Info > Newsletter

HND Newsletter 62 / ožujak 2019

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 62
Ožujak 2019.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- PROSVJED KOJI JE UJEDINIO NOVINARE
- EFJ PORUČILA PREMIJERU DA SE "PRIMI POSLA" I DA VLASTI OSIGURAJU SLOBODNE MEDIJA
- MEĐUNARODNA MISIJA ORGANIZACIJA ZA ZAŠTITU MEDIJSKIH SLOBODA TREĆI PUT U HRVATSKOJ
- MINISTRICA IZRAZILA SPREMNOST DA SE RIJEŠE PROBLEMI NA KOJE HND UPOZORAVA
- ZOVKO UVJEREN DA ĆE NA SUDU DOKAZATI NEZAKONITOST HRT-OVE ODLUKE O OTKAZU
- NAJOŠTRIJE OSUDE POLITIČKO-POLICIJSKI PRITISAK NA NOVINARKU ĐURĐICU KLANCIR
- NAGRADA HRVATSKOM NOVINARSKOM DRUŠTVU ZA BORBU U OSTVARIVANJU MEDIJSKIH SLOBODA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

PROSVJED KOJI JE UJEDINIO NOVINARE

Nakon okupljanja kolona se uputila prema Ministarstvu kulture, kao resornom za medije, gdje su ostavili Osam zahtjeva protiv cenzure, pa pred zgradu rektorata zagrebačkog Sveučilišta, da bi se nakon prosvjedne šetnje centrom Zagreba zaputili na Markov trg pred Banske dvore.

Podrška filmaša, političara, sveučilišnih profesora….

Broj okupljenih bio je puno veći od očekivanog, ne samo za HND-ovce, nego i za policiju. Novinarski prosvjed svojim dolaskom podržali su predstavnici gotovo svih opozicijskih stranaka, lijevih vanparlamentarnih opcija, sindikata, ljudskopravaša, pripadnika civilne scene, sveučilišnih profesora, kazalištaraca, filmadžija… Bili su tu od Davora Bernardića i Gordana Marasa iz SDP-a, preko nezavisnog Bojana Glavaševića do Rade Borić iz Nove ljevice i Tomislava Tomaševića i Teodora Celakoskog iz platforme Možemo!, bio je tu i reper Edo Maajka, filmaš Igor Mirković, profesorice Helena Popović i Danijela Dolenec, profesori Hajrudin Hromadžić i Mislav Žitko, Saša Milošević iz SNV-a...

Premalo je prostora da ih sve nabrojimo, a posebno to važi za novinarke i novinare koji su ovaj put, možda u najvećem broju još od onog čuvenog skupa za Radio 101, stali u obranu vlastite struke. Riječ je, naravno, prije svega o onima koji i inače predstavljaju dio novinarske scene koji se svih ovih godina nije dao zauzdati i upregnuti u političke ili vlasničke uzde ili jasle, inzistirajući na slobodi kao preduvjetu kvalitetnog novinarstva.

Prosvjed su, tako, svojim dolaskom podržali glavni urednici Večernjeg lista Dražen Klarić, Novog lista Slavica Bakić, Novosti Nikola Bajto i Nacionala Berislav Jelinić. Došli su Heni Erceg, Sanja Modrić, Slavica Lukić, Maja Sever, Danka Derifaj, Željka Godeč, Viktor Ivančić, Ante Tomić, Branimir Pofuk, Maja Sever, Ivica Buljan, Jasmin Klarić, Denis Romac, Zdenko Duka, Ratko Bošković, Siniša Pavić, Davor Krile, Vlado Vurušić, Marin Leko… novinari Večernjeg lista, Novog lista, Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Novosti, Nacionala; index-a... brojni novinari s HRT-a, („da su došli svi, već bi nas bilo preko tisuću“, netko je primijetio) i još puno, puno drugih, uključujući više stranih medija od već uobičajeno prisutne Radiotelevizije Slovenije do Reutersa.

Gdje si Plenkoviću?

-Novinarstvo je javno dobro koje ne smije služiti samo nekima. Za Ministarstvo kulture stanje u našoj struci je normalno. Kao da ne živimo u istoj zemlji, kao da ne živimo u državi u kojoj se novinari proganjaju. Pa ovdje i Sveučilište, koje također financiramo javnim novcem, kao i HRT, vodi križarski rat protiv novinarstva na sramotu Hrvatske i cijele Europske unije – rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, posebno naglasivši da živimo u zemlji u kojoj svaka protuha može ne samo tužiti novinare, nego i dobiti proces.

Govoreći u nekoliko navrata tokom protestne šetnje Zovko je više puta istaknuo da cilj ovog prosvjeda nije da novinarke i novinari pokažu da su „slatki“ ili da „dramatiziraju“, nego da upozore na stanje u profesiji za koju premijer Plenković sve ove godine mandata nije bio spreman pronaći niti 30 sekundi da čuje njihove probleme.

Novinari su tako, umjesto da pišu vijesti, i sami postali vijest, pa se u koloni proširila informacija da su na HRT-u – ovisno o broju prosvjednika i ishodu protesta – pripremili četiri verzije saopćenja, o čemu su se navodno dogovarali i s državnim vrhom. Kako bilo, do zaključenja teksta priopćenja nije bilo. Možda je to bila peta verzija, a možda je sve skupa „novinarska patka“.

Na Markovom trgu par tisuća novinara i građana dočekale su uobičajene ograde, policija i radnici koji sređuju krov Vladine zgrade, što je bilo dovoljno da netko krene skandirati: „Re-kon-struk-cija!!!“. Predsjednik HND-a Zovko je nakon pročitanih zahtjeva ušao u zgradu Vlade i dežurnim službenicima predao novinarske zahtjeve, a pri izlasku iz Vlade kazao je da Vlada mora ozbiljno shvatiti novinare i njihove zahtjeve, jer je to u interesu kako novinara tako i svih građana ove zemlje. - Osim Vladi mi ćemo se ovih dana obratiti i Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Vijeću Europe, Svjetskoj i europskoj federaciji novinara i ova naša priča neće trajati samo dva, tri dana. Mi ćemo našu profesiju nastaviti braniti i dalje, kazao je Zovko ponovivši kako se traži i povlačenje svih 36 tužbi koje je HRT podignuo protiv novinara i ostalih medija.

Novinari su izašli na ulicu pritisnuti golemim brojem sudskih tužbi protiv novinara i medija. U HND-u su posebno naglasili da su izloženi političkim pritiscima i pritiscima oglašivača, prijetnjama, ugrožavanjem profesionalnih prava i standarda, nepoštivanjem medijskih zakona, kao i izostankom ozbiljne medijske politike.

Premreženost političkim i koorporativnim interesima

„Medijski prostor u Hrvatskoj premrežen je političkim i korporativnim interesima. Novinarima se brani da slobodno rade, egzistencijalno ih se ucjenjuje, tuži kada pišu istinu. Svjesni svoje uloge u zaštiti profesionalnih i radnih prava novinara te obaveze da štitimo slobodno i neovisno novinarstvo, odlučili smo reći – dosta je!“, poručeno je s Markovog trga.

HND stoga zahtijeva da se prekine zloupotreba sudskih tužbi kao sredstva pritiska na novinare, a od Vlade traži hitnu izmjenu zakona koje će takve zloupotrebe onemogućiti. Naglašavaju da se trenutačno vodi najmanje 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva prelazi nekoliko milijuna kuna. Samo Hrvatska radiotelevizija tuži 36 novinara i medija tražeći više od 2,2 milijuna kuna.

Također traže da se zakonom zaštitite novinari koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi, kao i da se ukinu protuustavni interni akti u medijskim kućama kojima se novinarima zabranjuje da bez suglasnosti nadređenih javno progovore o pritiscima i ograničavanjima novinarske slobode koje trpe u medijima za koje rade.

Zahtijevaju i depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije koje mora biti neovisni regulator; razrješenje vodstva javne televizije i hitnu izmjenu Zakona o HRT-u; osiguranje provedbe Zakona o medijima i statuta medija koji se uporno ignoriraju, a namijenjeni su zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara; onemogućavanje uzurpacije medija na lokalnoj razini, gdje su novinari posebno izloženi pritiscima; konačno procesuiranje nasilnika i napadača na novinare, budući da je od 2014. godine samo HND evidentirao čak 18 prijava fizičkog napada i 50 ozbiljnih prijetnji kolegama zbog toga što su radili svoj posao; uvođenje javnih potpora za kvalitetno novinarstvo uz upozorenje da je u proteklih 10 godina više od polovice hrvatskih novinarki i novinara ostalo bez posla.

„Ovo su zahtjevi tužene, napadane i na sve moguće načine ušutkivane, ali još uvijek ponosne i glasne novinarske zajednice. Smatramo ih ujedno i zahtjevima cijele javnosti. Jer je pošteno novinarstvo potreba i pravo svih. Jer bez novinarskih sloboda nema ni slobodnog društva. Mi novinarstvo smatramo javnim dobrom koje je potrebno čuvati i odnositi se prema njemu s posebnom pažnjom. A vi?“, pitaju HND-ovci.

Osam zahtejva protiv cenzure, koje je Vladi uputio HND, možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

EFJ PORUČILA PREMIJERU DA SE "PRIMI POSLA" I DA VLASTI OSIGURAJU SLOBODNE MEDIJA U HRVATSKOJ

U reakciji objavljenoj na naslovnici portala EFJ-a, Gutiérrez je odgovorio na tvrdnje hrvatskog premijera o tome da EFJ nije, zapravo, dobro upućen u situaciju u Hrvatskoj, već su informacije dobili od ljudi koji su im “oči i uši na terenu”.

