Info > Newsletter

HND Newsletter 61 / veljača 2019

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 61
Veljača 2019.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- PROSVJEDNA ŠETNJA NOVINARA: OTELI STE MEDIJE, NOVINARSTVO NE DAMO
- UDRUGE U ZNAK SOLIDARNOSTI S HND-OM POZVALE NA BOJKOT HRT-A
- NAGRADA MIKO TRIPALO ZA 2018. HRVATSKOM NOVINARSKOM DRUŠTVU
- OBRAT: HRT ZATRAŽIO MIRENJE U SPORU KOJI JE POKRENUO PROTIV HND-A I MIKLEUŠEVIĆ PAVIĆ
- EFJ ĆE POKRENUTI PITANJE TUŽBI HRT-A NA SASTANKU PARTNERA U SOCIJALNOM DIJALOGU S EU
- CMFE ZABRINUT ZBOG GUŠENJA NEPROFITNIH MEDIJA U HRVATSKOJ
- GORAN OGURLIĆ PONOVNO POTVRĐEN ZA GLAVNOG UREDNIKA "JUTARNJEG LISTA"
- PREPORUKE PRAVNOG TIMA HND-A ZA POSTUPANJE U SLUČAJEVIMA SUDSKIH TUŽBI
- NEW YORK TIMES SVE BLIŽE DA POSTANE VEĆINSKI DIGITALNA KOMPANIJA
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

PROSVJED NOVINARA - OTELI STE MEDIJE, NOVINARSTVO NE DAMO- VLAST JE NAJODGOVORNIJA ZA TEŠKO STANJE U NOVINARSTVU

Zovko je kazao kako za ovu situaciju najodgovornijim smatra premijera Plenkovića, koji cijelu vrijeme šuti, a šutnja nekada nije zlato. – Ponašanje premijera je iracionalno i on ne može samo odmahnuti rukom i reći da mu neće netko iz Europe određivati što su to medijske slobode. No trebao bi znati da iako smo u EU već treći puta dolaze međunarodne organizacije u Hrvatsku da ispitaju medijske slobode. Mi na ulicu izlazimo zbog brojnih sudskih tužbi protiv novinara i medija, kojih je u ovom trenutku više od 1160, nepoštivanjem medijskih zakona, izostankom ozbiljne medijske politike, političkim pritiscima i pritiscima oglašivača, odnosno velikih kompanija, a novinari su izloženi stalnim prijetnjama te se ugrožavaju profesionalna prava i standardi.Ono što također zabrinjava je da u križarskom ratu protiv novinara nastupaju i institucije koje hrvatski građani plaćaju, uključujući i HRT-e, Sveučilište, brojne suce, a i potpresjednik Sabora. No svi moraju znati da nakon prosvjeda naše aktivnosti ne prestaju i o svemu ćemo obavijestiti sve relevantne međunarodne institucije, kazao je Zovko dodavši kako je medijski prostor u Hrvatskoj karakterizira premreženost političkih i korporativnih interesa, netransparentnost vlasništva, marketing umjesto novinarstva.

-Novinarima se brani da slobodno rade, egzistencijalno ih se ucjenjuje, tuži kada pišu istinu. Novinari traže od Vlade održivu medijsku politiku i pravni okvir kojim se štiti neovisnost i sloboda novinarske profesije te medijski sustav u kojem se ostvaruje javni interes, kazao je Zovko. Predsjednik HND-a istaknuo je kako ne žele nikakvu politizaciju prosvjeda i neće se dozvoliti bilo kakva zloupotreba ovoga, kako je naglasio, isključivo novinarskog prosvjeda.

Članica Izvršnog odbora HND-a Sanja Despot novinare je upoznala sa osam zahtjeva protiv cenzure koji će biti upućeni Vladi, Ministarstvu kulture i javnosti. – Svjesni svoje uloge u zaštiti profesionalnih i radnih prava novinara te obaveze da štitimo slobodno i neovisno novinarstvo, odlučili smo reći – dosta je, i zahtjevi koje iznosimo su čvrsti, utemeljeni i argumentirani, kazala je Despot navodeći da se između ostalog zahtjeva da se prekine sa zloupotrebom sudskih tužbi kao sredstvom pritiska na novinare, da se zakonom zaštiti novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi, da se razriješi vodstvo javne televizije i hitno izmjeni Zakon o HRT-u, uvesti javne potpore za kvalitetno novinarstvo itd., cijeli tekst 8 zahtjeva protiv cenzure možete pročitati na našem portalu.

Novinarka Zadarskog lista Suzana Bandić govorila je o iskustvima i pritiscima s kojima se novinari susreću u lokalnim medijima, ističući kako su oni u malim sredinama puno izloženiji, jer svi sve znaju. – Tuže nas tužitelji, suci, političari, tajkuni… I svi pri tome bolje prolaze od nas novinara. Naknade koje za presude dobivaju suci su puno veće od onih koje dobivaju novinari, koji svoje kazne nemaju od čega platiti, pa se na mala vrata uvodi i autocenzura, a i savjetuju nam razni dušebrižnici, da ne pišemo o škakljivim stvarima, nego sam o onima koje neće nikoga uznemiriti, kazala je Bandić, koja se i sama bila žrtva pravosudnih igrorokaza.
Predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić također je kazao da smo suočeni sa vrlo lošim stanjem u našem novinarstvu i da je u prosvjede trebalo krenuti i prije, ali nikada nije kasno. – Pozivamo sve one koji žele normalno raditi svoj novinarski posao i sve one koji to podržavaju da dođu u subotu na prosvjed i da na taj način iskažemo svoje nezadovoljstvo time što nas se kažnjava jer govorimo i pišemo istinu, naveo je Filić, dodavši kako je potrebna korjenita reforma pravosuđa.

 
 

//
 

PROSVJEDNA ŠETNJA NOVINARA: OTELI STE MEDIJE, NOVINARSTVO NE DAMO

Medijski prostor karakterizira premreženost političkih i korporativnih interesa, netransparentnost vlasništva, marketing umjesto novinarstva. Novinarima se brani da slobodno rade, egzistencijalno ih se ucjenjuje, tuži kada pišu istinu.

Tražimo održivu medijsku politiku i pravni okvir kojim se štiti neovisnost i sloboda novinarske profesije. Medijski sustav u kojem se ostvaruje javni interes.

Jer bez novinarskih sloboda nema ni vaše slobode. Bez novinara ne biste znali tko krade vaš novac, vaše plaže, vaše šume.

Novinarstvo je javno dobro.

I zato, 2. ožujka u 12.05 ispred Novinarskog doma. Ponesite zviždaljke.

OTELI STE MEDIJE
NOVINARSTVNO NE DAMO!

 
 

//
 

UDRUGE U ZNAK SOLIDARNOSTI S HND-OM POZVALE NA BOJKOT HRT-A DO PROSVJEDA "OTELI STE MEDIJE, NOVINARSTVO NE DAMO!"

Do tada predstavnici tih organizacija neće sudjelovati u programu HRT-a, ni pojavljivanjem u HRT-ovim studijima ni davanjem izjava pred HRT-ovim kamerama, u znak solidarnosti sa svim tuženim novinarkama i novinarima i medijima, kao i ostalim novinarima koji svakodnevno trpe pritiske i zastrašivanja.

Namjera bojkota je ukazati na nakaradnost situacije u kojoj javni servis tuži medije i novinare koji izvještavaju o tome kako se troši javni novac te time politikom zastrašivanja i pritisaka pokušava dodatno srozati medijske slobode u Hrvatskoj.

"Kvalitetan javni medijski servis jedan je od stupova demokratskog društva. Nažalost, Hrvatska nema javni medijski servis, nego javnu televiziju koja medije koji izvještavaju o zbivanjima na Prisavlju pokušava ušutkati sudskim tužbama, isto kao i vlastite novinare i novinarke koji bi svoj posao željeli obavljati pošteno i profesionalno. Umjesto tužbama i pritiscima, ugled i neovisnost javnog servisa trebali bi se štititi podržavanjem novinara/ki, poboljšanjem kvalitete programa i upravljanja te ostalim aktivnostima usmjerenima na zaštitu, a ne zatiranje slobode medija. Vrijeme je da takvom ponašanju kažemo – dosta", ističe se u priopćenju tih organizacija objavljenom na Facebooku.

Također, podsjeća se kako je službeni stav Europske federacije novinara da je HRT po razini neovisnosti najgori javni servis u Europi. "Iako su problemi na javnoj televiziji brojni, smatramo da je podizanje tužbi posebno problematičan način trošenja novca poreznih obveznika i pretplatnika. Ovo je dosad nezabilježena praksa u djelovanju javnih servisa po kojoj smo nažalost već postali prepoznati u Europi", ističu udruge te pozivaju sve druge zainteresirane udruge, sindikate, institucije i druge pravne osobe u Hrvatskoj da se pridruže njihovoj inicijativi u znak solidarnosti te da se uključe u bojkot HRT-a do novinarskog prosvjeda.

Pozivaju sve koji se žele pridružiti bojkotu da to objave putem Facebook-eventa ili Twittera (#novinarstvonedamo, #povucitetuzbe), na svojim društvenim mrežama i/ili službenim web-stranicama.

