Info > Newsletter

HND Newsletter 58 / studeni 2018

 

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 58
Studeni 2018.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- SABORSKI IZVJESTITELJI ZBOG UVREDA BOJKOTIRALI GLASNOVIĆA
- HND POZDRAVLJA MJERU VEM-A, ALI TRAŽI OŠTRIJE SANKCIJE ZA GOVOR MRŽNJE U MEDIJIMA
- ZORAN PIČULJAN NOVI POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
- RAZVIJATI ZAJEDNIČKE MEHANIZME ZA ZAŠTITU MEDIJSKIH SLOBODA I SIGURNOSTI NOVINARA
- PODUKA EUROSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA HRVATSKIM SUDOVIMA
- SINIŠA GLAVAŠEVIĆ: GLAS KOJI JE ZNAČIO DA JE VUKOVAR ŽIV
- HND I SNH OŠTRO OSUDILI ŠUTNJU DRŽAVE O PRITISCIMA NA NOVINARE
- SLOVENSKO NOVINARSKO DRUŠTVO HVALI POTEZ PREMIJERA I UPOZORENJE NA GOVOR MRŽNJE
- EFJ: BITKA ZA KAŽNJAVANJE UBOJSTAVA NOVINARA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
  Poštovani korisnici,

25. svibnja 2018. na snagu stupa Uredba o općoj zaštiti podataka (GDPR) kojom se regulira zaštita osobnih podataka. Ovim putem želimo osigurati Vašu suglasnost da bismo Vas i dalje informirali o aktivnostima HND-a i SNH putem našeg Newslettera.

U slučaju da ne želite više primati naše obavijesti kliknite na NE PRIHVAĆAM i više nećete primati naše poruke na Vaš email.
 
  Medijska scena
//

SABORSKI IZVJESTITELJI ZBOG UVREDA BOJKOTIRALI GLASNOVIĆA

Glasnović je izvrijeđao novinare nazivajući ih "moralnim tifusarima" koji "imaju moralnu sidu", zbog čega su saborski izvjestitelji odbili pojaviti se na njegovoj konferenciji za novinare.

Glasnović je tada rekao da "državu i institucije nam vode isti bivši komunisti i neokomunistički kadrovi koji su je vodili do 1990. godine. Imate državu kao predgrađe Londona, a niste sredili pravni sustav, komunisti nisu mogli sačuvati šugavu Jugoslaviju, neki sjede ovdje, dobili ste državu skojevaca, bivših kadrova, nikad nije provedena lustracija, dobili ste medije koji su moralni tifusari i imaju moralnu sidu".

Nakon što se nisu pojavili na konferenciji za novinare Glasnović je jednom od izvjestitelja na saborskom hodniku poručio: "Zato ćete me morati slušati u 13 sati". To je, naime, termin u kojemu je predviđeno iznošenje slobodnog govora zastupnika.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko istaknuo je kako HND pozdravlja odluku kolega saborskih izvjestitelja. - Ovaj potez poruka je ne samo zastupniku Glasnoviću, nego i svima koji misle vrijeđati novinare. Oni su tu da služe interesima javnosti i nikome drugome. Prijetnje i vrijeđanja novinara za HND su nedopustive i treba ih sankcionirati - rekao je za Novosti Zovko.

I zastupnik Živog zida Ivan Pernar nedavno je izvrijeđao saborske izvjestitelje, rekavši im da su oni za njega "korisni idioti kojima on baci kiflu pa oni skaču na nju".

 
 

//
 

ZORAN PIČULJAN NOVI POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

Pičuljan dolazi na mjesto Anamarije Musa kojoj je mandat istekao u listopadu, a koja je kao prva povjerenica tu dužnost obnašala proteklih pet godina. Nije se ponovno kandidirala, nego se vratila znanstvenoj karijeri na Pravnom fakultetu. Pičuljan je doktor pravnih znanosti, veleučilišni nastavnik i sveučilišni docent, bio je savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja, pomoćnik ministra vanjskih poslova i tajnik Ministarstva vanjskih poslova, zamjenik ministra uprave, hrvatski veleposlanik u Češkoj.

Objavio je četiri knjige iz područja prava i tri iz područja promocije hrvatske kulture, tridesetak znanstvenih i stručnih radova na području upravnog prava i uprave, službeničkog prava te diplomatskog i konzularnog prava. Povjerenik se bira na pet godina, na tu dužnost može se izabrati osoba koja ima hrvatsko državljanstvo, visokoškolsku diplomu pravne ili društvene struke, najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, koja je istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije.

Povjerenik za informiranje štiti, prati i promiče Ustavom RH zajamčeno pravo na pristup informacijama te ponovnu uporabu informacija. Njegovi osnovni zadaci odnose se na provedbu drugostupanjskog postupka u predmetima prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija, inspekcijski nadzor, nadzor nad provedbom zakona, uspostavljanje međunarodne suradnje i suradnje s tijelima Europske unije te domaće stručne suradnje i suradnje s tijelima javne vlasti.

Skrbi o informiranju javnosti i promicanju prava na pristup informacijama, predlaže mjere i programe za usavršavanje u području prava na pristup informacijama.

 
 

//
 

RAZVIJATI ZAJEDNIČKE MEHANIZME ZA ZAŠTITU MEDIJSKIH SLOBODA I SIGURNOSTI NOVINARA

Uspostavljanje zajedničkog regionalnog mehanizma za praćenje razine medijskih sloboda i sigurnosti novinara, kao i zagovaranje njihovog povećanja, bio je osnovni cilj koji je u prosincu 2015. godine okupio najistaknutija novinarska udruženja i sindikate na području zapadnog Balkana – Sindikat medija Crne Gore (SMCG), Nezavisno udruženje novinara Srbije, udrugu BH novinari, Hrvatsko novinarsko društvo te udruženja novinara Kosova i Makedonije. Platforma okuplja oko 8000 novinara i medijskih radnika, što je čini najvećom i najreprezentativnijom u regiji.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović istaknula je kako je u okviru Platforme formirana i jedinstvena baza podataka napada na novinare i medije na zapadnom Balkanu u kojoj je registrirano oko 480 slučajeva. Istaknula je da su konstantno informirali javnost o tome te bili na usluzi novinarima i da je njih oko 400 zatražilo pomoć.

Camović je podsjetila da novinari u Crnoj Gori doživljavaju teške oblike fizičkog nasilja, od pokušaja ubojstva i brutalnog premlaćivanja do paljenja vozila i raznih oblika prijetnji.

"Imamo i dalje niske plaće zaposlenih u medijima, nesigurne poslove. Govorila sam o stanju u Crnoj Gori, ali isto se može reći za bilo koju od zemalja zapadnog Balkana", kazala je Camović.

Na konferenciji je sudjelovao i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko. Govoreći na panelu "Politički i ekonomski pritisci na novinare, medije i strukovne novinarske udruge", istaknuo je kako su i tužbe sredstvo pritiska i zastrašivanja novinara, a često im je cilj i da se mediji unište financijski.

Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade Crne Gore, izjavio je da je jedno od bolnih pitanja crnogorskih medija izostanak jedinstvene, nezavisne samoregulacije medija.