Pet pitanja za gospodina Plenkovića

“Gospodin Plenković misli da smo izmanipulirani! Nije nas briga za impresije i osjećaje gospodina Plenkovića”, odsječno je poručio Gutiérrez te nabrojao pet pitanja na koje EFJ zahtijeva odgovor od hrvatskog premijera, koje prenosimo u cijelosti.


– Je li normalno za zemlju Europske unije da su protiv novinara podignute najmanje 1163 tužbe?

– Je li normalno da javna radiotelevizija koristi javni novac kako bi zastrašila novinare putem 36 tužbi?

– Je li normalno da hrvatske vlasti nisu reagirale na objavljivanje europskog istraživanja čiji je rezultat da je urednička neovisnost u Hrvatskoj najniža u cijeloj EU?

– Je li normalno da su hrvatske vlasti ostale pasivne nakon objave istog istraživanja u kojem je utvrđeno stalno političko miješanje u upravljanje javnom radiotelevizijom?

– Je li normalno da je razina neovisnosti i financiranja Hrvatske radiotelevizije niža od one u Turskoj i Srbiji?

Glavni tajnik EFJ-a Gutierrez na kraju poručuje premijeru Plenkoviću da se, doslovno, “primi posla”. “Vrijeme je da Hrvatska poduzme konkretne korake kako bi ograničila zluopotrebljavanje tužbi protiv novinara i osigurala punu neovisnost javnih medija. Ne očekujemo osjećaje, nego djela”, zaključuje Gutiérrez.

 
 

//
 

MEĐUNARODNA MISIJA ORGANIZACIJA ZA ZAŠTITU MEDIJSKIH SLOBODA TREĆI PUT U HRVATSKOJ

Riječ je o trećem posjetu Misije Hrvatskoj u manje od tri godine. Misija je prvi put došla u lipnju 2016. godine, nakon čega je objavila izvještaj "Croatia: Media Freedom in Turbulent Times".

Potom je ponovo posjetila Hrvatsku u siječnju 2018., kada je zaključila da su stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika najveći problemi na hrvatskoj medijskoj sceni. U lipnju 2018. Misija je objavila izvještaj "Hrvatska: govor mržnje u porastu, ali ima nade za promjene", s nizom preporuka za poboljšanje situacije.

Međunarodna misija boravila je u Zagrebu 6. i 7. ožujka kako bi dobila dodatne informacije o trenutnoj situaciji u medijima u Hrvatskoj. Rad Misije podržava veći broj drugih međunarodnih organizacija, koje su najavile da će podržati nalaze i preporuke što će ih predstavnici Misije pripremiti nakon posjeta.

 
 

//
 

NA ULAZU U HND OPET PORUKA S USTAŠKIM POZDRAVOM

Poruka na ulazu je zalijepljena na plakat promocije knjige, koja se održavala u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu, a uočili su je zaposlenici HND-a. Odmah je pozvana policija, koja je obavila očevid i izuzela dokaze. Riječ je o drugoj poruci sramotnog sadržaja unatrag nekoliko mjeseci. Prošle godine u studenome nepoznati je počinitelj crnim markerom na spomen-ploči novinarima i tehničarima poginulima u Domovinskom ratu napisao "Vi ste bili, a mi ostajemo za dom spremni". Hrvatsko novinarsko društvo najoštije osuđuje ovaj sramotni čin.

Nešto ranije kod zgrade u kojoj su smještene redakcije N1 Televizije, Net.hr-a i Telegrama osvanuo je grafit ‘Smrt novinarima’.

-Tek nekoliko dana nakon velikog novinarskog prosvjeda zbog, među ostalim, zastrašivanja novinara, sudskih progona, prijetnji kojima su izloženi, te nakon policijskog legitimiranja novinarke Durđice Klancir, sramotan je grafit osvanuo u neposrednoj blizini naše redakcije te redakcija Net.hr i Telegrama.N1 Televizija o ovome će obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, kazali su na N1 Televiziji.

 
 

//
 

MINISTRICA IZRAZILA SPREMNOST DA SE RIJEŠE PROBLEMI NA KOJE HND UPOZORAVA

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je, nakon gotovo trosatnog sastanka održanog na poziv ministrice koja je predstavnike HND-a primila u ime Vlade, naglasio kako je na sastanku bila izražena spremnost da se svi problemi na koje je HND upozoravao riješe kroz izvjesno vrijeme.

"Što se tiče HRT-ovih tužbi, ministrica je naglasila kako su tužbe HRT-a protiv nakladnika i novinara nerazumne. Ponovila je nedavnu izjavu premijera Plenkovića i zaključak saborskog Odbora za medije da se ta cijela priča riješi mirnim putem", istaknuo je Zovko.

Na sastanku su sudjelovali i članovi Izvršnog odbora HND-a Sanja Despot i Luka Mitrović te načelnica Samostalnog sektora za medije u Ministarstvu kulture Nives Zvonarić i državni tajnik Krešimir Partl. Sastanak je uslijedio nakon velikog HND-ova prosvjeda "Oteli ste medije, novinarstvo ne damo!" održanog 2. ožujka organiziranog zbog lošeg stanja u medijima.

Predstavnici HND-a tada su predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ali i ministrici kulture, dostavili svojih "Osam zahtjeva protiv cenzure među kojima su zahtjevi da se prekine zlouporaba sudskih tužbi, zahtjevi za zakonsku zaštitu novinara koji upozoravaju na pritiske kojima su izloženi, depolitizicija Vijeća za elektroničke medije, ali i razrješenje vodstva Hrvatske radiotelevizije i hitne izmjene Zakona o HRT-u.

Osim toga, u HND-ovim zahtjevima su i osiguranje provedbe Zakona o medijima i provedba statuta medija, onemogućavanje lokalnim šerifima da uzurpiraju medije, pronalaženje i procesuiranje napadača na novinare te uvođenje javnih potpora za kvalitetno novinarstvo.

 
 

//
 

ZOVKO UVJEREN DA ĆE NA SUDU DOKAZATI NEZAKONITOST HRT-OVE ODLUKE O IZVANREDNOM OTKAZU

S druge strane, na ročištu održanom na zagrebačkom Općinskom radnom sudu odvjetnica HRT-a predložila je isključenje javnosti tijekom saslušanja svjedokinja o incidentu koji je prethodio odluci o izvanrednom otkazu navodeći da je razlog tome "zaštita njihovih privatnih života".

No, sutkinja Kristina Trtanj Vukoja odbila je taj prijedlog navodeći kako nema razloga za isključenje javnosti tijekom svjedočenja Katarine Periše Čakarun na temelju čije je prijave bio i pokrenut postupak otkazivanja Zovkova ugovora o radu.

Zbog naknadno predane dokumentacije o kojoj se tek trebaju očitovati odvjetnici glavna rasprava u ovom slučaju zakazana je za 17. travnja.

"Vjerujem da ću u ovom sudskom postupku dokazati nezakonitost otkaza. HRT je u ovom postupku predložio isključenje javnosti u odnosu na svjedokinje koji oni predlažu. Prema odluci suda to je odbijeno u slučaju kolegice i urednice Informativnog medijskog servisa Katarine Periše Čakarun koja će dati iskaz isti dan kao i ja", rekao je Zovko za Hinu nakon održanog ročišta.

Sudski spor uslijedio je nakon što je Uprava HRT-a u rujna prošle godine donijela odluku o izvanrednom prekidu radnog odnosa svom uredniku i novinaru, ujedno i predsjedniku HND-a. Postupak otkazivanja ugovora o radu pokrenut je na temelju prijave urednice Odjela Informativnog medijskog servisa HTV-a Katarine Periše Čakarun.

Zovko je desetak dana prije toga podnio ostavku s mjesta izvršnog urednika programa HTV 4 te, kako ističu u HND-u, poslao i pisano obrazloženje ostavke u kojem je ukazao na pritiske, cenzuru, prigovorio zbog neprofesionalnog izbora tema, organizacijskog kaosa i ozbiljnih tehničkih problema u realizaciji programa HTV 4.

Uslijedio je poziv na razgovor s nadređenom mu urednicom Periše Čakarun u kojem je ona prihvatila njegovu ostavku. No, samo dva sata kasnije Zovko je pozvan na drugi sastanak na kojem je došlo do svađe između njega i urednice Periše Čakarun, ističu u HND-u.

HRT je otkaz obrazložio "teškom povredom Općih pravila o radu i ponašanju koja se sastojala od niza upućenih uvreda, nedoličnog ponašanja, krajnje neprimjerenih i neprofesionalnih izjava, izvan granica onoga što se smatra kolegijalnom i pristojnom komunikacijom", dodajući da se ispad dogodio u službenim prostorijama HRT-a tijekom radnog vremena.

Radničko vijeće HRT-a se u međuvremenu izjasnilo protiv otkaza, ali to mišljenje nije bilo obvezujuće za upravu HRT-a. Zovko je više puta odbacio optužbe iz obrazloženja otkaza kao neutemeljene, a odlukom Uprave HRT-a u studenome prošle godine bio je vraćen na posao, ali istog dana bio je "privremeno udaljen" do okončanja sudskog postupka Zovka su u ovom sporu, uz HND i ogranak na HTV-u, podržale i međunarodne novinarske organizacije.

U drugom sporu koji HRT vodi protiv svoga novinara i predsjednika HND-a, zbog navodne povrede časti i ugleda radi njegovih istupa u javnosti kojima je upozoravao na cenzuru na HRT-u, na pripremnom su ročištu odvjetnici, koje plaća javna televizija, izjavili kako “nemaju upute HRT-a za eventualnu provedbu postupka mirenja“.

