Info > Newsletter

HND Newsletter 59 / prosinac 2018

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 59
Prosinac 2018.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- SKUPŠTINA HND-A: MEDIJSKE SLOBODE SU UGROŽENE OD STRANE RAZNIH OGLAŠIVAČA I EKONOMSKIH LOBIJA
- PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-A NIJE DALO POZITIVNO MIŠLJENJE PROGRAMU RADA HRT-A ZA 2019.
- DZNAP ĆE ŠTITITI I KOLEKTIVNA PRAVA FOTOREPORTERA
- PROTEGA I SLADONJA OSLOBOĐENI ZA NEZAKONITA ODOBRAVANJA KREDITA MEDIJSKIM KUĆAMA
- NAGRADA ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO OD OVE GODINE NOSI IME JASNE BABIĆ
- "ČUVARI ISTINE" PROGLAŠENI TIMEOVOM OSOBOM GODINE
- REPORTERI BEZ GRANICA: 2018. GODINE U SVIJETU UBIJENO 80 NOVINARA
- HND: NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2018. GODINI
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

SKUPŠTINA HND-A: MEDIJSKE SLOBODE SU UGROŽENE OD STRANE RAZNIH OGLAŠIVAČA I EKONOMSKIH LOBIJA

Na skupštini su usvojene izmjene i promjene statuta HND-a kojim će se olakšati te poboljšati funkcioniranje HND-a. Kako je pojasnio predsjednik Odbora za statut Tihomir Ponoš jedna od promjena koja je bila nužna odnosi se na uvođenje odredbe da dva potpresjednika Izvršnog odbora uz predsjednika HND-a budu osobe ovlaštene za predstavljanje i zastupanje HND-a. – Nedavna situacija oko ostavke bivšeg predsjednika pokazala je kako je društvo ranjivo ako je statutom predviđeno da samo jedna osoba može predstavljati i zastupati udrugu, slična rješenja postoje u mnogim udrugama, gdje su to obično predsjednik i izvršni direktor, kazao je Ponoš.

Predsjednik HND-a Zovko istaknuo je kako su u HND nezadovoljni činjenicom da još uvijek nema medijske strategije, o kojoj se već dulje vrijeme govori, a posebno je zabrinjavajuća činjenica da je sve što se radi u Ministarstvu kulture oko izrade strategije poprilično netransparentno. -U razgovoru s ministricom Obuljen Koržinek u srpnju ove godine među ostalim sam tražio da predstavnici HND-a budu aktivno uključeni u izradu tog za nas iznimno važnog dokumenta. Stoga smo prije nekoliko dana uputili novi zahtjev za sastankom izaslanstva HND-a s ministricom kulture. Dobili smo odgovor da će nam ministrica uskoro javiti točan termin za sastanak, kazao je Zovko te dodao da je velika pozornost i energija svih tijela HND-a usmjerena na slučaj presude koju je HND izgubio u postupku koji je trajao 25 godina i zbog kojeg sada mora platiti 350 tisuća eura.

- Sva sporost hrvatskog pravosuđa prelama se preko leđa Hrvatskog novinarskog društva s obzirom na to da se dvije trećine iznosa koji trebamo platiti odnose na zatezne kamate, kazao je Zovko. Iscrpno o cijelom problemu je govorila je i potpresjednica HND-a Slavica Lukić, a glavna tajnica Ema Tarabochia je iznijela sve detalje o finacijskom aspektu slučaja. Članovi skupštine usvojili su izvještaj te su dali punu podršku vodstvu HND-a u rješavanju ovoga velikog problema koji ozbiljno ugrožava kvalitetno i uspješno djelovanje Društva.

Na skupštini je usvojeno financijsko izvješće za 2018. te plan za 2019. godinu. U sklopu raprave o izvješću problematizirana se i finacijska dubioza nastala u projektima „Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara“ te „Centra za razvoj medija“ u suradnji sa Norveškim institutom za medije.

Predsjednik HND—a Hrvoje Zovko na kraju skupštine izrazio je zadovoljstvo podrškom koju je sadašnje vodstvo dobilo te je poručio kako je glavni cilj da se prevlada sadašnje stanje te da u djelovanju HND-a sve bude transparentno kako u postupcima i proceduri tako i u informiranosti članova o svim poduzetim aktivnostima.

Nakon skupštine održan je dobrotovorni party na kojem su skupljana sredstva za Fond solidarnosti "Vladimir Majer"" za dugotrajno nezaposlene i umirovljene kolege. U akciji se prikupilo nešto više od 30 tisuća kuna, a sudjelovalo je dvjestotinjak donatora – privatnih osoba, tvrtki, nevladinih organizacija i institucija – ali i volontera.

Prikupljena sredstva uplaćivat će se prema Pravilima Fonda solidarnosti „Vladimir Majer“.

Za sve koji se žele uključiti u HND-ovu akciju, podaci za uplatu su ovdje.

 
 

//
 

PROGRAMSKO VIJEĆE HRT-A NIJE DALO POZITIVNO MIŠLJENJE PROGRAMU RADA HRT-A ZA 2019.

Za zaključak kojim se daje pozitivno mišljenje o Programu rada HRT-a za 2019. glasovali su predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo i članovi Robert Markt i Zorislav Lukić, a protiv je bilo šestero članova Programskog vijeća među kojima je i Saša Milošević koji je inzistirao na izglasavanju negativnog mišljenja.

Program rada HRT-a predstavio je glavni urednik televizijskih kanala javne radiotelevizije Bruno Kovačević koji je u idućoj godini, kako je posebno naglasio, najavio ekspanziju produkcije HRT-a i nove programske sadržaje među kojima su i najveći aduti "General", film i serija o generalu Anti Gotovini u režiji Antuna Vrdoljaka, "Kultura s nogu" - nova emisija Dražena Ilinčića i novi dokumentarni serijal o predsjedniku Franji Tuđmanu. Osim toga, najavio je i povratak showa "Zvijezde pjevaju", "Dore" i showa "Voice".

Članovi Programskog vijeća su na Program rada HRT-a u idućoj godini tijekom sjednice iznijeli niz primjedbi među kojima su najvažnije bile, kako je istaknuto, izostanak strategije otvaranja HRT-a prema novim online platformama, ali i nedovoljnu zastupljenost kvalitetnog informativno-političkog, dramskog i kulturnog programskog sadržaja.

"HRT, ukoliko želi preživjeti, mora promijeniti svoje programske planove na sasvim novu industriju, odnosno na novi svijet. Mi u planu za 2019. toga uopće nismo svjesni - nismo svjesni što su youtube kanali, društvene mreže i platforme. Što se tiče predloženog programa HRT-a, tu se uglavnom pjeva - a nije mi jasno zašto se to navodi kao kapitalni projekti televizije", istaknula je članica Vijeća iz redova zaposlenika Maja Sever te naglasila potrebu HRT-ova produciranja i emitiranja kvalitetnih emisija, naročito informativno-političkih .

