temama.

– Lista 150 novinara čije su tekstove press clipping agencije najviše prodavale svojim korisnicima nije ni ove godine doživjela bitne promjene. I dalje su pretežno zastupljeni novinari koji se bave gospodarskim temama te javnim institiucijama na državnoj i lokalnoj razini. Budući da su te institucije, uz kompanije i banke, najčešći naručitelji press clipping usluga, posljedično su na listi najzastupljeniji i autori koji ih u tekstovima najčešće spominju – rekao je Igor Vukić, tajnik DZNAP-a.

 
 

//
 

MARC PUŠKARIĆ BIT ĆE NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE RTL-A HRVATSKA

Tewes se pridružuje Mediengruppe RTL Deutschland kao šef operativnog sektora programskih poslova. Na svojoj novoj funkciji Puškarić će odgovarati Andreasu Fischeru, predsjedniku nadzornog odbora RTL-a Hrvatska i višem podpredsjedniku globalnog upravljanja operacijama i sadržajem RTL Grupe.

"Marc Puškarić ima veliko međunarodno iskustvo i osobni afinitet prema Hrvatskoj. Izuzetno sam sretan što smo pronašli ovako dinamičnog menadžera za vođenje RTL-a Hrvatska unutar grupacije Bertelsmann. Nastavit će s uspješnim poslovanjem tvrtke zajedno s menadžment timom RTL-a Hrvatska. Želim Marcu toplu dobrodošlicu i sve najbolje – veselim se što ću u suradnji s njim dodatno učvrstiti tržišnu poziciju RTL-a Hrvatska", rekao je Andreas Fischer, dodajući i kako želi izraziti veliku zahvalnost Henningu Tewesu koji je uspješno vodio RTL Hrvatsku zadnjih pet godina.

"Za vrijeme njegova vođenja, tvrtka je postala profitabilna, proširila obitelji kanala te je u kreativnom uzletu svih aktivnosti. Pokretanjem RTL Play- a napravio je značajan iskorak za RTL Hrvatsku na tržištu usluga videa na zahtjev, mijenjajući digitalno tržište u Hrvatskoj", rekao je Fischer.

Marc Puškarić, rođen 1972., započeo je 2001. godine svoju profesionalnu karijeru u Bertelsmannu kao korporativni pravni savjetnik. Od 2007. do 2015. godine bio je viši potpredsjednik Bertelsmanna zadužen za korporativne pravne poslove gdje je bio odgovoran za savjetovanje pri akvizicijama i pripajanjima, kao i operativnim transakcijama u SAD-u, Latinskoj Americi, Europi i Aziji te razvoju korporativnih investicijskih planova u Indiji i Brazilu.

RTL Hrvatska osnovana je 2004. godine i u ponedjeljak u Zagrebu slavi 15.obljetnicu. Tvrtka je od jednog kanala izrasla u veliku obitelj kanala s tri besplatna (RTL, RTL2 I RTL Kockica), tri kablovska kanala (RTL Living, Crime i Passion), digitalnim aktivnostima poput platforme s uslugom videa na zahtjev RTL Play-om, muzičkim izdavaštvom i kanalom za Hrvate koji žive u dijaspori (RTL Croatia World).

 
 

//
 

STYRIA MEDIA INTERNATIONAL POČELA PROCES PRODAJE MANJINSKOG VLASNIŠTVA U ADRIA MEDIJI ZAGREB

Kako se navodi u priopćenju, za Styria Grupu, vodećeg news izdavača u printu i na webu, ova odluka o izlasku iz segmenta izdavanja magazina je posljedica jasnog strateškog fokusa na osnovno news poslovanje. S druge strane, ističe se, odluka o potpunom preuzimanju vlasništva nad Adria Media Zagreb za Adria Media Grupu "podrazumijeva nastavak investicija s posebnim fokusom na digitalno poslovanje i učvršćivanje regionalno dominantne pozicije u lifestyle segmentu".

Predstavnici vlasnika izrazili su posebnu zahvalnost Upravi i zaposlenima u Adria Media Zagreb koji su "prethodnih godinu dana ostvarili impresivne rezultate i transformirali Adria Mediju Zagreb u lidersku medijsku kuću magazina s jasno definiranom dugoročnom i održivom strategijom njezina razvoja", navodi se u priopćenju i dodaje da Styria Media International i Adria Media Grupa nastavljaju poslovnu suradnju "dijeleći viziju neophodnosti digitalne transformacije s ciljem daljnjeg razvoja tržišta".

 
 

//
 

FAKTOGRAF.HR MEĐU NOVIM FACEBOOKOVIM PARTNERIMA U BORBI PROTIV DEZINFORMACIJA

U suradnju između Facebooka i nezavisnih fact-checkera uključuje se pet novih medija u EU: Ellinika Hoaxes iz Grčke, FactCheckNI iz Sjeverne Irske, Observador iz Portugala, Patikrinta iz Litve te hrvatski Faktograf. Ove organizacije sudjelovat će u ocjenjivanju točnosti sadržaja koji se dijeli na Facebooku.

Svi navedeni članovi su IFCN-a, Međunarodne mreže za provjeru činjenica, čiji su se pripadnici u svom radu dužni pridržavati najviših profesionalnih standarda. Sve organizacije koje od danas ulaze u partnerstvo s Facebookom suradnici su i u projektu FactCheckEU, zajedničkom trudu europskih članova IFCN-a da se efikasnije suprotstave dezinformacijama na internetu tijekom kampanje uoči izbora za Europski parlament.

Inicijativu FactCheckEU čini 19 europskih fact-checking medija iz 13 zemalja. Nakon prihvaćanja pet novih organizacija u krug svojih partnera, svim članovima inicijative FactCheckEU omogućeno je nadziranje i ocjenjivanje točnosti tvrdnji koje se u javni prostor iznose putem Facebooka. Kad fact-checkeri neku priču ocijene kao lažnu, Facebook će smanjiti doseg te priče u svom News Feedu, čime se smanjuje broj korisnika izloženih dezinformacijama. Stranicama koje učestalo šire dezinformacije također se smanjuje doseg, a oduzima im se i mogućnost monetiziranja i oglašavanja sadržaja. Tvrdnjama ocijenjenima kao lažnima doseg se smanjuje za 80%, priopćeno je iz Faceboka.

Facebookova mreža nezavisnih fact-checkera u Europskoj uniji trenutno sadrži 21 partnersku organizaciju koje provjeravaju sadržaj na 14 europskih jezika: danskom, engleskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, litavskom, norveškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, španjolskom, švedskom i talijanskom. Suradnja s fact-checkerima dio je Facebooovog programskog okvira za povećanje kvalitete i autentičnosti priča koje se šire putem News Feeda.

 
 

//
 

HAKOM: RF SPEKTAR ZA ZEMALJSKU DIGITALNU TELEVIZIJU NA JAVNOM NATJEČAJU

Kako se navodi u priopćenju, Vijeće HAKOM-a je onijelo odluku o raspisivanju javnog natječaja za izdavanje pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u pojasu 470-694 MHz za pružanje usluge upravljanja trima elektroničkim komunikacijskim mrežama zemaljske digitalne televizije na području Republike Hrvatske.

Riječ je o multipleksima M1, M2 i L1, u kojima će se koristiti noviji DVB-T2 standard i h.265/HEVC sustav kodiranja. "Prelazak na učinkovitiji DVB-T2 standard i h.265/HEVC sustav kodiranja će omogućiti nastavak emitiranja postojećih televizijskih sadržaja u visokoj razlučivosti (HDTV) za sve nakladnike, uvođenje novih sadržaja i dodatnih usluga te oslobađanje RF spektra druge digitalne dividende za daljnji razvoj mobilnih usluga", objašnjavaju iz HAKOM-a.

Napominju i da su uvjeti sudjelovanja na natječaju i donošenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude propisani natječajnom dokumentacijom, koja se može preuzeti na HAKOM-ovim internet stranicama.

