HND-SNH Info

Newsletter 24

Siječanj 2016.
HND-SNH Info

IZDVOJENO

- HND, PLATFORMA 12 i PEN CENTAR TRAŽE SMJENU HASANBEGOVIĆA
- AEM: NOVA TV NAJGLEDANIJA TELEVIZIJA U PROSINCU
- VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE PRIVREMENO ODUZELO KONCESIJU NAKLADNIKU Z1 TELEVIZIJA
- GRAD ZAGREB ZA MEDIJE ĆE DO 2020. IZDVOJITI 60 MILIJUNA KUNA
- LEKOVIĆ: STANJE MEDIJA U HRVATSKOJ NAJLOŠIJE U ZADNJIH DVADESET GODINA
- MEDIJSKOJ PISMENOSTI MJESTO JE U ŠKOLSKIM PROGRAMIMA
- ZAGREB BI MOGAO DOBITI MUZEJ MEDIJA
- NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE 2015.
- BH NOVINARI: GAŠENJE SLOBODNE BOSNE NEMJERLJIV JE GUBITAK ZA BiIH

VAŽNO: "Ovdje se možete upisati na popis primatelja Newslettera" – HND web

MEDIJSKA SCENA

HND, PLATFORMA 12 i PEN CENTAR TRAŽE SMJENU HASANBEGOVIĆA

Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije se protivi imenovanju Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture u novoj Vladi Republike Hrvatske, nadležnim i za „discipliniranje“ nepoćudnih novinara, izražavajući zgražanje činjenicom da je takva osoba uopće mogla biti predložena za ministra u hrvatskoj Vladi.
	Tražimo od potpredsjednika Vlade Tomslava Karamarka da hitno smjeni ministra kulture Zlatka Hasanbegovića te da se ispriča javnosti zbog zabrinjavajućih poteza i stavova prema medijima u Hrvatskoj, koji u javnost unose atmoferu straha i zabrinutosti, poručeno je sa zajedničke tiskovne konferencije HND-a, Platforme 112 i Hrvatskog PEN centra. Sve ovo što se događa danas Tomislav Karamarko rekao najavio je još u svibnju prošle godine u intervjuu Globusu, najavivši veliku lustraciju hrvatskoga društva praćenu širokom podrškom medija, podsjetio je predsjednik HND-a Saša Leković. “Još je skandaloznije što se malo tko nakon tih njegovih izjava skandalizirao takvim skandlaoznim izjavama. Sad smo dobili ono što smo mogli i pretpostaviti. Ministar kulture Zlatko Hasanbegović po nama je samo jedan ali vrlo važan čimbenik u provođenju takve politike koju je najavio gospodin Karamarko. Prije svega, doveo je pitanje antifašizam kako jednu od temeljnih vrijednosti Ustava. Gospodin Hasanbegović, ističe Leković, nema nikakve kompetencije da vodi resor kulture, u koji spadaju i mediji. “To je čovjek koji je izjavio da Odjel za medije opterećuje rad Ministratva kulture, kojemu smetaju rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija, koji je najavio preraspodjelu sredstava za neprofitne medije. Dakle, to je čovjek koji iskazuje duboko nepoštivanje prema medijima, novinarima i javnosti”, kazao je Leković. Hasanbegovićeve javne istupe pomno su pratili i u Platformi 112, istaknula je predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka. ”Danas smo ovjde jer smo izuzetno zabrinuti za ovo što se događa u ovo malo vremena otkako je Vlada potvrđena. Usprotivili smo se imenovanju Zlatka Hasanbegovića prosvjedom na Markovu trgu i to iz dva razloga: prvo, ako želimo imati vladavimu prava, onda ministar ne može negirati osnovne postavke Ustava, a drugo, zato jer smo bili uvjeravani da će ovo biti vlada stručnjaka. Ne govorimo napamet, dobro smo proučili istupe Zlatka Hasanbegovića, nakon kojih smo morali iskazati zabrinutost”, rekla je Sarnavka. Predsjednica PEN centra Nadežda Čačinović ima dojam da novi vjetorvi koji pušu u Runjanovoj pokušavju ograničiti puralitet kulturnih inicijativa, što je nedopustivo. “Ono što je mene u ovoj priči razveselilo je da je zbog “promašenog imenovanja” ipak netko reagirao, rekla je Čačinović.

VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE PRIVREMENO ODUZELO KONCESIJU NAKLADNIKU Z1 TELEVIZIJA

Vijeće za elektroničke medije je, na sjednici održanoj 22. siječnja 2016. godine, donijelo jednoglasnu odluku o privremenom oduzimanju koncesije nakladniku Z1televizija d.o.o. na tri dana zbog emitiranja emisije Markov trg, urednika i voditelja Marka Juriča dana 19. siječnja 2016. Privremeno oduzimanje koncesije nakladniku Z1 televizija na rok od tri dana.
	Kako stoji u obrazloženju VEM-a ova odluka donijeta je zbog kršenja članka 12. stavka 2. Zakona o elektroničkim medijima, a temeljem redovitog nadzora nad radom nakladnika i zaprimljenih mnogobrojnih pritužbi građana- - Utvrđeno je kako je 19. siječnja 2016., emitirana emisija „Markov trg“, prigodom koje je voditelj emisiju odjavio riječima koje su u suprotnosti s člankom 12. stavkom 2. ZEM-a kojim je propisano da: „U audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja itd.... Kako je člankom 76. stavkom stavkom 1. točkom 5. ZEM-a propisano da će Vijeće donijeti odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ako utvrdi da pružatelj medijske usluge objavljuje audiovizualne ili radijske programe suprotno članku 12. ZEM-a, Vijeće je odlučilo o privremenom oduzimanju koncesije, stoji u obrazloženju. VEM kje također odlučio da će se spis predmeta proslijediti nadležnom Državnom odvjetništvu na postupanje. -Vijeće za elektroničke medije, još jednom, poziva sve medijske djelatnike da svoj posao obavljaju odgovorno i profesionalno u skladu sa etičkim standardima novinarstva, svjesni svog društvenog utjecaja, te da potiču razvoj i širenje tolerancije, navode u priopćenju VEM-a.

AEM: NOVA TV NAJGLEDANIJA TELEVIZIJA U PROSINCU

Nova TV bila je najgledanija televizija u prosincu, a Dnevnik Nove TV najgledanija televizijska emisija u istom razdoblju, pokazuje istraživanje Agencije za elektroničke medije i agencije AGB Nielsen.
	Nova TV bilježi 23,5 posto gledanosti u ukupnoj populaciji starijoj od 4 godine u razdoblju cijeli dan i od 19 do 23 sata. Slijedi HTV1 s udjelom od 15,05 te RTL, kojeg je gledalo 14,15 posto gledatelja starijih od 4 godine. Nova TV također je najgledanija razdoblju od 19 do 23 sata, s udjelom od 31,34 posto. Drugu poziciju zauzima RTL sa 17,06 posto udjela, a treću HTV1, kojeg od 19 do 23 sata gleda 13,12 posto gledatelja starijih od 4 godine. Među 10 najgledanijih emisija u prosincu, emisije Nove TV drže prvih 6 pozicija u kategoriji 4+, od kojih je najgledaniji Dnevnik Nove TV. Emisije HTV1 smjestile su se na 7., 8. i 9. mjesto, dok se na 10. mjestu nalazi RTL Danas. Prema podacima AGB Nielsena, u prosincu 2015. godine proveli smo 302 minute gledajući televiziju, jednako kao i u isto razdoblju lani. Istraživanje provodi agencija AGB Nielsen, a svi podaci o gledanosti TV programa dobiveni su elektronskim mjerenjem gledanosti TV programa. Podaci su reprezentativni za kompletnu populaciju Republike Hrvatske stariju od 4 godine koja živi u kućanstvu s TV prijemnikom (populacija od 4.090.004 stanovnika). Prema globalnoj Nielsen anketi, u kojoj je sudjelovalo 30.000 sudionika u 60 zemalja, pokazalo se kako je gledanje TV sadržaja još uvijek visoko na listi aktivnosti kojima se ljudi bave u svoje slobodno vrijeme, izuzev takozvane Z generacije (15-20 godina), kojoj gledanje TV sadržaja dolazi nakon slušanja glazbe (37%) i čitanja (27%). Unatoč međugeneracijskim razlikama, televizijski sadržaji su još uvijek primarni izvor informiranja za sve generacije, pokazuju podaci za populaciju Sjedinjenih Američkih Država.