I novinar i urednik Dean Šoša, kao član Vijeća iz redova HRT-ovih zaposlenika, naglasio je da među tzv. "kapitalnim pothvatima" HRT-a nije zamijetio neke velike dramske serije, ali je zamijetio nepostajanje ambicije da javna radiotelevizija iduće godine ima barem jednom tjedno jednu značajnu unutarnjo-političku emisiju u "prime timeu" na glavnom kanalu koja bi, kako je ocijenio, stvarala javno mnijenje.

Osim toga, naglasio je i potrebu pravilnog izbora urednika, novinara i sugovornika, ali i tema u programu HRT-a jer u protivnom, kako je istaknuo, sve što se dobro radi na javnoj radioteleviziji može biti zasjenjeno ispadima i incidentima u programu.

"Sve to treba ispoštovati da bi se prekinuo jedan beskonačni "freak show" ljudi sa periferije Hrvatske i hrvatske javnosti", istaknuo je Šoša.

Član Vijeća Saša Milošević neprihvatljivim je ocijenio prilog na HRT-u vezan uz filmove Jakova Sedlara i Romana Leljaka te reklamiranje knjige o Jasenovcu Igora Vukića, a član Programskog vijeća Ivica Maštruko predložio je ozbiljnu analizu crkvenog i religijskog programa koji je ocijenio da ima obilježja "laudato orijentacije HRT-a".

Maja Sever zatražila je podatke o gledanosti emisija iz vanjske produkcije emitiranih na HRT-u, a Nikola Baketa je upozorio na nepravilnosti i netočne podatke iz izvješća o ostvarenju ciljeva i obaveza HRT na temelju ugovora s Vladom zbog čega, kako se o tome raspravljano na Vijeću, to nije čak ni "primilo na znanje" već se zatražilo od rukovodstva HRT-a podnošenje novog izvješća.

Predsjednik Zdravko Kedžo istaknuo je i potrebu promjene Ugovora o HRT-a s Vladom, a na kraju sjednice zahvalio je Ivici Maštruku i Nedi Ritz koji su odradili dva mandata u Programskom vijeću.

 
 

//
 

DVANAEST KANDIDATA ZA NOVE ČLANOVE PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-A

Kandidature su pristigle nakon objavljenog poziva saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije s krajnjim rokom podnošenja prijava do 1. prosinca, uključivši i one koje su bile poslane poštom tog dana, a nakon zaprimanja prijava, taj će Odbor će razmotriti sve podnesene prijedloge za članove Vijeća HRT-a te listu kandidata koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom proslijediti Hrvatskom saboru.

Hrvatski sabor će potom glasovati pojedinačno o svim kandidatima koji ispunjavaju uvjete za izbor i odluku će donositi većinom glasova svih zastupnika. Ako pojedini ili svi kandidati dobiju jednak broj glasova zastupnika u Hrvatskome saboru, ponovit će se glasovanje dok se ne izaberu članovi Vijeća HRT-a.

Poziv je bio objavljen uoči istjecanja mandata četvero članova Programskog vijeća – Nede Ritz, Ivice Maštruka, Saše Miloševića i predsjednika Vijeća Zdravka Kedže. Programsko vijeće HRT-a ima ukupno 11 članova, Hrvatski sabor bira i razrješava devet članova imenovanih na mandat od četiri godine, a dva člana biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa javne radiotelevizije.

Programsko vijeće HRT-a na svojoj posljednjoj sjednici u starom sastavu prošlog tjedna nije dalo pozitivno mišljenje na Program rada HRT-a za 2019. te je od rukovodstva javne radiotelevizije zatražilo i ponovno slanje ispravnog i dopunjenog izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza ugovora Hrvatske radiotelevizije s Vladom za prvo polugodište ove godine.

 
 

//
 

HRT VRATIO HRVOJA ZOVKA NA POSAO I ODMAH GA SUSPENDIRAO

Kako piše Večernji list, usvojivši Zovkov zahtjev, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić donio je prošli tjedan odluku da se, do završetka sudskog spora, Zovko vrati na posao, na mjesto urednika-koordinatora. No, u istoj odluci piše i to da se Zovka odmah i privremeno udaljuje s posla te da mu se mjesečno isplaćuje polovica plaće.

Vezano uz ovaj slučaj s HRT-a su poručili da ne komentiraju radno-pravne odnose, dok je sam Zovko kazao: – Kako je izvanrednim otkazom, čiju ću nezakonitost dokazati na sudu, ugrožena moja egzistencija, iskoristio sam svoje pravo koje mi omogućava Zakon o radu. Stoga sam, do okončanja sudskog spora, zatražio povratak na posao na radno mjesto na kojem sam bio do izvanrednog otkaza 25. rujna.

 
 

//
 

DZNAP ĆE ŠTITITI I KOLEKTIVNA PRAVA FOTOREPORTERA

Rješenjem DZIV-a društvo je dobilo odobrenje za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava autora novinara koje uključuje pravo reproduciranja i distribucije novinarskih tekstova i fotografija te pravo javnog priopćavanja koje uključuje stavljanje na raspolaganje javnosti novinarskih tekstova i fotografija.

U skladu s time DZNAP će, uz popis 150 autora – novinara čije su tekstove najčešće prodavale press clipping agencije, formirati i listu fotoreportera čije su se fotografije najviše prenosile u prethodnoj godini.

„Smatramo da su kolege fotoreporteri dosad nepravedno izostavljeni iz raspodjele prihoda od press clippping agencija s obzirom na to da su njihove fotografije sastavni dio "paketa" u kojem fotografija i tekst čine jednu cjelinu. Proširenjem licence, čiji smo postupak pokrenuli početkom godine, oni konačno participiraju u prihodu kojem doprinose“, istaknula je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner. Skupština je izglasala i prijedlog da se u Statutu izrijekom navedu i video novinari kao posebna kategorija.

Kolektivnom zaštitom fotoreportera i video-novinara te njihovih autorskih prava ni na koji se način ne ulazi u prostor zaštite njihovih individualnih prava, koji oni i dalje uživaju u potpunosti.

 
 

//
 

PROTEGA I SLADONJA OSLOBOĐENI ZA NEZAKONITA ODOBRAVANJA KREDITA MEDIJSKIM KUĆAMA

Prema pojašnjenju suca Vjerana Blažekovića, tijekom postupka je utvrđeno da prvooptuženi Protega i drugooptuženi Sladonja prilikom izdavanja kredita nisu povrijedili tadašnji Zakon o bankama, kao niti interni zakon HPB-a o izdavanju kredita.U objašnjenju nepravomoćne oslobađajuće presude sudac Blažeković je naveo da su svi ispitani svjedoci potvrdili kako je tvrtka Elektronski medijski centar osnovana nedugo prije odobravanja kredita u cilju objedinjavanja medijskog prostora u Istri te da je takva praksa uobičajna.