Autonomna ženska kuća Zagreb; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Centar za mirovne studije; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za žene žrtve rata - ROSA; Centar za ženske studije; Domine; Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću; fAKTIV; Faktograf; Forum.tm - Dom kulture Zagreb; Gong; Udruga za nezavisnu medijsku kulturu; Udruga za zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda "Homo"; Hrvatsko novinarsko društvo; Inicijativa mladih za ljudska prava; IPE - Institut za političku ekologiju; Koordinacija ženskih grupa SEKA; Kuća ljudskih prava Zagreb; Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva; Lupiga - Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije; Mreža mladih Hrvatske; Nezavisni cestarski sindikat; PaRiter; Protagora – udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta; Skribonauti; Tris - Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija; Udruga IKS; Prostor rodne i medijske kulture K-zona; Zagreb Pride; Ženska mreža Hrvatske, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Politička platforma Možemo!, SDP, Amsterdamska loalicija, Klub nezavisnih zastupnika....

Više možete vidjeti ovdje

 
 

//
 

DRUŠTVO HRVATSKIH FILMSKIH REDATELJA PREKIDA SURADNJU S HRT-OM

DHFR u priopćenju navodi kako tijekom Međunarodne konferencije o ženama u filmskoj industriji, koja se u njihovoj organizaciji održava 21. i 22. veljače, neće davati izjave HRT-u. Ovim prekidom odnosa pridružuju se udrugama civilnoga društva koje su izvijestile da do novinarskog prosvjeda 02. ožujka pod nazivom "Novinarstvo ne damo!" neće sudjelovati u programu HRT-a pojavljivanjem u njihovom studiju ni davanjem izjava.

"HRT sustavno unizuje položaj redateljica i redatelja, zakida na autorskim pravima, ne poštuje kvote neovisne produkcije, ne proizvodi sadržaje za djecu i mlade, čineći tako neopisivu štetu audiovizualnoj industriji i hrvatskoj kulturi u cjelini", navodi se u priopćenju društva redatelja, koje zastupa mišljenje da treba prekinuti odnose i suradnju s HRT-om kako bi se potaklo spašavanje javnoga servisa.

Dodaju kako je javni servis sustav u kojem se javnim novcem potiču izvrsnost i neovisna produkcija kao najkvalitetniji i najekonomičniji način proizvodnje, gledateljima se nude raznoliki europski i drugi sadržaji, sustavno se brine o nacionalnoj audiovizualnoj baštini te kako HRT u ovom trenutku ne djeluje kao javni servis te ga najžurnije treba vratiti u zakonske okvire.

 
 

//
 

SINDIKAT NOVINARA HRVATSKE POZIVA ČLANSTVO NA PROSVJEDNU ŠETNJU

Prosvjedom se želi upozoriti na zabrinjavajući porast pritisaka na novinare i na slobodu medija, čime se javnost zakida za pravo na objektivno informiranje o stvarnim zbivanjima u zemlji. U demokraciji javnost ima pravo znati, a bez slobode informiranja zakinuta je za to pravo, navode u Sindikatu novinara Hrvatske.

 
 

//
 

OBRAT: HRT ZATRAŽIO MIRENJE U SPORU KOJI JE POKRENUO PROTIV HND-A I MIKLEUŠEVIĆ PAVIĆ

S HRT-ovim prijedlogom složili su se i zastupnici tuženih pa je pripremno ročište odgođeno, a novo će biti zakazano nakon postupka mirenja.

"Odvjetnici su iznijeli stav HRT-a da cijeli spor riješi mirnim putem. Mi u ovom trenutku ne znamo što točno sadrži njihov prijedlog za mirnim rješenjem tako da se sada ne možemo konkretno očitovati. Naš stav je od prvog dana poznat, da HRT treba povući sve tužbe protiv HND-a, njegovih predstavnika i svih novinara i medija", kazao je za Hinu nakon ročišta Hrvoje Zovko, predsjednik HND- a, naglasivši da je HND uvijek bio za dijalog te kako nisu inicirali ovu tužbu kao ni seriju od 36 tužbi HRT-a protiv novinara.

"Nadam se da će se sve odvijati u skladu s interesima ne samo HND-a i javnosti, i to ne samo u ovoj nego i u ostalim tužbama koje je HRT podnio protiv drugih kolega, nakladnika i novinara, a sve u interesu građana koji plaćaju ove sudske procese, pretplatnika HRT-a. Nadam se da će i tužitelj gledati najbolji interes onih koji nas financiraju", rekla je Sanja Mikleušević Pavić.

S druge strane, s HRT-a su se nakon održanog ročišta oglasili priopćenjem.

"Hrvatska radiotelevizija je, sukladno Zaključku saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, predložila sudu na današnjem ročištu da odredi zastoj postupka kako bi se pokušalo mirenje između stranaka HRT-a i HND-a te Sanje Mikleušević Pavić u sporu koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu."

S HRT-a ističu kako je "u posljednje dvije godine objavljeno gotovo 100.000 članaka u tisku i na internetu, od čega je Hrvatska radiotelevizija u tom periodu podnijela svega 33 tužbe radi zaštite ugleda i časti, budući su u pojedinim tekstovima iznošene neistinite i netočne tvrdnje".

HND je 24. prosinca 2018. zaprimio HRT-ovu tužbu zbog priopćenja Ogranka HND-a od 11. rujna 2018. u kojem su se, između ostaloga, novinari članovi Ogranka HND-a ogradili od tada aktualnih afera na HRT-u, uključujući i preprodaju karata za Svjetsko prvenstvo u nogometu, ali i sadržaja i HRT-ova načina izbora projekata iz vanjske produkcije.

Uprava HRT-a zbog, kako se navodi u tužbi, povrede časti i ugleda, od HND-a traži 200.000 kuna naknade štete, a od predsjednice Ogranka na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić 50.000 kuna.

Brojne međunarodne i regionalne organizacije za zaštitu slobode medija te zastupnici u Europskom parlamentu osudili su taj postupak HRT-a, dok je vodstvo HND-a ocijenilo kako je riječ o "nezabilježenom napadu na rad i djelovanje Ogranka HND-a, zastrašivanjem novinara i pokušajem financijskog ataka na HND".

 
 

//
 

EFJ ĆE POKRENUTI PITANJE TUŽBI HRT-A NA SASTANKU PARTNERA U SOCIJALNOM DIJALOGU S EU

EFJ inforamira svoje članstvo da je uprava HRT-a pokrenula 33 tužbe protiv novinara, uključujući i one protiv predsjednika HND Hrvoja Zovka i predsjednice ogranka HND na HRT-u te predsjednice Središnjeg odbora HND-a Sanja Mikleušević Pavić. EFJ ponovo poziva Upravu HRT-a da povuče tužbe te ističu da će pokrenuti pitanje HRT-evog sudskog zastrašivanja novinara i medija na sljedećem sastanku partnera u socijalnom dijalogu audiovizualnog sektora s EU.

 
 

//
 

"NOVINARSTVO PRED SUDOM": VLAST NE SMIJE ŠUTKE GLEDATI KAKO SE TUŽBAMA UNIŠTAVA PROFESIJA

To je samo dio utuženih, kako se moglo čuti na okruglom stolu „Novinarstvo pred sudom“ održanom u Novinarskom domu, jer brojni mediji nisu dostavili podatke Hrvatskom novinarskom društvu, pa je stanje zapravo još gore i tužbi je puno više.

Iznoseći te podatke, prikupljene od 18 medijskih kuća među kojima su i one najveće, potpresjednica HND-a Slavica Lukić istaknula je da naši sudovi nažalost ne vode službene statistike o tome koliko je tužbi protiv medija i novinara. – Za novinare su osobito traumatični kazneni postupci koji se vode protiv njih. Novinarima je to noćna mora, a takve stvari vode prema cenzuri i autocenzuri, što je očito i nekakav cilj u poplavi svih ovih tužbi, kazala je Lukić na okruglom stolu na koji su došli i predstavmici stranih veleposlanstava, političari, suci, brojni novinari....

HRT podnio 33 tužbe protiv medija i novinara

Potpresjednica HND-a iznijela je podatke o tužbama koje je javna kuća HRT podnio protiv novinara i medija. - Radi se o 33 tužbena prijedloga radi zaštite časti i ugleda, čiji je ukupni iznos okvirno najmanje 2,140.000 kuna. Vodstvo HRT-a podnijelo je sedam tužbi protiv Nacionala, šest tužbi protiv portala Index.hr, pet tužbi protiv Slobodne Dalmacije, tri tužbe protiv 24sata, dvije tužbe protiv Jutarnjeg lista i Telegrama, po jednu protiv Glasa Istre, Večernjeg lista, Tportala, Novog lista, Media Daily i Novosti. Tako je javni medij koji bi trebao štiti medijske slobode postao je glavni akter ušutkavanja novinara, kazala je Lukić.

U uvodnom dijelu, vrlo posjećenog i odlično pripremljenog, okruglog stola svoja negativna iskustva sa pravosuđem iznio je i glavni urednik koprivničkog Podravskog lista Robert Mihaljević, koji je upravo ovih dana pred sudom izgubio još jedan spor. Mihaljević je istaknuo kako u njegovoj sredini jednostavno na sudu nije moguće dobiti niti jedan spor protiv lokalnih moćnika. – Gubimo sporove protiv onih koji imaju poluge vlasti u svojim rukama, a dobivamo one gdje nas tuže obični građani i tu je postotak tužbi koje dobivamo oko 90 posto. Zbog izgubljenih sporova u pitanju je i opstanak našeg lista, jer je za nas to veliki finacijski udarac, kazao je Mihaljević. O svojim slučajevima i iskustvima sa sudovanjem govorili su i Davorka Blažević, glavna urednica Trisa, Domagoj Zovak, urednik News Bara i Vladimir Matijanić, novinar Slobodne Dalmacije.