Na ročištu održanom na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu odvjetnici HRT-a nisu predložili postupak mirenja kao što su, sukladno zaključku saborskog Odbora za medije, to učinili na prošlomjesečnom pripremnom ročištu u sporu protiv HND-a i predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić.

Pripremno ročište u sporu pokrenutom protiv Zovka, od kojeg HRT traži i 250.000 kuna naknade štete, odgođeno je zbog podneska HRT-a koji je pristigao neposredno prije ročišta i na koji se trebaju očitovati Zovko i njegova obrana. Sljedeće ročište zakazano je za 5. lipnja.

"Odvjetnici HRT-a nemaju naputak da ponude mirenje u ovom slučaju, kao što su to nedavno radili protiv HND-a i Sanje Mikleušević Pavić. No, ni tu ponudu još nismo konkretno dobili i ne znamo što sadrži", izjavio je Zovko nakon ročišta.

"Mi smo za dijalog, mi nismo krenuli u križarski rat s tužbama. HRT je taj, na sramotu države i HRT-a, koji je krenuo u rat s 36 tužbi protiv svih", rekao je Zovko dodavši kako je za dijalog, ali "neće povući svoje tvrdnje, koje su istinite".

Sudski spor uslijedio je nakon što je Zovko potkraj prosinca, nakon dobivenog otkaza na javnoj radioteleviziji, zaprimio dvije HRT-ove tužbe kojima se, kako se navodilo u jednoj od njih, traži 250.000 kuna za naknadu štete koju je HRT-u navodno prouzročio svojim javnim istupima u kojima je upozoravao na "cenzuru i tehnološki kaos" na HRT-u. Osim njega, HRT je tada tužio i HND i predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u Sanju Mikleušević Pavić zbog prošlogodišnjeg priopćenja u kojem su se članovi Ogranka HND-a ogradili od tada aktualnih afera na HRT-u, kao i od HRT-ova načina izbora projekata iz vanjske produkcije.

Uprava HRT-a je zbog povrede časti i ugleda od HND-a tražila 200.000 kuna naknade štete, a od Mikleušević Pavić 50.000 kuna. Na pripremnom ročištu sredinom veljače zastupnici HRT-a predložili su postupak mirenja u tom sporu. Brojne međunarodne i regionalne organizacije za zaštitu slobode medija, strukovne novinarske organizacije i zastupnici u Europskom parlamentu osudili su tužbe HRT-a, dok je vodstvo HND-a ocijenilo kako je riječ o "nezabilježenom napadu na rad i djelovanje Ogranka HND-a, zastrašivanju novinara i pokušaju financijskog ataka na HND".

 
 

//
 

NAJOŠTRIJE OSUDE POLITIČKO-POLICIJSKI PRITISAK NA NOVINARKU ĐURĐICU KLANCIR

U priopćenju HND-a se podsjeća kako je novinarstvo javni posao pa je javna i lako provjerljiva činjenica da je istaknuta novinarka Đurđica Klancir iza koje je tridesetogodišnje novinarsko i uredničko iskustvo, danas novinarka portala Net hr. Imajući navedeno na umu, doista je teško shvatiti i opravdati potrebu utvrđivanja njezina identiteta slanjem policije u novinsku redakciju.

Ovo je također jedinstven slučaj da policija na radnome mjestu traži osobu protiv koje netko tek namjerava podići tužbu, i to privatnu. S obzirom na to da je kolegica Klancir u svojim tekstovima problematizirala način rada župana Žinića, uz ostalo i način zapošljavanja njegova sina, dolazak policije na njezino radno mjesto eklatantan je oblik političko-policijskog pritiska na novinarku, zastrašivanja i odvraćanja od daljnjeg tematiziranja načina postupaka župana Žinića. Riječ je o dosad neviđenoj praksi da politički moćnik koristi policiju kao svoj privatni servis za zastrašivanje novinara.

U zemlji u kojoj optuženici za najteža kaznena djela neometano izmiču ruci pravde bijegom u Bosnu i Hercegovinu, u kojoj brojni sudski postupci pokrenuti zbog teških kaznenih djela padaju u zastaru jer se optuženici izbjegavaju pojaviti na sudu, a policija ih ne uspijeva pronaći na njihovim kućnim adresama, trošenje policijskih resursa na dolazak u medijsku redakciju zbog privatne tužbe političkog moćnika koja još nije ni podignuta, potez je koji duboko uznemiruje i šokira, stoji u priopćenju HND-a koje za Izvršni odbor potpsuje predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Zbog sumnje u zloupotrebu policijskog sustava i kršenje Ustava u slučaju novinarke Đurđice Klancir, Gong je pozvao Predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da hitno sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i zatraži polaganje računa i podnošenje političke odgovornosti za djelovanje represivnog sustava. Ako smo se opet vratili u vremena u kojima su politički moćnici iskorištavali represivni aparat države za zastrašivanje novinarki, znači da se Ustav dvostruko krši: ugrožava se sloboda izražavanja, a privatizacija policijskog aparata direktna je prijetnja nacionalnoj sigurnosti, ističe Gong u priopćenju.

Gong podržava zahtjeve da se o slučaju Đurđice Klancir raspravlja na saborskom Odboru za informiranje informatizaciju i medije, kao i na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, no zbog sumnje da se policija koristila u privatne svrhe smatra kako je nužno da slučaj rasvijetle zajednički predsjednica i premijer na Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) najavio je na konferenciji za novinare u petak da će od MUP-a zatražiti očitovanje zbog dolaska policije u redakciju Net portala radi legitimiranja novinarke Đurđice Klancir temeljem zahtjeva odvjetnika sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića, koji podnosi privatnu tužbu protiv nje.

Ostojić, koji tu situaciju smatra iskorištavanjem policije u političke svrhe i zastrašivanjem novinarke, očekuje da će se o tom slučaju raspravljati i na sjednici Odbora iduću srijedu u sklopu rasprave o prijedlogu izmjena Zakonu o policiji, napominjući da je u predloženom napravljen daljnji korak u smanjenju parlamentarnog nadzora nad radom policije.

„Imali smo ozbiljan slučaj u kojemu je policija u svrhu utvrđivanja identiteta novinarke Klancir upala u redakciju, na način koji nije primjeren Pravilniku o policijskom postupanju. Ono što je zakonito ne znači da se ne moraju poštivati osnovna ljudska prava propisana Ustavom RH, a to je da se primjenjuju one mjere koju su potrebne da bi se ostvario cilj koji jest zakonit jer je točno da netko može tražiti podatke, ali u taktici su apsolutno pogriješili“, ocijenio je Ostojić. Oglasio se i Sindikat policijskih službenika koji je zatražio ostavku glavnog ravnatelja policije zbog napada na slobodu medija. - Danas smo putem medija doznali o evidentnoj zlouporabi policije u političke svrhe i udar na slobodu medija kod slučaja novinarke Đurđice Klancir gdje se policija koristila kao produžena ruka politike za zastrašivanje novinara i to ni više ni manje nego temeljem dopisa odvjetnika lokalnog političara koji je, gle čuda, iz redova vladajuće stranke, stoji u pismu Sindikata policijskih službenika ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću.

 
 

//
 

HRT OBJAVIO NOVI JAVNI POZIV ZA NABAVU PROGRAMA IZ VANJSKE PRODUKCIJE

Osim toga, javni poziv HRT-a odnosi se i na igrani film "najviše produkcijske vrijednosti", odnosno njegovo licenciranje ili akontacijsku kupnju te proizvodnju igrane serije. Najnoviji javni poziv HRT-a za nabavu djela iz vanjske produkcije uslijedio je uoči objave izvješća o nabavi djela od neovisnih proizvođača tijekom prošle godine.

Prema tom izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj Kazimir Bačić, HRT je lani na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela iz vanjska produkcije.

"Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto", ističe se u izvješću HRT-a.

Najskuplja ugovorena dokumentarna serija iz prošlogodišnje vanjske produkcije HRT-a bio je "Predsjednik" o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Najskuplje plaćena epizoda bila je za serijal "Za konjima do Crnog mora" u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode.

Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal lani je privaćeno 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna. Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju "Nestali" u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) bilo je odabrano šest filmova – "Duboki rezovi", "Zora", "Bog u cipeli", "Sam samcat", "Država" i "Bischofshofen" za koji će svaki od njih HRT izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna. S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona "Novina" za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i, između ostaloga, treća sezona "Crno bijelog svijeta" s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna.

 
 

//
 

HRT IZDAO UPOZORENJE DJELATNICIMA ODGOVORNIM ZA PROGRAMSKI PROPUST S INDICIJAMA GOVORA MRŽNJE

Kako ističu s HRT-a, posrijedi je bio prilog o humanitarnoj pomoći, a u sklopu kojega je, tijekom dva tona, iza sugovornika na zidu bio prikazan grafit neprimjerenog sadržaja protiv pripadnika srpske manjine ("Ubi srbina").

"Hrvatska radiotelevizija takve propuste smatra ozbiljnom povredom Pravilnika o radu, kao i indicije za govor mržnje - a što HRT ne može i ne želi tolerirati", zaključuje se u priopćenju HRT-a.

 
 

//
 

SURAĆ ZA PREMLAĆIVANJE NOVINARA NEPRAVOMOĆNO OSUĐEN NA UVJETNU KAZNU ZATVORA

Na Općinskom sudu u Zadru danas je donesena nepravomoćna presuda protiv Jakova Suraća koji je suočen s optužbama za prijetnju i nanošenje teških tjelesnih ozljeda zadarskom novinaru Hrvoju Bajlu u lipnju prošle godine.