Ponude na natječaj mogu se podnijeti HAKOM-u najkasnije do 14. lipnja ove godine, do 10 sati, neovisno o načinu dostave ponude. Odluka o izdavanju dozvole donijet će se najkasnije do 12. srpnja 2019. godine, najavljuju iz HAKOM-a.

 
 

//
 

MEDIJSKA PISMENOST: ZAŠTITA PRIVATNOSTI NA INTERNETU NAJVAŽNIJA ZA 45 POSTO ISPITANIH GRAĐANA

Prema najnovijem istraživanju koje je naručio AEM i UNICEF, od svih aspekata medijske pismenosti, najveći broj hrvatskih građana - njih čak 45 posto kao najvažniji navode zaštitu privatnosti i osobnih podataka na internetu gdje svakodnevno ostavljamo određene osobne podatke koji potom postaju dostupni mnogima bez našeg znanja.

U vodiču se ističe kako privatnost može biti narušena putem računala koje koristimo, najčešće krađom "kolačića" koji unatoč bezazlenom imenu predstavljaju veliku opasnost, praćenjem aktivnosti na internetu te prikupljanjem osobnih podataka s internetskih poslužitelja koje koristimo i koji od građana zahtijevaju osobne podatke, ali nam pritom ne jamče sigurnost i zaštitu podataka.

Kao jedan od najjednostavnijih načina za zaštitu privatnosti na internetu, vodič navodi kreiranje "dobrih", dugačkih i samo korisnicima pamtljivih lozinki te čuvanja njihove tajnosti, sve do obaveznog čitanja malih slova pri davanju bilo kakvog pristanka na internetu.

Čak 42 posto građana Hrvatske navelo je prepoznavanje lažnih vijesti i provjeru izvora informacija kao najvažniji aspekt medijske pismenosti. Lažne vijesti ( fake news) (dez)informacije su koje su najčešće izmišljene, nisu točne, govore o događajima koji se nikad nisu dogodili, prenose izjave koje nikad nisu bile izrečene pa i najave događaja koji se nikada neće dogoditi.

"Kako ne bismo i sami postali dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnome prostoru, osobito preko društvenih mreža, važno je naučiti prepoznati ih. Za to je ponekad dovoljno malo našeg angažmana i istraživanja – čitanje "dalje" od naslova, provjera izvora, autora i impressuma publikacije koja je objavila vijest. Danas pomoću internetskih tražilica svatko može postati sam svoj "fact-checker" i provjeriti vjerodostojnost izvora vijesti, a pomoću online aplikacija kao što je pretraživač fotografija TinEye možemo provjeriti čak i vjerodostojnost objavljenih fotografija" ističe se u vodiču.

Osim toga, nude se i savjeti kako prepoznati i spriječiti "cyberbullying", "flaming", "catfishing" ili "happy slapping", a naročito slučajeve nasilja na internetu usmjerenog prema djeci.

Prema najnovijem istraživanju provedenom u Hrvatskoj, gotovo svako četvrto dijete i mlada osoba (od 15 do 30 godina) doživjeli su nasilje i govor mržnje na društvenim mrežama te se ističe kako djeca nasilje na internetu mogu i trebaju prijaviti nasilje na internetu roditeljima i članovima obitelji, učiteljima i stručnim suradnicima u školi, odrasloj osobi od povjerenja te policiji .

U vodiču se navodi i preporučuje korištenje pravila e-bontona na internetu.

"Ukratko, na internetu nemojte činiti ništa što ne biste htjeli da netko učini vama. Vrijeđanje, korištenje pogrdnih izraza pri dopisivanju preko interneta, kao i lažno predstavljanje ili pisanje lažnih i neprovjerenih informacija – nije po e-bontonu! Također, poruke koje su napisane velikim tiskanim slovima smatraju se vikanjem pa razmislite o tonu, a i o broju emotikona koje koristite – možda se vaše raspoloženje može opisati i samo jednim ili s najviše dva emotikona" ističe se u vodiču.

Vodič je objavljen u sklopu održavanja 2. Dana medijske pismenosti koji se u organizaciju AEM i UNICEF-a održavaju od 8. do 12. travnja u više od 60 hrvatskih gradova i mjestai kojima su u fokusu lažne vijesti, govor mržnje, kritičko promišljanje i poštovanje u medijima.

 
 

//
 

HZSN: ANTOLIĆ NOVINAR GODINE, NAGRAĐEN I ZLATKO DALIĆ

Antolić je nagradu za novinara godine zaslužio praćenjem hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, gdje je je dolazio do važnih vijesti - od one o kineskim ponuđačima za gradnju Nacionalnog stadiona preko informacija o hrvatskoj početnoj postavi za svaki nastup, te je davno prije službene objave došao do otkrića da je reprezentativac Nikola Kalinić morao napustiti kamp selekcije. Uz sasvim konkretan rad na knjizi izbornika Zlatka Dalića, Antolić je Svjetsko prvenstvo dočaravao vrlo precizno, nošen pozitivnim nabojem, ali i dostojnom mjerom kritičnosti bez koje novinar nije novinar. Nagradu je Antoliću uručio Krešimir Šamija, zamjenik državne tajnice Središnjeg državnog ureda za sport i izaslanik predsjednika Vlade RH.

Poznati komentator Anton Samovojska dobitnik je nagrade za životno djelo. Ovaj rođeni Dugorešanin počeo je raditi kao novinar 1977.godine u sportskoj rubrici Večernjeg lista, potom je bio novinar i urednik u Vjesniku i Sportskim novostima, a u zadnje vrijeme radi kao stručni komentator na HTV-u, pa i nakon umirovljenja nogometni navijači i dalje uživaju u Antonovim stručnim komentarima i crticama iz bogate karijere. Samovojska je dobio nagradu iz ruke izaslanice Predsjednice Republike Hrvatske Mirjane Hrge.

Posebno priznanje HZSN-a za suradnju s medijima zaslužio je Zlatko Dalić, koji je s hrvatskom nogometnom reprezentacijom kreirao senzaciju na Svjetskom prvenstvu, ali i ujedinio cijelu naciju. Dalić je svojim primjerom skromnosti i poniznosti privukao velike simpatije javnosti, a od prvog dana mandata uspostavio je kvalitetan odnos s medjima, da bi u suradnji sa Sportskim novostima i nagrađenim Antolićem napisao knjigu "Rusija naših snova“, zbog čega su i Sportske novosti dobile priznanje za izdavaštvo.

"Jako sam ponosan na našu suradnju s medijima, posebice na Svjetskom prvenstvu i nadam se da će se ta suradnja nastaviti. Mi ćemo prihvatiti svaku kritiku, ali samo da je dobronamjerna", kazao je Dalić, koji je priznanje dobio iz ruku predsjednika Međunarodne udruge sportskih novinara (AIPS) Giannija Merla.

Igor Kralj iz Pixsella dobitnik je priznanja za fotoreportera godine, a zaslužio ga je upečatljivim fotografijama sa Svjetskog nogometnog prvenstva, ali i Europskog rukometnog prvenstva, Davis Cupa, Hanžekovićevog memorijala i mnoštva drugih natjecanja. Priznanje za fotografiju godine otišla je Dragi Sopti iz Hrvatskog nogometnog saveza za fotografiju na kojoj Šime Vrsaljko leži na hrvatskoj zastavi nakon polufinalne pobjede protiv Engleske. I Međunarodno udruženje sportskih novinara (AIPS) Soptinu je fotografiju uvrstilo na četvrto mjesto u kategoriji najboljih sportskih fotografija godine.