Za odobravanje kredita Glasu Istre, sudac je naveo kako prvooptuženi Protega u trenutku izdavanja kredita nije znao da će list završiti u stečaju, dok drugooptuženi Sladonja kao član uprave nije imao saznanja o odobravanju kredita. Sudac je dodao i da su svjedoci tijekom postupka istaknuli da se HPB dolaskom Protege na čelo banke proširio na čitavu Hrvatsku te da je promet banke s nule narastao na gotovo milijardu kuna.

Tužiteljstvo je Protegu i Sladonju teretilo za sumnjivo financiranje pulskog dnevnika Glas Istre i to prema uputama u međuvremenu preminulog člana uprave te tvrtke Đanija Bažona.

Kredit od 11 milijuna kuna optuženi bankari najprije su 2008. isplatili Elektronskom medijskom centru iz Zagreba, a tužiteljstvo je tvrdilo da su to učinili unatoč stajalištu Sektora upravljanja rizicima koji je plasman ocijenio rizičnim jer tvrtka nije imalo poslovnih aktivnosti niti je dostavilo plan poslovanja po kojem bi se vidjela mogućnost otplate kredita. Osim toga, tužiteljstvo je sumnjalo da su ponuđeni instrumenti osiguranja odstupali od bankarskih pravila pa su okrivljenici bili svjesni da banku izlažu riziku i nastanku znatne štete.

Protegu i Sladonju teretilo se i da su u svibnju 2009. Glasu Istre odobrili kratkoročni revolving kredit u iznosu od pet milijuna kuna za obrtna sredstva iako su znali da je to poduzeće sklopilo ugovor o pristupanju dugu za kredit odobren Elektronskom medijskom centru i da je banka prema njemu izložena za najmanje 11 milijuna kuna.

Protegu i Sladonju tužiteljstvo od ranije tereti da su, sa suoptuženicima, Hrvatsku poštansku banku u slučaju „Bankomat“ oštetili odobravanjem rizičnih kredita, a to suđenje još uvijek traje.

 
 

//
 

RASPRAVA O NACRTU KODEKSA ZA SENZIBILIZIRANO IZVJEŠTAVANJE O NASILJU PREMA ŽENAMA I FEMICIDU

U sklopu provedbe projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ financiranog iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije, kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a HND pridruženi partner na projektu, članovi i članice HND-a na svoje adrese e-pošte dobili su nacrt Medijskog kodeksa i poziv za sudjelovanje u javnoj raspravi o nacrtu Kodeksa s ciljem zajedničke izrade što kvalitetnijih smjernica za senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu.

Medijski kodeks nastaje na temelju analize medija i u suradnji s medijskim profesionalcima i profesionalkama i služit će kao vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama.

Više informacija o aktivnostima u okviru projekta VAWA možete internetskim stranicama projekta Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

 
 

//
 

DODIJELJENE NAGRADE MARKO POLO - SLAVNI PUTOPISAC

Posebne Plakete dobili su časopisi CROATIA - Croatia Airlines i Zagreb – Moj Grad. Povelje Marko Polo uručene su Davorki Vukov Colić, Željki Kunštek, Zrinki Krešo, Krešimiru Stančiću, Nives Matijević, Božici Brkan i Mariji Barić.

Ocjenjivački odbor radio je ove godine u sastavu: Jadranka Rilović, Hrvoje Zovko i Ante Gavranović (predsjednik). Odluke Ocjenjivačkog odbora donijete su jednoglasno.

Zaprimljen je dosad najveći broj radova, dok jedan rad nije odgovarao propozicijama natječaja. Opća je opaska da se putopisi sele na radijske postaje i blogove, ponešto na TV postaje, ali sve manje ili uopće izostaju u tiskanim izdanjima, napose u dnevnim novinama.

Riječ je o projektu koji promovira turističku reportažu, a pokrenuo ga je 2010. godine FIJET Hrvatska u suradnji sa Zborom turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

Svake godine statuom Marko Polo nagrađuje se domaći novinar za najbolji putopis iz Hrvatske te strani novinar (član FIJET-a) za najbolju reportažu o zemlji domaćinu međunarodnoga kongresa FIJET-a (Međunarodna udruga turističkih novinara i pisaca o turizmu) prethodne godine (Tunis 2017.). Posebna priznanja dodjeljuju se i za reportaže koje posebno promoviraju pojedine hrvatske krajeve, vrijednosti i ljude te suradnju turističkih novinara putopisaca i profesionalaca u kreiranju novih turističkih sadržaja.

Cilj nagrade je poticati turističke profesionalce da putopisne priče „koriste kao gotov proizvod“ za novi sadržaj za turističku ponudu i motiv dolaska gostiju.

Dodjeli nagrada ove je godine prisustvovao i glavni tajnik Mediteranske turističke Fundacije Andrew Agius Muscat te turistički novinari iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Malte, Makedonije, Rumunjske, Srbije, Tunisa i Turske, a na čelu s predsjednikom međunarodnog FIJET-a Tijanijem Haddadom.

Uoči dodjele nagrada, dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, održao je predavanje na temu „Primjena digitalnih tehnologija u turizmu“.

Dodjela nagrada održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović te pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice grada Zagreba i Instituta za turizam Zagreb.

 
 

//
 

NAGRADA HDP-A "JANKO POLIĆ KAMOV" URUČENA IGORU MANDIĆU

Nagradu u vrijednosti od 10 tisuća kuna i plaketu dobitniku je uručio književni kritičar Velimir Visković, a obrazloženje je pročitao predsjednik prosudbenoga povjrenstva Zoran Ferić. Ferić je ocijenio kako je Mandićeva knjiga "mračna uspješnica hrvatske književnosti" u kojoj autor tematizira sam svoju autobiografiju - starenje, razvoj tjelesnih disfunkcija, samoubojstvo i smrt.

Naglasio je kako se Mandić ne boji smrti i dodao kako se u knjizi s njom suočava kao definitivnim krajem. Mandićevu knjigu objavio je 2017. godine zagrebački nakladnik V.B.Z.

Riječ je o petoj nagradi HDP-a Janko Polić Kamov, koja se dodjeljuje od 2014. godine za najbolju knjigu godine bez obzira na žanr kojem pripada.

Ove je godine na natječaj prijavljeno 95 naslova, a u "poluzavršnicu" je ušlo 11 naslova od kojih su, uz Mandićevu knjigu, u završnicu ušli "Krajobrazi nakon čitanja Andersena" Dubravka Detonija, "Početne koordinate" Monike Herceg, "Zemlja Zemlja" Marka Pogačara i "Igrač" Marine Šur Puhlovski - ušle u završnicu. Uz Viskovića i Ferića, u žiriju su bili Sonja Manojlović, Željka Matijašević i prošlogodišnji dobitnik nagrade Zoran Roško.