GRAD ZAGREB ZA MEDIJE ĆE DO 2020. IZDVOJITI 60 MILIJUNA KUNA

Grad Zagreb objavio je na svojim internetskim stranicama popis medija čiji će sadržaj sufinancirati iz gradskog proračuna. Za programe lokalnih radijskih i TV postaja u proračunu je do 2020. planirano ulaganje 60 milijuna kuna u iznosu do 10 milijuna kuna godišnje.
	Sadržaj portala sufinancira se prema programu potpora male vrijednosti i do 2020. sredstva će biti planirana u gradskom proračunu za svaku pojedinu godinu u razdjelu Ureda gradonačelnika. Natječaj za lokalne radio i TV programe raspisan je u srpnju, a za portale u rujnu prošle godine. Nešto manje od 10 milijuna kuna razdijeljeno je među 10 radijskih i TV postaja, a oko milijun kuna ukupni je iznos potpore za 21 portal. Iznos od 1.999.980 kn najveća je pojedinačna odobrena subvencija, a namijenjena je sufinanciranju pet emisija programa Z1 televizije. Među radijskim postajama najveću je subvenciju dobila Antena Zagreb, dok je najmanju potporu iz gradskog proračuna dobio radio Yammat kojem Grad s nešto više od 411 tisuća kuna sufinancira tek 14 posto proizvodnje sedam prijavljenih emisija. Index.hr dobio je 210 tisuća kuna, što je najveći pojedinačni iznos među sufinanciranim portalima. Više od sto tisuća dobili su portali zagrebancija.com, dalje.com i politikaplus.com, a najmanja pojedinačna potpora od pet tisuća kuna odobrena je portalu sportnews.hr.

LEKOVIĆ: STANJE MEDIJA U HRVATSKOJ NAJLOŠIJE U ZADNJIH DVADESET GODINA

Novinarski posao ni u 2015. godini nije bio lagan. U Studiju 4 o problemima u novinarstvu i odnosu vlasti i novinarstva te o govoru mržnje u medijima sučelili su se predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković i predsjednik Hrvatskih novinara i publicista (HNIP) Siniša Kovačić.
	Leković je kazao kako je stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj najlošije u posljednjih dvadesetak godina - od nejasnog vlasništva, izrabljivanja novinara i tjeranja novinara da rade neprofesionalno i neetično. S tim se složio i Kovačić koji je dodao kako je u protekle 4 godine oko 1500 novinara ostalo bez posla, a oko 800 novinara i medijskih djelatnika čeka na HZZ-u posao. Eutanazirani su Vjesnik i još neki mediji, a na medije se išlo i s poreznom represijom. Leković je kazao kako protekla vlast nije bila ništa lošija u odnosu na novinare od onih prije. Zanimljivo je postalo kad se Leković osvrnuo na jučerašnje priopćenje HNIP-a. Podsjetimo, HNIP je u priopćenju najoštrije osudio neprofesionalni i pristrani način na koji su brojni mediji pratili i prate postizborne događaje. Posebice su istaknuli tekst Dubrovačkog dnevnika u kojem se dolazak Tihomira Oreškovića na mjesto mandatara usporedo s Hitlerovim dolaskom na vlast. Leković je kazao kako je riječ o neozbiljnom nastupu i o skandaloznom politikantskom pamfletu. Kazao je kako su mnogi članovi HNIP-a prednjačili u neprofesionalnom ponašanju. Kovačić ga je upozorio da insinuira i etiketira, te mu poručio da prijavi one koji su se koristili govorom mržnje. 'Ne počinjemo s lovom na vještice, ali želimo skrenuti pozornost urednicima da u javnom eteru ne postoji 5-6 analitičara s nekoliko ispraznih teza, već da postoji čitav dijapazon intelektualaca koji imaju puno toga za reći', kazao je Kovačić.