Poduzetnika Jakova Suraća, koji je i bivši nogometaš NK Zadar, sutkinja je proglasila krivim za premlaćivanje novinara Hrvoja Bajlo te mu je izrečena nepravomoćna presuda od 10 mjeseci zatvora.

Izrečena kazna zatvora je uvjetna, a rok kušnje određen je na tri godine, što znači da u tom periodu Surać ne smije počiniti slično kazneno djelo. Suraću je također ukinuta zabrana pristupa novinaru Bajli, a mora podmiriti i sudske troškove. Obje strane najavile su žalbu na presudu.

Podsjetimo, Jakova Suraća na sudu se teretilo za premlaćivanje i nanošenje teških ozljeda novinaru Hrvoju Bajli. Bajlo je, prepričavajući svoju verziju napada na njega, rekao kako ga je Surać udario šakom u glavu te cipelario na podu. On je uspio fotografirati Suraćev odlazak automobilom te pozvao policiju koja je bivšeg nogometaša pronašla i privela nekoliko sati kasnije.

Surać je pak rekao da je Bajlo izmislio napad radi samopromocije, podsjeća Dnevnik.hr

 
 

//
 

UHIĆEN TAKSIST KOJI JE PRIJETIO NOVINARKI JUTARNJEG LISTA

Policija je izvijestila da je 38-godišnjaka uhitila i pokrenula kriminalističko istraživanje nakon što je novinarka prijetnje u ponedjeljak navečer prijavila u policijskoj postaji Trnje.

Za Jutarnji list Grgas je ispričala da se incident s taksistom dogodio nakon što mu je rekla da je novinarka, a on je odgovorio da nije nimalo zadovoljan hrvatskim medijima i načinom na koji pišu protiv Hrvatske te da bi onima koji tako pišu trebalo dati metak u čelo. "Upozorila sam ga da pazi što govori, no on je odgovorio da stvarno tako misli. Kada smo stali u koloni, izašla sam iz automobila i potom ga prijavila Boltu", kazala je Grgas.

Policija je u priopćenju navela da je vozač, nakon što je novinarka putem aplikacije naručila vožnju, na dogovorenu adresu došao automobilom čakovečkih registracijskih te da su kritike počele kada je kroz razgovor, došao do informacije o njezinom zanimanju.

"Kritike su u jednom trenutku prerasle u njegovo, ne samo nezadovoljstvo prema struci kojoj i ona pripada, već u ozbiljne prijetnje. Zbog načina na koji joj je te prijetnje uputio, 52-godišnjakinja ga je i upozorila na njegovo ponašanje, a što ga nije zaustavilo pri daljnjem upućivanju prijetnji. Iskoristivši gužvu u prometu, u trenutku kada je vozač taksija bio prisiljen stati, ona je uspjela izaći iz vozila.

Kada je od taksi pružatelja usluga dobila informaciju da su tog vozača isključili iz platforme, odnosno da više za njih neće pružati usluge vožnje, te se ujedno ispričali za pričinjenu neugodnost, uslijedio je veći broj poziva na njezin broj mobitela upućenih s broja koji koristi vozač taksija, a na koje se nije javljala iz straha za svoj život", izvijestila je policija.

Dan prije prijetnji novinarki Jutarnjeg lista u blizini zgrade u kojoj su smještene redakcije N1 Televizije, Net.hr-a i Telegrama ispisan je grafit "Smrt novinarima", a u javnosti se raspravljalo o opravdanosti ulaska policije u redakciju portala Net.hr gdje su dvojica policajaca legitimirali novinarku Đurđicu Klancir koju je tužio sisačko-moslavački župan Ivo Žinić. U subotu 2. ožujka u Zagrebu je održan i novinarski prosvjed "Oteli ste medije, novinarstvo ne damo!".

 
 

//
 

UHIĆEN 18-GODIŠNJAK KOJI JE REDAKCIJI ANTENE ZADAR PRIJETIO MOLOTOVLJEVIM KOKTELOM

– Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da je osumnjičeni u utorak, 12. ožujka, oko 18,30 sati, u namjeri da zastraši novinare medijskog portala, preko društvene mreže poslao prijeteću poruku kako će na redakciju portala baciti molotovljev koktel. Ubrzo nakon upućenih prijetnji osumnjičenik je lociran, te je već sutradan 13. ožujka pronađen i uhićen. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je sinoć predan pritvorskom nadzorniku PU zadarske. Nadležnom državnom odvjetništvu u odnosu na istoga je podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela Prijetnja koje je počinjeno prema novinaru u vezi s njegovim poslovima, a za koje je kazneno djelo Kaznenim zakonom RH je predviđena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, kažu iz PU zadarske.

– Pretragom nisu pronađena sredstva kojima bi prijetnja mogla biti izvršena, a osumnjičenik je otprije poznat policiji po djelima protiv imovine i remećenju javnog reda i mira, rekao je šef krim policije Bore Mršić jutros na konferenciji za medije.

Iako se kao novinari na dnevnoj bazi nosimo s uvredama, klevetama i kojekakvim etiketiranjima, te smo uvijek otvoreni za kritiku, ovim putem poručujemo da prijetnje ne trpimo, budući da za cilj imaju gušenje slobode medija i nametanje jednoumlja, ističu u redakciji Antene Zadar.

– Nažalost, ovo nije prva prijetnja upućena prema redakciji Antene Zadar. U zadnjem slučaju prijetilo nam se napadom molotovljevom bombom na radne prostorije. Ovim putem zahvalila bih i pohvalila rad PU zadarske, čiji su inspektori promptno reagirali i u roku od 24 sata pronašli i uhitili osobu koja nam je uputila prijetnje. Spomenula bih kako prijetnje, verbalni napadi koje doživljavamo na svakodnevnoj bazi za cilj imaju izazvati strah, nelagodu i ono najopasnije – cenzuru i autocenzuru među novinarima. Sve to potkopava slobodu medija i guši novinarsko pero koje progovara o sociološkim i političkim devijacijama. Napadi na novinare, nažalost, doživljavaju se vrlo olako, a najbolji dokaz tomu je da postoji Međunarodni dan borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima koji svake godine obilježavamo 1. studenog, kaže glavna urednica Antene Zadar, Željka Čačko.

 
 

//
 

NOVINARI "21 STOLJEĆA" ISPLAĆENI ŠEST GODINA NAKON GAŠENJA LISTA

Sudskom odlukom naložena je isplata 1,1 milijun kuna na račun stečajne mase nakladnika, a nakon toga uslijedila je i isplata pedesetak novinara i ostalih djelatnika "21 stoljeća" kojima je, nakon završne diobe, pripalo oko 56 posto utvrđenih tražbina.

Dnevni list "21 stoljeće" bio je pokrenut krajem 2012., glavna urednica bila je Nada Mirković koju je prije gašenja lista u proljeće 2013. nakratko zamijenio Borna Keserović, a među novinarima i urednicima u tom listu bili su, između ostalih, Denis Kuljiš, Ivan Starčević, Vojislav Mazzocco, Ivan Pandžić i Toni Marošević.

Nakladnik je bila tvrtka "Miran dan" na čelu s Marjanom Jurlekom, a kako se kasnije isticalo, partner koji je "pomagao oko kredita" s kojim je pokrenut list bio je "Digitel" Aljoše Roksandića.

 
 

//
 

TELEGRAM MEDIA GRUPA RTL-U PRODALA PORTAL NET.HR

"U RTL-u Hrvatska prepoznali smo pravog partnera za sljedeću fazu razvoja Net.hr-a, a i Telegram Media Grupe. Budućnost TMG-a apsolutno vidimo u kvalitetnom sadržaju, snažnom novinarstvu, inovativnoj tehnologiji i vrhunskoj produkciji za naše čitatelje, klijente i partnere", izjavio je Hini direktor TMG-a Miran Pavić.

U izjavi za tjednik Lider, ponudu za preuzimanje Net.hr-a potvrdila je i uprava RTL-a. "RTL Hrvatska započeo je proces kupnje Net.hr-a, koji će biti finaliziran nakon ishođenja odobrenja", kazali su. Telegram media grupa osnovana je 2015. a osim Net.hr-a izdavač su i portala Telegram, Super1 i Telesport.

 
 

//
 

OTVORENE PONUDE ZA OSAM RADIJSKIH I JEDNU TELEVIZIJSKU KONCESIJU

Vijeće je objavilo da je za televizijsku koncesiju za područje Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije te dijelove Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije pristigla ponuda Slavonsko-brodske televizije d.o.o.

Za radijske koncesije za područje Trogira, Pule, Raba i Velike Gorice i okolnih općina pristigle su ponude Trogir Holdinga, Infatinfa d.o.o, Radio Raba d.o.o te E-Radija d.o.o.

Pet je ponuđača za radijsku koncesiju za područje Bjelovarsko-bilogorske županije - Alfa d.o.o., Domaći radio j.d.o.o., Modul projekt d.o.o., Media stop d.o.o. te Recta via d.o.o. Ponude za radijske koncesije za šire područje Imotskog, Krka i Sinja dali su Hilaris d.o.o., Radio otok Krk d.o.o. i Hit radio d.o.o.

Kako se ističe u obavijesti VEM-a, rok za donošenje odluke o pristiglim ponudama za koncesije je 12. travnja.

 
 

//
 

PREDSTAVLJEN MEDIJSKI KODEKS ZA IZVJEŠTAVANJE O NASILJU PREMA ŽENAMA

U sklopu projekta vrijednog pola milijuna eura, Ured Pravobraniteljice i Ženska soba - Centar za seksualna prava proveli su istraživanje o načinu medijskog izvještavanje o nasilju prema ženama u Hrvatskoj na temelju čijih rezultata je formuliran Medijski kodeks.