Zloupotrebe medijskih zakona i duševnih boli

Koliko je ovaj slučaj eskalirao te se problematizira i u međunarnoj javnosti govori i činjenica da je na Okrugli stol došao i Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ, koji je dao puno podršku novinarima i HND-u u njihovoj borbi protiv ovakvih paradoksalnih i neutemeljnih tužbi. – Eksperti su prepoznali problem tužbi HRT-a protiv novinara i to je jedinstven slučaj u Europi. Mogu kazati da je stanje kada je u pitanju uplitanje politike u rad javnih servisa najgore u Hrvatskoj, goe nego u Srbiji, Turskoj, Češkoj, Bugarskoj..., kazao je Gutierrez i dodao da se zloupotrebljava Zakon o medijima, a da uredničke i novinarke slobode moraju biti zagarantirane te da se vlast mora manje miješati u rad javnog servisa.

U nastavku okruglog stola predsjedik HND-a Hrvoje Zovko u svom je izlaganju kazao kako su tužbe kontinuirani problem s kojim se suočavaju novinari i mediji u Hrvatskoj, a odgovoran je i premijer Plenković koji već dva mjeseca šuti i ništa ne komentira po pitanju tužbi, osobito onih HRT-a, koje sramote državu. - Hrvatska ulazi u red zemalja rekordera po pitanju tužbi protiv novinara i medija, i to nipošto nije dobra legitimacija za društvu u kojem živimo. Demokratska vlast koja želi biti proeuropska ne smije šutke gledati kako se i na ovakav način uništava jedna profesija. A to se svih obih godina događa u Hrvatskoj. Danas s ovoga mjesta želimo stoga jasno i glasno poručiti da ne pristajemo na pokušaj ušutkivanja putem tužbi, kazao je između ostalog Zovko dodajući kako duševne boli postaju drugo sredstvo za nametanje cenzure i zastrašivanje novinara.

U nedavnoj izjavi dr. Vlade Jukića, ravnatelja psihijatrijske bolnice Vrapče, za Al Jazzeru: „Barem 15 godina nismo imali zahtjev da vještačimo duševne boli“, sadržana je sva istina ove priče. Evidentna je zloupotreba duševnih boli, sramoćenja i narušavanja časti i ugleda kako bi se novinarstvo stavilo pod kontrolu. različitim tužbama i presudama, istaknuo je predsjednik HND-a te Zovko i nastavio: Ključan je problem potpuno neprihvatljiv kazneni progon novinara, jer to ugrožava slobodu govora i medija, a time i demokraciju. Sudska praksa potvrđuje da najčešće uopće nije riječ o zaštiti od uvreda, kleveta i sramoćenja, nego se često koristi i kao instrument za suzbijanje kritike i zastrašivanje novinara…. HND već godinama upozorava na to da kaznena djela protiv časti i ugleda treba dekriminalizirati, suce educirati o važnosti slobode govora tako da slobodu izražavanja ne pretpostavljaju zaštiti ugleda i časti, a novinare educirati da profesionalno i odgovorno obavljaju svoj posao-.

Biznis kroz tužbe

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan kazao je kako sudstvu trebaju slobodni mediji, a medijima neovisno sudstvo. – Kada je riječ u sudovima o njihovom raud najbolje govori kako su njihove presude prihvaćene u javnosti. Ukoliko su dobro prihvaćena znači da sud ima autoritet i dobro radi u suprotnom znači da nešto ne štima, kazao je Marijan te dodao da ni sucima nije lako, kada postoji nepovjerenje.

Glavni urednik Jutarnjg lista Goran Ogurlić kazao je kako suci suce brane jako dobro, navodeći da su oni tako izgubili spor u slučaju gdje se osoba koja je član Državnog sudbenog vijeća, prepoznala u jednom intervju sa saborskim zastupnikom Nikolom Grmojom, kojeg nije tužio, nego je tužio novinu, koja je izgubila spor i platila 50 tisuća kuna. On je istaknuo kako su problem i ispravci i reagiranja pa ima slučajeva gdje novine objave ispravke, a onda se to prepozuna kao slabost i neka vrsta priznanja i potom slijedi tužba.

Novinar Indexa Ilko Ćimić govoreći o tužbama protiv novinara svrstao ih je u tri osnovna tipa - prijetnja tužbom tijekom novinarskog istraživanja nekog slučaja, osvetničke tužbe i neostvarene prijetnje tužbom, a sve su usmjerene protiv slobodnog i istraživačkog novinarstva i potiču autocenzuru. Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klaić kazao je kako je najveća tužba koja je podnesena protiv Večernjeg lista bila teška čak 100 milijuna kuna. – Naravno to nije prošlo, kao što nije prošla ni druga tužba teška 17 milijuna kuna. Već je rečeno da su najveći problem postale tužbe za „duševne boli“ i te tužbe postale su pravi biznis. Neki su to prepoznali i sa odvjetnicima ušli u deal i stvar se zavrtila, a novinari i mediji plaćaju taj danak, kazao je Klarić istknuvši na kraju svog izlaganja da posljednja linija treba biti obrana HND-a i njenih čelnika od tužbi, jer kada se napada strukovnu organizaciju, koja je posljednje utočište za sve novinare kada su u problemu, onda ne smije biti kompromisa u obrani novinarskih prava.

Novinarski veteran Drago Hedl kazao je kako je prošao u novinarstvu baš sve pri čemu je bilo puno težih i opasnijih situacija, ali da mu nikada nije bilo tako kao posljednjih godina , jer stalno mu je u primsli strah kada šalje tekst u obavu što se može dogoditi i za što će ga i tko tužiti.

U višesatnoj raspravi su još sudjelovali Sanja Katušić Jergović, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici, Vesna Alaburić, odvjetnica, Vanja Jurić, odvjetnica, Višnja Drenški Lasan, odvjetnica, Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala, novinar Index.hr-a Ilko Ćimić i profesor Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

 
 

//
 

SABOR: OPORBENI ZASTUPNICI PODRŽALI PROSVJED NOVINARA

"Ne možemo pričati o izboru člana NO HRT-a bez da kažemo kakva je situacija tamo jer je namjerno ostavljena Uprava HRT-a bez nadzora da radi što hoće”, uvjeren je neovisni Bojan Glavašević. Podržavajući prosvjed poručio je i kako je HRT po razini neovisnosti najgori javni servis u Europi.

HRT, kazao je Glavašević, ima toliko poraznu nisku gledanost da je nedavno agencija za elektroničke medije prestala mjeriti njegovu gledanost. "Mnogo se pisalo kako je HRT stopirao seriju o NDH koju je financirala, a plaćena je novcem građana. Postoje ozbiljne indikacije da financiranje produkcije dodjeljuje na upitan način koji bi zahtijevao interes institucija koje se time bave”, kazao je.

Zamjerao je i jer „HRT dovodi ljude kojima ne bi trebalo biti mjesto u emisijama kao što je neonacist i homofob koje je hvalio Antu Pavelića i širio zastrašujuće laži kako gay populacija namjerno širi aids”.

HRT se, uvjeren je SDP-ovac Gordan Maras, ne bori da podržava istraživačko novinarstvo i kvalitetu programa. „Ide za time da guši novinarsku slobodu kod novinara koji su radili korektno i profesionalno te nosili HRT, a u pravilu su to novinari iz informativnog programa. HRT je dao preko 30 tužbi i traži 2,3 milijuna kuna odštete od svojih zaposlenika. Otkada je europski Plenković preuzeo vođenje i imenovao vodstvo počinje represija na HRT-u”, ustvrdio je Maras.

HRT bi, rekao je, trebao omogućavati novinarima korektan rad i kritičko preispitivanje vlasti i predsjednice te se založio da se zaštiti Hrvoje Zovko, Sanja Mikleušević Pavić i drugi koji su izloženi prijetnjama tužbi. Građani, istaknuo je, ne žele HTV „na kojem predsjednica bira tko će je intervjuirati pa se uzima vanjsku suradnik koji je po njezinoj mjeri.

"Imamo najveću koruptivno-trgovačku aferu u Gradskoj skupštini gdje su dva zastupnika preko noći pobjegla gradonačelniku, a HTV taj prilog završava vatrometom kao da je Nova godina”, zamjerao je Maras.

Založio se i za "jači rad dokumentarnog programa za one koji nisu savladali lekcije iz povijesti poput predsjednice Koline Grabar Kitarović (aludirajući na pozdrav 'Za dom spremni') i predsjednika Europskog parlamenta Tajanija koji je sramotno i revizionistički nasrnuo na Hrvatsku”.

SDSS-ov Boris Milošević kazao je kako ga je posebno zasmetalo „predstavljanje knjige o Jasenovcu gdje se, ne samo negiralo da se dogodio holokaust već i da se dogodio bilo kakav zločin”. SDSS je, podsjetio je, višekratno izražavao nezadovoljstvo udjelom sadržaja manjinskog programa, nedostatka kadra koji se bavi manjinskom problematikom, emitiranje programa na jezicima manjina. "Samo u Hrvatskoj imamo situaciju da javni servis tuži vlastite novinare, to nigdje u Europi nemamo”, poručio je.

Ivan Pernar (Živi Zid) pozivao je na bojkot HRT-a, otkazivanje HRT pretplate, a pohvalio se i kako sam ne plaća istu. "Opet odvjetnička društva vrše ovrhe za HRT i opet odvjetničko društvo Hanžeković. Zbog HRT ovrha mnogi građani su s blokiranim računima i rade za HRT pretplatu, a ne za sebe i toj praksi treba stati na kraj”, rekao je Pernar.