HZSN je priznanje za radijsko novinarstvo dodijelio Krešimiru Gotlinu iz Hrvatskog radija, a kao i većina nagrađenih, i on je priznanje zaslužio praćenjem Svjetskog prvenstva u Rusiji. Gotlin je na osebujan način slušateljima je dočarao atmosferu iz gradova, trgova i tribina na kojima su bili hrvatski navijači, dočarao je navijačku strast, prezentirao najljepši dio ruske nogometne priče i uobličio to u iznimno pitki i slušani glazbeno-govorni uradak.

Priznanje za novinski intervju otišlo je Zlatku Karlu iz Sportskih novosti za razgovor s legendarnim košarkaškim trenerom Boškom Pepsijem Božićem, odrađen u staračkom domu. HTV-ova "Zabivaka" dobila je priznanje za TV-emisiju, a njezin urednik Marko Šapit uz stručne komentatore Joška Jeličića, Roberta Prosinečkog, Stipu Pletikosu, Antona Samovojsku i Matea Beusana te uz brojnu TV-ekipu sjajno su dočarali uspjeh hrvatskih nogometaša na SP-u u Rusiji.

Priznaje za promicanje sporta pripalo je Radici Jurkin, voditeljici Odjela za komunikaciju i multimedije Hrvatskog olimpijskog odbora, koja je zaslužna za utemeljene Knjižnice HOO-a, jezgre budućeg multifunkcionalnog informacijsko-dokumentacijskog centra za sportaše i sportske djelatnike. Priznanje za press službu dobio je Alen Lesički, glasnogovornik GNK Dinama, dok je zadarski Portal sport 023 dobitnik priznanja za lokalno novinarstvo.

Istodobno je Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN) proslavio prigodnom svečanošću 70 godina postojanja na kojoj su se okupili brojni hrvatski sportski novinari, ali i brojni sportaši, sportski djelatnici i uglednici.

Prije točno 70 godina u Zagrebu je 1949. godine osnovana Sekcija sportskih novinara Hrvatske, prvi predsjednik bio je Miroslav Habunek, a glavni tajnik Zvone Mornar. Otad je kroz ovu udrugu prošao niz legendi hrvatskog sportskog novinarstva, a HZSN je odao posebnu počast za petoro bivših predsjednika. Tako su posebni Trofej HZSN-a dobili Milka Babović, Miroslav Rede, Darko Kolombo, Slavko Cvitković i Zoran Kovačević, a odana je i počast preminulim čelnicima Habuneku, Mornaru, Žarku Susiću, Stanku Kučanu, Ivici Vukotiću i Darku Draženoviću.

"Prije 70 godina naši su prethodnici imali ideju, imali su želju ujediniti sportske novinare u zajednicu u kojoj će biti bolji i uspješniji, u kojoj će se zajedno skrbiti o uvjetima rada za novinare i o jačoj brizi društva za sport. Povezali smo se s Europom i sa svijetom, ali i učvrstili dobre odnose u Hrvatskoj, otkrili kako to možemo bolje i jače", kazao je predsjednik HZSN-a Jura Ozmec.

Jubilej je uveličao i predsjednik Svjetske udruge sportskih novinara (AIPS) Gianni Merlo, koji je istaknuo važnost sportskog novinarstva. "Nekad je sportsko novinarstvo spadalo u tzv. B kategoriju među novinarima, a danas svjedočimo da je itekako važan subjekt, čak i u međunarodnoj politici. Kolega Ozmec i ja smo nedavno posjetili Sjevernu Koreju i tamo napravili preko sporta ono u čemu je politika zakazala. Ja sam osobno iskreno navijao za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, pogotovu jer se Italija nije plasirala, a Jura Ozmec je kao glavni tajnik i blagajnik u AIPS-u praktički moja desna ruka u AIPS-u", kazao je Merlo.

Svečanost se održala pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, u čime je ime nazočila posebna izaslanica Mirjana Hrga. Nazočili su još zamjenik državne tajnice Središnjeg državnog ureda za šport Krešimir Šamija, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Jelena Pavičić-Vukičević, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Josip Čop, predsjednik Svjetske udruge sportskih novinara (AIPS) Gianni Merlo, predsjednik Europske udruge sportskih novinara Charles Camenzuli, predsjednik Udruge sportskih novinara jugoistočne Europe (SEESJA) Boško Trpeski, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i predstavnici nacionalnih organizacija sportskih novinara još osam zemalja s kojima HZSN održava izvanredne odnose.

 
 

//
 

NAGRADA ZLATNA PENKALA: GRAND PRIX“ OTIŠAO U SAD, RUSIJU I ITALIJU

Farley, čije se reportaže objavljuju u The New York Timesu, The Washington Postu, The Wall Street Journalu, itd., nagrađen je za reportažu o Dubrovniku "Sun Sea Savor” objavljenu u časopisu National Geographic Traveler. Andreev, poznati producent ruske nacionalne televizije Rossiya 1., nagradu je osvojio kao autor reportaže „Advent u Hrvatskoj“.

Pobjednički blog Chiare Marchi „Cherso le 7 cose da sapere“ govori o nedirnutoj prirodi otoka Cresa, osamljenim plažama, opuštajućem odmoru uz more, odnosno o sedam razloga zbog kojih treba posjetiti otok Cres.

"Zlatna penkala je hvale vrijedan projekt HTZ-a kojim se nagrađuju jedni od najboljih ambasadora hrvatskog turizma što inozemni predstavnici medija jesu jer se oko 90 posto turističkog prometa u Hrvatskoj ostvaruje upravo s inozemnih tržišta“, poručio je državni tajnik Tonči Glavina.

"Ciljano njegujemo i održavamo tradiciju dodjele ove nagrade jer su inozemni turistički novinari, blogeri, a danas i influenseri iznimno važan dio mozaika turističkog svijeta. Svaka zapisana riječ, fotografija ili ton doprinose promociji hrvatskog turizma i građenju imidža Hrvatske kao poželjnog turističkog odredišta“, istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić dodavši kako je bogat turistički program koji se ovih dana traje u Zadru i Zadarskoj županiji odlična uvertira u glavni dio turističke godine.

Uz HTZ, kao nositelja i glavnog organizatora 15. Grand prix nagrade „Zlatna penkala“, partneri i domaćini, koji su ugostili 24 novinara i profesionalaca iz 16 zemalja su turističke zajednice Zadarske županije i Grada Zadra.

Najznačajnija nagrada „Zlatne penkale“ je Grand prix koji se dodjeljuje u tri kategorije: za najbolju reportažu tiskanog medija (časopisi, novine), za najbolju reportažu elektroničkog medija (TV, radio) te za najbolju blog objavu (blogeri, društvene mreže). Nominacije za materijal iz 2018. zaprimljene su iz Velike Britanije, Nizozemske, Rusije, Italije, SAD-a, Njemačke, Austrije, Belgije, Češke, Francuske, Mađarske, Ukrajine, Švedske, Danske, Španjolske, Slovenije.

Unikatne statue laureatima, izradio je Muzej antičkog stakla iz Zadra.

 
 

//
 

PET MEDALJA HRVATSKIH NOVINARA NA SVJETSKOM PRVENSTVU NOVINARA SKIJAŠA

Najsjajnije odličje, zlato u veleslalomskoj utrci u superseniorskoj konkurenciji osvojila je novinarka HRT-a Branka Malnar, dok je najtrofejnija – s dva srebra i broncom bila Barbara Štrbac s Nove TV. Štrbac je osvojila broncu u veleslalomskoj utrci juniorki te srebro u nordijskoj utrci. Zato je drugo mjesto i srebrnu medalju osvojila i u kombinaciji. Snimatelj RTL-a Petar Janjić doskijao je do trećeg mjesta u veleslalomskoj utrci za seniore.

Snimatelj Nove TV Milan Vuksan bio je peti u veleslalomu u seniorskoj konkurenciji, novinarka portala Telegram Ana Raić-Knežević osvojila je šesto mjesto u veleslalomskoj utrci seniorki, dok je slobodni novinar Dalibor Dobrić bio 13. u juniorskoj konkurenciji.