"Željeli smo percipirati na koji način mediji izvještavaju i na koji način zapažaju nasilje u obitelji i nad ženama, te na koji način izvještavaju o femicidu, o ubojstvima žena koje su ubile njima bliske osobe", izjavila je Ljubičić u Novinarskom domu. Istraživanje medija obuhvatilo je članke na internetskim portalima i u tiskanim izdanjima dnevnih novina između 2012. i 2016. Rezultati su pokazali da mediji često otkrivaju identitet žrtve, nagađaju o motivima počinitelja, nasilje dovode u kontekst "prevelike" ljubavi počinitelja za svoju žrtvu ili zabave koja je prešla granicu i sugeriraju odgovornost žrtve za nasilje, što predstavlja kršenje etičkih standarda novinarstva.

Nakon uvida u postojeći način izvještavanja, u sklopu projekta provedene su rasprave s medijskim djelatnicima, nakon kojih su formulirane smjernice za senzibilizirano izvještavanje medija o nasilju prema ženama, nasilju u obitelji te femicidu. Osnovne smjernice, kaže Ljubičić, preporučuju jasno osuđivanje nasilja u medijima. Predlaže se da se nasilnika stavi u korelaciju počinitelja prekršajnog i kaznenog djela, da se žrtva nikako ne čini suodgovornom za ono što joj se dogodilo, te da se ne propituje njezin privatni život - pogotovo kada se radi o seksualnom nasilju.

Preporuča se neotkrivanje identiteta žrtve, jer se ona na taj način dodatno stigmatizira, da se mediji dodatno konzultiraju sa stručnjacima koji se bave tim vrstama kaznenih djela, da se ne pretpostavlja kako je i zbog čega došlo do takve vrste nasilja, te da se počinitelj ne stavlja u korelaciju s ljubavnim odnosom.

Sporazum o prihvaćanju smjernica medijskog kodeksa, koji sadrži i vodič za profesionalno izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, potpisalo je 11 nacionalnih i lokalnih medijskih kuća: 24sata, Glas Slavonije, Jutarnji list, Hina, Index.hr, N1 Hrvatska, Novi list, Tportal.hr, Jabuka TV, Večernji list i Z1 televizija, te Građanska incijativa "NG-Buntovnici" Nova Gradiška.

Nasilje prema ženama - rodno uvjetovano nasilje

Ljubičić je istaknula kao jednu od smjernica da se o nasilju prema ženama izvještava u kontekstu rodno uvjetovanog nasilja. "Po podacima MUP-a, od ukupnog broja prekršajnih prijava za nasilje u obitelji u 2018. godini, u 78 posto slučajeva muškarac je bio počinitelj, a u 22 posto žena", kazala je.

Isti podaci pokazuju da je prošle godine u 3198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama stradalo 76 posto žena i 24 posto muškaraca, a od 2100 počinitelja kaznenih djela među bliskim osobama 91 posto su bili muškarci, a 9 posto žene. Ljubičić je istaknula da se radi o rodno utemeljenom nasilju upravo zbog toga što ono u neproporcionalnom postotku pogađa žene.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina iznio je podatke istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju "Femicid Watch", koje je MUP proveo za 2018. godinu. "Najugroženija područja po rodno uvjetovanom nasilju su Šibensko-kninska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Rizična skupina žena je u dobi od 45 do 55 godina. U više od 70 posto slučajeva femicida počinitelj ne pokušava prikriti kazneno djelo, a najčešći motivi su ljubomora, narušeni obiteljski odnosi i duševna bolest počinitelja", kazao je Milina.

Istaknuo je kako ima još puno prostora za preventivni i proaktivni rad svih odgovornih dionika u društvu. Zaključio je da društvo kao cjelina mora biti osviješteno da bilo koji oblik i stupanj nasilja nema opravdanja. "Javnost treba znati da se o nasilju ne treba šutjeti i zato nasilje trebamo staviti na stup srama, i pritom pronaći mehanizme za maksimalnu zaštitu njihovih žrtava", kazao je Milina.

 
 

//
 

AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE POKREĆE WEB STRANICU ŽENE I MEDIJI

Web stranica će biti objavljena 1. lipnja ove godine, te je tim povodom u prostorijama Agencije za elektroničke medije održan sastanak potencijalnih dionika – državnih tijela, nevladinih organizacija, kulturnih, sportskih i društvenih institucija. Tako su sastanku prisustvovale predstavnice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Caritasa, Središnjeg državnog ureda za šport, Hrvatskog olimpijskog odbora – Komisije za ravnopravnost spolova u sportu, Hrvatskog društva dramskih umjetnika, udruge B.a.b.e., ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Pučke pravobraniteljice.

Zaključeno je kako će suradnjom i sinergijom svih uključenih strana portal postati otvorenom platformom za razmjenu informacija, iskustava i najbolje prakse dionika iz svih sfera života i društva. Mediji će na jednom mjestu moći naći sve relevantne podatke i novosti vezane uz ovu aktualnu tematiku.

Ova je web stranica dio projekta Žene i mediji kojim Agencija i Vijeće za elektroničke medije nastoje uključivanjem svih ključnih dionika pridonijeti osvješćivanju javnosti i medija o spomenutoj tematici. Do sada je u sklopu projekta, u suradnji s Hrvatskim olimpijskim odborom i Uredom za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za šport pokrenuta kampanja Za veću vidljivost ženskog sporta u elektroničkim medijima koja je uključivala radijske i televizijske spotove kojima se htjelo utjecati na podizanje razine svijesti o važnosti ženskog sporta i njegovoj podzastupljenosti u medijima, izrađena je Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na trima nacionalnim televizijama te Preporuke za bolje praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima. Facebook profil Žene i mediji pokrenut je prije godinu dana te broji oko tisuću pratitelja.

Projekt ima i međunarodnu dimenziju. Naime, započeo je u sklopu aktivnosti radne skupine Žene i rodMediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA), međutim prerastao je taj okvir i danas je primjer i uzor drugim regulatorima u pristupu tematici položaja žena u društvu.

 
 

//
 

POČELE RADIONICE „DJECA UPOZNAJU MEDIJE“

Radionice u medijima omogućit će učenicima da se upoznaju s osnovama proizvodnje medijskih sadržaja i da tako lakše razvijaju svoje vještine medijske pismenosti, posebice kritičko promišljanje medijskih sadržaja. Ove će godine sto učeničkih skupina posjetiti jedanaest medijskh kuća diljem Hrvatske (HRT, Nova TV, RTL, Glas Slavonije, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Slavonski radio, Media Servis, Yammat fm).

Projekt „Djeca upoznaju medije“ održava se kao svojevrsna najava 2. Dana medijskih pismenosti, koje od 8. do 12. travnja organiziraju Agencija za elektroničke medije i UNICEF, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Cilj Dana medijske pismenosti je osvještavanje javnosti o važnosti medijske pismenosti, osnaživanje građana (posebice djece i mladih) vještinama medijske pismenosti, stvaranje platforme za suradnju brojnih društvenih dionika i razvoj održivih projekata medijske pismenosti, te podrška odgajateljima i nastavnicima razvojem edukacijskih materijala za medijsko obrazovanje.

Hrvatska radiotelevizija prva je ugostila jednu od ukupno 100 skupina učenika prijavljenih za sudjelovanje na radionicama ‘Djeca upoznaju medije’, a više o tome pročitajte na portalu medijskapismenost.hr.

 
 

//
 

ZLATKO DALIĆ NAJBOLJI KOMUNIKATOR, A SABORSKI ZASTUPNICI NAJGORI

„Izbornik Zlatko Dalić komunicira iskreno i izravno. Svoju je momčad, ali i sve njezine navijače oduševio otvorenošću, odmjerenošću i odlučnošću. Izvrsno je komunicirao i u kriznim situacijama. Na putu do srebrnog odličja na Svjetskom nogometnom prvenstvu postao je izvrstan primjer zašto dobar lider treba biti i uspješan komunikator“, kazala je Maja Gradišar Perotić, predsjednica žirija 12. Grand PRixa.

Primajući nagradu Dalić je istaknuo kako mu je komunikaciju vodila želja da bude dobar trener. To je za komunikaciju značilo da bude jednostavna, pouzdana i poštena. Prestižna titula dodjeljuje se osobi ili skupini koja se ističe odličnom komunikacijom, no koja se njome ne bavi profesionalno. Omiljeni hrvatski izbornik titulu Komunikatora godine izborio je u žestokoj konkurenciji. Nadomak priznanja bili su Vojko V, Petar Stipetić, Igor Rudan i Tvrtko Barun.

Nasuprot njihove izvrsne komunikacije su zastupnici Hrvatskog sabora. Njihova komunikacija istaknuta je kao najgora u Hrvatskoj prošle godine.

„U nedostatku kvalitetnijeg i prikladnijeg sadržaja, zastupnici svih političkih opcija posežu za neprimjerenom komunikacijom, ali i različitim performansima kojima je jedini cilj kratkoročno skretanje pozornosti na sebe i hvatanje djelića medijske pažnje. Među zastupnicima prevladava i evidentna želja za verbalnom dominacijom koja pojedincu brzo i jednostavno može donijeti satisfakciju, no istodobno dugoročno čini nepopravljivu štetu povjerenju u instituciju Hrvatskog sabora, političara te politike u cjelini“, kazala je Maja Gradišar Perotić te pozvala saborske zastupnike da porade na kvaliteti svoje komunikacije.

U tome im, primjerice, može pomoći Krešimir Macan. Taj komunikacijski stručnjak primio je Grand PRix za doprinos struci.