Sa saborske govornice davao je poduku o tome kako prevariti 'kontorolora HRT-a'. „Ne trebate priznati ni da imate laptop, ni mobitel, ni slično. Jedna kriva riječ, a kontrolori su specijalizirani da vas navuku na tanak led. Kad vam netko pokuca na vrata bitno je pitati 'tko je'”, isticao je Pernar savjetujući kako nikako ne smiju držati mobitel u rukama, a kamo li dopustiti da se 'prošulja' kontrolor u stan.

'Mostovac' Miro Bulj prozivao je HTV da provodi program Andrerja Plenkovića. "HRT ne ispunjava obveze, ona je PR i megafon Andreja Plenkovića i iskrivljuje sliku u javnosti, ponaša se kao javni servis u Sjevernoj Koreji”, prozivao je 'mostovac'. Zamjerio je i jer, kako je rekao, ako nastupa netko iz oporbe, onda se odmah uživo javljaju glasnogovornici Plenkovića ili HDZ-a.

Sunčana Glavak (HDZ) koja je više puta bila prozivana tijekom rasprave ustvrdila je kako se danas razgovaralo o svemu pomalo, a ponajmanje o prijedlogu kandidatkinje koja je, podsjetila je, dio međustranačkog dogovora i kandidat opozicije.

"Zakon koji je na snazi donio je SDP. To je bio prvi put da nije bio usuglašen i postignut konsenzus oko zakona koji je važan za jedan servis. Zabrinutost za prava novinara - apsolutno, novinarske slobode - apsolutne, ali moramo onda znati činjenično stanje, a ne raspravljati na razini tračeva”, rekla je Glavak.

Kažimir Varda (BM 365) iznio je prijedlog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da se za četvrtog člana Nadzornog odbora HRT-a imenuje Antonija Petričušić. Na osnovnu natječaja zaprimljeno je ukupno devet kandidatura, od toga su tri kandidata ispunjavala uvjete natječaja, pa je Odbor utvrdio listu kandidata te donio zaključak da uvjete za izbor člana NO ispunjavaju Ljiljana Očko-Marković, Antonija Petričušić i Tomislav Radić.

Nakon razgovora sa kandidatima odlučio je predložiti Hrvatskom saboru imenovanje Petričušić za članicu Nadzornog odbora HRT-a. "Kao doktorica znanosti i pravnica završila je studij novinarstva, upoznata je s relevantnim odredbama domaćeg i međunarodnog prava koje reguliraju medijske slobode i prava. Posebno ističem da je u dosadašnjem radu između ostaloga analizirala stanje zastupljenosti manjinske tematike u hrvatskim medijima te ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava u Hrvatskoj i zemljama regije”, naveo je Varda.

 
 

//
 

OBULJEN KORŽINEK: NI VLADA NITI BILO TKO IZ VLADE NE VRŠI PRITISAK NA MEDIJE

Obuljen Koržinek novinari su uči Vladine sjednice upitali za komentar izjave tajnika Europske federacije novinara Ricarda Gutiérreza, koji je na okruglom stolu "Novinarstvo pred sudom" izjavio da je situaciju u Hrvatskoj najgora od svih država članica EU-a po pitanju političkog utjecaja na medije.

"To nisam tako shvatila, mislim da to nije istina, pa i vi radite, znate da ste neovisni, da je u Hrvatskoj garantirana sloboda medija, a treba razgovarati o ovom fenomenu koji se dogodio - fenomen tužbi, to ne proizlazi iz domene medijskog zakonodavstva, nego drugog, i o tome treba razgovarati", kazala je ministrica.

"Apsolutno stojimo iza osnovnih postulata medijskog zakonodavstva, mediji su neovisni, ni Vlada niti bilo tko iz Vlade ne vrši pritisak na medije", dodala je.

Odbacila je novinarsku opasku da Hrvatska iz godine u godinu pada na međunarodnim ljestvicama i da je situacija sve lošija, istaknuvši da se podaci razlikuju i da u Hrvatskoj nema takvih tipova pritisaka.

"Radit ćemo s udrugama i drugim partnerima na unapređenju medijskog zakonodavstva, ovo je jedan fenomen o kojem treba razgovarati", rekla je Obuljen Koržinek.

 
 

//
 

NAGRADA MIKO TRIPALO ZA 2018. HRVATSKOM NOVINARSKOM DRUŠTVU

U obrazloženju nagrade stoji da je Hrvatsko novinarsko društvo nagradu dobilo za borbu u ostvarivanju ustavnih jamstava slobode medija i priopćavanja; za jamstvo prava javnosti na pristup informacijama i obaviještenosti o zbivanjima; za zaštitu novinara od cenzure svake vrste te monopola i samovolje nakladnika; za poseban angažman u suzbijanju diskriminacije i govora mržnje u medijima u 2018. godini.

Iz Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo također su ocijenili kako su novinari i mediji u Hrvatskoj i u protekloj godini bili izloženi povećanom pritisku elita.

"Političari, dužnosnici svih vlasti i njihovih razina, suci, javne ustanove i drugi, podnijeli su više od tisuću sudskih tužbi protiv novinarki i novinara te medijskih kuća pretežno zbog duševnih boli ili sramoćenja. Pravni se instituti naknade štete koriste, ne radi zaštite činjenice ili istine, nego i s ciljem ugrožavanja medijskih sloboda.

Hrvatsko novinarsko društvo, krovna novinarska udruga stoljetne tradicije i nedvojbene reprezentativnosti broja članova profesije, u takvim se društvenim okolnostima pojavljuje kao središnja institucija obrane ugleda profesije, prava na slobodno i odgovorno izvještavanje i komentiranje.

HND je pokrenuo niz akcija, organizirao tribine i okrugle stolove, javljao se prosvjednim izjavama i akcijama, na različite načine fokusirajući društvenu pažnju na probleme novinarske profesije koji se sve više pretvaraju u problem hrvatskog društva u cjelini. Važan doprinos HND daje i stalnim javnim upozorenjima na pritiske na novinare i medije i mobiliziranjem javnosti protiv ograničavanja slobode govora. Tako djelujući, ono osvjedočuje svoju ulogu u jačanju demokracije i omogućavanju aktivne uloge građana da slobodno sudogovaraju svoju bolju budućnost", istaknuli su iz HND-a.

Svečanost uručenja Nagrade Miko Tripalo za 2018. godinu održat će se u petak, 1. ožujka, u 11 sati u Novinarskom domu u Zagrebu, a govorit će Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra Miko Tripalo i Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo lani ju nagradu dodijelio Informativnoj multiplatformi N1 za unapređenje vrijednosti demokratskog, humanog i otvorenog društva.

 
 

//
 

DOSTA JE BILO GUŠENJA NEPROFITNIH MEDIJA

U Incijativi upozoravaju na to da je takvo novinarstvo osuđeno na najgore radne uvjete, nesigurnost, potplaćenost, ovisnost o malim ili nikakvim honorarima i ogromnu količinu neplaćenih sati.

Prosvjednici, kojih se okupilo oko tristotinjak, su izrazili nezadovoljstvo zbog dugogodišnjih smanjivanja javnih sredstava za kulturu i netransparentnosti njihove dodjele te ukazali na to da će ovakva politika imati vrlo ozbiljne posljedice po razvoj umjetničke i kulturne produkcije u Hrvatskoj na svim razinama, institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj.

Predstavnici i predstavnice inicijative su kazali da aktualna ministrica nema namjeru promijeniti smjer te istaknuli da su u 2019. godini ponovo osuđeni na rezove, što će rezultirati time da rade s još manjim iznosima u još gorim uvjetima.

Naglasili su da su posljedice ove politike devastirajuće jednako za publiku, kao i za njih, proizvođače: pjesnikinje i književnike, filmaše i likovnjake, plesačice i koreografkinje, kustose, nezavisne i one u institucijama. Okupljeni su tražili povećavanje budžeta na 3 posto uz napomenu vladi da uštedi na svom voznom parku i shoppingu aviona.

Nastavljajući dalje, rekli su kako žele razbiti predodžbu javnosti o kulturnom polju kao leglu ‘besposličara’ i ‘uhljeba’ te naveli kako istraživanja pokazuju da više od pola umjetnika i kulturnih radnica ne može živjeti od svoga rada.

Velika većina radnika u kulturi nema stalno zaposlenje, primaju autorske ugovore, nemaju socijalnu zaštitu, pravo na bolovanje, regulirano radno vrijeme i mogućnost sindikalnog udruživanja. Upozoravajući na to da se kultura sve češće svodi samo na velike, brendirane nagrade i manifestacije zvučnog imena, zatražili su da ona bude dostupna svima, svugdje i uvijek. Zato je, navode govornici, ključno oživjeti mrežu malih, lokalnih i kvartovskih kulturnih centara. Mrežu koja postoji, ali je zapuštena i devastirana, a može biti način da se umjetnost približi svima.

Osim što su pokazali nezadovoljstvom stanjem u kulturi prosvjedom, inicijativa je također prikupila pozamašnu potporu i online, sakupivši preko 850 potpisa u online peticiji na platformi chang.org. Na koncu predstavnici inicijative „Dosta je rezova“ jasno su naglasilli da svoju borbu neće završiti s današnjim prosvjedom, već da nastavljaju dalje. I Hrvatsko novinarsko društvo (HND) podržalo je zahtjeve inicijative "Dosta je rezova.

 
 

//
 

CMFE ZABRINUT ZBOG GUŠENJA NEPROFITNIH MEDIJA U HRVATSKOJ

„Pojedini naši članovi uvjerili su nas da je, usprkos pozitivnom razvoju neprofitnih medija u Hrvatskoj, na djelu izraziti nedostatak podrške takvim medijima. Raspodjela sredstava Europskog socijalnog fonda koja su proslijeđena Hrvatskoj u više je navrata odgođena čime je nezavisnim medijskim inicijativama onemogućen pristup tim sredstvima“, rečeno je u pismu.