"Nedostaje unutarnji mehanizam kojim bi se predstavnici medijske profesije bavili profesionalnim i etičkim standardima profesije. Vlada Crne Gore neće žaliti ni sredstava ni truda da pomogne princip jedinstvene, nezavisne samoregulacije ako dođe do konsenzusa unutar medijske zajednice", kazao je Pažin.

Glavna istraživačica projekta Snežana Trpevska predstavila je komparative podatke istraživanja koja su se provodila tijekom tri godine te pomake u pitanju sloboda medija i sigurnosti novinara u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Istaknula je da su istraživane teme: nacionalno zakonodavstvo koje jamči slobodu medija i njegovo provođenje u praksi, zatim položaj novinara u redakciji, profesionalna etika i razina cenzure te sigurnost novinara i politika nekažnjavanja.

Istraživanje za BiH provela je predstavnica udruženja BH novinari Rea Adilagić, koja je kazala da je područje medija u bosanskohercegovačkoj legislativi vrlo dobro regulirano, ali kako ipak postoje zakoni koje bi trebalo doraditi, usuglasiti zakone o kleveti na razinama entiteta, uvesti promjene u zakone o slobodi pristupa informacijama te ažurirati zakon o komunikacijama tako da prati tehnološke promjene.

Također je istaknula kako značajan broj novinara radi neprijavljeno ili uz neadekvatan ugovor o radu, ali da ni potpisivanje ugovora ne pruža sigurnost u smislu punog uživanja prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Naglasila je da je u 2018. godini u odnosu na prethodne godine povećan broj kršenja radnih prava i broj radnih sporova. Dodala je da je do rujna 2018. registriran 21 slučaj verbalnog i fizičkog napada na novinare, koji među njima uzrokuju strah i neizvjesnost.

Predstavljeni izvještaj "Indikatori razine medijskih sloboda i sigurnosti novinara 2018." treće je istraživanje provedeno u okviru projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnost novinara. Izvještaj je nastavak polazne studije koja je detaljnije predstavila zakonodavstvo te socio-ekonomsku i političku situaciju u vezi s medijskim slobodama i sigurnosti novinara i koja je identificirala ključne izazove i preporuke za novinarska udruženja i ostale zainteresirane aktere.

 
 

//
 

POLICIJA PRONAŠLA MUŠKARCA KOJI JE PRIJETIO DOMAGOJU ZOVKU

Riječ je o Splićaninu, rekao je Zovak za N1. Do njega su došli preko IP adrese koju su dobili od Facebooka, društvene mreže putem koje je muškarac Zovku uputio prijetnje. Muškarac je, kaže Zovak, priznao prijetnje, rekao je da mu je žao, ali je i dodao da je iznenađen što su ga našli. Splićaninu zbog prijetnji slijedi kaznena prijava.

"Ja sam oduševljen, policija je svoj posao odradila vrhunski. Lijepo je da izjava koju čujemo gotovo na dnevnoj bazi - neka institucije rade svoj posao - nekad nije samo floskula. Svaka čast institucijama, zaštitili su me", rekao je Zovak za N1.

Podsjetimo, nakon kolovoške epizode Prime Timea, koja se bavila obljetnicom "Oluje", Zovku je putem Facebooka poručeno: "I ti ćeš dobiti u potiljak, kunem se". Zovak je s istog profila i prije dobivao poruke, no uglavnom se radilo o uvredama. Ovaj put je riječ o prijetnji smrću. Zovak je odmah cijeli slučaj prijavio policiji.

"Sjajno je što smo toliko napredovali kao društvo da je normalno kad na televiziji vidiš nešto što ti se ne sviđa da se jednostavno, umjesto daljinskog upravljača, ljudi odluče za prijetnju smrću autoru emisije. Trebalo je dogurati do ovoga. Ali, malo branitelji koji otkazuju koncerte nepoćudnim pjevačima, pa DORH koji ne goni one koji prijete jer su bili pijani i jer su branitelji, pa predsjednica koja kaže da su prijetnje samo izraz nezadovoljstva i u konačnici dođemo do ovako olakog razbacivanja s prijetnjama smrću. Ja sam to sad prijavio. Kao Vojko Vrućina “reka san NE MOŽE“, rekao je tada Zovak za N1.

 
 

//
 

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV DRAŽENA TRAVAŠA ZBOG PRIJETNJI HRVOJU ZOVKU

Travaš je optužen zbog kaznenih djela prijetnje iz članka 139. stavak 1. i 3. te nametljivog ponašanja iz članka 140. stavak 1. Kaznenog zakona počinjenih na štetu Hrvoja Zovka. Krajem prošle godine kao novinar i urednik na HTV-u Hrvoje Zovko policiji je prijavio Dražena Travaša iz Splita zbog niza otvorenih prijetnji i uvreda koje mu je u više navrata uputio putem Facebooka.

 
 

//
 

NA ZGRADI NOVINARSKOG DOMA NAPISANA PORUKA S USTAŠKIM POZDRAVOM

Zaposlenici Hrvatskog novinarskog društva uočili su poruku jutros i slučaj odmah prijavili policiji, koja je izvršila očevid. "Ovo je samo odraz narastajuće atmosfere mržnje u društvu, a HND je jedna od meta. To je uvreda ne samo ustavnih temelja ove države nego i uvreda za naše kolege koji su ubijeni i koje HND nikada neće zaboraviti. Oni sigurno nisu živjeli i radili pod pozdravom ZDS", rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko komentirajući ovaj sramotan čin.

 
 

//
 

PODUKA EUROSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA HRVATSKIM SUDOVIMA

Kako piše ugledna odvjetnica Vesna Alaburić presuda ne donosi novine u pravnim standardima zaštite slobode izražavanja, ali bi ipak trebala značajno utjecati na praksu hrvatskih sudova, jer izravno ukazuje na greške koje hrvatski sudovi, uključujući i Ustavni sud RH, gotovo redovno čine u medijskih sporovima.

Radi se o predmetu poznatom hrvatskoj javnosti, pa ću koristiti ime suca iako je presuda ESLJP anonimizirana. Sucu Babiću dosuđena je odšteta od 50.000,00 kn zbog priloga objavljenog prije desetak godina pod naslovom „Suca Babića treba prikovati na stup srama“, u kojem se navodi da je sudac Babić došao čestitati „kontroverznom lokalnom poduzetniku“ Reneu Sinovčiću na promociji novog dnevnog lista, iako je to protivno Kodeksu sudačke etike zbog potencijalnog sukoba interesa.

Također se podsjeća da dolazak suca Babića na promociju možda ne bi bio zamijećen da se taj sudac ranije nije „proslavio“ „nezakonitim potpisivanjem naloga za pretres“ prostorija „Narodnog lista“ (koji je bio izdan dvije godine ranije u povodu kaznene prijave jedne sutkinje, koja se zatekla na ulazu u zgradu suda u trenutku kad je fotoreporter „Narodnog lista“ snimao zgradu, što je ona smatra nezakonitim, odnosno neovlaštenim snimanjem). Prilog završava navodom kako „u zapadnom svijetu novinari takve suce stavljaju na stup srama“.

Hrvatski sudovi su, ukratko, zaključili da su sporne tvrdnje uvredljivi vrijednosni sudovi, da se u prilogu ne koriste „prihvatljivi i uobičajeni načini izražavanja“, da prilog predstavlja grubi osobni napad na tužitelja, da su mu povrijeđeni ugled i dostojanstvo, zbog čega je pretrpio duševne boli koje opravdavaju dosudu neimovinske štete u zatraženom iznosu od 50.000,00 kn.