„Nekada jedan od pionira odnosa s javnošću u Hrvatskoj i utemeljitelj Manjgure, jedne od najstarijih domaćih agencija za odnose s javnošću, danas je jedan od najprepoznatljivijih komunikacijskih stručnjaka. Krešimir Macan veliki je obol dao razvoju struke u nekoliko područja – strateškoj, političkoj i kriznoj komunikaciji“, istaknula je Ana Tkalac Verčič, predsjednica HUOJ-a.

Najboljom agencijom na ovogodišnjem Grand PRixu proglašen je Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri. Naime, upravo je ta agencija dobila najviše bodova žirija pri ocjenjivanju projekata koji su uši u završnicu izbora. U deset kategorija natjecali su se tvorci trideset komunikacijskih projekata. Žiri priznaje da je imao težak posao jer su u nekim kategorijama o pobjedniku presuđivale nijanse.

„Odnosi s javnošću u Hrvatskoj idu naprijed. U većini područja drže korak sa svijetom, a u nekima vidimo i snažan zamah. Stvaraju se kvalitetne strategije, koriste se najnovije tehnologije, potiče se kreativnost, implementiraju se inovativna rješenja…“, kazala je Ana Tkalac Verčič.

Grand PRix za odnose s javnošću u tijelima državne vlasti Republike Hrvatske osvojili su Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku s Danima medijske pismenosti te Hrvatska turistička zajednica s organizacijom sedmodnevnog posjeta fotoreportera Svjetskoga nogometnog prvenstva Yurija Corteza Hrvatskoj.

Grand PRix za odnose s javnošću u ustanovama, udrugama i nevladinim organizacijama primio je Madison Consulting koji je za Udrugu žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same radio projekt „Nisi sama – ideš s nama“. Agencija 404 pobijedila je u kategoriji Grand PRix za velika trgovačka društva zahvaljujući kampanji „Ponosni na dobar posao u Valamaru“ koju je radila za Valamar Rivieru. Grand PRix za odnose s javnošću za mala i srednja trgovačka društva primili su Vajt i Split parking koji su surađivali na projektu „Želiš li se mijenjati za mjesto?“

Nova TV pobijedila je u dvije kategorije. Grand PRix za društveno odgovorno poslovanje osvojila je projektom „rastemoZAjedno“, a nagradu za digitalnu komunikaciju zahvaljujući „Transformaciji zabave: Tvoje lice zvuči poznato“. Grand PRix za najbolju prilagodbu svjetske kampanje osvojio je Madison Consulting za tvrtku IKEA Hrvatska s projektom „Rodna ravnopravnost u IKEA Hrvatska: Ravnopravnost je bolja za sve“. U kategoriji Grand PRix za komunikaciju događanja najbolja je bila Millenium promocija s komunikacijom humanitarne utrke Zagreb Advent Run 2018. za klijenta Run Croatia.

 
 

//
 

MODRIĆU URUČENA NAGRADA AIPS-A

Modriću je nagradu na stadionu Maksimir predao glavni tajnik AIPS-a i predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) Jura Ozmec. "Želim se zahvaliti svima koji su glasovali za mene. Iznimna je čast primiti ovako lijepo prizanje, stvarno sam sretan," kazao je Luka.

U anketi je sudjelovalo 359 novinara iz 87 zemalja, a Modrić je pobijedio sa 419 bodova, ispred dvojice najboljih tenisača svijeta Novaka Đokovića (337 bodova) i Rogera Federera (290 bodova).

Najboljom u konkurenciji sportašica proglašena je američka gimnastičarka Simone Biles koja je na Svjetskom prvenstvu u Dohi osvojila šest medalja, od kojih su četiri bile zlatne. Biles je osvojila 427 bodova, a najbliže konkurentice bile su joj Čehinja Ester Ledecka (335 glasova), koja je prva u povijesti osvojila dva olimpijska zlata na istim ZOI u snowboardu i alpskom skijanju, te rumunjska tenisačica Simona Halep (331 glas). Najboljom ekipom proglašeni su svjetski nogometni prvaci Francuzi, a za najbolji press centar izabran je onaj na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji.

"Velika mi je čast predati Luki nagradu, jer nije uobičajeno da ta nagrada dolazi u Hrvatsku," kazao je Ozmec.

Modrić je još jednom je ponovio kako uživa igrati u dresu hrvatske vrste i kako nema probema s motivacijom bez obzira na ime suparnika. "Nije se teško motivirati, jer svaka utakmica u reprezentaciji je za nas motivirajuća. Motiv je veliki, želimo usrećiti naše navijače," kazao je veznjak Real Madrida.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

NAGRADA HRVATSKOM NOVINARSKOM DRUŠTVU ZA BORBU U OSTVARIVANJU MEDIJSKIH SLOBODA

-Kako je bilo u to davno vrijeme tako je i sada, jer samo kada su novinari slobodni oni mogu raditi svoj posao na dobrobit društva. Ova nagrada diferencira one koji rade pošteno i profesionalno svoj posao, od onih koji ga zloupotrebljavaju, kazao je Jakovina na svečanosti u Novinarskom domu dodavši kako su novinari izloženi zastrašivanju, a njihove medijske kuće se nastoji disciplinirati te ih se na taj način stišće i prisiljava na autocenzuru i progoni pravo na drugačije mišljenje.

U obrazloženju nagrade Hrvatskom novinarskom društvo navodi se da je HND nagradu dobio za borbu u ostvarivanju ustavnih jamstava slobode medija i priopćavanja, za jamstvo prava javnosti na pristup informacijama i obaviještenosti o zbivanjima kao i za zaštitu novinara od cenzure svake vrste te monopola i samovolje nakladnika i za poseban angažman u suzbijanju diskriminacije i govora mržnje u medijima u 2018. godini.

U obrazloženju se podsjeća kako su novinari i mediji i u protekloj godini bili izloženi velikim pritiscima te su političari, dužnosnici svih razina vlasti, suci, javne ustanove i drugi, podnijeli više od tisuću tužbi novinarki i novinara pretežno radi duševnih boli ili sramoćenja. – Tom su sigurno dali doprinos i oni samozvani i neprofesionalni novinari koji svo vrijeme ustrajno rade na samouništenju struke. Norme pravne države nesporno se trebaju odnositi podjednako na sve hrvatske građane, pa i na novinare koji se nastoje za njih svestrano zalagati. Ali pravni se instituti naknade štete u tužbama protiv novinara ipak zloupotrebljavaju s ciljem ugrožavanja medijskih sloboda, a ne radi zaštite činjenica i istine, navodi se između ostalog o obrazloženju te dodaje kako HND, usprkos nemalim internim teškoćama se u takvim društvenim okolnostima pojavljuje kao središnja institucija obrane ugleda struke te prava na slobodno i odgovorno izvještavanje. – Bez iluzija da će mudrost ili vrlina elita, pa i političkih, biti jamstvo ustavnog poretka, vladavine prava i temeljnih ljudskih sloboda, ova je nagrada simbolička potpora Centra Miko Tripalo jednoj ozbiljno ugroženoj struci i javnoj funkciji, čija je uloga iznimno važna za demokratski legitimitet i opstojnost društva, stoji u zaključku obrazloženja Nagrade Miko Tripalo koja je dodijeljena Hrvatskom novinarskom društvu.

Zahvaljujući na nagradi predsjednik HND-a Hrvoje Zovko istaknuo je kako je vrlo ponosan na ovu nagradu kao priznanje svim novinarima u Hrvatskoj, koji pošteno i profesionalno rade svoj posao, unatoč tome što su svakodnevno izloženi raznim pritiscima , suspenzijama, otkazima, borbi za golu egzistenciju…. Dugo smo vremena mislili da smo sami i da naše vapaje, traženja za poštivanjem profesije nitko ne čuje. No ova Nagrada je dokaz da to više nije tako i da je naš rad i trud prepoznat. Osobito mi je drago da ova Nagrada nosi ime čovjeka, koji se uvijek borio za demokraciju i bolje društvo, a naša je dužnost da nastavimo i ustrajemo u tom smjeru, kazao je Zovko i pozvao još jednom sve da dođu i pridruže se sutrašnjem prosvjedu novinara „Medije ste oteli, novinarstvo ne damo“.

 
 

//
 

HND: PREMIJER NISKIM POKUŠAJEM DISKREDITACIJE HRVOJA ZOVKA NEGIRA PROBLEME

Svoditi brojne probleme urušavanja i zatiranja novinarstva, na koje je upozorio subotnji prosvjed HND-a, samo na slučaj Hrvoja Zovka, i to tako da se izvrću činjenice vezane uz okolnosti njegove ostavke na uredničku dužnost na HRT-u, nedostojne su funkcije premijera.

Premijer zaboravlja da nije utvrđen nikakav Zovkov pokušaj fizičkog nasrtaja na urednicu, niti je, kako tvrdi, "problem počeo" time. Podsjećamo premijera da je Hrvoje Zovko samo jedan od 36 novinara i medija protiv kojih HRT trenutno vodi sudske sporove jer su progovarali o stanju na javnoj televizijskoj kući, a čije pisano obrazloženje ostavke na uredničku dužnost, u kojem je upozorio na cenzuru te tehničku i kadrovsku devastaciju informativnog programa HRT-a, uprava kuće uporno želi svesti na razinu osobnog obračuna. Premijerove tvrdnje u istom smjeru, utemeljene na jednostranim i netočnim informacijama i izrečene prije donošenja sudskog pravorijeka, nisu samo neodgovorne, nego su i zlonamjerne.

Izjednačavanje tužbi koje je Zovko podizao zbog huškačkih ispada, kojima je višekratno bio izložen u opskurnim desničarskim medijima, s utemeljenim upozorenjima HND-a na stotine tužbi kojima se zastrašuje i zatire ozbiljno, kritičko novinarstvo, govori o razini premijerova razumijevanja uloge novinarstva kao čuvara društvenih sloboda i demokracije.