 
 

//
 

MARKO BIOČINA, SANJA SMILJANIĆ I IVA GRUBIŠA LAUREATI NAGRADE "HRVOJE MATELJIĆ"

Tako je odlučio stručni žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija te stručnjaka iz gospodarstva. Nagrade su dodijeljene u tri kategorije: za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju, za najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) te za najbolje radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina.

Prema kategorijama, nagradu "Hrvoje Mateljić" za novinarske radove o gospodarstvu objavljene u tiskanom i digitalnom obliku nagrađen je novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina, za novinarske radove o gospodarstvu objavljene u elektroničkim medijima nagrađena je Sanja Smiljanić s HRT-a, a za novinarske radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina, nagrađena je novinarka Jutarnjeg lista Iva Grubiša.

Poslovni tjednik Lider ovu nagradu utemeljio je za prerano preminuloga Liderova novinara Hrvoja Mateljića (1974. – 2008.). Nagradom se želi sačuvati uspomena na Hrvoja te odati priznanje kolegama i kolegicama koji ustraju na visokokvalitetnom i analitičkom novinarstvu. Nagradu podupire i Japan Tobacco International (JTI), tvrtka koja je Liderov partner u dodjeli nagrade.

 
 

//
 

NOVINARKAMA PETRI PLIVELIĆ I KRISTINI ČIRJAK NAGRADE "SVJETIONIK"

Cilj dodjele Nagrade je promicanje izvještavanja o siromaštvu i socijalnoj isključenosti temeljeno na poštivanju ljudskih prava i dostojanstva osoba s iskustvom siromaštva. Nagrada se dodjeljuje temeljem glasovanja žirija sastavljenog isključivo od osoba s iskustvom siromaštva koji je ove godine ocjenjivao ukupno 8 prijavljenih novinarskih radova, u dvije kategorije – televizijski i tiskani te online prilog.

Tako je u kategoriji tiskanog/online priloga Nagradu osvojila Petra Plivelić, iz Jutarnjeg lista za rad „Konačno trenuci sreće“ a u kategoriji televizijskog priloga Nagradu je osvojila Kristina Čirjak iz RTL-a, za rad: Nevjerojatna priča o Miši“.

Nagrada se u Hrvatskoj dodjeljuje treći put, u okviru međunarodnog projekta kojeg u partnerstvu provode mreže protiv siromaštva iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Makedonije, Rumunjske i Austrije, uz financijsku potporu ERSTE Zaklade.

 
 

//
 

PRIJATELJI I KOLEGE NA KOMEMORACIJI SE OPROSTILI OD DRAŽENA VUKOVA COLIĆA

Dražen Vukov Colić ostat će upamćen, u povijesti našeg novinarstva, kao jedan od najuspješnijih glavnih urednika nenadmašnog i tiražnog tjednika Danas. Bio je sinonim za uspješno i kvalitetno novinarstvo.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je kako je Dražen Vukov Colić bio jedan od najznačajnijih novinara u Hrvatskog. -Krasila ga je ozbiljnost, analitičnost i provokativnost u isto vrijeme, sve ono čega nažalost sve manje ima u današnjem novinarstvu, rekao je dodavši da je njegov odlazak veliki gubitak za novinarstvo.

-Napustio nas je sjajan novinar, otišao je puno prerano, kazao je Matek, a osobno prisjećanje na prijatelja i kolegu, Matek je zaključio riječima iz kolumne Vukova Colića.

-U ovoj zemlji vlada tortura neznalica, neobaviještenih, razočaranih i zavidnih ljudi, od Markovog trga do elektronskih portala, kao da je lupetanje o svemu i svačemu ono jedino novo i neporecivo demokratsko pravo u kojem se nakon komunizma doista može nekažnjeno uživati, citirao je Matek Vukova Colića.

Alemka Lisinski je kazala da je u tekstovima Vukova Colića bilo jasno -da je bio u bliskom dosluhu s književnosti cijeli život, i to ne samo zbog stilske estetike i jezične i kulturalne asocijativnosti, nego zato što je njegovo novinarstvo uvijek žanrovski prelazilo granice-.

Kao njegova kolegica u tjedniku Danas kazala je da "njegovi danasovski prijatelji tuguju istinski" te da je gubitak nenadoknadiv. Jagoda Vukušić je govorila o njegovom radu u Novom listu te istaknula da je u redakciju -unio duh izrazito profesionalnog i posvećenog novinarstva, otvorenog javnosti-.

Vukov Colić rođen je 1. svibnja 1944., u Zagrebu, gdje završava osnovnu I srednju školu te tadašnju jugoslavistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Već kao srednjoškolac pokreće I uređuje đački list Naše novine VII. gimnazie u Zagrebu. Od 1964., godine kao student počinje pisati u Studentskom listu te je dvije godine bio i zamjenik glavnog urednika. U ”veliko” novinarstvo odlazi 1967. i počinje dugogodišnju karijeru u izdanjima Vjesnikove kuće. U početku je suradnik u kulturnoj rubric, gdje obrađuje društveno-kulturne teme te piše kazališne kritike. Poslije odsluženja vojnog roka 1972., preuzima uređivanje kulturne rubrike dnevnika Vjesnik, a potom odlazi za dopisnika Vjesnikovih izdanja iz New Yorka u razdoblju od 1975. do 1980. godine.

Po povratku u Zagreb uključen je u ekipu koja je, pod vodstvom Jože Vlahovića pripremila i 1982. pokrenula politički tjednik Danas, gdje je bio zamjenik glavnog urednika. Međutim kako je došlo do raznih političkih previranja i sukoba unutar partijskih struktura dio tima odlazi iz Danasa, a Dražen Vukov Colić premješten je za urednika u dvotjednik Start. Potom je već 1984. izabran za dopisnika Vjesnikovih izdanja iz Bonna. Nakon povratka iz Bonna bio je glavni i odgovorni urednik Danasa u razdoblju 1988.-1991. godine. Početkom devedesetih pod snažnim pritiskom i utjecajem Predsjednika Tuđmana koji je 1991. smatrao da od Danasa treba učiniti „Time magazin“, Vukov Colić je smijenjen, te su gotovo svi urednici otpušteni s posla.

Vukov Colić je tada djelovao kao slobodni novinar do 1994., kada je ondašnji glavni urednik Novog lista Veljko Vičević pozvao u svoj dnevnik više vodećih novinara nekadašnjeg Danasa. Vukov Colić je u tome riječkom listu radio do umirovljenja 2010., sa stankama u dva navrata zbog odlasaka u diplmaciju, gdje je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji 2000.-2004., te u Bugarskoj 2004.-2008. godine. Između 1994. i 2000. objavio je više od 1300 kolumna. Dobitnik je Zlatnog pera Hrvatskog novinarskog društva 1993., dok je 1996. dobio nagradu “Veselko Tenžera”, a 2010. nagradu za životno djelo "Otokar Keršovani".