„Kako različiti dokumenti na europskoj razini priznaju važnost nezavisnih i neprofitnih medija, ljubazno ali odlučno pozivamo Vas da poradite na prepoznavanju neprofitnog medijskog sektora u Hrvatskoj i da mu osigurate dostatnu financijsku podršku“, zatražila je Purkarthofer od ministrice Obuljen Koržinek. „Prošlogodišnjim Preporukama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima (2018.) Ministarski odbor Vijeća Europe još je jednom zatražio od država članica da podrže osnivanje i rad manjinskih, regionalnih, lokalnih i neprofitnih medija zajednice, uključujući i omogućavanje financijskih mehanizama radi poticanja njihova razvoja.“

Predsjednica CMFE-a pozvala je hrvatsku ministricu kulture da obrati pažnju na sporni slučaj odugovlačenja s raspodjelom ESF-ovih sredstava. „Bili bismo vrlo sretni da s Vama surađujemo u cilju inkluzivnije i raznovrsnije medijske scene u Hrvatskoj, uključujući javni servis, komercijalne i neprofitne medije“, zaključila je Purkarthofer naznačivši hrvatskoj ministrici kako od nje očekuje odgovor.

Godine 2016. ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio je Stručno povjerenstvo za neprofitne medije, a HDZ-ova vlada ukinula je program potpore neprofitnim medijima kojim je prethodnih godina upravljalo Ministarstvo kulture, pod nikad dokazanim optužbama za krupne pronevjere i nezakonitosti u postupcima natječaja. Još 2015. godine prethodna je vlada osigurala iz ESF-a preko 4 milijuna eura za rad neprofitnih medija, međutim ta sredstva, uz razne izlike, nikada nisu raspodijeljena. Među nakladnicima neprofitnih medija prisutna je sve veća zabrinutost kako se u pozadini otezanja s raspisivanjem natječaja za ESF-ova sredstva krije politička namjera destruiranja i gušenja neprofitne medijske scene u Hrvatskoj.

CMFE je međunarodni savez koji na europskoj razini predstavlja mreže, nacionalne organizacije, projekte i pojedince aktivne u tzv. trećem medijskom sektoru. Udruga za nezavisnu medijsku kulturu punopravna je članica CMFE-a.

 
 

//
 

DZNAP: LISTA 150 NAJPRODAVANIH AUTORA ZA 2018. GODINU

Na listi je 150 novinara, a najčešće su press-clipping agencije prodavale tesktove iz područja gospodarstva, za kojima je potražnja najveća. Kao i prošle godine listu predvodi Jagoda Mariić iz Novog lista sa 11335 tekstova, a dalje slijede Frenki Laušić Jutarnji list 11185, Marina Šunjerga Večernji list 9057, Dražen Ciglenečki Novi list 7761, Bojana Mrvoš Pavić Novi list 7001, Tomislav Pili Poslovni dnevnik 6781, Ivan Pandžić 24 sata 6755, Tihana Tomičić Novi list 5804, Valentina Wiesner Večernji list 5607, Goran Penić Jutarnji list 5358, Ljubica Gatarić Večernji list 5001, Ljerka Bratonja Martinović Novi list 4776, Ivanka Toma Jutarnji list 4686, Zlatko Crnčec Novi list 4669, Iva Puljić Šego Večernji list 4443, Marija Brnić Poslovni dnevnik 4430, Iva Boban Valečić Večernji list 4396, Jasmin Klarić Novi list 4379 itd.

ovdje.

 
 

//
 

GORAN OGURLIĆ PONOVNO POTVRĐEN ZA GLAVNOG UREDNIKA "JUTARNJEG LISTA"

Time mu je, u skladu sa statutom redakcije, potvrđen novi četverogodišnji mandat. Ogurlić je na čelu "Jutarnjeg lista", izdanja Hanza Medije, od 2015. godine.

Prije glasanja, Ogurlić je članovima redakcije predstavio plan rada za idući mandat u kojem je poseban naglasak stavljen na transformaciju "Jutarnjeg lista" u multimedijalnu redakciju čiji je primarni cilj, kako je rekao, "izrada sadržaja za digitalne platforme uz zadržavanje prepoznatljivih vrijednosti i kvalitete najčitanijeg novinskog izdanja u višoj cjenovnoj kategoriji".

Goran Ogurlić bio je prvi šef deska "Jutarnjeg lista", od 2001. pomoćnik glavnog urednika "Jutarnjeg lista", a od 2006. do 2015. bio je glavni urednik "Večernjeg lista".

 
 

//
 

DRUŠTVO ZA NOVINARSKA AUTORSKA PRAVA POZDRAVLJA NOVA PRAVILA NA INTERNETU

Predstavnici triju europskih institucija, Vijeća, Komisije i Parlamenta suglasili su se u srijedu oko Direktive o autorskim pravima, što DZNAP ocjenjuje pobjedom prava koja proizlaze iz intelektualnog vlasništva nad snažnim lobističkim pritiscima monopolističkih internetskih platformi.

"Način na koji je dogovorena zaštita malih platformi, kao i korištenje autorskih djela u nekomercijalne svrhe osigurat će ono što je novinarima najvažnije - slobodu govora, rasprostranjenost sadržaja i odgovornost za taj sadržaj", ističu u priopćenju nakon usuglašavanja Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU.

"Usvajanje Direktive, nakon što se formalizira na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, konačno će i u praksi dati legitimitet autorstvu novinara kao vlasničkom pravu koje se svrstava u temeljna ljudska prava. Novinari i izdavači participirat će u prihodu koji monopolističke internetske platforme ostvaruju od reklama vezanih uz sadržaj koji mi proizvodimo", prokomentirala je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

Izrazila je pritom uvjerenje da će način na koji je dogovorena zaštita malih platformi, kao i korištenje autorskih djela u nekomercijalne svrhe osigurati novinarima slobodu govora, rasprostranjenost sadržaja i odgovornost za sadržaj.

"Konačno ćemo monetizirati svoj doprinos prihodima You Tubea, Facebooka i Google Newsa, koji je posredan, ali vrlo stvaran. Financijsko jačanje medijske industrije kroz naknade koje ćemo, nadamo se, što prije početi ubirati, osnažit će i sve ostale aspekte našeg rada, a najviše neovisnost od komercijalnih sadržaja i slobodu izvještavanja", poručila je predsjednica DZNAP-a.

DZNAP raduje i činjenica da se jačaju prava kulturnih djelatnika, glazbenika, izvođača i scenarista. Internet više nikad neće biti isti jer je monopolistička pozicija njegovih "gospodara" barem donekle stavljena u ravnotežu regulativom koja će ih natjerati da potpišu poštene ugovore s nositeljima autorskih prava.

Sljedeći korak je osiguranje što boljih uvjeta u budućim pregovorima o naknadama, poručuju iz DZNAP-a.

 
 

//
 

PUČKA PRAVOBRANITELJICA ZABRINUTA STANJEM MEDIJSKIH SLOBODA U HRVATSKOJ

Na sastanku je naglašena važnost podrške neovisnosti nacionalnim institucijama za ljudska prava i tijelima za jednakost kao ključni preduvjet za nesmetano i uspješno ispunjenje njihovih važnih mandata u zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije.

Među konkretnim primjerima narušavanja neovisnosti razgovaralo se i o aktualnoj situaciji s Adamom Bodnarom, poljskim povjerenikom za ljudska prava, kojeg je poljska javna televizija tužila tražeći ispriku zbog njegovog javnog propitivanja predstavlja li govor mržnje izvještavanje koje je prethodilo ubojstvu bivšeg gradonačelnika Gdanska Pawela Adamowicza, stoji u priopćenju iz ureda pučke pravobraniteljice.

Lora Vidović i njezina zamjenica i predsjedavajuća izvršnog odbora Equineta (Europske mreže tijela za jednakost) Tena Šimonović Einwalter izrazile su pritom zabrinutost stanjem medijskih sloboda u Hrvatskoj, te su upoznale europsku povjerenicu s činjenicom da je Hrvatska Radiotelevizija, prema podacima koje je prikupilo Hrvatsko novinarsko društvo (HND), tužila 36 novinara zbog zaštite časti i ugleda, te od njih tražila da joj nadoknade štetu od 2,2 milijuna kuna.

Istaknuto je da su ovakvi postupci javne televizije prema vlastitim novinarima i novinarima drugih medija razlog zabrinutosti za slobodu javne riječi, jer mogu ojačati snage koje zastupaju cenzuru, a samim novinarima učiniti autocenzuru prihvatljivijom.

Povjerenica Jourova poručila je da je aktivno civilno društvo izuzetno važno u demokratskim državama, a pučka pravobraniteljica i njezina zamjenica upoznale su je s činjenicom da u Hrvatskoj financiranje organizacija civilnog društva kroz prihode od igara na sreću još uvijek nije na razini iz 2014.

Također, bilo je riječi i o povjerenju u institucije, a Jourova je pritom naglasila da je za demokraciju i vladavinu prava bitna i ujednačena sudska praksa koja građanima omogućuje predvidljivost ishoda sudskih postupaka, čime pridonosi jačanju povjerenja u pravosuđe.

 
 

//
 

HRVATSKI PEN CENTAR OŠTRO PROTIV PONOVNOG UVOĐENJA VERBALNOG DELIKTA

"Podsjećamo da je uskratiti nekome pravo na političko mišljenje zadiranje u temeljno demokratsko pravo", naglašavaju te dodaju kako su zabrinuti izbog "učestalih sudskih presuda novinarima za naknadu štete, kao što se nedavno dogodilo i piscu i novinaru Jurici Pavičiću, a suočeni smo i s tužbama Hrvatske radio televizije protiv vlastitih novinara i Hrvatskog novinarskog društva u astronomskim iznosima".