Krajnje je zabrinjavajuće kada premijer članice EU-a omalovažava opravdani novinarski prosvjed i njegove razloge, a pogotovo kad to čini progovarajući glasom uprave HRT-a, koja sudski progoni novinare i novinarsku profesionalnu udrugu, i glasom komentatora na opskurnim desničarskim portalima, stoji u priopćenju HND-a, koje za Izvršni odbor potpisuju potpresjednici Slavica Lukić i Denis Romac.

 
 

//
 

HND: NOVINARIMA SE NEPRESTANO PRIJETI, A ČELNI LJUDI DRŽAVE O TOME UPADLJIVO ŠUTE

Hrvatsko novinarsko društvo ponovo upozorava na porast govora mržnje u javnom prostoru i učestale prijetnje i uvrede našim kolegicama i kolegama, koje se ne smije tolerirati niti se preko njih smije olako prelaziti. Iako policija postupa po prijavama takvih nedjela, HND je krajnje zabrinut zbog upadljivog izostanka reakcije čelnih ljudi države, koji ih u svojim javnim istupima ne osuđuju. Štoviše, čini se da je prijetiti novinarima smrću, fizički na njih nasrtati, objavljivati javne potjernice za njima te ih vulgarno vrijeđati i omalovažavati, postala normalnost na koju čak nije potrebno ni osvrtati se.

Jedan od zahtjeva koje je HND uputio Vladi sa svog prosvjeda početkom ožujka apelirao je upravo na institucije države, koje su dužne zaštititi novinare od napada i omogućiti im nesmetan rad. Zastrašivanja su, međutim, sve učestalija. Stoga HND od predsjednice države te predsjednika Vlade i Hrvatskog sabora zahtijeva da napokon jasno i nedvosmisleno osude takve izgrede. Dok to ne počnu činiti, njihova će šutnja služiti kao pogonsko gorivo nasilnicima i poticaj za stvaranje atmosfere neslobode i straha, stoji u priopćenju HND-a, koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND APELIRA NA NOVINARE I UREDNIKE DA NE OBJAVLJUJU SNIMKE NAPADA U CHRISTCHURCHU

U napadima na dvije džamije ubijeno je najmanje 49 osoba, a deseci su ranjeni. HND upozorava na negativne učinke svakog objavljivanja snimaka brutalnog napada jer njihova distribucija ispunjava jedan od ciljeva terorističkog čina - izazivanje osjećaja nesigurnosti, netrpeljivosti i mržnje. Mediji ne smiju širiti poruke mržnje i služiti kao platforma širenja i senzacionaliziranja terorističke propagande. Masovno širenje snimaka terorističkog čina može potaknuti imitatore - osobe sličnih, radikalnih stajališta - na akciju. Uz to, prikazivanje snimaka zločina banalizira strahotu terorističkih napada te nasilja prikazanog na njima.

Novozelandska je policija zatražila od medija da ne prenose uznemirujuće snimke zločina. Facebook, YouTube i Twitter uklonili su taj materijal sa svojih platformi. Brenton Harrison, inače zagovornik "bjelačke nadmoći", koji je optužen za ovaj masovni teroristički zločin, uživo je na Facebooku prenosio početak napada, stoji u priopćenju HND-a koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND APELIRA NA MEDIJE DA IZVJEŠTAVAJUĆI O NASILJU NAD DJECOM, STROGO POŠTUJU ETIČKA NAČELA I PRAVA DJETETA

Pri tome valja imati na umu mogući negativni učinak svakog objavljenog novinarskog teksta ili izvještaja. Prema članku 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara, novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti te je obavezan poštovati svačije pravo na privatnost. Nadalje, posebna se pozornost obzirnost i odgovornost, prema članku 15. Kodeksa, zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima.

Prema članku 20. Kodeksa časti novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

IZBORNI SABOR HZSN: JURI OZMECU I MARIJANU BAKIĆU NOVI ČETVEROGODIŠNJI MANDATI

Ozmec je na čelu HZSN-a neprekidno od 2003. godine i ovo mu je 5. četverogodišnji mandat, dok je Bakić na sadašnjoj funkciji od 2011. godine i ovo mu 3. mandat glavnoga tajnika HZSN-a. Uz predsjedničku funkciju sportskih novinara Hrvatske, Ozmec je i na visokim funkcijama u AIPS-u (Svjetska udruga sportskih novinara), rizničara i v.d. glavnog tajnika.

U novi Izvršni odbor HZSN-a od 11 članova, uz predsjednika i glavnog tajnika, a na prijedlog novog-starog predsjednika izabrani su: Nikola Lipovac (Jutarnji list), Zlatko Karlo (Sportske novosti), Robertino Šalinović (HINA), Ivana Lukačić Krajina (HRT), Anton Filić (Večernji list), Lovorko Magdić (Hrvatski radio), Ante Župan (Sport 023), Robert Valai (fotoreporter) i Vinko Knežević (HOO). U novi saziv Vijeća časti izabrani su Zoran Kovačević, Tomica Jakopec i Radica Jurkin.

Prihvaćena su još i godišnja izvješća predsjednika i glavnog tajnika, te Plan rada za razdoblje 2019.-2023. koji je podnio predsjednik Ozmec, kao i izmjene i dopune Statuta HZSN. Na prvoj sjednici Izvršnog odbora biti će izabran dopredsjednik HZSN-a te organizacijska tajnica. Tu je dužnost do sada obnašala Vesna Brumec s HRT-a.

Ove godine HZSN slavi 70 godina postojanja (osnovan 6.4.1949.), uz svečanost 6. travnja 2019., pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike, Kolinde Grabar-Kitarović. Tom prigodom će biti dodijeljene i godišnje novinarske nagrade i priznanja HZSN-a za prošlu godinu. Dakako, 70 godina ćemo obilježiti i izdavanjem knjige.

Dolazak na svečanost već je potvrdio predsjednik Svjetske udruge sportskih novinara Gianni Merlo te vodeći trojac Europske udruge sportskih novinara. Osim njih, pozvani su i predsjednik i glavni tajnik SEESJA-e (Udruge sportskih novinara jugoistočne Europe) te predstavnici još 8 zemalja s kojima HZSN održava izvanredne odnose, ne samo na profesionalnoj bazi, već prvenstveno kroz novinarske seminare i predavanja, te igranjem nogometa. Na proslavi se očekuje dolazak i predstavnika sportskih udruga Hrvatske, HND-a, HOO-a ali i mnogo šire.

 
 

//
 

IGOR AHMETOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK OGRANKA HND-A SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Izboru novoga predsjednika prethodilo je Izvješće o radu i Financijsko izvješće za protekle četiri godine mandata dosadašnjeg saziva . Članovi skupštine jednoglasno su prihvatili sva izvješća i u raspravi potvrdili kako je ovaj ogranak jedan od aktivnijih . Naime, samo u protekle četiri godine odrađene su brojne aktivnosti, a svakako najveća je izdavanje Leksikona novinarstva 1945-2016 godine.

Već krajem prošle godine pripremljeni su projekti koji će biti realizirani u ovoj godini. Jedan od projekta je i izdavanje dopunjenog izdanja Leksikona novinarstva , drugi je provedba projekta Flaming uz financijsku potporu AEM-e iz programa poticanja medijske pismenosti, prvi sljedeći projekt je ,u petak, 29. ožujka, „Baština Banovine u očima novinara“ koji obuhvaća posjet i razgled Topuskog, Gline i Petrinje, izložbu u Interpretacijskom centru Baštine Banovine. U ovaj projekt se uključio Zbor turističkih novinara HND-a i Zbor novinara za okoliš. Bit će održan i tradicionalni Novinarski bal na kojem će biti dodjeljene godišnje nagrade struke i jubilarne nagrade. Na skupštini je za zamjenika predsjednika jednoglasno izabran Ivan Gračaković, kojem je dano i povjerenje da bude član skpštine HND-a . Za članove Izvršnog odbora izabrani su Jasmina Grgurić,Karmen Valenta , Danijel Prerad i Zdravko Strižić, koji će pripremiti i Natječaj za dodjelu godišnjih nagrada struke.

 
 

//
 

OGRANAK HND-A ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE POKRENUO SVOJU FB-STRANICU

-Za to su im i dalje na raspolaganju prostorije sjedišta našeg Ogranka, odnosno HND-Press centra u Šibeniku, Božidara Petranovića 16. Podsjetimo, prostorije (u vlasništvu Grada Šibenika) mogu poslužiti za organizaciju press-konferencija, radionica, predavanja, predstavljanja onoga što se radi (ili ne radi) i drugih manifestacija, za sve one koji nemaju adekvatnih vlastitih prostora. U tom slučaju, radi dogovora se slobodno javite putem poruka (inboxa na FB-u), na e-mail: hnd.sibenik@gmail.com i simacgo@gmail.com ili na telefon 091 63 000 62, stoji u najavi nove Facebook stranice Ogranka koji vodi predsjednik Goran Šimac te njegov zamjenik Hrvoje Gunjača i tajnik Marko Podrug.

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

SRBIJA: VODSTVO RTV-A U NOVOME SADU RAZGOVARALO S PROSVJEDNICIMA

Kako je rečeno novinarima nakon sastanka, RTV je zatražila tri dana kako bi odgovorila na zahtjeve koji su predani vodstvu te medijske kuće u pisanoj formi. U zahtjevima se traži da ta kuća počne "kontinuirano, objektivno i profesionalno" izvještavati o prosvjedima u svojim informativnim emisijama te da u središnjoj informativnoj emisiji "Dnevnik u 17 sati" osigura "ne manje od pet minuta" za teme vezane za prosvjede.