Od 2010. do 2015. Vukov Colić je bio kolumnist internetskog glasila T-portala. Bio je 2000. predsjednik Radne grupe predsjednika Republike Hrvatske za promicanje Hrvatske u svijetu Identitet i image. Bio je i član Savjeta predsjednika Republike Hrvatske za vanjsku politiku i diplomaciju. Kao diplomat dobio je dva visoka odlikovanja – austrijski Veliki orden za zasluge sa srebrnom zvijezdom, te bugarski Orden stare planine prvog stupnja.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

NAGRADA ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO OD OVE GODINE NOSI IME JASNE BABIĆ

Jasna Babić dobitnica je HND-ove nagrade "Marija Jurić Zagorka" za istraživačko novinarstvo za 1996. godinu, a 2017. joj je dodijeljena i Nagrada za životno djelo "Otokar Keršovani".

Novinarstvom se počela baviti u "omladinskoj štampi", a sredinom osamdesetih odlazi u "veliku štampu". Godine 1988., kao već afirmirana novinarka, ulazi u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovici devedesetih hrabro je otkrivala društvene i političke afere poslijeratnog tranzicijskog društva.

Radila je među ostalim za Danas, Zapad, Večernji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Nacional, 24express i Lupiga.com. Autorica je i dviju dragocjenih knjiga s početka novog tisućljeća - "Zagrebačka mafija" (2003.) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i "Urota Blaškić" (2005.) o "podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine".

"Ja nisam čak sigurna da je moja neprilagođenost dobra. Nikome je ne bih preporučila. To je pitanje samo izbora, to nije pitanje morala. To je pitanje slobode, ali sloboda vam jako puno košta. I onda morate odlučiti koju ćete cijenu platiti. Zapravo, svodi se samo na to. Slobodu nam nitko neće dati. Novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje", rekla je u intervjuu za portal Lupiga nakon što je dobila nagradu za životno djelo.

Središnji odbor HND-a unio je još neke novosti u dodjelu godišnjih novinarskih nagrada, pa se tako od ove godine uvodi i mogućnost elektroničkoga glasanja za novinara godine te se kvalitetnije definira proces ocjenjivanja prispjelih kandidatura. Također, novčani dio nagrada Hrvatskog novinarskog društva od ove će godine ići samo onim dobitnicima koji su članovi HND-a.

 
 

//
 

HND OD NADLEŽNIH INSTITUCIJA TRAŽI PROVOĐENJE BRZE I TEMELJITE ISTRAGE PRIJETNJI NOVINARU IVANU ŽADI

Podsjetimo, novinaru Ivanu Žadi je tijekom listopada u dva navrata prijetio sin saborskog zastupnika Josipa Đakića, Ivan Đakić. Prva prijetnja upućena je usmenim putem ispred nekoliko svjedoka na javnome mjestu, dok je druga, opet javno, upućena putem društvene mreže Facebook. U potonjem slučaju Ivan Đakić na svom je Facebook-zidu objavio kako Ivan Žada posljednjih godina "piše nebuloze, neistine, gadosti i gluposti" o njegovu ocu te kako je "radi oca spreman doživotno završiti u zatvoru ako treba", a novinaru poručuje da "dobro razmisli".

Ivana Žada te je prijetnje prijavio, nakon čega je Općinsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu. Tijekom istrage, u studenom, došlo je do zastrašivanja svjedokinje od strane osumnjičenog, što je svjedokinja prijavila policiji. HND stoga od policije očekuje da zajamči sigurnost, kako oštećeniku, tako i svim svjedocima u postupku, a od Općinskog državnog odvjetništva provođenje brze i temeljite istrage.

HND će o ovom slučaju izvijestiti i svoje inozemne partnere, kao što to čini u svim slučajevima napada i prijetnji novinarima.

Hrvatsko novinarsko društvo upozorava na porast nasilja prema novinarkama i novinarima u Hrvatskoj te na šutnju vodećih ljudi države o tome. U zadnje četiri godine u Hrvatskoj je zabilježeno više od 50 slučajeva prijetnji i fizičkih napada na naše kolegice i kolege, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE POKUŠAJ ZASTRAŠIVANJA NOVINARKE SLOBODNE DALMACIJE ANDREE TOPIĆ

Kolegica Topić je proteklih mjeseci primila nekoliko prijetnji koje su bile povezane sa slučajevima bespravne gradnje o kojima je pisala, a nedavno joj je zaprijetio i sin jednog od političkih moćnika iz Splitsko-dalmatinske županije nakon objavljenog teksta o nezakonitim radnjama njegove tvrtke.

HND poziva nadležne institucije da pronađu i sankcioniraju počinitelje zastrašivanja kolegice Topić. HND će o ovom slučaju izvijestiti i svoje inozemne partnere. Hrvatsko novinarsko društvo upozorava na porast nasilja prema novinarkama i novinarima u Hrvatskoj te na šutnju vodećih ljudi države o tome. U zadnje četiri godine u Hrvatskoj je zabilježeno više od 50 slučajeva prijetnji i fizičkih napada na naše kolegice i kolege, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO OBILJEŽAVA 108 GODINA POSTOJANJA

Premda bez iskustva o tome kako graditi medijski sustav u demokraciji, hrvatsko novinarstvo nadahnjivala je velika ideja da je ljudska sloboda najveća društvena vrijednost, ali i saznanje da je sloboda izražavanja, medija i novinarstva početna klica slobode bez koje nema drugih sloboda, zapisao je u svojoj opširnoj monografiji „Hrvatsko novinarstvo u 20. Stoljeću“ jedan od najznačajnijih hrvatskih novinara Božo Novak.

Na tom tragu od samog početka i u ranom periodu do Prvoga svjetskog rata Hrvatsko novinarsko društvo brinulo se o slobodi izražavanja i novinarstva, što je ostalo poslanje Društva do danas. Među tridesetak osnivača našla su se velika imena hrvatske književnosti i novinarstva kao što su Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka, Milivoj Dežman i Milan Grlović, koji je ujedno bio i prvi predsjednik HND-a.

Dosljedno se zalažući za slobodu medija i javne interese od samog početka članstvo i sama organizacija često su dolazili u sukoba s vlastima, koje su, kao i uvijek, htjele kontrolirati ono o čemu se piše i što se piše. Istovremeno je Društvo brinulo o materijalnom položaju novinara, ratovalo s poslodavcima i pritiskalo vlast da donosi pravedne socijalne zakone.

Početkom Prvog svjetskog rata rad Društva je obustavljen, ali je u listopadu 1917. obnovljen. Godine 1921. Društvo je ukinuto, njegovo članstvo je ustrojeno kao Sekcija Zagreb Jugoslavenskog novinarskog udruženja, ali je očuvana organizacijska i financijska samostalnost. U međuratnom razdoblju Društvo je usredotočeno na socijalne prilike članstva te je u tu svrhu 1930. dovršena Zakladna zgrada Novinarski dom, koju je projektirao Bruno Bauer. U lipnju 1940. Skupština je promijenila ime udruge u Novinarsko društvo Banovine Hrvatske. Uspostavljanjem NDH Društvo je stavljeno pod kontrolu režima, te mu je ukinuta dotadašnja samostalnost.