"Neprihvatljiv je i pritisak političara i političkih stranaka na slobodu izražavanja, kao što je i progon i zazivanje nasilja nad novinarkom Željkom Godeč zbog iznošenja činjenica iz nalaza Državne revizije", navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik Tomica Bajsić za Upravni odbor Hrvatskog P.E.N. centra.

 
 

//
 

OBJAVLJEN PRIRUČNIK „NOVINARSTVO U JAVNOM INTERESU-RADNA BILJEŽNICA ZA NOVINARE I UREDNIKE ELEKTRONIČKIH MEDIJA“

Ciklus edukacija na temu Novinarstvo u javnom interesu održan je u organizaciji stručnog tima Panda komunikacija u suradnji s renomiranim vanjskim stručnjacima Vesnom Alaburić, Sanjom Sarnavkom, Paolom Bogović, Svjetlanom Knežević, Jelenom Tešijom, Silvijom Šeparović i Stipom Alfierom. Na dvodnevnim radionicama u Splitu, Osijeku i Rijeci, te u dva ciklusa dvodnevnih radionica u Zagrebu sudjelovalo je 99 novinara i urednika iz 62 medija.

Nizom međunarodnih pravnih dokumenata, hrvatskim Ustavom i zakonima građanima se jamči sloboda traženja, primanja i širenja informacija, odnosno pravo na pristup informacijama. Prema Zakonu o medijima, javno informiranje jest ono informiranje koje se ostvaruje posredstvom medija. Stoga je najbolji jamac ostvarivanja prava građana na javno informiranje poboljšanje kvalitete novinarstva te, posebno, novinarstva u javnom interesu. Stoga je Agencija za elektroničke medije raspisala projekt edukacije nakladnika na temu ostvarivanja prava građana na javno informiranje. Uz to, cilj je novinare i urednike dodatno educirati o njihovim obvezama i pravima pri izvještavanju u javnom interesu.

Na radionicama je posebna pažnja bila posvećena aspektima novinarskog rada koji značajno utječu na zadanu temu, poput relevantnih zakona i javnih politika, suzbijanja diskriminacije i govora mržnje u medijima, mapiranja relevantnih tema i aktera te pisanja sinopsisa informativnih emisija.

Iz tih radionica proizašao je ovaj priručnik, koji sadrži analizu dobrih i loših televizijskih i radijskih praksi s preporukama, sinopsise televizijskih i radijskih emisija te praktične savjete za izvještavanje u javnom interesu.

 
 

//
 

HRT I HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA POTPISALI SPORAZUM O RAZMJENI PROGRAMA

U ime HRT-a, sporazum je potpisao glavni ravnatelj Kazimir Bačić, a u ime HURIN-a predsjednik Željko Švenda.

''Ovaj sporazum ne znači samo razmjenu i reemitiranje naših vijesti i informacija na sada već gotovo stotinu lokalnih radijskih postaja članica HURIN-a nego i stvaranje zajedničkog informativnog poola kojim Hrvatski radio ulazi putem lokalnih radijskih postaja u svaki kutak Hrvatske'', kazao je Bačić.

Predsjednik HURIN-a Željko Švenda istaknuo je kako se ovim sporazumom unaprjeđuje kvaliteta informativnog programa na lokalnim radijskim postajama.

''No, preuzimanje vijesti ne znači kako mi i dalje nećemo ispunjavati naše obveze iz koncesijskih ugovora. Ovo je samo dodatak i smatramo kako je riječ o dobroj suradnji.'' kazao je Švenda. Tijekom potpisivanja istaknuto je i kako se ovim sporazumom povećava doseg i slušanost Hrvatskog radija, ali se podiže ljestvica i kvaliteta informativnog programa objema stranama.

Prema odredbama potpisanog sporazuma, članice udruge HURIN moći će bez naknade svakodnevno reemitirati Jutarnju kroniku Prvog programa Hrvatskog radija (HRA 1), ili dvije kratke emisije vijesti tijekom dana. Zauzvrat, Hrvatski radio će moći koristiti materijal lokalnih postaja te time poboljšati zastupljenost lokalnih sredina u svojim informativnim emisijama.

''Prema najnovijim podacima o slušanosti, Jutarnja kronika ima doseg od gotovo milijun slušatelja svakog jutra i nju distribuiraju postojeći radijski centri, a na ovaj način taj će doseg biti još i veći.'', rekla je Eliana Čandrlić Glibota, glavna urednica Hrvatskog radija.

U sporazumu je naglašeno i kako će HRT sklopiti posebne ugovore s pojedinim radijskim postajama članicama HURIN-a u svrhu provedbe ovog Sporazuma, a posebno u pogledu reemitiranja emisija te uređivanja međusobnih prava i obveza.

 
 

//
 

NOVOGODIŠNJI PRIJEM ZA NOVINARE GRADONAČELNIKA BANDIĆA I PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE MIKULIĆA

Bandić je novinarima zahvalio na predanom radu kojim su, prateći njihove svakodnevne aktivnosti, nepristrano, profesionalno i objektivno informirali sugrađane. "U danima kada lažne vijesti i neopravdani senzacionalizam zauzimaju sve više prostora u medijima, vi ste uporište onog pravog i istinskog novinarstva s vijestima iz života grada", istaknuo je.

"Vi ste naš korektiv, glas koji propituje i čuvar onih vrijednosti koje Zagreb čine metropolom kakva jest,", rekao je Bandić. Istaknuo je kako je uloga medija da informira, ali i zastupa sve građane, ukazuje na sve nepravde, propuste te sve dobre i korisne stvari koje zanimaju sugrađane. "Vjerujem da ćemo u godini koja je pred nama, doživjeti brojne pozitivne stvari i zajedno prevladati one loše", poručio je gradonačelnik Bandić.

I predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić čestitao je novinarima 2019. godinu. Suradnju u 2018. ocijenio je kvalitetnom, a 2019. godinu zahtjevnom i za političare i za novinare budući da slijede izbori za Europski parlament i predsjednički, te pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU. Zamolio ih je da "uvijek informacija bude zaista informacija, da ne bude senzacija".

Pozivu na tradicionalno primanje gradonačelniku Bandiću i predsjedniku Gradske skupštine Mikuliću zahvalile su glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Ema Tarabocchia i predsjednica Hrvatskih novinara i publicista (HNIP) Katja Kušec.

Tarabocchia je izrazila nadu da će u 2019. biti prilike za suradnju HND-a i Grada na projektima koji će doprinijeti jačanju HND-a u borbi za bolji položaj njegovih članova, novinara i medija općenito. Izrazila je nadu da će u 2019. "biti više sluha za zaštitu slobode medija i sigurnosti novinara, koji su tu da čuvaju još uvijek krhku demokraciju ove zemlje". Novinari su danas, rekla je, suočeni s brojnim pritiscima i napadima, ubrzanim tehnološkim promjenama, profinjenim oblicima cenzure, ali, na žalost, i s izostankom podrške sustava, odnosno, institucija.

"HND podsjeća da su novinari koji časno i profesionalno rade svoj posao često mete govora mržnje, najgnjusnijih prijetnji, često i brutalnih fizičkih napada, a posljednjih godina sve je jači progon novinara tužbama, koji se u određenom broju slučajeva koristi kao sredstvo financijskog pritiska na novinare i medijske kuće. Kao što znate, jedna od žrtava takve vrste progona je i samo Hrvatsko novinarsko društvo", rekla je glavna tajnica HND-a.

Predsjednica HNIP-a Katja Kušec je rekla kako je prošla godina bila iznimno bogata događanjima na koje su, kazala je, mediji i novinari reagirali ponekad u skladu s višim, a nažalost ponekad u skladu s nižim profesionalnim standardima. Prečesto se, rekla je, uočavao površan pristup provjeri istinitosti i cjelovitosti informacija, pa smo se suočavali, ako ne baš sa potpuno lažnim vijestima, a ono sa iskrivljenim informacijama ili poluinformacijama. Rekla je kako nažalost, kao posljedica stalnog utjecaja politike i biznisa na medije, novinarska struka nije etički konsolidirana.

Poželjela u 2019. još događaja poput osvajanja drugog mjesta naše nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu koji će, kazala je, pokazati da možemo raditi na najvišoj civilizacijskoj razini, gledajući svoje interese, a ne oštećujući nikoga.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

PREPORUKE PRAVNOG TIMA HND-A ZA POSTUPANJE U SLUČAJEVIMA SUDSKIH TUŽBI PROTIV NOVINARA I MEDIJA

1. Polazeći od toga (i) da se kaznenopravne sankcije propisuju samo za najteže oblike povrede ili ugrožavanja osobnih i društvenih dobara i vrijednosti, ako se njihova zaštita ne može ostvariti bez kaznenopravne prisile, (ii) da se prava osobnosti mogu učinkovito zaštititi raznovrsnim sredstvima građanskopravne zaštite, (iii) da se društveno pogubni „govor mržnje“ kažnjava samo u najtežim slučajevima pozivanja na nasilje i mržnje, smatramo da ne postoje opravdani razlozi za kazneni progon zbog povrede ugleda i časti pojedinaca i drugih pravnih subjekata, pa se zalažemo za dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda.