"Ovogodišnji nastup na Svjetskom prvenstvu novinara skijaša jedan je od najuspješnijih u posljednje vrijeme po broju medalja što su ih osvojili hrvatski medijski djelatnici", rekla je Ana Raić-Knežević, potpredsjednica Skijaškog kluba međunarodnih novinara i članica Sekcije novinara skijaša Hrvatskog novinarskog društva.

Uz čestitke kolegama koji su osvojili iznimne skijaške rezultate Raić-Knežević zahvalila je i Generali osiguranju, Adriatic Croatia International Clubu (ACI), Carwiz-u, Podravki, Belju, PIK-u i Pivovari Medvedgrad na pomoći hrvatskim novinarima u nastupu na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu novinara skijaša.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

SKUPŠTINA HND-a: HRVOJE ZOVKO PONOVO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA

Na Skupštini su izabrani i članovi novog Izvršnog, Nadzornog te Odbora za Statut, Novinarskog vijeća časti, Upravnog odbora Novinarskog doma i Upravnog odbora Fonda solidarnosti. Novi - stari predsjednik Zovko je kazao kako prije svega u novom mandatu obećava pošten i transparentan rad Društva, kao što je to radio i u proteklom razdoblju od kada je izabran na mjesto prvog čovjeka HND-a. Društvo je funkcioniralo u gotovo izvanrednim okolnostima s obzirom na sve događaje s kojima je bilo suočeno u proteklom razdoblju. "Osim toga, važna nam je financijska stabilizacija s obzirom na sav kaos koji sam zatekao prošle godine u Društvu, a od kojeg ćemo se još godinama oporavljati", kazao je Zovko iznoseći svoj program te dodao kako će nastaviti voditi politiku koja je artikulirana u zahtjevima što su predstavljeni na nedavno održanom prosvjedu. Dodao je da namjerava nastaviti s politikom pritiska na mjerodavne institucije kako bi se pronašli i otkrili počinitelji i nalogodavci napada i prijetnji na kolege novinare.

"Mi godinu dana pokušavamo ostvariti normalnu komunikaciju s predstavnicima vlasti od kojih među ostalim tražimo i promjenu zakonodavnog okvira koji se odnosi na javni servis, ali i cijelu novinarsku scenu. U tom ću smislu nastaviti borbu protiv cenzure i pritiska kako u javnim tako i u komercijalnim medijima, neovisno o tome dolazi li ona iz političkih ili nekih drugih krugova", rekao je Zovko i naglasio i kako podržava daljnju afirmaciju neprofitnih medija. "Na neprofitnim medijima pokazuje se licemjeran odnos Vlade prema novinarstvu, jer već treću godinu oteže s raspisivanjem natječaja iz sredstava koja su osigurana od EFS-a", naveo je Zovko. Predsjednik HND-a istaknuo je kao važan element svog djelovanja u idućem mandatu i privlačenje novih članica i članova, a posebno onih mladih, te je dodao kako je zaustavljen trend opadanja članstva.

Raspravljalo se i o presudi koju je HND izgubio i mogućnostima prevladavanja te nezavidne financijske situacije u svrhu čega je podignut kredit za plaćanje presude, te su članovi Skupštine ovlastili, ukoliko to bude potrebno, novo vodstvo da pregovara o prodaji jednog stana u Novinarskom domu za namicanje potrebnih sredstava kako bi Društvo nesmetano funkcioniralo u predstojećem razdoblju. Čelnici HND-a detaljno su upoznali članove Skupštine sa stanjem u vezi sa samom presudom na koju se HND žalio te svim drugim radnjama koje su poduzete da bi presuda u daljnjem postupku bila oborena.

Članovi Skupštine pred sobom su imali i Prijedlog novog statuta HND-a. Predsjednik Odbora za Statut Tihomir Ponoš istaknuo da se njime predlaže nova, bitno drugačija unutarnja organizacija udruge, koja bi trebala biti modernija i omogućiti jednostavnije i efikasnije odlučivanje, ne zanemarujući pri tome kvalitetu odluka. Nakon provedenog glasanja Prijedlog statuta nije prošao dvotrećinskom većinom za što su manjkala samo dva glasa.

Izvještaje Skupštini, koji su redom svi usvojeni, podnijeli su i čelnici Središnjeg i Nadzornog odbora, Novinarskog vijeća časti , Upravnog odbora Novinarskog doma i Fonda solidarnosti, podneseno je financijsko izvješće i prijedlog proračuna za ovu godinu te izvješća ostalih odbora i komisija.

 
 

//
 

ZAKLJUČCI 62. IZBORNE SKUPŠTINE HND-A ODRŽANE 5. TRAVNJA 2019.

1. Skupština HND-a snažno se protivi pritiscima na neovisnost novinara u javnim i komercijalnim medijima.

- Skupština traži poboljšanje medijskog zakonodavstva.

- Skupština također traži da predstavnici HND-a budu uključeni u izmjene postojećih i donošenje novih zakona koji reguliraju medijsku djelatnost.

- Skupština zahtijeva jasnu osudu i kažnjavanje napada na novinare te traži osudu govora mržnje u javnom prostoru.

- Skupština se zalaže za afirmaciju i potporu neprofitnim medijima.

- Vodstvo HND-a ima podršku Skupštine u naporima da financijski stabilizira HND.

2. Dvotrećinskom većinom glasova Skupština je odlučila da se, ako to bude potrebno, proda jedan od stanova u vlasništvu HND-a u Novinarskom domu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Prodajom stana omogućilo bi se servisiranje kredita što ga je HND podigao kod Sberbanke, ako dođe do ovrhe nad imovinom ili računima HND-a.

Naime, 25. lipnja 2018. godine donesena je pravomoćna presuda prema kojoj HND mora isplatiti 351.000 eura trgovačkom društvu U.T.T. Europa 92. d.o.o. Time je završen sudski spor koji je trajao 25 godina. Zbog dugotrajnosti spora troškovi kamata dosegli su dvije trećine ukupnog iznosa obaveze. Društvo je protiv ove presude pokrenulo određene pravne postupke te bi se stan prodao samo ako ti pravni postupci ne bi dali rezultate. (Prema ugovoru sa Sberbankom, kredit se može prepoloviti i otkazati bez penalizacije, a eventualna prodaja stana je krajnji, rezervni način da se osigura opstanak Društva i imovine u slučaju ovrhe).

3. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko na prijedlog Vijeća časti HND-a zadužen je formirati radnu skupinu koja će izraditi novi, detaljnije razrađen Kodeks časti Hrvatskog novinarskog društva.

 
 

//
 

REZULTATI IZBORA ZA TIJELA HND-A 2019.

U izborima za tijela HND-a sudjelovalo je 74 člana Skupštine HND-a.