U tom kontekstu vrijedi posebno ukazati na stajalište Županijskog suda u Splitu, koje se nerijetko iznosi i u presudama drugih hrvatskih sudova, da novinari, iznoseći svoje vrijednosne sudove, moraju poštovati dostojanstvo, ugled i čast osobe o kojoj pišu, izbjegavati korištenje uvredljivih i ponižavajućih izraza „jer se nakladnik ne može osloboditi odgovornosti za štetu ... ako je vrijednosni sud izražen na uvredljiv način“.

Ni Ustavni sud RH, na žalost, nije uočio u kojoj su mjeri takva stajališta anakrona i suprotna praksi sudova u demokratskim zemljama vladavine prava i praksi ESLJP. Zato je ova presuda dobrodošli poučni podsjetnik na neka temeljna načela i pravne standarde zaštite slobode izražavanja u demokratskom svijetu, koje ESLJP već desetljećima sustavno ponavlja u svojim presudama.

Ponajprije, ESLJP podsjeća kako novinari i mediji imaju pravo iznositi i uvredljive vrijednosne sudove ako za to postoji dostatna činjenična osnova i ako se radi o temama od javnog interesa. A rad i ponašanje sudaca, te funkcioniranje sudbene vlasti svakako su od javnog interesa, pa zato i suci moraju biti spremni otrpiti kritike u većoj mjeri nego obični građani. Potpunim zanemarivanjem činjenica na kojima je zadarski „Narodni list“ temeljio sporne, uvredljive vrijednosne sudove o sucu Babiću i dosuđivanjem odštete gotovo isključivo na ocjeni uvredljivosti tih vrijednosnih sudova, hrvatski sudovi povrijedili su temeljna načela slobode izražavanja, zajamčene člankom 10. Europske konvencije.

ESLJP je ovom presudom, nadalje, podučio hrvatske sudove kako dosuđene odštete zbog pretrpljenih duševnih boli zbog objavljene informacije moraju biti srazmjerne stvarno pretrpljenoj šteti. U tom kontekstu Europski sud posebno upozorava kako dosuđenih 50.000,00 kn predstavlja 2/3 iznosa neimovinske štete koju hrvatski sudovi dosuđuju za duševne boli zbog skrivljene smrti bliske osobe, pa je stoga osnovano postaviti pitanje jesu li tolike odštete zbog objavljene informacije srazmjerne stvarno pretrpljenoj šteti. Tako visoke odštete, osim toga, imaju „zamrzavajuće učinke“ i mogu ozbiljno ugroziti otvorenu raspravu o pitanjima od javnog interesa, upozorio je ESLJP.

Zato ubuduće presude protiv hrvatskih medija mogu u Strasbourgu biti proglašene povredom konvencijskog prava na slobodu izražavanja samo zato što takvim ili još većim iznosima odšteta jačaju autocenzuru i strahom od novčanih posljedica spriječavaju otvorenu, demokratsku raspravu o svim pitanjima od javnog interesa, koja uključuje i pravo iznošenja robusne kritike, pa i uvredljivih vrijednosnih sudova, utemeljenih na dostatnoj činjeničnoj osnovi, o svim pitanjima od javnog interesa.

 
 

//
 

NA KONFERENCIJI O GOVORU MRŽNJE POZORNOST POSVEĆENA IZVJEŠTAVANJU O MIGRANTIMA I IZBJEGLICAMA

"Govor mržnje prema etničkim, religijskim i seksualnim manjinama, imigrantima i ostalim skupinama je široko rasprostranjen u Europi. Politički lideri moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Europa treba ostati regija mira i prosperiteta, različitost treba smatrati kao prednost i vrijednost, a ne kao izgovor za podjele u društvu. Političke vođe se trebaju suzdržati govora mržnje oko migracija i umjesto toga promovirati otvorenu diskusiju o rješenjima i pronalaženju odgovora na prave probleme", ističe se u zaključku i preporukama nakon održane konferencije na kojoj je posebno istaknuta i preporuka medijima.

"Uloga medija je vrlo značajna i oni imaju odgovornost u borbi protiv govora mržnje. Medijska zajednica treba razviti sustav kolektivne samoregulacije bazirane na prihvaćenom etičkom kodeksu i mehanizmima kako reagirati na govor mržnje. Programe medijskog opismenjivanja treba promovirati i podržavati, a treba razviti i edukacijske programe za mlade i djecu kako se suočiti s govorom mržnje. Mediji se u slučaju izvještavanja o migrantima i izbjeglicama ne trebaju samo suzdržavati od govora mržnje i davati samo osnovne informacije nego trebaju naglašavati i emotivne i ostale razloge zbog kojih je došlo do migracija te zajedničke vrijednosti i pozitivne učinke migracija u našim društvima", stoji se u zaključku.

"Na nacionalnoj razini, parlamentarci, zakonodavci, politički lideri, suci, isljednici, odvjetnici, medijski regulatori, novinari, akademici kao i civilno društvo i obrazovni sustav trebaju zajedno djelovati kako bi dogovorili daljnju zajedničku akciju u borbi protiv govora mržnje", istaknuto je u zaključku u kojem se preporuke o borbi protiv govora mržnje prema europskim standardima dane i zakonodavcima, sucima i medijskim regulatorima.

Međunarodnu konferenciju "Govor mržnje u medijima: uloga regulatornih tijela i pravosuđa" u organizaciji Vijeća Europa u utorak je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a tijekom dva dana konferencije u Zagrebu sudjelovali su istaknuti europski pravni i medijski stručnjaci, suci, tužitelji, predstavnici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava i brojnih europskih regulatornih i samoregulatornih tijela te civilnih organizacija.

Međunarodna konferencija, organizirana u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije (AEM), bavila se temom regulacije govora mržnje u zemljama članicama Vijeća Europe, s fokusom na specifičnoj ulozi pravosuđa, nacionalnih medijskih regulatornih tijela i samoregulacijskih mehanizama u medijskom okruženju.

Tijekom konferencije istaknuto je i kako su govor mržnje i drugi, manje ekstremni oblici ponižavajućeg i uvredljivog jezika globalni problem koji je rasprostranjen i u Europi te da je Vijeće Europe tijekom desetljeća razvilo sveobuhvatan raspon standarda i mjera za suzbijanje govora koji širi, potiče, potiče ili opravdava mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i neprijateljstvo.

Istaknuto je i kako nacionalne vlasti, vođene europskim standardima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, ograničavaju kriminalizaciju samo na najštetnije iskaze govora mržnje, njegujući društvo gdje različiti pogledi i mišljenja mogu postojati, čak i kada vrijeđaju, šokiraju ili ometaju. Međutim, ta tolerancija nije bez ograničenja, jer diskurs širenja mržnje može potkopati temelje društva i dovesti do dubokih podjela, istaknuto je tijekom konferencije.

Više pročitajte ovdje.

 
 

//
 

PEVEC DOBIO PONUDE I PREGOVARA O PRODAJI Z1 TELEVIZIJE

"Uprava tvrtke Pevec d.d. nije još donijela konačnu odluku o prodaji Z1 televizije, ali smo primili nekoliko zanimljivih ponuda. Pokazalo se da je Z1 televizija bila dobra investicija jer ima zainteresiranih kupaca, a kao suštinski trgovci uvijek smo otvoreni za opcije koje su kvalitetne i isplative", kazao je Lovrinčević za Hinu.