U HRVATSKOJ KLIJENTALIZAM U MEDIJIMA RAŠIRENIJI NEGO U SRBIJI I CRNOJ GORI

Izvršni direktor Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak u utorak je predstavio rezultate istraživanja o klijentelizmu u medijima provedenog u šest država jugoistočne Europe prema kojem su Srbija i Crna Gora ispred Hrvatske u provedbi javnih politika, zaprečavanju klijentelizma i partikularističke prakse u medijima.
	Prema rezultatima istraživanja istovremeno predstavljenog u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Rumunjskoj, na temelju skupnog ili "agregatnog" indeksa klijentelizma, najbolje stanje je u medijima u Srbiji, slijedi Hrvatska, Crna Gora i Rumunjska, a na začelju su Makedonija i BiH. Istraživanje koje je financirala Europska unija pokazalo je i da je Hrvatska u grupi navedenih zemalja vodeća u sposobnosti da "sveobuhvatno razumije stanje u medijima prema deklarativnom postojanju podataka" i "društvenoj sposobnosti za mjerenje stvarnosti medija", ali i da su mediji u Hrvatskoj u praksi izloženi većoj mogućnosti klijentelizma u korist političara, vlasnika medija i njihovih partnera. Prema Podumljakovim riječima, razlozi tome leže, između ostaloga, u medijskom monopolu u novinskom izdavaštvu u kojem ključnu riječ imaju samo dvije velike novinske kuće.

TRADICIONALNI MEDIJI JOŠ UVIJEK DOMINIRAJU

Podaci iz World Press Trends izvješća WAN-IFRA za 2015. godinu otkrivaju da tisak čita oko 2,7 milijardi ljudi, dok web stranice prati tek oko 800 milijuna ljudi. Samostalni internetski mediji imaju veliki doseg samo u SAD-u, dok u ostatku svijeta dominiraju digitalna izdanja tradicionalnih medija, kazao je Ante Gavranović na 4. Medijskim susretima u Matici hrvatskoj.
	Tradicionalni mediji, tisak i televizija, još uvijek dominiraju na medijskom tržištu i ne prijeti im tako skoro gašenje, rekao je na 4. Medijskim susretima u Matici hrvatskoj Ante Gavranović u svojem izlaganju o medijskim trendovima koji su obilježili 2015. Predstavljajući globalna kretanja na medijskom tržištu, Ante Gavranović, dugogodišnji novinar i analitičar razvoja medija napomenuo je kako podaci iz World Press Trends izvješća WAN-IFRA za 2015. godinu otkrivaju da tisak čita oko 2,7 milijardi ljudi, dok web stranice prati tek oko 800 milijuna ljudi. Samostalni internetski mediji imaju veliki doseg samo u SAD-u, dok u ostatku svijeta dominiraju digitalna izdanja tradicionalnih medija. „Ovo je hibridno vrijeme digitala i tiska, kako je nedavno izjavio izvršni predsjednik The New York Timesa Mark Thompson, koji smatra kako će tisak ostati profitabilan barem još narednih 10 godina. Svakako, očekuje se daljnji nezaustavljiv rast digitalnih izdanja. Ova će godina ostati zapamćena i kao prva u kojoj su prihodi od prodaje premašili prihode od oglasa u tiskanim izdanjima. To poslovnu politiku tiskanih medija usmjerava na građenje kredibiliteta i stvaranje snažnije povezanost s publikom“ rekao je Gavranović napominjući kako će do 2018. internet i mobilne mreže postati vodeće platforme za oglašavanje.