U svibnju 1945. osnovano je Društvo novinara NR Hrvatske kao organizacijski samostalan dio Saveza novinara Jugoslavije. Od 1954. nosilo je naziv Društvo novinara Hrvatske. Za vrijeme Jugoslavije novinari su bili kategorizirani kao "društveno-politički radnici", a režim je nadzirao elektroničke i tiskane medije.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom 1992. proglasila ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije. Od 1992. godine HND je član Međunarodne federacije novinara (IFJ), a Društvu je vraćena i zgrada Novinarskog doma. Predsjednici Društva u samostalnoj Hrvatskoj bili su Ante Gavranović (1991.-1995.), Jagoda Vukušić (1995.-1999.), Dragutin Lučić (1999.-2007.), Zdenko Duka (2007.-2015.), Saša Leković (od 2015.-2018) te aktualni predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

"ČUVARI ISTINE" PROGLAŠENI TIMEOVOM OSOBOM GODINE

"Ove godine odajemo priznanje četirima novinarima i jednom listu koji su platili ogromnu cijenu da se suoče s izazovima: to su Jamal Khashoggi, Maria Ressa, Wa Lone, Kyaw Soe Oo i list Capital Gazette iz grada Annapolisa" u saveznoj državi Maryland.

Khashoggi je kolumnist Washington Posta ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu zato što je kritizirao saudijskog princa prijestolonasljednika Mohamada Bin Salmana.

Maria Ressa je urednica filipinskog portala poznatog po kritiziranju politike kontroverznog predsjednika Rodriga Dutertea.

Wa Lone i Kyaw Soe Oo, dvojica novinara Reutersa, uhićena su u Mjanmaru zbog istraživanja pokolja nad manjinskim Rohindžama, a Capital Gazette su novine čije je uredništvo u lipnju ove godine napao sumanuti osvetnik koji je zbog svog agresivnog ponašanja bio tema njihovih tekstova. Osumnjičeni 38-godišnji Jarrod Ramos tada je ubio petero novinara. TIME piše kako su ti novinari i novine odabrani jer simboliziraju nešto više od sebe samih.

"Oni predstavljaju širu borbu brojnih ljudi oko svijeta - do 10. prosinca su u ovoj godini ubijena najmanje 52 novinara - koji su riskirali život kako bi ispričali priču o našem dobu", napisao je Felsenthal.

TIME osobu godine bira od 1927., a odabir ne znači nužno nagradu ili čast, nego predstavlja utjecaj koju su osoba ili ideja imali na vijesti u protekloj godini, bilo to na dobar ili loš način.

Prošle godine osobom godine su proglašeni oni koji su progovarali o seksualnom zlostavljanju žena, a prije dvije godine izbor je pao na tek izabranog Donalda Trumpa.

Osobom godine bili su u povijesti i Adolf Hitler, Staljin, Nikita Hruščov i ajatolah Homeini ili skupine ljudi poput boraca protiv ebole, američkih žena, prosvjednika i zviždača, ali i neživih predmeta poput računala. Među zanimljivijim "pobjednicima" su planet Zemlja i "vi", proglašeni osobom godine zbog stvaranja sadržaja na internetu.

 
 

//
 

REPORTERI BEZ GRANICA: 2018. GODINE U SVIJETU UBIJENO 80 NOVINARA

Prema tim podacima 15 novinara ubijeno je u Afganistanu, 11 u Siriji, devet u Meksiku, osam u Jemenu te šest u Indiji. U izvješću također stoji kako je šest novinara stradalo u Sjedinjenim Državama, od kojih je četvero poginulo u napadu na novinu Capital Gazette u Marylandu.

Reporteri bez granica ističu da je 348 novinara u svijetu u zatvorima, najvećim dijelom u pet zemalja: Kini (60 novinara), Egiptu (38 novinara), Turskoj (33), Iranu (28) i Saudijskoj Arabiji (28).

U posljednjih deset godina, 702 novinara ubijena su u svijetu. Novinari koji prate oružane sukobe u svijetu bili su izloženi najvećem riziku, no isto toliko ih je ubijeno i izvan oružanih sukoba, a u tim slučajevima krivci često znaju da će se izvući nekažnjeno, stoji u izvješću.

Organizacija napominje kako u zemljama poput Kine, Egipta, Irana i Saudijske Arabije stalno smišljaju nove metode ugnjetavanja. Građansko novinarstvo najviše trpi zbog tih metoda koje uključuju kontrolu interneta kako bi se kontrolirali blogeri i novinari koji objavljuju tekstove na internetu ili društvenim mrežama.

U 2018. 60 novinara je bilo oteto u svijetu, šest više nego prošle godine. Ovaj oblik progona uobičajen je za Bliski istok, naglašavaju Reporteri. Osim jednog slučaja, sve otmice dogodile su se u Siriji, Jemenu ili Iraku. Organizacija je pozvala Ujedinjene narode da uspostave funkciju posebnog izaslanika za zaštitu novinara.

 
 

//
 

NOVI APEL NOVINARA ZA PRAVEDNU NAKNADU ZA OBJAVLJIVANJE VIJESTI NA INTERNETU

Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije ovaj tjedan vode završne pregovore o konačnom tekstu direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu.

Europski parlament je 12. rujna, unatoč golemom lobističkom pothvatu internetskih divova izglasao stajalište po kojem se u direktivu trebaju uvesti tzv. "susjedna prava", autorskom pravu susjedna ili srodna prava, odnosno "porez na linkove".

Nakon toga krenuli je tzv. trijalog unutar kojeg europski suzakonodavci Vijeće i Europski parlament uz pomoć Europske komisije dogovoraju konačni tekst direktive. Danas se održava posljednji sastanak u okviru trijaloga.

Proteklih mjeseci internetski divovi su nastavili s lobiranjem kako bi iz "susjednih prava" izbacili kratke vijesti, isječke vijesti ili fragmente, čime bi novinske agencije izgubile veliki dio prihoda.

"Prije svega dva mjeseca, 12. rujna, Europski parlament izglasao je prijedlog Direktive koja novinama i novinskim agencijama daje nadu da će ih internetski divovi konacno plaćati. Oni su godinama svakodnevno preuzimali tisuće vijesti, a da zato nisu plaćali ni centa onima koji su te vijesti stvarali.

Danas, uz novu i široko rasprostranjenu kampanju lobiranja, internetski divovi uspješno lišavaju tekst njegove biti: pokušavaju isključiti ono što se naziva "kratkim isječcima", "vijestima" ili "fragmentima" kako bi se isključile novinske agencije i skratilo razdoblje trajanja zastite "susjednih prava", navodi u svom tekstu Sammy Ketz, koji je objavljen u utorak u više europskih listova i kojemu su potporu dali brojni ugledni novinari i urednici.