2. Primarni oblici popravljanja štete trebaju biti objavljivanje ispravka, odgovora ili isprike uklanjanje štetnog članka, utvrđenje neistinitosti sporne informacije, objavljivanje pravomoćne presude i slični oblici popravljanja neimovinske štete. Novčano popravljanje štete treba biti rezervirano samo za iznimne situacije, kada je šteta takve vrste i takvog intenziteta da je nije moguće popraviti na drugačiji način.

3. Visina pravičnih novčanih naknada koje se dosuđuju u medijskim sporovima treba biti usklađena s novčanim iznosima naknade štete koji se dosuđuju u drugim postupcima zbog povrede prava osobnosti.

4. Kažnjavanje novinara i medija ne smije biti svrha sudskih postupaka.

5. Mediji ne bi smjeli odgovarati radi pronošenja informacija koje su u interesu javnosti – primjerice izjava političara, dužnosnika i javnih osoba, kada se radi o stavovima o kojima javnost ima pravo biti informirana.

6. Javne osobe, političari i javne ustanove trebaju pokazivati značajno veći stupanj tolerancije prema novinarskom izvještavaju i kritičkom propitivanju svojeg javnog djelovanja.

7. Prava na dostojanstvo, čast i ugled ne smiju se tumačiti na način da se radi o apsolutnim pravima koja ne mogu biti ograničena pravom na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja, s jedne strane, te pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, s druge strane, jednakovrijedni su na hijerarhijskog ljestvici ljudskih prava. Pravičnu ravnotežu između tih ljudskih prava treba uspostaviti primarno vodeći računa o javnom interesu i "pravu javnosti da zna".

8. O postupanju novinara i medija u "dobroj vjeri" treba odlučivati s aspekta javnog interesa i "prava javnosti da zna", jer su to temeljni kriteriji profesionalnog i odgovornog novinarstva. Pojam "dobre vjere" u novinarskoj profesiji stoga se nikako ne smije poistovjećivati s pojmom namjere u odnosu na osobu na koju se medijski prilog odnosi.

9. Javni interes, istina ili osnovani razlog da novinar povjeruje u istinitost informacije koju objavljuje, te komentari, kritike i vrijednosni sudovi utemeljeni na dostatnoj činjeničnoj osnovi, čak i ako su objektivno uvredljivi, moraju biti dostatna obrana novinara i medija u svim sudskim procesima.

10. Potrebna je sustavna i kontinuirana edukacija svih sudionika medijsko-pravnih odnosa – i sudaca i novinara i odvjetnika.

 
 

//
 

HRT-A PROTIV NOVINARA I MEDIJA PODNIO 36 TUŽBI

Prema podacima koji su dosad prikupljeni, HRT je dosad podnio 36 tužbena prijedloga radi zaštite časti i ugleda, koji okvirno iznose najmanje 2,227.500 kuna.

Prema podacima kojima HND raspolaže, vodstvo HRT-a podnijelo je po sedam tužbi protiv Nacionala i Index.hrr-a, četiri tužbe protiv Slobodne Dalmacije, po tri tužbe protiv 24sata i Jutarnjeg llista, dvije protiv Večernjeg ista i Telegrama, po jednu protiv Glasa Istre, Tportala, Novog lista, Media Daily, Novosti i Net.hr-a. Također, protiv HND-a i njegovih predstavnika podnesene su dvije tužbe.

Molimo kolege i uredništva svih medija u Hrvatskoj da nam dojavljuju najnovije stanje s tužbama HRT-a.

 
 

//
 

NOVA RUNDA TUŽBI HRT-A PROTIV MEDIJA

Zbog teksta „Unatoč upozorenjima, HRT dopušta revizionizam i iskrivljavanje povijesti“ autorice Zrinke Vrabec Mojzeš, objavljenog 9. listopada 2018. u tjedniku Nacional, te teksta „Leglo dvoličnosti na Prisavlju“ novinara Ladislava Tomičića, objavljenog 30. rujna 2018. u Novom listu i prenesenom 1. listopada 2018. u Glasu Istre, HRT traži ukupno 420 tisuća kuna – 220 tisuća od Nacionala i 200 tisuća od Glasa Istre. Uz to što je Tomičićev tekst pisan nakon uvida u pravomoćne sudske odluke na temelju kojih je HRT izgubio spor, sva bizarnost rada onih koji pokreću ovakve procese zorno se očituje i u slučaju tjednika Nacional.

Zbog istog teksta objavljenog u tiskanom izdanju tjednika Nacional HRT je putem dva odvjetnička društva protiv nakladnika Nacionala podigao dvije tužbe. Zanimljivo, s različitom procjenom štete. Tako je jedna tužba deset puta veća od druge. Za isti tekst zbog, kako se tvrdi, nanesene „štete ugledu i časti“, HRT u jednoj tužbi traži 20.000, a u drugoj čak 200.000 kuna. Uz potvrdu ocjene da na HRT-u vlada kaos, ovaj paradoksalni slučaj – u kojem se potražuje naknada navodne štete za isti tekst u dva odvojena postupka, a zakon za njega propisuje odbačaj tužbe u onoj parnici koja je počela teći kasnije, što znači i obvezu tužitelja da plati time prouzročene troškove (pored sudskih pristojbi) – najbolja je ilustracija načina na koji vodstvo HRT-a „odgovorno“ raspolaže javnim novcem.

Iako je na saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije 23. siječnja 2019. glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić izjavio da HRT ne tuži novinare, nego „osobe“, prema zasad dostupnim podacima, vodstvo HRT-a podnijelo je šest tužbi protiv portala Index.hr, pet tužbi protiv Slobodne Dalmacije, tri tužbe protiv 24sata, dvije tužbe protiv Jutarnjeg lista, po jednu protiv Večernjeg lista, Tportala, Novog lista i Novosti te s najnovijima, ukupno sedam tužbi protiv Nacionala. Kad se iznos tih tužbi te one protiv Glasa Istre doda zbroju svih tužbenih zahtjeva protiv novinara, medija i svojih bivših zaposlenika, ali i protiv HND-a te dvoje njegovih predstavnika, iznos koji potražuje HRT penje se na gotovo dva milijuna kuna.

HND još jednom upozorava kako je cilj tužbi zastrašiti novinare i urednike te spriječiti bilo kakvo kritičko pisanje o javnom servisu. Zato vodstvo HRT-a pozivamo da objavi koliki je ukupan iznos naknada vanjskih odvjetničkih društava koja zastupaju HRT u procesima protiv novinara i nakladnika. Odvjetnička su društva, naime, bez obzira na ishod sudskih procesa, jedini sigurni dobitnici u postupcima, koji se s obzirom na brojnost, pretvaraju u pravni progon novinara i nakladnika. Nadzorni odbor HRT-a, koji odgovara za zakonitost poslovanja, pozivamo da spriječi daljnje sramoćenje HRT-a te da hitno stane na kraj obijesnom sudovanju o trošku pretplatnika, stoji u priopćenju IO HND-a, koje potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

OTVORENA JAVNA RASPRAVA O NACRTU PRIJEDLOGA NOVOG STATUTA HND-A

U objavi na Facebooku Živi zid nasrće na novinarku teškim uvredama i osobnim diskvalifikacijama zbog njezinih novinarskih tekstova. U tim je tekstovima Godeč problematizirala način rada ključnih aktera te stranke poput Vladimire Palfi za koju je otkrila da se lažno predstavljala kao diplomirana inženjerka građevine, iako građevinu nikada nije studirala, analizirala načine djelovanja vodstva te stranke i njezinog zastupničkog kluba, te ukazivala na netransparentno trošenje stranačkog novca.

Nacrt prijedloga novog Statuta, koji je izradio Odbor za Statut HND-a, možete preuzeti ovdje. U raspravi mogu sudjelovati članovi, ogranci, zborovi, županijska vijeća i tijela HND-a te Tajništvo.

Svi prijedlozi podnose se u formi amandmana i dostavljaju isključivo na adresu elektroničke pošte statut@hnd.hr.

*U slučaju da imate poteškoća prilikom preuzimanja dokumenta 'Nacrt prijedloga novog Statuta HND-a', molimo da se obratite na tajnistvo@hnd.hr ili telefon 01/4828333.

 
 

//
 

HND ZGROŽEN PRIJEDLOGOM DA KATJA KUŠEC POSTANE ČLANICOM VIJEĆA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

Problematičnom ponajprije smatramo ulogu Katje Kušec u HNIP-u, udruzi koju je osnovala, među ostalim, s Velimirom Bujancem i Markom Juričem, autorima emisija koje su zbog govora mržnje nakladnicima televizija na kojima su emitirane priskrbile privremeno oduzimanje koncesija, najoštriju mjeru istog tog vijeća za čiju je članicu Kušec sada predložena.

Problematična je i činjenica da Katja Kušec, kao predsjednica HNIP-a, godinama ne smatra potrebnim reagirati na probleme s kojima se suočavaju hrvatski novinari, od brojnih pritisaka, prijetnji i napada do sudskih progona novinara i medija, u čemu posebno prednjači HRT, javni medij na kojem je ista ta Katja Kušec istaknuta urednica. Umjesto toga, javni istupi te udruge isključivo su u službi vulgarnih napada, difamacija i progona njezinih neistomišljenika, najčešće profesionalnih novinara. U pravilu ih potpisuje Katja Kušec.

Podsjećamo Vladu RH da je Vijeće za elektroničke medije javni regulator u području elektroničkih medija te kako javni poziv za članove Vijeća propisuje da osobe koje će u njega biti izabrane trebaju biti „javni djelatnici koji su se u javnom životu istaknuli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unaprjeđenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnoga društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja“.