Kako su pregovori još u tijeku nije mogao otkriti tko su zainteresirane strane za Z1 ni u kojoj su fazi pregovori. Lovrinčević ističe da će sve informacije vezane za potencijalnu prodaju biti pravodobno objavljene, a osvrnuo se i na činjenicu da se vijest o pregovorima proširila uoči donošenja odluke Vijeća za elektoničke medije (VEM) o dodjeli koncesije Z1 za grad Zagreb i sjeverozapadnu Hrvatsku.

"Potencijalni investitori su upoznati sa svim koracima poslovanja koja su temeljena na dugoročnom planu razvoja Z1 televizije. Naša ulaganja u proces razvoja televizije su do sada išla i, ukoliko ne prodamo televiziju, ići će i dalje u smjeru zaposlenika, tehničke opreme i daljnjeg proširenja koncesije", kazao je Lovrinčević za Hinu.

Potvrda o nastavku pregovora o potencijalnoj prodaji te televizije uslijedila je nakon što je Vijeće za elektroničke medije (VEM) u srijedu izabralo Z1 d.o.o kao najpovoljnijeg ponuditelja za televizijsku frekvenciju za Zagreb i dijelove sjeverozapadne Hrvatske.

Odluka VEM-a donesena je nakon što je Z1 jedini poslao ponudu nakon Obavijesti o namjeri davanja koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija koju je Agencija za elektroničke medije (AEM) objavila krajem rujna. Ta se televizijska koncesija odnosi na područje Grada Zagreba, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i dijelova Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije (digitalna regija D4) i traje 13 godina.

 
 

//
 

BIVŠI V.D RAVNATELJ HRT-A NE ODUSTAJE OD 50.000 KUNA ODŠTETE OD NAKLADNIKA NOVOSTI

Lasić je istaknuo i da su informacije objavljene u spornom tekstu o programskim i financijskim posljedicama Kovačićeva mandata na HRT-u, za kojeg je, kako piše Lasić, "grupa vanjskih proizvođača programa dobila goleme ugovore" njegov vrijednosni sud, ali i da mu nikakva provokacija nije bila namjera jer je samo prenosio informacije iz svojih izvora odnosno zaposlenika HRT-a kojima je bilo "zapriječeno samostalno iznošenje stavova".

Istaknuo je i kako je u spornom tekstu naveo da je "ekipa vršitelja dužnosti sa Sinišom Kovačićem na čelu željela temeljitu promjenu programskog usmjerenja i to pod cijenu rasturanja elementarne programske kvalitete" te da je to citirao onako kako mu je izvor rekao.

Lasić je naveo i da je sve to pisano u kontekstu kada je za vrijeme mandata Siniše Kovačića vanjska produkcija na HRT-u "ekstra profitirala" te da u svezi toga vjeruje svojim pouzdanim izvorima čije su navode, kako je istaknuo, potvrdili i dokumenti Nadzornog odbora HRT-a u koje je imao uvid.

S druge strane, odvjetnik Siniše Kovačića istaknuo je kako u cijelosti ostaje iza tužbenog zahtjeva navodeći da je iz Lasićeva iskaza "vidljivo da nije provjeravao istinitost navoda niti se prije objave spornog članka obratio tuženiku kako bi to provjerio", odnosno iz čega "proizlazi da nije upotrijebio ni onu pažnju koju bi upotrijebio prosječan novinar".

Zaključno, ističe i da mu je jedini cilj bio povreda prava osobnosti Siniše Kovačića, "narušavanje njegovog ugleda i časti čime mu je prouzročio neimovinsku štetu". Sljedeće ročište u ovom slučaju na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu zakazano je za ožujak iduće godine kada bi trebao svjedočiti i glavni urednik Novosti Nikola Bajto.

 
 

//
 

GLAS KOJI JE ZNAČIO DA JE VUKOVAR ŽIV

Glas i izvještaje Siniše Glavaševića te tmurne i strašne jeseni 1991. željno su očekivali svi građani onog dijela Hrvatske gdje se mogao slušati radio. Njegov glas značio je da je Vukovar živ i da možemo očekivat Sinišin sjedeći izvještaj. Nažalost slutilo se da će jednog dana doći i taj trenutka kada više Sinišina glasa i izvještaja neće biti. Vukovar je pao, a Siniša je utihnuo da bi vječno ostao u sjećanju i zauvijek su ostale njegove riječi i zapisi.

Osobito se i danas pamte njegovi posjednji izvještaji koje je poslao za Radio 101, jer tadašnjim hrvatskim vlastima u trenutku kada je ih u svojim izvještajima pozvao na odgovornost zbog nečinjenja za spas Vukovara više nije odgovaralo da emitara njegove izvještaje na Hrvatskom radiju. Sinišinim izvještaji i zapisi objavljeni su u „Pričama iz Vukovara“ , gdje dostojanstveno i sa strašću u toj strašnoj tmini krvavih stradanja poziva na ljubav, humanost i oprost te kraj svakoj mržnji, ali i pokazuje kakve su se strahote događale u Vukovaru. No oni koji su ušli u Vukovar bili su istinski krvnici i nisu razumijeli niti su željeli razumijeti te riječi nego su smaknuli Sinišu i stotine i tisuće drugih.

Siniša je optužio i one koji nisu učinili sve za spas Vukovara pa je u jednom od svojih posljednjih i najznamenitnijih izvještaja progovorio: - Optužujem Vas, gospodo sabornici, za trenutak iznenađenja kada su Vukovaru stigli nepobitni materijalni dokazi da Republika Hrvatska raspolaže ljudstvom i svim sredstvima potrebnim za proboj puta te obranu Vukovara, ali ista ne želi upotrijebiti, tj. dostaviti Zapovjedništvu operativne grupe Vukovar, Vinkovci, Županja, a koje je Zapovjedništvo zahtijevalo za izvršenje zadatka koji je postavljen pred Zapovjedništvo. Optužujem Vas, gospodo, za svu bol trenutka u kojem je Vukovar shvatio da između Vas, Hrvatskog sabora, Hrvatske vlade, Predsjednika Republike Hrvatske i četnika nema nikakve razlike...optužujem Vas, gospodo, za smrt Vukovara. Materijalni dokazi Vaše nesumnjive krivice bit će dani na uvid hrvatskom narodu i cijeloj svjetskoj javnosti. Ne zavaravajte se da ćete Vi doći prije do njih, ne možete gospodo, garantiram Vam.. - govorio je Glavašević iz okupiranog Vukovara.