Samy Ketz, šef dopisništva AFP-a u Bagdadu objašnjava u svom tekstu zašto se treba oduprijeti najnovijem lobističkom pritisku. On navodi da su "činjenice biti novinarstva". "Činjenice su namijenjene svima. Svatko ih može objasnjavati i analizirati. No, kada tražilica preuzme od riječi do riječi nešto što su objavile neke novine ili agencija, posve je normalno platiti "susjedno pravo" pa makar bila rijec o kratkom isječku".

"Razmislite o istraživačkom radu uloženom u naslov "Samoubilacki napad u šiitskoj četvrti Bagdada: 32 ubijenih, navode policija i bolnice". Kako bi napisao tu običnu rečenicu novinar se raspitao kod policije kakva se eksplozija dogodila, zvao je bolnice da bi saznao broj mrtvih, otišao na mjesto događaja radi opisa i razgovora s očevicima. Novinari svoje živote povremeno izlažu opasnosti budući da nije neuobičajeno da se na mjestu prvog dogodi drugi napad. To se nedavno dogodilo u Kabulu kada je ubijeno devet novinara i fotografa, ukljucujuci i AFP-ovog Shaha Maraia", kaže se u tekstu.

 
 

//
 

ORBAN OSLOBODIO PROVLADINE MEDIJE OD NADZORA

Deseci novina i televizija koji su kritizirali Orbana, u posljednjih su nekoliko godina promijenili vodstvo što je rezultiralo nezadovoljstvom javnosti.

Konglomerat Central European Press and Media Foundation, koji su ove godine osnovali Orbanovi lojalisti, posjeduje veliki medijski portfelj koji su dobili kao donacije od nekoliko provladinih poduzetnika. U vlasništvu imaju oko 400 medija, od televizije Echo i Hir do nacionalnog dnevnog lista Magyar Idok te svih regionalnih novina.

Gabor Polyak, analitičar mađarske organizacije Mertek, rekao je kako je konkurencija u nepovoljnom položaju naspram konglomerata."Činjenica da se vlada odlučila na ovakvo političko rješenje otvoreno je priznanje kako ovakvu situaciju ne bi dopustili zakoni o medijima i konkurenciji", tvrdi Polyak.

"Ovo će stvoriti medijsku koncentraciju nezamislivu na Zapadu."

Mađarska je vlada odbila optužbe o potkopavanju slobode medija. Iz mađarskog ureda za komunikacije KTK opravdavaju odluku tvrdeći kako će omogućiti grupi da pomogne opstanku tiskanih medija.

Prema istraživanju organizacije Freedom House iz 2017. koju financira američka vlada, mađarski mediji ocijenjeni su kao "djelomično slobodni", dok su prema ovogodišnjem parlamentarnom izvješću Europske unije mediji koncentrirani u rukama Orbanovih oligarha.

Iako konglomerat Central European Press and Media Foundation ne cilja na veliku zaradu, njihovi sadržaji zarađuju veliku količinu novca. Prošle su godine članovi grupe imali prihode od oko 210 milijuna dolara, najviše od državnih reklama, te su zaradili profit od više od 28 milijuna dolara, navodi se na nezavisnom portalu 24.hu.

 
 

//
 

REKORDAN BROJ NOVINARA U ZATVORU ZBOG OBAVLJANJA POSLA

Zaključno s prvim prosincem u svijetu je bio zatočen 251 novinar, napominje se u godišnjem izvješću Odbora za zaštitu novinara (CPJ). Treću godinu zaredom, više od polovice njih je u Turskoj, Kini i Egiptu, gdje su vlasti optužuju novinare za protuvladine aktivnosti.

"Vidimo to sada kao trend", naglasila je autorica izvješća Elana Beiser te dodala kako je to sad "nova normalnost".

Broj novinara zatvorenih pod optužbom za "lažne vijesti" popeo se na 28, od 21 koliko ih je bilo prošle godine te njih devet iz 2016., navodi Odbor čije je sjedište u SAD-u i neprofitna je organizacija koja promiče slobodu tiska.

Izvješće je kritiziralo američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog čestih karakterizacija negativnog izvještavanja kao "lažnih vijesti"; fraza koju također koristi drugi čelnici koji kritiziraju novinare, poput onih na Filipinima i u Turskoj.

Izvješće je objavljeno isti tjedan kada je časopis Time proglasio nekoliko novinara kao "osobu godine".

Ta grupa novinara uključivala je i Reutersove novinare Wa Lone i Kyaw Soe Oo, koji su zatvoreni prije godinu dana u Mjanmaru, te saudijskog novinara Jamala Khashoggija, koji je bio ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu prije dva mjeseca.

 
 

//
 

GUTERRES TRAŽI "VJERODOSTOJNU" ISTRAGU O KHASHOGGIJEVOM UBOJSTVU

"Apsolutno je nužno provesti vjerodostojnu istragu i kazniti one koji su za to krivi", rekao je Guterres novinarima na margini konferencije u Dohi. Nije precizirao želi li međunarodnu istragu o tom ubojstvu. "Nemam posebnih informacija (o tom ubojstvu) osim onih koje su prenijeli mediji", rekao je. Turska je u utorak kazala da razgovara s UN-om o provedbi međunarodne istrage o Khashoggijevom ubojstvu.

Turska se u početku protivila tome, zauzimajući se za suradnju sa saudijskim vlastima kako bi se rasvijetlio slučaj. No nezadovoljna je izostankom suradnje Rijada, koji tvrdi da je ubojstvo počinjeno bez znanja najviših saudijskih dužnosnika.

Saudijske vlasti odbile su turski zahtjev za izručenjem sumnjivaca, među kojima su dvojica bliskih suradnika prestolonasljednika Mohameda bin Salmana, kojeg Ankara optužuje da je sudjelovao u planiranju ubojstva. Dvojica sumnjivaca, Ahmed al-Asiri i Saud al-Qahtani, smijenjeni su sa svojih dužnosti 20. listopada.

 
 

//
 

SRBIJANSKE NEOVISNE NOVINARSKE UDRUGE: SKANDALOZNO NAGRAĐIVANJE OSOBNE MLADIĆEVE KRONIČARKE

„Nagrada cinično nazvana ‘Zlatno pero’ pripala joj je ‘za značajan doprinos razvoju novinarstva’, kako se navodi u još ciničnijem obrazloženju. Ne čudimo se DNV-u što je donio takvu odluku. Pojedine udruge u ovoj zemlji postoje samo zahvaljujući tragičnoj činjenici da u Srbiji nije izvršena lustracija i da ratni propagandisti, koji su se lažno predstavljali i predstavljaju kao novinari, nisu kazneno gonjeni za svoja zlodjela. Ljiljana Bulatović Medić je svakako jedna od onih koja i dan-danas širi mržnju u regiji“, ističe se u priopćenju dviju novinarskih organizacija.