Predsjednik HND-a (bira se iz sastava Skupštine)

1. Hrvoje Zovko - 65 glasova

65 važećih; 8 nevažećih listića


Izvršni odbor (bira se 10 članova/članica iz sastava Skupštine)

1. Danka Defiraj - 61 glas

2. Slavica Lukić - 59 glasova

3. Maja Sever - 58 glasova

4. Sanja Despot - 57 glasova

5. Elizabeta Gojan - 57 glasova

6. Branko Mijić - 57 glasova

7. Luka Mitrović - 48 glasova

8. Veronika Rešković - 46 glasova

9. Goran Gazdek - 44 glasa

10. Suzana Lepan Štefančić - 39 glasova

________________________________________

11. Ivan Hlupić - 35 glasova

12. Silva Celebrini - 32 glasa

13. Saša Pavković - 29 glasova

14. Željko Draženović - 28 glasova

15. Zvonko Pavić - 21 glas

16. Božica Đurđević - 20 glasova

17. Ivica Kruhoberec - 19 glasova

73 važeća; 1 nevažeći listić


Nadzorni odbor (bira se 7 članova/članica)

1. Luko Brailo - 60 glasova

2. Ilko Ćimić - 49 glasova

3. Marijana Matković - 46 glasova

4. Mirjana Žugec Pavičić - 44 glasa

5. Anamarija Škorić - 44 glasa

6. Valentina Wiesner - 44 glasa

7. Davor Lončarić - 43 glasa

________________________________________

8. Igor Bošnjak - 36 glasova

9. Silva Capurso - 35 glasova

10. Mirko Janković - 27 glasova

11. Marija Barić - 25 glasova

12. Mario Simonovich - 24 glasa

13. Dubravka Vuksanić - 21 glas

74 važeća listića


Novinarsko vijeće časti (bira se 11 članova/članica)

1. Đurđica Klancir - 68 glasova

2. Drago Hedl - 59 glasova

3. Jurica Pavičić - 54 glasa

4. Slađana Bukovac - 48 glasova

5. Jerko Bakotin - 43 glasa

6. Mašenjka Bačić - 41 glas

7. Ivana Radaljac Krušlin - 40 glasova

8. Hrvoje Šimićević - 40 glasova

9. Ante Pavić - 39 glasova

10. Silvija Luks - 37 glasova

11. Damir Pijaca - 35 glasova

________________________________________

12. Iva Anzulović - 33 glasa

13. Nefreteta Zekić Eberhard - 32 glasa

14. Višnja Ružojčić - 30 glasova

15. Verica Mađer - 29 glasova

16. Vlado Premuž - 28 glasova

17. Nada Glad - 26 glasova

18. Nina Medić - 26 glasova

19. Gordan Panić - 25 glasova

20. Slobodan Vlašić - 24 glasa

21. Paulina Peko Šalja - 21 glas

73 važeća; 1 nevažeći listić


Odbor za Statut (bira se 7 članova/članica)

1. Tihomir Ponoš - 70 glasova

2. Trpimir Matasović - 67 glasova

3. Tihana Tomičić - 63 glasa

4. Mario Krnić - 61 glas

5. Nila Miličić - 58 glasova

6. Marinka Boljkovac - 50 glasova

7. Martin Lukavečki - 49 glasova

________________________________________

8. Denis Kuljiš - 42 glasa

9. Tomislav Radić - 36 glasova

74 važeća listića


Upravni odbor Fonda solidarnosti Vladimir Majer (bira se 5 članova/članica)

1. Ana Bralić - 66 glasova

2. Marina Bujan - 66 glasova

3. Snježana Črnjević - 65 glasova

4. Jelena Jindra - 65 glasova

5. Branka Murvin - 64 glasa

________________________________________

6. Vesna Latinović - 61 glas

7. Karmen Gumbas - 60 glasova

8. Sanja Najvirt - 60 glasova

9. Mirjana Fistanić - 57 glasova

10. Milan Cimeša - 51 glas

11. Biljana Pavlović - 47 glasova

12. Igor Vignjević - 44 glasa

74 važeća listića


Članovi i članice izborne komisije:

1. Ana Raić Knežević (predsjednica komisije)

2. Tamara Marinković

3. Goran Šimac

4. Paulo Gregorović

5. Damir Margetić

6. Jasmina Grgurić

7. Željka Rački-Kristić

 
 

//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE OTKRIVANJE IDENTITETA ŽRTAVA SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA

HND također osuđuje izrazito jednostrane medijske napise u kojima se ne otkriva identitet žrtava, ali ih se nastoji ocrniti, difamirati i prikazati kao nevjerodostojne. Ističemo da u otkrivanju identiteta žrtva i prenošenju kvalifikacija kojima ih se nastoji ocrniti sudjeluju novinari i mediji koji nisu istraživali slučaj dječjeg doma u Čitluku, niti su imali prilike razgovarati s bivšim štićenicama te ustanove, koje tvrde da su u dječjoj dobi trpjele seksualno zlostavljanje svećenika.

Nakon što je tjednik Novosti objavio tekst "Pedofilski skandal u katoličkom dječjem domu", priču su prenijeli i drugi mediji, a list 24sata objavio je tekst u kojem su navedena imena žrtava. Jutarnji list je u izdanju od 15. travnja prenio niz jednostranih izjava grupe bivših štićenica dječjeg doma u Čitluku koje veličaju svećenika osumnjičenoga za seksualno zlostavljanje, a njegove žrtve nastoje ocrniti, diskvalificirati i proglasiti nevjerodostojnima.

Takvim objavama žrtve se zastrašuje, dodatno traumatizira i izlaže mogućem linču okoline. Molimo novinare, urednike i medije da u izvještavanju o takvim vrlo osjetljivim slučajevima budu posebno obzirni. HND još jednom podsjeća novinarke i novinare, a ponajprije urednike, da u članku 20. Kodeksa časti hrvatskih novinara jasno stoji kako novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Njihov je identitet dopušteno otkriti samo iznimno, kad je to u javnom interesu i kad ne ugrožava dobrobit djeteta ili maloljetnika te uz pristanak njihovih roditelja ili skrbnika, ili kada to radi dobrobiti djeteta traže državna tijela.

Podsjećamo da otkrivanje identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja i njihova javna difamacija predstavlja grubo kršenje Medijskoga kodeksa - vodiča za profesionalno i senzibilno izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama i femicidu, koji su vodeće hrvatske medijske redakcije na inicijativu Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova potpisale 8. ožujka ove godine, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE SENZACIONALISTIČKE IZVJEŠTAJE O "SLUČAJU OBROVAC"

Proteklih dana, pod krinkom "interesa javnosti", mediji su puni senzacionalističkih priloga u kojima se liječnika i djevojku koja je s njim radila u ordinaciji tretira na način koji se kosi s profesionalnim standardima, čime se grubo narušava njihovo ljudsko dostojanstvo.

HND ne osporava pravo medijima da propituju i prozivaju institucije zdravstvenog sustava koje su mjesecima ignorirale pritužbe građana zbog neadekvatne zdravstvene skrbi u navedenoj liječničkoj ordinaciji, i to svakako jest u interesu javnosti.

Nipošto, međutim, nije u interesu javnosti da se dvoje ljudi, koji očito imaju određenih zdravstvenih problema, prikazuje na način koji grubo krši njihova ljudska prava. Umjesto dosljednog inzistiranja na odgovornosti nadležnih institucija, težište mnogih medijskih napisa i priloga stavljeno je na ishitreno i površno osuđivanje i najgrublje ismijavanje dvoje nezaštićenih ljudi.

HND podsjeća novinare i urednike medija na Kodeks časti hrvatskih novinara i opća načela novinarske profesije koji nalažu poštivanje dostojanstva osobe i posebnu osjetljivost u izvještavanju o nesrećama, bolestima i osobnim tragedijama.

"Slučaj Obrovac" samo je jedan u nizu slučajeva u kojima mediji brzopleto postupaju, na prvu loptu, u želji za što većom gledanošću, čitanošću i "klikanošću". Trgovanje ljudskom nesrećom postalo je medijska roba. Naša je dužnost da kao krovna novinarska udruga stanemo u zaštitu digniteta i osoba o kojima pišemo i naše profesije, stoji u priopćenju HND-a koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

SNH: NEDOPUSTIVO PONAŠANJE IVANA TOLJA

Ocjenjujemo to nedopustivim zadiranjem u medijske slobode, a stvar je tim gora što se g. Tolj predstavio kao da govori u ime Vlade RH. Vlada se ogradila od aktivnosti Ivana Tolja, no smatramo da to nije dovoljno. Ako Ivan Tolj nije govorio u ime Vlade, onda se on lažno predstavljao, a to je također kazneno djelo zbog čega bi trebali reagirati Uskok i policija.