Drugi zahtjev je, prenosi Beta, da RTV počne "redovito realizirati emisije u kojima će sudionici prosvjeda "Jedan od pet milijuna", oporbene političke stranke i druge organizacije, imati mogućnost iskazati stajališta".

Traži se da i izvještavanje o prosvjedima bude omogućeno i na manjinskim jezicima, da teme budu emitirane i na radiju, kao i na drugim platformama na kojima izvještavaju novinari RTV-a. Predstavnik prosvjednika Stanko Bosnić rekao je da je zadovoljan "činjenicom da se ovaj razgovor dogodio", ali da ishodom sastanka nisu zadovoljni.

"Jedan od ključnih razloga naših prosvjeda je stanje u medijima. RTV je neke od naših zahtjeva prokomentirala kao pritisak na slobode rada novinara i redakcija. Mi smatramo upravno suprotno - da ovim činom, inzistiranjem na poštovanju zakona, i na obvezama RTV-a – osiguravamo zakonitost i slobodu rada novinara, a u skladu s normama profesije", rekao je Bosnić.

Ravnatelj RTV-a Miodrag Koprivica rekao je da su primili pisane zahtjeve predstavnika prosvjeda, ali da se u razgovorima koji su vođeni nisu suglasili oko teme izvještavanja i ocjena o tome kako je RTV informirala o prosvjedima, navodi Beta. Prema njegovim riječima, dijelove zahtjeva prosvjednika u RTV-u smatraju "pritiskom na uređivačku politiku javnog medijskog servisa", a to su prije svega zahtjevi o minutaži u središnjim informativnim emisijama koje bi bile posvećene prosvjedima.

Koprivica je kazao da vodstvo RTV-a ne bi voljelo da "netko na svom putu ka vlasti, pogazi javni medijski servis". Građani Novoga Sada su u petak tijekom prosvjedne šetnje ispred RTV-a zatražili hitan sastanak s vodstvom medijske kuće radi uručivanja pisanih zahtjeva o izvještavanju s njihovih skupova. S druge strane, prosvjednici u Beogradu upali su prošle subote u Radioteleviziju Srbije i zatražili izravno uključivanje lidera oporbenih stranka u program RTS-a.

 
 

//
 

NOVINARI ALŽIRSKE DRŽAVNE TELEVIZIJE PROSVJEDUJU PROTIV CENZURE

"Dosta nam je cenzure!", izvikivali su pred zgradom javne radiotelevizije, tražeći "slobodnu i demokratsku" televiziju. Ovo je treći skup od početka prosvjednog pokreta 22. veljače tijekom kojega su organizirani veliki skupovi diljem zemlje i više strukovnih prosvjeda.

"Ne želimo biti vladin servis. Naši timovi su na terenu, a ovdje (u sjedištu državne televizije) rade škare cenzure", rekao je novinar Abdelmajid Benkaci. "Želimo javnu televiziju koja će biti otvorena za sve stranke, sve svjetonazore i za sve Alžirce", dodao je.

Novinari su stavljajući prst na usta minutom šutnje simbolično upozorili na ometanje njihova posla. Alžirski predsjednik Bouteflika je smijenio ravnatelja državne televizije, objavila je u ponedjeljak televizija Ennahar. Lotfi Chriet je zamijenio Toufika Khalladija, dodaje Ennahar.

 
 

//
 

FACEBOOK: PROBLEM SA SERVERIMA KRIVAC ZA PAD DRUŠTVENE MREŽE

Nestanak usluge trajao je najmanje 12 sati u više područja diljem svijeta, a najveći udar bio je u Sjevernoj Americi i Europi, prema podacima internetske stranice za praćenje rada stranica downdetector.com.

Nakon objave da ima problema u srijedu, Facebook je ostao bez komentara gotovo 24 sata prije nego što su objavili objašnjenje i ispriku. "Jučer, kao rezultat nove konfiguracije servera, mnogi korisnici su imali problema sa našim aplikacijama i uslugama", napisao je Facebook na Twitteru.

"Riješili smo problem i naši se sustavi oporavljaju. Jako nam je žao zbog problema i zahvalni smo na Vašem strpljenju", stoji u objavi. Nestanak je, vjeruje se, bio najveći u Facebookovoj povijesti, a koji sada broji oko 2,7 milijarde korisnika samo na glavnoj društvenoj mreži, uz još Instagram i aplikacije za poruke.

Kao i kod prethodnih nestanka, #FacebookDown je još jednom postao vrlo popularan "hashtag" na konkurentnoj mreži Twitteru. Bloomber News je objavio da Facebook razmatra povrat novca oglašivačima čije poruke nisu mogle biti poslane.

 
 

//
 

RUSIJA ZAKONOM PROTIV LAŽNIH VIJESTI, VRIJEĐANJA DRŽAVE NA INTERNETU

Novi zakon vlastima omogućuje da blokiraju internetske stranice ukoliko kreatori propuste udovoljiti zahtjevu za uklanjanje sadržaje koje država smatra činjenično netočnim.

Prema novom zakonu, pojedinci mogu biti kažnjeni do 400.000 rubalja (oko 40.000 kuna) za širenje lažnih informacija na internetu koje dovedu do "masovnog kršenja javnog reda".

Osobe koje na internetu iskazuju "očigledno nepoštovanje" prema državi, vlastima, javnosti, zastavi ili ustavu mogu biti kažnjeni s novčanom kaznom do 100.000 rubalja (oko 10.000 kuna). Za ponavljanje tih prekršajnih djela predviđena je i zatvorska kazna do 15 dana. Kritičari upozoravaju da bi novi zakon mogao rezultirati mehanizmom za državnu cenzuru, no parlamentarci tvrde da su nove mjere neophodne u borbi protiv lažnih novinskih izvješća i uvredljivih komentara.

 
 

//
 

SLOVAČKI BIZNISMEN UHIĆEN ZBOG UBOJSTVA NOVINARA

Kuciak i njegova partnerica ubijeni su u veljači 2018. tijekom njegove istrage navodne povezanosti slovačkih političara s talijanskom mafijom, posebice sa šefom zloglasne skupine "Ndrangheta" s juga regije Kalabrije.

Ubojstva su potaknula ozbiljnu političku krizu te dovela do kolapsa vlade pod vodstvom bivšeg premijera Roberta Fica kojeg je naslijedio socijaldemokrat Peter Pellegrini. Policija je u listopadu uhitila četiri osumnjičenika u slučaju.Ubojstvo je šokiralo naciju i pojačalo ogorčenost zbog korupcije te izazvalo najveće ulične prosvjede u zemlji otkad je završila komunistička vladavina 1989. godine.

Povodom ubojstva slovačkog novinara, 61 organizacija civilnog društva iz Europe i svijeta, među kojima je i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), pozvala je Europski parlament da podrži zaštitu prava na pristup informacijama i zaštiti korisnike toga prava.

Organizacije civilnog društva uputile su pismo Europskom parlamentu u kojem zahtijevaju veću sigurnost za one koji koriste pravo na pristup informacijama u svjetlu vijesti da je Jan Kuciak vjerojatno ubijen jer se bavio istraživačkim novinarstvom i zato što su njegovi zahtjevi za pristup informacijama navodno proslijeđeni objektu njegovog istraživanja.

 
 

//
 

NJEMAČKA WIKIPEDIJA UGAŠENA ZBOG PROSVJEDA PROTIV REFORME EU-A O AUTORSKIM PRAVIMA

Korisnici Wikipedije pozvani su da kontaktiraju svoje predstavnike u Europskom parlamentu u pogledu reformi o kojima se odlučuje u utorak. Wikipedija je izuzeta iz članka 13 novoga zakona u pogledu filtera za stavljanje informacija na taj medij, koji mnogi vide kao najproblematičniji dio zakona. Po novim pravilima dijeljenje sadržaja bez pristanka izvora informacije biti će puno teže.

"Naši ciljevi nisu da budemo oaza besplatnih informacija u plaćenoj pustinji interneta", rekao je čelnik njemačke Wikipedije, John Weitzmann u objavi na blogu. Njemačka Wikipedija trenutno sadrži gotovo 2,3 milijuna zasebnih stavki. A dnevno na tu stranicu klikne oko 30 milijuna korisnika.

 
 

//
 
  Poslovi, natječaji, stipendije
//

OTVOREN NATJEČAJ ZA GODIŠNJE NAGRADE "VELEBITSKA DEGENIJA" ZA NAJBOLJI NOVINARSKI RAD O ZAŠTITI OKOLIŠA

Izvršni odbor Zbora novinara HND-a za okoliš u suradnji s HEP Opskrbom raspisao je Natječaj za godišnje nagrade Velebitska degenija za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša.

Nagrade (ukupno četiri) dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje objavljene autorske radove i fotografiju o zaštiti okoliša u kategorijama tisak, internet, radio i televizija te za fotografiju, objavljene u razdoblju od 1. ožujka 2018. godine do 28. veljače 2019. godine.

Svaka nagrada sastoji se od novčanog dijela (10.000 kn), plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje, 22.travnja.

Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju:

- redakcije

- ogranci i zborovi HND

- pojedinci

- ustanove koje se bave zaštitom okoliša.

Prijedloge treba dostaviti na adresu: Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovčeva 2, za Natječaj o zaštiti okoliša - Velebetska degenija.

Prijedloge treba dostaviti do 1. travnja 2019 . godine.

Predlagači su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija te fotografija s naznakom gdje i kada su objavljeni, s najviše 3 priloga po autoru.

 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]