Stoga smo začuđeni ovakvim izborom Vlade RH, koji otvara pitanje kriterija kojima su se donositelji odluka vodili kada su Hrvatskom saboru predlagali spomenutu kandidatkinju. Činjenica da na stranicama Ministarstva kulture ne postoje podaci o ostalim kandidatima i njihovim prijavama, a predložena kandidatkinja ne ispunjava gore spomenute propisane karakteristike koje bi članica Vijeća morala ispunjavati, nameće zaključak da je riječ o krajnjem nemaru prema medijima i novinarskoj profesiji.

U najboljoj namjeri, a prije svega zbog zabrinutosti za ionako loše stanje u medijima, HND poziva Vladu da još jednom razmisli o imenovanju Katje Kušec u Vijeće za elektroničke medije, stoji u prioćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

POSTIGNUT DOGOVOR O DIREKTIVI O AUTORSKIM PRAVIMA

"Napokon smo dobili moderna pravila o autorskim pravima, što je veliki uspjeh za cijelu EU koji je odavno trebao biti postignut", izjavio je povjerenik za digitalno tržište Andrus Ansip.

Dogovor je postignut nakon trodnevnog razgovora u kojem sudjeluju predstavnici Vijeća, Komisije i Parlamenta. Sada preostaje da ga službeno potvrdi Vijeće EU-a i Europski parlament na plenarnoj sjednici prije europskih izbora krajem svibnja ove godine.

"Pregovori su bili teški, ali ono što je bitno na kraju je da imamo pravedan i uravnotežen rezultat koji je prikladan za digitalnu Europu: slobode i prava korisnika interneta bit će poboljšani, naši kreatori će biti bolje nagrađeni za svoj rad, a internetsko gospodarstvo će imati jasnija pravila za rad i uspjeh", dodao je Ansip.

Prijedlog direktive, koji je Komisija predstavila u rujnu 2016. godine, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.

Velika bitka se vodila oko članaka 11 i 13 koji daju pravo medijskim izdavačima da monetiziraju svoje sadržaje na internetskim sajtovima poput Google Newsa, a također će moći lakše uočiti i pronalaziti kršenja autorskih prava na sajtovima poput YouTubea.

 
 

//
 

GLASNOGOVORNIK EU-A OSUDIO MAĐARSKU MEDIJSKU KAMPANJU KAO "LAŽNU VIJEST"

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade objavljen je poster Junckera i Sorosa, uz popratni tekst koji ih optužuje da ugrožavaju sigurnost Mađarske. U tekstu stoji: "Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema", a ispod slike piše da EU namjerava usvojiti obvezne kvote za raspodjelu imigranata, oslabiti pravo država članica glede zaštite granica i učiniti dolaske lakšima uz "migrantske vize".

"Kampanja mađarske vlade je nevjerojatna. Šokantno je da je takva suluda teorija zavjere u toj mjeri dospjela u 'mainstream'. Nije točno da EU ugrožava zaštitu nacionalnih granica, upravo suprotno. Ne postoje nikakvi planovi o tzv. humanitarnim vizama. Zemlje članice odlučuju koliko legalnih migranata žele prihvatiti", naglasio je Schinas.

Mađarska je bila prva zemlja u Europi koja je 2015. zauzela tvrdo stajalište prema imigraciji. Te je godine u EU stiglo više od milijun ljudi, a polovica je na putu prema zapadnoj Europi prošla preko Mađarske. Soros, koji kroz svoje zaklade promiče liberalne ideje, prošle je godine napustio Mađarsku te je Srednjoeuropske sveučilište premjestio u Beč.

U sklopu reforme Dublinske uredbe, koja propisuje pitanje azila u EU, Komisija je predložila uvođenje automatskog mehanizma raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama po precizno utvrđenim kriterijima u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica. Oko toga nema suglasnosti među zemljama članicama i već tri godine nema nikakva pomaka.Tome se najviše protivi Višegradska skupina a unutar nje Mađarska.

Te su se zemlje protivile i privremenim mjerama o obvezujućim kvotama koje su izglasane kvalificiranom većinom zemalja članica u okviru rješavanja migrantske krize iz 2015., a nastavljaju se tome protiviti i kao trajnom rješenju koje bi vrijedilo u slučajevima velikog i iznenadnog priljeva izbjeglica.

 
 

//
 

NEW YORK TIMES SVE BLIŽE DA POSTANE VEĆINSKI DIGITALNA KOMPANIJA

Direktor Mark Thompson najavio je cilj da broj pretplatnika naraste na više od 10 milijuna do 2025. dok trenutno ima 4,3 milijuna i u digitalnim i printanim izdanjima, uključujući i križaljku i pretplatu na NYT Cooking.

Budući da je kompanija zaradila 1,7 milijardi dolara u prošloj godini, digitalna zarada činila je oko 40 posto tog iznosa. Predviđa se da će kompanija uskoro više zarađivati od digitalnih izdanja, piše Nieman Lab. Shodno širenju poslovanja, širi se i redakcija i New York Times sada zapošljava oko 1.600 novinara.

 
 

//
 

SLOVENIJA ĆE TUŽITI 6 TALIJANSKIH RADIO POSTAJA KOJE KORISTE FREKVENCIJE DODIJELJENE SLOVENIJI

"Vlada je na prijedlog našeg ministarstva proihvatila strategiju jačanja pritiska na Italiju i njene radio postaje uz našu granicu, te ovlastila državno odvjetništvo za pripremu tužbi", kazao je Medved.

Riječ je o problemu koji se po njegovim riječima ne uspijeva riješiti već desetak godina.

"Već više od deset godina imamo problem s talijanskim postajama koje upadaju u naše frekvencije i to smo na sve moguće načine željeli riješiti, ali se je Italija oglušila na naše pozive", kazao je Medved, te dodao da se na taj način jača pritisak na Italiju jer njene postaje uz granicu posižu u frekvencije koje su dodijeljene slovenskim postajama u skladu s međunarodnim sporazumima.

Državno odvetništvo ima sada ovlaštenje da provede tužbene postupke jer u sadašnjoj situaciji nemamo drugih instrumenata za pritisak, ali ćemo naravno na problem i dalje upozoravati na bilateralnoj i europskoj razini, te na razini UN-ove Međunarodne telekomunikacijske unije, kako bi Italija prestala kršiti međunarodne norme na tom području, istaknuo je slovenski ministar.

S druge strane, kako prenose slovenski mediji, na talijanskim je sudovima prošlog tjedna bilo zakazano i ročište o tužbi više talijanskih radijskih postaja iz pograničnog područja protiv slovenskih postaja iz zapadnog dijela države, koje emitiraju na slovenskom i talijanskom jeziku zbog njihova navodno prejakog signala koji seže duboko u talijanski teritorij.

Slovenski mediji navode da se u vezi sa sličnim tužbama talijanski sudovi često neobjektivno postave na stranu svojih poslovnih subjekata u radio difuziji, odnosno da su njihove presude koje se mogu očekivati pristrane i u talijansku korist.

 
 

//
 

RADIJSKI STUDIO EP-A NOSI IME DVOJICE NOVINARA UBIJENIH U TERORISTIČKOM NAPADU U STRASBOURGU

Predsjednik EP-a Antonio Tajani otkrio je spomen-ploču uz riječi da "nikada nećemo zaboraviti rad i predanost Antonia i Bartosza koji su bili dio nas, našeg projekta". "Uvijek ćemo braniti naše vrijednosti, koje su i njihove vrijednosti", kazao je Tajani u nazočnosti obitelji i kolega dvojice novinara koji su radili za radio "Europhonica".

"Odlučili smo radijski studio EP-a posvetiti tim mladim novinarima koji su godinama bili ovdje s nama, radili intervjue i govorili i raspravljali o Europi (...) bili su dio obitelji, ovdje i u Bruxellesu", istaknuo je Tajani.

Obiteljima ubijenih novinara je poručio da "ne možemo ništa učiniti da zaliječimo vaše rane, ali znajte da nitko ovdje neće nikada zaboraviti Antonija i Bartosza". "Uvijek pokušavamo obraniti vrijednosti koje su Antonio i Bartosz dijelili s nama - važnost Europe", zaključio je Tajani.

 
 

//
 

TRUMP ODBIJA OKRIVITI PRINCA BIN SALMANA ZA KHASHOGGIJEVO UBOJSTVO

Vladin dužnosnik je rekao da se predsjednik drži svojih ovlasti, tj. da "ima diskrecijsko pravo odbiti djelovati na zahtjeve kongresnog odbora". Demokratski senatori, međutim, tvrde da predsjednik time krši tzv. zakon Magnitsky koji nalaže da se na zahtjeve predsjednika senatskih odbora mora odgovoriti u roku od 120 dana, koji je istekao u petak.

Državni tajnik Mike Pompeo je pisao vođama u Senatu, navodeći koje su mjere poduzete protiv određenih pojedinaca, no u dokumentima se ne navodi tko je odgovoran za Khashoggijevu smrt.

SAD je uveo sankcije protiv 17 saudijskih dužnosnika, uključujući i Saud al-Qahtanija, bivšeg savjetnika prestolonasljednika koji je navodno sudjelovao u planiranju i likvidaciji novinara, donedavno desetljećima vrlo bliskog saudijskoj kraljevskoj obitelji.

Trump se suočava s kritikama senatora da je propustio izravno okriviti princa bin Salmana iako američki obavještajci smatraju da jedna takva operacija zahtjeva odobrenje samog princa.

Khashoggi je ubijen prošlog listopada u saudijskom konzulatu u Turskoj. Njegovo je tijelo navodno raskomadano i nikada nije pronađeno.

 
 

//
 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]