Nažalost, ovaj slučaj pritiska na novinare, kad je u pitanju Ivan Tolj - koji kao pomalo tajanstveni Styrijin savjetnik pod kontrolom ima dobar dio hrvatske medijske scene – nije ništa novo. Poznato je već da je od Nacionala svojedobno tražio da u tekstu i opremi promijeni nešto što se nije svidjelo tadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću, a za vrijeme štrajka u Večernjem listu, u proljeće 2011., posjetio je Hinu i obrušio se na tadašnjuravnateljicu Smiljanku Škugor-Hrnčević tražeći od nje da ne objavljuje tekstove o aktivnostima Večernjakova sindikata.

Takav čovjek ne bi u hrvatskom medijskom prostoru smio igrati bilo kakvu ulogu, a kamoli odlučivati o tome što će se ili što se neće objaviti. Ni u Večernjem listu ni u ostalim Styrijinim izdanjima u Hrvatskoj, a napose ne u susjednim zemljama. Zbog štetnog djelovanja na hrvatske medije (što se vidjelo i u odmazdi prema Večernjakovcima koji su bili u zakonitom štrajku), tražimo od Styrije da Ivana Tolja smijeni s dužnosti savjetnika te da mu oduzme ured koji ima u Večernjem listu. Ili neka prizna da je zapravo Ivan Tolj pravi gazda Večernjeg lista, stoji u priopćenju Sindikat novinara Hrvatske, koje potpisuje predsjednik Anton Filić.

 
 

//
 

HND OSUĐUJE POKUŠAJ ONEMOGUĆAVANJA RADA SISAČKIM NOVINARIMA

Kolegica Grgurić na javnom je prostoru Gradske tržnice, na kojemu ne postoji zabrana snimanja i fotografiranja, radila reportažu o dodjeli uskrsnica za sisačke umirovljenike kada joj je prišao zaštitar i pokušao joj zabraniti fotografiranje - čime je grubo narušio zakonima i Ustavom zajamčena prava Jasmine Grgurić kao novinarke i slobodne građanke Republike Hrvatske.

Zabrinjavajuća je činjenica što je zabrana koju je pokušao provesti zaštitar, prema obrazloženju koje je ponudila zaposlenica Gradske blagajne, stiglo iz Grada Siska iz kojeg u posljednje vrijeme dolazi sve više vijesti o pokušajima provođenja cenzure u obliku zabrane novinarima da izvještavaju s javnih sjednica Gradskog vijeća Grada Siska, selektivnom uklanjanju novinara s mailing-lista, čime se novinarima uskraćuje zakonom zajamčeno pravo jednakost, te učestalo ignoriranje i neodgovaranje na novinarske upite.

U nadi da se događaji poput ovoga i onih kojima smo svjedočili u posljednje vrijeme neće ponoviti, a u interesu javnosti, Hrvatsko novinarsko društvo – Ogranak sisačko-moslavačke županije poziva gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček, institucije Grada Siska, kao i sve ostale političare na dijalog, transparentnost i suradnju s novinarima - bez obzira na to iz kojih medija dolazili, stoji u priopćenju koje za Hrvatsko novinarsko društvo potpisuju Igor Ahmetović, predsjednik Ogranka HND-a Sisačko-moslavačke županije I Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

 
 

//
 

U HND-OVU OGRANKU SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE DODIJELJENE NAGRADE I PRIZNANJA

Tradicionalno je dodijeljena novinarska nagrada Zlatno pero, i to za najbolju fotografiju, tiskano novinarstvo, televizijsko i radijsko novinarstvo, najbolji televizijski rad te za tekst objavljen na internetskom portalu, a dodijeljena su i priznanja za 10, 15, 20, 25 i 30 godina rada u struci.

Predsjednik HND-a Sisačko-moslavačke županije Igor Ahmetović izrazio je zadovoljstvo što su se novinari i ove godine okupili na ovaj način te uz druženje i zabavu podijelili nagrade i priznanja. Za stanje u novinarstvu danas je ustvrdio da je možda i nikad teže.

"Na novinare se rade jako veliki pritisci, podižu se brojne tužbe. Ono što je važno istaknuti u ovome svemu, mi ne smijemo dopustiti da nas bilo kakve tužbe, prijetnje i zabrane spriječe u obavljanju naše primarne djelatnosti, a to je informiranje javnosti, jer mi služimo javnosti i tu smo radi javnosti, a ne radi političara, da bismo bili nečiji PR. Ako radimo objektivno, ako svoj posao radimo savjesno, s činjenicama, objektivno prenosimo istinitu informaciju, bez obzira na sve ono što se događa, bez obzira na moguće prijetnje i probleme s kojima se možemo susresti, nemamo se čega bojati. S obzirom na to da je ovdje riječ o Sisačko-moslavačkoj županiji, mi se svi poznajemo, radimo zajedno, malo nas je i moramo se držati zajedno, međusobno si pružati potporu, bez obzira na to radimo li na nacionalnim ili lokalnim medijima, na kojim je danas kudikamo teže raditi", rekao je Ahmetović.

Zadovoljstvo što se može pridružiti kolegama i u ovakvoj prigodi izrazio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

"Jedan od glavnih zadataka HND-a je što više ogranaka i što aktivniji ogranci i meni je drago da se ovakve stvari događaju, na kojima možemo upozoriti na stanje u novinarstvu, koje je katastrofalno. Dakle, nikad teža pozicija novinarki i novinara u Hrvatskoj. To je stvar koja traje već godinama, a posebice su ugroženi i mete su brojnih napada i prijetnji, naše kolegice i kolege u sredinama izvan Zagreba. Moj dolazak tu je da im dam podršku i da im nacionalni HND da podršku, podršku njima i njihovom radu i da im poruči da smo tu, uz njih, u svakoj situaciji", poručio je Zovko.

Za 10 godina rada u novinarstvu priznanje su dobili Matea Srebačić i Mario Gršić, za 20 godina novinarskog rada priznanje je dobio Danijel Prerad, a za 25 godina Željko Gašparović i Željko Dolgoš. Nikola Blažeković dobio je priznanje za 30 godina rada u novinarstvu, dok je za 50 godina kontinuiranog rada priznanje uručeno Radio Moslavini.

Zlatno pero za najbolju fotografiju "Miroslav Kiš Mimi" ove je godine dobila Edina Zuko, za internetsko novinarstvo nagrađen je Josip Frković, za televizijsko Igor Ahmetović, za radijsko novinarstvo Iva Mušec Posilović, a za tiskano novinarstvo Vladimir Jurišić.

Na Novinarskom balu bili su i gosti, članovi Zbora turističkih novinara te Zbora novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva, koji su, u sklopu projekta „Baština Banovine očima novinara“ u organizaciji županijskog Ogranka HND-a, boravili u posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji. Dojmove s proputovanja na balu je s novinarima podijelila predsjednica Zbora novinara za okoliš Lidija Komes.

"Bilo je zaista prelijepo proći ovaj put, doživjeti Banovinu po sunčanom i prelijepom danu, njezinu povijest, Topusko, Petrinju, Glinu i Sisak. Prelijepo nam je vidjeti očuvanu prirodu, koja je zaista jedna baza za razvoj vašeg turizma", kazala je Komes

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

RSF: MRŽNJA PREMA NOVINARIMA SVE ČEŠĆE PRERASTA U NASILJE

Neprijateljstvo političkih vođa prema medijima "potiče sve češće nasilje koje novinarima stvara razinu straha i opasnosti bez presedana", dodaje se u izvješću. "Ako politička rasprava klizi prema atmosferi nalik na građanski rat, gdje se novinare tretira kao žrtvene jarce, tada je demokracija u velikoj opasnosti", rekla je predsjednica RSF-a Christophe Deloire. Sloboda medija na dobrom je stupnju u manje od četvrtine od 180 zemalja koje su pokrivene indexom, a SAD je došla na 48. mjesto, tri mjesta lošije nego u prethodnom izvješću.