Siniša Glavašević rodio se u Vukovaru 1960. godine. Bio je pisac proze, knjižničar novinar, ratni izvjestitelj. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, a studij komparativne književnosti i bibliotekarstva na Filozofskome fakultetu u Sarajevu. Nakon završetka školovanja radio je u školama u Lovasu i Borovu Naselju. Na Radio Vukovaru zaposlio se najprije kao spiker, a za vrijeme Domovinskog rata bio je urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni izvjestitelj. Bio je ranjen krhotinom granate 4. studenoga 1991. godine na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće.[5] Posljednje izvješće Siniša je poslao iz vukovarske bolnice 18. studenoga navečer.[6] Poslije pada grada Vukovara odveden je, 19. studenoga 1991. godine, iz vukovarske bolnice i od tada mu se izgubio trag. Naknadno je utvrđeno da je ubijen i pokopan u masovnoj grobnici na Ovčari 20. studenoga godine, a ekshumiran je i identificiran u veljači 1997. godine. Grob Siniše Glavaševića na zagrebačkom Mirogoju. Pokopan je pokraj kolege i prijatelja Branimira Polovine na Mirogoju u Zagrebu, 14. ožujka 1997. godine.

 
 

//
 

ZAGORKINI DANI: ŽIVOT I DJELO PRVE HRVATSKE NOVINARKE

Sam program započeo je polaganjem vijenaca na grobu Marije Jurić Zagorke na Mirogoju, a potpm su dodjeljene Nagrade za studentski rad na temu ženske i rodne problematike. Ovu nagradu Centar dodjeljuje jedanaestu godinu zaredom smatrajući obrazovanje vezano uz ženske i rodne teme važnim dijelom novih, kritičkih znanja unutar obrazovanja na svim razinama, a posebice u visokoškolskom obrazovanju.

Tijekom održavanja Dana memorijalni stan Marije Jurić Zagorke bio je otvoren za javnost, a posjetitelji su mogli vidjeti stan u kojem je Zagorka živjela 19 godina, stalni postav, te čuti poznate i manje poznate informacije i priče iz života popularne spisateljice i prve hrvatske novinarke.

U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu održan je književno – znanstveni skup Dani Marije Jurić Zagorke na temu „Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?“. -Više je razloga da ovogodišnju temu skupa posvetimo pitanju kako predstaviti Zagorkin život, djelo i javni angažman u popularnoj kulturi i kulturnim industrijama. Koncepti „muzeja žena“ i „muzeja ženske kulture“, koji su rijetko feministički usmjereni, javnosti predstavljaju (zaboravljene, zatajene i negirane) pojedinke i njihov doprinos općoj kulturnoj baštini i političkoj povijesti. Svjedoci smo brojnih izazova, mogućnosti i ograničenja koje nude sve brojniji digitalni i živi arhivi (living archives), interaktivni i drugi muzejski programi koji angažiraju posjetitelje, osobito oni projekti koji prate, dokumentiraju i osnažuju rad civilnih udruga i pokreta te na taj način afirmiraju demokratske i emancipacijske vrijednosti u društvu, istaknuto je na skupu.

U skladu s temom ovogodišnjih Dana Marije Jurić Zagorke posjetitelji su mogli posjetiti i dvije tematske šetnje Zagrebom pa su tako zainteresirani imali priliku prošetati i s Gornjogradskim coprnicama.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

HND POZDRAVLJA MJERU VEM-A, ALI TRAŽI OŠTRIJE SANKCIJE ZA GOVOR MRŽNJE U MEDIJIMA

U emisiji koja je trebala tematizirati političke i sigurnosne aspekte migrantske krize pozivalo se na mržnju i nasilje prema migrantima dodatno ih stigmatizirajući i raspirujući antiimigrantsku histeriju u javnosti.

Budući da je Vijeće zaključilo kako su nakladnici prekršili članak 12. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima, prema kojem, među ostalim, "u audio ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja te nacionalnog ili socijalnog podrijetla", HND smatra da se na takvo kršenje zakona trebalo odgovoriti znatno oštrijom mjerom. Vijeće je, naime, nakladnicima Z1 televizije, Osječke i Slavonsko-brodske televizije oduzelo koncesiju na 24 sata, a Srce TV-u, Adriatic TV-u i TV-u Jadran na četiri sata.

HND podsjeća da je Vijeće za elektroničke medije u siječnju 2016. godine nakladniku Televizije Z1 već jednom privremeno oduzelo koncesiju, i to na tri dana, zbog govora mržnje u emisiji "Markov trg". To, međutim, zakonski nije ograničilo niti je onemogućilo nakladnika te lokalne televizije da već iduće godine dobije javna sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, koja dodjeljuje isto to Vijeće.

Hrvatsko novinarsko društvo poziva Vijeće za elektroničke medije da kao tijelo koje nadzire provedbu Zakona o elektroničkim medijima agilnije reagira na sve učestalije pojave govora mržnje u medijskom prostoru. Također poziva Vijeće da prekine šutnju o činjenici da mu postojeći Zakon o elektroničkim medijima ne pruža jasan i konkretan zakonski okvir za sankcioniranje govora mržnje u elektroničkim medijima i da zajedno s HND-om i zainteresiranom javnošću učini pritisak na zakonodavca da se za medijsko širenje govora mržnje i diskriminacije po vjerskoj nacionalnoj, rasnoj i bilo kojoj drugoj osnovi propišu konkretne i oštre zakonske kazne.

Isto tako, HND sa žaljenjem konstatira da je u prethodnim slučajevima govora mržnje u medijima izostala reakcija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Također, Hrvatsko novinarsko društvo poziva medije te kolegice i kolege novinare da se drže zakona i Kodeksa časti hrvatskih novinara da profesionalno izvještavaju o izbjegličkoj krizi te da pritom budu osobito osjetljivi na svaki pokušaj širenja dezinformacija i lažnih vijesti, kojima je cilj poticanje netrpeljivosti prema ljudima u nevolji, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

Više možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

HND I SNH OŠTRO OSUDILI ŠUTNJU DRŽAVE O PRITISCIMA NA NOVINARE

"Glavni problem je šutnja države koja dopušta da se sve ovo događa jer nakon ulaska u Europsku uniju država nije pokazala nikakav interes za položaj novinara i novinarske struke. Šutnja na silne prijetnje, a zabilježili smo pedesetak prijetnji i napada na novinare, jest i sudjelovanje države u cijeloj toj priči", istaknuo je Zovko.

Dodao je da se u mnogim slučajevima protiv novinara provodi hajka "jer napadači i oni koje prijete novinarima prolaze nekažnjeno" pa je najavio da će zbog neprihvatljive situacije HND alarmirati svoje međunarodne partnere i međunarodnu javnost.

Zovko se osvrnuo i na prošlotjedno sudsko rješenje o ovrsi HND-a nakon gotovo dvadesetpetogodišnjeg spora prema kojoj HND u stečajnu masu iza jedne propale tvrtke mora platiti oko 350.000 eura.

"Riječ je o, najblaže rečeno, jednoj neobičnoj tužbi neobičnog vjerovnika i neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa koja se prelama na leđima HND-a. Koristit ćemo sva pravna sredstva da izađemo iz te situacije jer bi propast HND-a u situaciji kada imamo devastiranu profesiju bila katastrofalna poruka", rekao je Zovko istaknuvši kako tu ovrhu smatra svojevrsnim pritiskom na HND, ali i na medijsku scenu.

Ocijenio je i da je stanje na medijskoj sceni katastrofalno, naglasivši kako HRT kao javni servis ne obavlja svoju funkciju te da mu se program urušava uz istovremene prijetnje otkazima novinarima i "svima onima koji drugačije misle". Zovko je ocijenio i kako ni u privatnim medijima nije puno bolja situacija, navodeći primjere nekih tiskanih medija koji "koriste usluge PR agencija kako bi plasirali teme političkih skupina pritom zanemarujući javni interes".