NUNS i NDNV dodaju da se ne čude i što je toj nekadašnjoj novinarki RTS-a i Ekspres politike nagradu uručila pokrajinska tajnica Autonomne pokrajine Vojvodine (APV) Dragana Milošević, koja je predstavnica postojeće vlasti „koja je devedesetih godina bila aktivni dio Miloševićeve zločinačke politike“, čime udruge aludiraju na dio vodstva vladajuće Srpske napredne stranke, koje je 90-ih bilo u tadašnjoj Srpskoj radikalnoj stranci, Miloševićevom koalicijskom partneru.

„Pitamo, međutim, s kojim pravom se ovakvim osobama nagrade dodjeljuju iz ruku pokrajinske dužnosnice u dvorani zgrade pokrajinske vlade? Jesu li ih građani ovlastili da ih učine sudionicima u promociji zločina?“, pitaju se udruge i dodaju kako čuvena novosadska Banovina, u kojoj je svečanost održana, veću sramotu odavno nije doživjela.

Pokrajinska tajnica Autonomne pokrajine Vojvodine, koja je ministrica za javno informiranje u pokrajinskoj vlasti, rekla je za regionalni servis N1 da u dodjeli nagrade ne vidi ništa sporno, navodeći kako je ona dodijeljena novinarima za profesionalno djelovanje tijekom čitavog radnog vijeka te da nije u redu fokusirati se, kako kaže, samo na jednu knjigu Ljiljane Bulatović Medić.

N1, međutim, podsjeća da je Ljiljana Bulatović Medić prepoznatljiva i po knjigama "Raport komandantu" i "Srebrenica – laž i podvala srbskom narodu", čija je promocija u tom gradu, pred obilježavanje 22. obljetnice genocida, otkazana zbog prosvjeda više nevladinih organizacija.

"Gospođa Ljiljana Bulatović Medić osoba je koja je vjerojatno u oštroj konkurenciji ratnih i poratnih huškača, sigurno među prvih pet. Tako da taj čin da pokrajinska tajnica takvoj osobi udjeljuje priznanje je potpuno užasavajući", zaključio je programski urednik Neovisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić.

 
 

//
 

SRPSKA POLICIJA MORA HITNO ISTRAŽITI PODMETANJE POŽARA

Jovanović je izjavio da je video-nadzor u susjedstvu zabilježio dva maskirana muškarca kako bacaju zapaljive naprave u garažu, nakon čega se vatra rasplamsala i obuhvatila kuću. Postoje izvještaji u kojima se navodi da su ispaljeni meci ispred vrata kako bi se spriječilo da obitelj napusti kuću. Obiteljska kuća Jovanovićevih je uništena u požaru, a novinar i njegova obitelj su trenutno smješteni kod prijatelja.

"Napad na Milana Jovanovića je jedan od najekstremnijih napada na novinarsku profesiju posljednjeg desetljeća", rekao je Slaviša Lekić, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije i dodao: "Jovanović je dobivao anonimne prijetnje i bio predmet pritisaka lokalnih dužnosnika. Jovanovićev urednik Željko Matorčević brutalno je pretučen 10. studenog ove godine. Jovanović je prijetnje prijavio policiji, ali ona nije uspjela spriječiti podmetanje požara. Institucije moraju reagirati brzo i izvesti počinitelje pred lice pravde."

Regionalna platforma se pridružuje Nezavisnom udruženju novinara Srbije u zahtjevu upućenom nadležnim institucijama da ovom slučaju daju prioritetan status. Pozivamo ih da provedu detaljnu istragu, kazne napadače i dokažu svoju posvećenost omogućavanju sigurnih uvjeta za rad novinara.

U 2018. godini u Srbiji su zabilježena ukupno 22 incidenta, šest fizičkih napada i 18 verbalnih prijetnji, dok je broj zabilježenih pritiska daleko veći i iznosi 66. Svaki napad na novinara je napad na javni interes, demokraciju i prava svih građana, stoji u zajedničkom priopćenju: Udruženje/udruga BiH novinara, Sindikata medija Crne Gore, Hrvatskog novinarskog društva, Udruženja novinara Kosova, Društva novinara Makedonije i Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

 
 

//
 
  Poslovi, natječaji, stipendije
//

HND: NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2018. GODINI

Natječaj za Europsku novinarsku nagradu (The European Press Prize) otvoren je od od 1. studenog do 14. prosinca 2018. Prijaviti svoje radove mogu svi novinari koji rade u Europi ili su zaposleni u nekom od europskih medija. Članci koji uđu u uži izbor bit će prevedeni na engleski i objavljeni u medijima širom Europe, a novčana naknada najboljima iznosi 10.000 eura.

Hrvatsko novinarsko društvo raspisalo je natječaj za najbolje novinarske radove objavljene u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2018. godine.

Nagrade Hrvatskog novinarskog društva dodjeljuju se za najbolje radove objavljene od 1. siječnja do 31. prosinca 2018.

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

  1. nagrada za životno djelo Otokar Keršovani
  2. nagrada Novinar godine/ Novinarka godine
  3. nagrada Marija Jurić-Zagorka:
    1. za pisano novinarstvo
    2. za radijsko novinarstvo
    3. za televizijsko novinarstvo
    4. za internetsko novinarstvo
  4. nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo
  5. snimateljski rad Žarko Kaić
  6. novinska fotografija Nikša Antonini.



Autore za nagradu HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci, zborovi, županijska vijeća, uredništva, članovi HND-a te ocjenjivačke skupine, Izvršni odbor HND-a i sami autori.

Prijave se šalju pisanim putem na adresu HND-a (Perkovčeva 2, 10 000 Zagreb) i elektroničkim putem na hnd@hnd.hr. Uz prijedlog prijave valja priložiti i fotokopije kandidiranih tekstova, odnosno snimke nominiranih emisija (USB, CD, DVD). Prijava može sadržavati maksimalno 5 radova po kandidatu.

Rok za prijavu kandidata (predaju radova) je 31. siječnja 2019.

Iznimno od ove odredbe pravovaljanim i pravovremeno dostavljenim kandidaturama smatrat će se i radovi koje članovi upute poštom, ako ih je HND primio u roku od 3 dana od dana proteka roka iz prethodnog stavka. Kandidature koje Društvo primi izvan navedenih rokova, bez obzira na način dostave, neće se uzeti u obzir.

Novinarske nagrade sastoje se od priznanja i pripadajućeg novčanog iznosa. Pravo na novčani dio nagrade imaju redovni članovi HND-a.

Dobitniku nagrade Otokar Keršovani pripada iznos od 15.000,00 kn, a dobitniku nagrade Novinar godine/Novinarka godine od 8.000,00 kuna. Dobitnicima nagrada Marija Jurić-Zagorka, Jasna Babić, Žarko Kaić i Nikša Antonini pripada iznos od po 5.000,00 kuna.

Poziv za natječaj možete preuzeti ovdje.

 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]