Razdoblje nakon izbora predsjednika Donalda Trumpa 2016. jedno je od "najtamnijih momenata za zajednicu američkih novinara", navodi se u izvješću. To je povezano sa "stalnom retorikom predsjednika protiv novinara" s "užasnim zastrašivanjem" čija su meta pogotovo žene i novinari koji nisu bijelci.

Mržnje i prijetnje

"Nikada prije američki novinari nisu dobivali toliko prijetnji smrću niti su tako često morali zbog vlastite sigurnosti potražiti pomoć privatnih zaštitarskih tvrtki", dodaje se. "Mržnja prema medijima sada je takva da je naoružani čovjek ušetao u uredništvo Capital Gazette u Annapolisu u Marylandu u lipnju te ubio četvero novinara i jednog člana osoblja", navodi se u izvješću.

RSF, organizacija za praćenje slobode medija sa sjedištem u Parizu izražava bojazan da sve veća plima autoritarnih vođa "izgleda da ne poznaje bilo kakve granice", navodeći stravično ubojstvo saudijskoga kolumnista Jamala Khashoggija u Turskoj. Indija, najmnogoljudnija demokratski uređena zemlja u svijetu, skliznula je na 140. mjesto.

Prošle godine ubijeno je šestero novinara u toj zemlji. RSF naglašava da su kritičari hinduskog nacionalizma koji podržava njihova vladajuća stranka "označeni kao `antiindijski` u online kampanjama zastrašivanja".

Turska, najveći svjetski tamničar novinara, među najgorim je zemljama. RSF kaže da se "represijom nastavlja pritisak na nekoliko preostalih medija", a najveću medijsku grupaciju preuzeo je provladin konglomerat. Rusija, koju izvješće označava kao još jednoga `pionira represije` nalazi se na 149. mjestu.

Druga bivša sovjetska republika, Turkmenistan, potonula je na samo dno istisnuvši sjevernu Koreju svojim "sramotnom ... nemilosrdnom" represijom nad reporterima.

Njihov susjed Tadžikistan, u kojemu se većina neovisnih medija morala zatvoriti, pao je 12 mjesta te je sada između Libije, Egipta i Azerbajdžana. Međutim nisu sve vijesti loše iz bivšega Sovjetskog Saveza, Armenija je skočila 19 mjesta na 61. nakon svoje "Baršunaste revolucije" a Kirgistan se također popeo 15 mjesta nakon što je ukinuta zabrana putovanja i novinarima više ne prijete "astronomske odštete".

No malo je razloga za veselje što se tiče Kine, koja ostaje na dnu popisa, kaže RSF. Totalirarna Eritreja još je gora. Neki od najoštrijih padova u slobodi mediji zabilježeni su u Africi. "Novinari su nekažnjeno napadani" u Tanzaniji nakon što je 2015. na vlast došao predsjednik John "Buldožer" Magufuli, upozorava RSF koji ga je označio kao "predatora što se slobode medija tiče".

Ta istočnoafrička zemlja pala je za 25 mjesta, tri više od Mauritanije, koja je bacila u zatvor blogera jer je osuđivao upotrebu religije u opravdavanju ropstva koje se još uvijek prakticira u toj golemoj saharskoj zemlji. No u Africi je uočen i spektakularan napredak. Etiopija je skočila 40 mjesta za vrijeme premijera Abiya Ahmeda, a Gambija 30, nastavljajući napredovati nakon odlaska diktatora Yahya Jammeha.

 
 

//
 

REUTERS OSVOJIO DVIJE PULITZEROVE NAGRADE

Agencije Reuters i Associated Press osvojile su nagrade u kategoriji međunarodnog izvještavanja. Dva mlada Reutersova reportera, mjanmarski građani Wa Lone i Kyaw Soe Oo, otkrila su masovnu grobnicu s posmrtnim ostacima Rohidža koje su ubili budistički seljani i mjanmarske snage sigurnosti. Prije nego što su dovršili svoje izvješće, uhićeni su u prosincu 2017. a u rujnu 2018. osuđeni su na sedam godina zatvora. Izvješće nazvano "masakr u Mjanmaru" dovršili su njihove kolege i objavljeno je u veljači prošle godine.

Jedanaest Reutersovih fotografa napravilo je fotografije tražitelja azila i drugih od Srednje Amerike do američke granice. Pulitzerovu nagradu su među ostalima dobila dva lista za istraživačko novinarstvo o Donaldu Trumpu, New York Times i Wall Street Journal, a oba su objavila nepovoljna izvješća za predsjednika.

Istraga njujorškog dnevnog lista je otkrila kako je taj poduzetnik izgradio svoje bogatstvo, a istraga Wall Street Journala je otkrila postojanje isplata za šutnju dviju navodnih ljubavnica Donalda Trumpa. U kategoriji javnog servisa nagradu je osvojio floridski list The Sun Sentinel za praćenje propusta školskih i policijskih službenika prije i nakon masovne pucnjave u srednjoj školi u Parklandu.

Pulitzerovu nagradu, najprestižniju u američkom novinarstvu, dodjeljuje Fakultet novinarstva Sveučilišta Columbia svakog travnja. Nagradu je ustanovio Joseph Pulitzer, američki novinar mađarskog porijekla. Prva nagrada dodijeljena je 4. lipnja 1917., a o pobjednicima odlučuju bivši dobitnici i ugledni novinari i akademici.

 
 

//
 

MUŠKARAC OPTUŽEN ZA UBOJSTVO SLOVAČKOG NOVINARA PRIZNAO ZLOČIN

Prošlogodišnje ubojstvo Kucijaka, istraživačkog novinara koji se bavio korupcijom, te njegove zaručnice Martine Kusnirove, pokrenulo je masovne prosvjede koji su doveli do ostavke premijera Roberta Ficoa. RTVS napisao je na službenoj Facebook stranici da su policijski izvori rekli kako je bivši vojnik Miroslav M. priznao ubojstvo nakon ispitivanja policije koje je trajalo pet sati.

Portal aktuality.sk, na kojem je Kuciak pisao o slučajevima pronevjera u kojima su sudjelovali poslovni ljudi povezani s politikom, nakon čega je pronađen mrtav u svom domu zajedno sa svojom zaručnicom u veljači 2018., naveo je policijski izvor koji je rekao istu stvar. Ured posebnog tužitelja, koji nadgleda slučaj, nije zasad komentirao.

Miroslav M. je jedna od pet osoba u pritvoru zbog optužbi za ubojstvo Kucijaka. Policija je isprva mislila da je bio vozač ubojici.

 
 

//
 

SJEVERNOIRSKA POLICIJA UHITILA DVOJICU TINEJDŽERA OSUMNJIČENIH ZA UBOJSTVO NOVINARKE

McKee, nagrađivana 29-godišnja novinarka koja je pisala knjigu o nestancima mladih tijekom desetljeća sukoba u Sjevernoj Irskoj, ubijena je dok je u četvrtak promatrala mlade irske nacionaliste kako napadaju policiju uslijed racije pred Uskrs. "Istražiteljski tim uhitio je dvojicu muškaraca, u dobi od 18 i 19 godina prema Zakonom o terorizmu, zbog sumnji da su sudjelovali u ubojstvu", objavila je sjevernoirska policija u priopćenju.

Političke stranke Sjeverne Irske zajednički su osudile napad iako su razjedinjene jer nacionalisti žele spajanje s Irskom, a unionisti žele ostati u savezu s Ujedinjenim Kraljevstvom. U zajedničkoj izjavi, šest stranaka je poručilo kako su "ujedinjeni u odbacivanju onih odgovornih za ovaj gnjusan čin".

Političari diljem svijeta također su osudili napad, a bivši američki predsjednik Bill Clinton kaže kako mu je "srce slomljeno". "Ne možemo odbaciti 21 godinu teško dobivenog mira i napretka", napisao je Clinton na Twitteru. Clinton je bio ključan sudionik za postizanje mirovnog Sporazuma na Veliki petak 1998. godine. Sporazum iz 1998. uglavnom je okončao višedesetljetne sukobe u kojima je poginulo gotovo 3600 ljudi. Međutim, na tom području i dalje djeluju manje militantne skupine povremeno organizirajući napade.