Predsjednik SNH-a Anton Filić zabrinjavajućim je ocijenio nekažnjavanje napada i prijetnji novinarima istaknuvši kako to pokazuje da napadači imaju "zaštitu neke mafije, pravosuđa ili neke politike".

Naglasio je i kako se pritisci na novinare provode i na materijalnoj bazi i to na temelju nepostojećih kolektivnih ugovora, srozavanja materijalnih prava novinara i pritiska na sindikalne povjerenike u medijima.

Glavna tajnica HND-a Ema Tarabochia navela je najnovije primjere prijetnji i napada na novinare naglasivši kako je najveći problem njihovo neprocesuiranje. "Sistemski je problem što Državno odvjetništvo i policija ne provode dovoljno temeljite istrage, a slučajevi leže u ladicama godinama", istaknula je Tarabochia.

Na konferenciji za novinare u zagrebačkom Novinarskom domu sudjelovao je i novinar Indexa Vojislav Mazzoco koji je govorio o prijetnjama koje je prijavio nadležnim institucijama uključujući i prijetnju ministra branitelja Tomislava Medveda koji mu se, kako je istaknuo, nedavno ispričao preko odvjetnika.

"Puno je veći problem, nakon prijetnje Tomislava Medveda, pisanje različitih opskurnih tiskovina, medija i portala. Nije problem u Tomislavu Medvedu, nego u "hijenama" koje su nakon toga proglasile otvorenu sezonu lova na mene", rekao je Mazzoco.

Kao pozitivan primjer istaknuo je nedavnu nepravomoćnu presudu kojom je osoba koja mu je prijetila uvjetno osuđena na kaznu zatvoru od šest mjeseci, uz rok kušnje od dvije godine.

"Možda je zbog toga što dižemo buku i pravosuđe odlučilo nešto bolje reagirati", zaključio je Mazzoco.

 
 

//
 

HND ZABRINUT ZBOG PRESUDE PREMA KOJOJ JUTARNJI LIST MORA ISPLATITI 50.000 KUNA ZA DUŠEVNE BOLI SUCU

Riječ je o autoriziranom intervjuu sa saborskim zastupnikom Mosta Nikolom Grmojom u kojem je, među ostalim temama, sugovornik govorio o stanju u pravosuđu, izjavivši da je Državno sudbeno vijeće "izvor korupcije", ne navodeći poimence o kojim se članovima DSV-a radi. Bez obzira na to, sudac je podigao i dobio privatnu tužbu protiv Jutarnjeg lista, rekavši da su tvrdnje u intervjuu upravljene baš protiv njega i da su objavljene s isključivim ciljem da ga se "prikaže kao osobu s najnižim karakternim osobinama, kao osobu koja provodi bezakonje, kao dio takozvane "korumpirane skupine sudaca".

Hrvatsko novinarsko društvo godinama upozorava na nedopustivu praksu kaznenog progona medija zbog objavljivanja autoriziranih intervjua, ali i na štetnu praksu dosuđivanja visokih odšteta u slučajevima kada tužbe za povredu časti i ugleda protiv novinara podižu suci, o čemu je prije nekoliko dana svoj pravorijek dao i Europski sud za ljudska prava.

Europski sud za ljudska prava u predmetu Narodni list d.d. v. Hrvatska 8. studenog ove godine presudio je da su hrvatski sudovi, obvezujući zadarskog nakladnika da sucu Borisu Babiću isplati naknadu štete za duševne boli od 50.000,00 kn, povrijedili članak 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji jamči slobodu izražavanja. Europski sud za ljudska prava ovom je presudom podučio hrvatske sudove kako dosuđene odštete zbog pretrpljenih duševnih boli zbog objavljene informacije moraju biti srazmjerne stvarno pretrpljenoj šteti. Tako visoke odštete, prema ESLJP, imaju „zamrzavajuće učinke“ i mogu ozbiljno ugroziti otvorenu raspravu o pitanjima od javnog interesa, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 

HND ZABRINUT ZBOG UKLANJANJA PRILOGA O KRONOLOGIJI NASTANKA "GRUPE BORG" SA STRANICA RTL-A

Spomenuti dvanaestominutni prilog bio je emitiran u RTL-ovoj emisiji "Potraga" u utorak 30. listopada, dan nakon što je Jutarnji list u Zagrebu upriličio promociju knjige bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić. Nakon emitiranja prilog je bio dostupan na RTL-ovoj stranici Vijesti.hr sljedećeg dana sve do večeri, a zatim je uklonjen. Na upit koji je GONG poslao Upravi RTL-a o razlozima tog postupka Uprava je odgovorila da je uklonjen zbog tehničkih teškoća te će biti vraćen čim one budu uklonjene. Bez obzira na to, RTL prilog nije vratio na web stranicu svog portala Vijesti.hr, no može se pogledati na Facebook stranici GONG-a, koji je tamo postavljen uz RTL-ovo odobrenje. U najmanju ruku neobičan razvoj događaja oko "nestalog" priloga navodi HND na pomisao da se radi o cenzuri ili autocenzuri.

U uklonjenom se prilogu kroz komentare niza sugovornika, prvenstveno novinara koji su istraživali okupljanje članova „grupe Borg“ te razotkrivali njihove kasnije unosne konzultantske poslovne angažmane u procesu restrukturiranja kompanije Agrokor, kao i njihovu povezanost s Knighthead fondom, problematizira duboki sukob interesa autora Lex Agrokora kao i krajnje sporna uloga bivše ministrice Martine Dalić. Prilog novinarke Irene Pirjać rekapitulira ranije objavljene činjenice vezane uz način rada i djelovanja tajne skupine koja je pisala Lex Agrokor, potkrijepljene izjavama i komentarima sugovornika koji čitav slučaj komentiraju iz današnje perspektive.

Hrvatsko novinarsko društvo očekuje da uredništvo RTL-a Hrvatske pruži jasne odgovore na pitanja zbog čega je prilog koji je od javnog interesa uklonjen s mrežnih stanica te medijske kuće, je li ta medijska kuća bila izložena pritisku, prijetnji ili ucjeni da se prilog ukloni i ako jest, tko je te pritiske provodio.

Angažman pojedinih medija, poput medijske kuće Hanza medija koja je izdala i uz Jutarnji list besplatno dijelila knjigu Martine Dalić, a sada i RTL-a vezano uz uklanjanje već objavljenog priloga, krajnje je neobičan, suprotan ulozi medija kao čuvara demokracije i transparentnog rada tijela javne vlasti te nameće čitav niz pitanja na koja uredništva tih medija, zbog očuvanja vlastite vjerodostojnosti, javnosti duguju jasne odgovore.

Hrvatsko novinarsko društvo podsjeća da je zabranu cenzure kodificirao i Ustav Republike Hrvatske, kao najviši državni akt, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Hrvoje Zovko.

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

EFJ: BITKA ZA KAŽNJAVANJE UBOJSTAVA NOVINARA

Otada je ubijeno još dvoje novinara: slovački novinar Jan Kuciak i bugarska novinarska Victoria Marinova. Premda nismo sigurni da je ovo posljednje ubojstvo povezano s njenim poslom, sigurni smo da su ubojice u sva tri ubojstva neprijatelji medijskih sloboda, a ipak su još slobodni, navode u EFJ-u te dodaju kako neprestano vladama zemalja koje su odgovorne za takvo stanje upućuje prigovore i na njih vrši pritisak da bi se takvi slučajevi riješili. Na međunarodnom planu EFJ podupire kampanju Međunarodne federacije novinara (IFJ) kojom se poziva na UN-ovu konvenciju o zaštiti novinara i medijskih djelatnika. Pozivamo vas da se toj kampanji pridružite.