Policija vjeruje da je napad organizirala nova mala skupina Irske republikanske vojske (IRA) za koju vjeruju da su "disidenti" irskih nacionalista i militanata protivnika Sporazuma na Veliki petak. Istu je skupinu policija optužila i za podmetanje autobombe ispred sudnice u Londonderryu u siječnju.

Michael Barnier, glavni pregovarač EU-a za brexit, rekao je kako se mirovni sporazum mora održati. "Tragično ubojstvo Lyre McKee podsjetnik je na to koliko je krhak mir u Sjevernoj Irskoj", rekao je Barnier.

Politička stranka koju povezuju s disidentskim militantima, Saoradh, u izjavi je poručila u petak kako razumiju da je McKee slučajno usmrtio "republikanski dobrovoljac". McKee je sa skupinom ljudi promatrala tamošnje mlade koji su napali policiju molotovljevim koktelima te su zapalili nekoliko vozila. McKee je pogođena kada su napadači počeli pucati u smjeru policije, naglasila je policija. Britanska premijerka Theresa May u petak je opisala napad kao "šokantan i istinski bezosjećajan".

 
 

//
 

ODVJETNIK: ZASTRAŠUJUĆE OPTUŽBE PROTIV AUSTRALSKIH MEDIJA ZBOG IZVJEŠĆIVANJA O KARDINALU PELLU

Tužitelji u državi Victoriji na jugu zemlje optužili su 23 novinara i 12 medija za pomoć i poticanje nepoštivanja suda kod inozemnih medija i kršenje zabrane izvješćivanja koja je nemetnuta kako bi se osiguralo pošteno suđenje.

Pell je postao najviši katolički svećenik u svijetu osuđen za spolno zlostavljanje djece i osuđen je na šest godina u veljači. Sada čeka žalbu. Među onima koji su optuženi su Nine Entertainment Co, Age, Australian Financial Review, Macquarie Media, i nekoliko izdanja News Corp.

Kršenje zabrane izvješćivanja može biti kažnjeno zatvorom do pet godina i novčanom kaznom do 100.000 australskih dolara pojedincima i blizu 500.000 australskih dolara tvrtkama. Ponedjeljak je prvi dan suđenja u slučaju koji je ukazao na potencijalno teške posljedice kršenja zabrane izvješćivanja te ne nemoć tih pravila u pokušaju ograničavanja izvješćivanja u digitalno doba.

Presuda o krivnji imala bi "zastrašujući učinak" na otvorenost pravosuđa prema javnosti i demokraciju u Australiji, rekao je Matthew Collins QC., odvjetnik koji zastupa sve optužene medijske organizacije i izvješća. Viktorijski okružni sud prošle je godine zabranio izvješćivanje o Pellovu suđenju, ili njegovu konačnu ishodu, kako bi spriječio predrasude porote uoči drugog suđenja, koje se naposljetku nije ni održalo.

U prosincu je porota u prvom suđenju utvrdila Pellovu krivnju za zlostavljanje dvojice dječaka iz crkvenog zbora. O presudi su uvelike online izvješćivali inozemni mediji. Neki australski mediji upućivali su na presudu ne imenujući izravno Pella.

"Oni se nisu referirali na kardinala, nego samo na činjenicu da postoji šira priča koja ne može biti ispričana", rekao je Collins.

 
 

//
 

SAD ASSANGEA OPTUŽILE ZA UROTU

Assangeu, uhićenom u četvrtak ujutro u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu gdje je boravio od 2012., prijeti zbog toga maksimalna kazna od pet godina zatvora, objavilo je američko ministarstvo pravosuđa.

"Ovaj čovjek je sin, otac, brat. Osvojio je na desetke novinarskih nagrada. Nominiran je za Nobelovi nagradu za mir svake godine od 2010. godine. Moćni igrači, uključujući CIA-u, angažirani su u pokušaju njegova zatvaranja", objavio je Wikileaks na Twitteru. Assangea (47), koji bi mogao biti izručen SAD-u, ispitat će američka strana video linkom 2. svibnja.

Britanski sudac Westminsterskog suda rekao je da Amerikanci imaju rok do 12. lipnja predstaviti Britaniji svoje argumente za izručenje Assangea. Assange se pojavio pred Westminsterskim sudom koji ga je proglasio krivim za kršenje uvjeta privremenog puštanja na slobodu, kažnjivo jednom godinom zatvora.

Britanska policija nakon Assangeova uhićenja objavila je da je lišen slobode u skladu sa zahtjevom za izručenje SAD-u, te zbog kršenja privremenog puštanja na slobodu u Britaniji. Kaznena istraga u SAD-u traje još od vremena administracije američkog predsjednika Baracka Obame.

Potaknuta je jednim dijelom objavom na WikiLeaksu 2010. stotina tisuća američkih vojnih izvješća o ratovima u Afganistanu i Iraku i američke diplomatske korespondencije. Ministarstvo navodi da je Assange uhićen u skladu s američko-britanskim sporazumom o izručenju.

U optužnici se navodi da je on u ožujku 2010. sudjelovao u uroti da pomogne Manning da probije šifru pohranjenu na računalima američkog ministarstva obrane povezanim na SIPRNet mrežu, vladinu mrežu za povjerljive dokumente i komunikacije.

Obamina administracija odlučila je da neće kazneno goniti WikiLeaks jer je njegov rad bio previše poput novinarskih djelatnosti koje su zaštićene Prvim amandmanom američkog Ustava. Uoči Assangeovog pojavljivanja na sudu, premijerka Theresa May u parlamentu je komentirala da "nitko nije iznad zakona".

"U Velikoj Britaniji nitko nije iznad zakona", rekla je May u Donjem domu i pohvalila "veliki profesionalizam" britanskih policajaca koji su uhitili Australca na temelju naloga iz lipnja 2012. britanskog pravosuđa zbog nepojavljivanja na sudu kao i na temelju američkog zahtjeva za izručenjem.

Glasnogovornik Therese May istaknuo je također da Britanija nije lobirala za odluku o povlačenju azila Julianu Assangeu. Assangeu je, nakon što mu je uskraćen diplomatski azil, oduzeto i ekvadorsko državljanstvo. Ekvador je optužio Assangea i WikiLeaks i da su sudjelovali u pokušajima destabilizacije zemlje.

 
 

//
 

BEOGRAD: TRAŽE SE SLOBODAN PRISTUP MEDIJIMA I DOGOVOR O POŠTENIM UVJETIMA ZA IZBORE

Prosvjednicima su se kao što je to I uobičajeno ispred skupštine obraćali predstavnici kulturne i javne scene, a glumac Sergej Trifunović, predsjednik Pokreta slobodnih građana (PSG) rekao je da građani "27 godina traže državu i na ulici brane dostojanstvo". "Kunem vam se, ne znam kako, ali ovo će ovdje stati. Ovo nam je posljednja ulica", rekao je Trifunović. On je istaknuo da "biće koje se navikne na nedostatak slobode više nije čovjek". "Naš zadatak je da proširimo ovaj val slobode", rekao je Trifunović i poručio da "dostojanstvo nema cijenu". Trifunović je naglasio kako želi državu u kojoj su "svi jednaki pred zakonom i u šansama", te da se zbog toga treba boriti i za one koji su "uplašeni i ucijenjeni"

Prije početka prosvjedne šetnje, s pozornice ispred Skupštine pročitani su zahtjevi za formiranje zajedničkog povjerenstva vlasti i oporbe koje treba utvrditi uvjete za poštene izbore, što poglavito podrazumijeva slobodan pristup medijima, uz novi sastav Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM).

Jedan od zahtjeva je izbor tehničkog i uređivačkog tima javnih tv-servisa, Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine.

 
 

//
 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]