-Mi u Europi moramo nastaviti vršiti pritisak na vlade naših zemalja da implementiraju nacionalne akcijske planove koje predviđa Preporuka o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara Vijeća Europe. Neke su zemlje poduzele određene korake. Švedska je implementirala UN-ov akcijski plan, a Nizozemska je isto učinila s Preporukama Vijeća Europe. U Danskoj vlasnici udjela u medijima sa resornim ministrima raspravljaju o tome kako da ostvare i svoju odgovornost. Nadati se da će se to dogoditi i u više europskih zemalja kako bi novinari mogli raditi slobodno i bez straha. I mi u tom pogledu moramo učiniti jedan dio, a taj se odnosi na prijavljivanje slučajeva nasilja i prijetnji upućenih novinarima čim se pojave. Budemo li ignorirali prijetnje, samo ćemo ohrabriti počinitelje na teže nasilje. Aktivirajmo se sad i zaustavimo nekažnjavanje napada na novinare, ističu u Europskoj federaciji novinara.

 
 

//
 

SLOVENSKO NOVINARSKO DRUŠTVO HVALI POTEZ PREMIJERA I UPOZORENJE NA GOVOR MRŽNJE

Najveća novinarska cehovska udruga tvrdi kako su govor mržnje prema ranjivim skupinama, manjinama, imigrantima i spolnim manjinama i napadi na one koji se bore za ljudska prava godinama prisutni u tim medijima, koji uz to stvaraju klimu neprijateljstva prema novinarima koji obavljaju svoj posao te opasne podjele u društvu, šireći klimu nepovjerenja i netoleranciju.U tom se kontekstu, kako navode novinari, Šarčev poziv da državne tvrtke razmisle o etičnosti oglašavanja u medijima koji propagiraju mržnju i stvaraju podjele predstavlja pravi potez i može biti "prvi korak" u nastojanju da se takva praksa i posredno financiranje ekstremnih medija državnim novcem prekine.

Sasvim je suprotno mišljenje alternativnog Društva slovenskih novinara i publicista (ZNP), alternativne udruge bliže desnom političkom polu, koja je Šarčev istup oštro osudila. Prema njenom priopćenju za javnost, premijerov istup je zapravo "najveći pritisak vlasti na medije zadnjih godina", zbog čega su zatražili da ga on povuče.

Tvrde kako Šarčeva intervencija u medije i politički prostor, koja stoji iza njegova poziva, podsjeća na vremena i režim kada je država provodila cenzuru i medije kritične prema vlasti politički onemogućavala s pozicije moći.

Šarec je krajem tjedna na internetskim stranicama vlade, reagirajući na pozive aktivista koji vode kampanju protiv govora mržnje, pozvao poduzeća u vlasništvu države da se suzdrže od oglašavanja u medijima koji propagiraju govor mržnje, navodeći da bi korisnici takvih medija možda mogli pomisliti da netoleranciju i širenje takve retorike podržava i vlada, ističući da ne bi smjeli zbog profita zaboraviti na etička načela.

Iako Šarec nije spomenuo na koje medije i državne tvrtke misli, aktivnosti političkih aktivista protiv širenja govora mržnje zadnjih se mjeseci koncentrirala na televizijski kanal Nova24tv i tjednik "Demokracija", koji su u bliskim ili vlasničkim odnosima s oporbenom Slovenskom demokratskom strankom (SDS) Janeza Janše, te više drugih portala koje je u zadnje vrijeme dokapitalizirala i skupina mađarskih poduzetnika za koje se tvrdi da su u dosluhu s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Ti mediji redovito objavljuju priloge usmjerene protiv migranata, spolnih i drugih manjina, te pohvalne analize o politici američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ove godine u njima su se mogli naći i plaćeni oglasi velikih državnih tvrtki ili poduzeća u kojima država ima manjinski udio, poput nacionalnog operatera Telekom Slovenije, najvećih osiguravajućih i energetskih i drugih kompanija, što je izazivalo kritike nevladinih udruga i aktivista sklonih ljevici.

Reagirajući na kritike oporbenih stranaka desnice da je svojom izjavom izvršio nedopustiv pritisak na odluke državnih poduzeća i na neke medije, Šarec je za Slovensku televiziju izjavio da je iznio svoje osobno mišljenje na koje ima pravo.

"Neki su na to nervozno reagirali pa govore čak i o podizanju ustavne tužbe protiv premijera. To im nisam zamjerio jer poštujem slobodu svakog pojedinca. No sretan sam da sam svojom izjavom podigao nešto prašine i da su ljudi o problemu govora mržnje počelo razmišljati", rekao je Šarec, dodavši da mu se pravo na vlastito mišljenje ne može oduzeti i da bi situacija u kojoj predsjednik vlade ne može iskazati svoje stajalište značilo da je zemlja postala "banana država". "Želim upozoriti da takvi sadržaji, poput homofobije i rasizma, truju društvo i unose razdor u ionako krhku toleranciju i suživot, te dodatno zamagljuju granicu onoga što je još dopustivo", napisao je Šarec u izjavi koju je krajem prošlog tjedna prenio njegov kabinet, u kojoj poziva poduzeća u vlasništvu države da ne objavljuju plaćene oglase u medijima koji promiču govor mržnje i netoleranciju jer im tako, kao je naveo, možda i nehotice daju legitimitet.

 
 

//
 

BIJELA KUĆA DOPUSTIT ĆE NOVINARU CNN-A DA ZADRŽI SVOJU NOVINARSKU AKREDITACIJU

Odluka je uslijedila tri dana nakon što je sudac u Washingtonu naredio administraciji Donalda Trumpa da novinaru privremeno vrati akreditaciju, koja mu je oduzeta 7. studenoga zbog "nepristojnog ponašanja" na konferenciji za novinare američkog predsjednika.

Ova odluka poništava pismo Bijelo kuće od petka u kojoj se kaže da Acosti može biti ponovno oduzeta novinarska akreditacija nakon isteka privremene sudske odluke.

Bijela kuća je 7. studenoga ukinula akreditaciju Acosti zbog "nepristojnog ponašanja" na konferenciji za novinare predsjednika Donalda Trumpa koji mu je kazao da je "bezobrazan", nakon čega se CNN obratio sudu zbog povrede prvog i petog amandmana američkog ustava.

CNN i Acosta su od suda zatražili da se sljedeći tjedan održi hitno ročište nakon što je Bijela kuća u petak novinara pismeno obavijestila da će mu ponovo ukinuti akreditaciju nakon isteka sudskog naloga.

Bijela kuća se usprotivila sazivanju izvanrednog ročišta, obrazloživši da "ne samo da trenutno nema nikakve hitnosti, već da je u ovom trenutku nemoguće znati jesu li naredni koraci uopće potrebni, a još manji koji bi to koraci bili". Ubrzo nakon toga izvijestila je da će dopustiti novinaru da zadrži svoju akreditaciju.

 
 

//
 

SLUČAJ KHASHOGGI: SAUDIJSKI TUŽITELJ TRAŽI SMRTNU KAZNU ZA PETERO LJUDI

Za petero se traži smrtna kazna, rekao je dužnosnik saudijskog tužiteljstva na konferenciji za novinare u Rijadu.Imena nije objavio. Ubojstvo novinara smislio je i organizirao bivši zamjenik šefa saudijske obavještajne službe, rekao je. “Još čekamo odgovor Turske na naš zahtjev da nam predaju dokaze i audio snimke vezane uz slučaj", dodao je dužnosnik.

Na drugoj strani savjetnik turskoga predsjednika Tayyipa Erdogana rekao je u četvrtak da komentari saudijskoga javnog tužitelja imaju cilj prikriti ubojstvo novinara Jamala Khashoggija te dodao da se saudijskom istragom vjerojatno neće naći počinitelji.

Yasin Aktay, koji je savjetovao Erdogana u njegovoj Stranci pravde i razvoja, komentirao je to pošto je saudijski javni tužitelj rekao da je novinar ubijen nakon što su "pregovori" kojima su ga htjeli uvjeriti da se vrati u kraljevinu propali. Turski dužnosnici rekli su da vjeruju da je ubojstvo bilo smišljeno.

"Očekuju da povjerujemo kako su to ubojice sami izveli. To nije vrlo vjerojatno. Sve je jasno kao dan, no nešto se nastoji prikriti", rekao je Aktay.

 
 

//
 

SLOVENSKI SUD OSUDIO JANŠU NA UVJETNU ZATVORSKU KAZNU JER JE NOVINARKE NAZVAO MEDIJSKIM "PROSTITUTKAMA"

Nakon što je u udarnom terminu javnog servisa početkom 2016. objavljena emisija u kojoj je Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) prikazana kao stranka čiji su članovi navodno povezani s krajnjom ekstremističkom desnicom koja traži reviziju povijesti, što se dokumentiralo navodom da su se njeni članovi registrirali u Facebook skupinu "Legija smrti", što je stranka demantirala, Janša je reagirao na svom Twitter računu.

"Na nekakvoj Facebook stranici javne televizijske kuće nude se jeftine usluge odsluženih prostitutki Evgenije C. i Mojce P.Š. Svodnik Milan", napisao je Janša.

U tome su se prepoznale autorica emisije, novinarka Eugenija Carl i urednica informativnog programa javne televizije Mojca Šetinc Pašek, te zbog uvrede časti odštetno i kazneno tužile Janšu.

U odštetnoj tužbi već im je pravomoćno dodijeljeno po 6 tisuća eura, a sad je sud u Celju donio nepravomoćnu presudu i u kaznenom dijelu parnice.

Slovenski oporbeni prvak u petak je na sudu izjavio da je svojim tvitom reagirao na nekorektno izvješćivanje spomenutih novinarki o njegovoj stranci i da zapisom "nije mislio na spolnu nego medijsku prostituciju", te da im je ako su to tako shvatile spreman ponuditi ispriku.

Odvjetnik novinarki izjavio je u sudnici da to ne shvaća kao ispriku nego kao neumjesni sarkazam.

Janša je nakon završetka suđenja kazao da je njegov tvit bio reakcija na televizijski prilog novinarke Evgenije koja je u emisiji izrekla "hrpu gnusnih laži" na račun članova SDS-a, te da je njenu emisiju vidjelo 100.000 ljudi, dok je njegov tvit pročitalo možda samo nekoliko stotina njegovih sljedbenika na društvenim mrežama.

 
 

//
 

IDENTIFICIRANI NALOGODAVCI UBOJSTVA MALTEŠKE NOVINARKE

Prema tim izvorima, skupina od više od dvojice Maltežana naredila je to ubojstvo. Trojica osumnjičenih za ubojstvo su uhićena, ali nije poznat identitet pravih nalogodavaca.

Caruana Galizia je ubijena 16. listopada 2017. u dobi od 53 godine bombom koja je bila postavljena u njezin automobil. Istraživala je afere pranja novca i krijumčarenja nafte u koje su bili uključeni članovi vlade i organiziranog kriminala.U svom blogu izravno je optuživala malteške političare.

Novinarkin sin Matthew je krajem listopada upozorio na sustav nekažnjivosti koji po njegovu mišljenju na Malti štiti nalogodavce. Trojica uhićenih 4. prosinca 2017., braća Alfred i George Degiorgio i Vince Muscat, optuženi su za ubojstvo, ali novinarkin sin ističe da su oni počinitelji, koji su na dnu lanca te tvrdi da se još "ne zna tko ih je poslao i tko im je platio".

Obitelj Caruane Galizie je izjavila u nedjelju da ju policija nije službeno obavijestila da su nalogodavci identificirani.

 
 

//
 
  Poslovi, natječaji, stipendije
//

Otvoren natječaj za Europsku novinarsku nagradu

Natječaj za Europsku novinarsku nagradu (The European Press Prize) otvoren je od od 1. studenog do 14. prosinca 2018. Prijaviti svoje radove mogu svi novinari koji rade u Europi ili su zaposleni u nekom od europskih medija. Članci koji uđu u uži izbor bit će prevedeni na engleski i objavljeni u medijima širom Europe, a novčana naknada najboljima iznosi 10.000 eura.

Kako se navodi u propozicijama nagrade sam projekt, odnosno članak, može se prijaviti za sljedeće kategorije:

  • Nagrada za istraživačko novinarstvo – za otkrivanje i objavu činjenica i za iznošenje javnosti skrivenih informacija. Prošle su godine nagrađeni Stéphane Horel i Stéphane Foucart za „The Monsanto Papers“
  • Nagrada za vrsnu reportažu – za iznimno dobru reportažu napisanu na najbolji mogući način. Prošle je godine tu nagradu dobio Michael Obert.
  • Nagrada za rasuđivanje – za iznimnu tekstualnu interpretaciju svijeta u kojem živimo. Prošle je godine ta nagrada pripala Draganu Bursaću.
  • Nagrada za inovacije – za propitivanje sadašnjih granica novim idejama ili metodama. Prošlogodišnju nagradu u toj kategoriji odnijela je grupa autora Megan Lucero, Maeve McClenaghan, Gareth Davies, Charles Boutaud i Kirsty Styles.


Više o natječaju možete vidjeti ovdje.

AEM: Potkraj prosinca natječaj za sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma

Natječaj za sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2019. i 2020. godinu, koje dodjeljuje Agencija za elektroničke medije, bit će objavljen oko 20. prosinca, najavljeno je na Danima elektroničkih medija, koji su od 13. do 15. studenoga održani u Sv. Martinu na Muri.

Davor Marić, član Vijeća za elektroničke medije, te Miro Križan i Tomislav Pupačić iz Agencije, predstavili su najvažnije novine u pripremi natječaja Fonda. Prema zakonskoj obavezi, tri posto ukupnog prihoda od radiotelevizijske pristojbe izdvaja se u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – što iznosi oko 38 milijuna kuna – iz kojeg se potom financiraju određeni programski sadržaji u radijskim, televizijskim i internetskim medijima, i to 93 posto ukupnog iznosa ide komercijalnim medijima, a sedam posto neprofitnim medijskim nakladnicima.

 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]