NEPROFITNI MEDIJI – TKO TU PROFITIRA

Više od polovice novinara u hrvatskim medijima angažirano je temeljem nekog oblika samozapošljavanja, bilo da se radi o RPO ili autorskom ugovoru, naglašeno je na tribini Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju „Neprofitni mediji – tko tu profitira?“ o ulozi neprofitnih medija u hrvatskom medijskom prostoru.
	„Dok je pad ukupnog broja zaposlenih u 2013. godini u odnosu na 2008. bio 16 posto, u istom razdoblju u medijskim je djelatnostima zabilježen pad od 29 posto, a samo u tiskanim medijima 53 posto. To su značajne razlike. Uzrok tomu su medijski poslodavci koji su tražili fleksibilizaciju radnog ansambla jer kad su kupovali medije kupovali su poduzeća s visokim prihodima ali i visokim troškovima. Tražili su način da ti troškovi budu fleksibilniji, da se mogu brže prilagoditi eventualnim promjenama na tržištu“, naveo je savjetnik za medije ministra kulture Milan F. Živković, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Nesiguran položaj novinara i partikularni interesi vlasnika medija doveli su do značajnog pada profesionalnih standarda, a konačni je rezultat tog procesa niska razina političke i medijske pismenosti gdje vjerodostojnost više ne predstavlja nikakvo mjerilo u javnosti, ocijenila je Antonija Letinić, glavna urednica portala Kulturpunkt. Usredotočiti se na artikuliranje najvažnijih problema i raditi na zakonima koji bi i vlasnike komercijalnih medija motivirali na provođenje takvih normi pristup je koji se kod uvođenja Statuta u redakcije pokazao donekle učinkovitim, ocijenjeno ne na tribini, ali bi razgovore poput ovog trebalo voditi puno češće i puno šire. Jer, bude li se neprofitni medijski sektor stalno doživljavao kao abortivni tip komercijalnih medija neće se daleko stići, zaključeno je na tribini.

MEDIJSKOJ PISMENOSTI MJESTO JE U ŠKOLSKIM PROGRAMIMA

Cilj Okruglog stola je potaknut kurikularnom reformom, a želi se pridonijeti javnoj raspravi i naglasiti važnost medijske pismenosti u obrazovanom sustavu te ulogu lokalne zajednice u promociji medijske pismenosti, kazano je na Okruglom stolu "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskom školstvu"
	„Kurikularna reforma ne predviđa medijsku pismenost kao obavezni predmet, ali je vidi kao važan i nezaobilazan aspekt obrazovanja u okviru nacionalnog kurikuluma“, kazao je Tomislav Reškovac, član Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, na Okruglom stolu "Mjesto medijske pismenosti u hrvatskom školstvu", koja je održana na Tribini grada Zagreba u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. U svom izlaganju Reškovac je istaknuo kako se mora omogućiti kompetencije medijske pismenosti kroz komunikaciju, kreativnost, korištenje alata, odgovorno sudjelovanje u društvu, itd. „Neki od aspekata medijske pismenosti našli su svoje mjesto u drugim predmetnim kurikulima poput Hrvatskog jezika, Likovne kulture ili informatike... Isto tako cijeli kurikularni sustav otvorit će mjesto većem broju izbornih predmeta i slobodnih aktivnosti, kazao je Reškovac. Profesoru Krešimiru Mikiću s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zasmetalo je to predviđeno "provlačenje" medijske pismenosti kroz druge predmete sve do završetka srednje škole, te je istaknuo kako se cijelom problemu nije pristupilo ozbiljno. „Ovo ne govorim zato što se kolege i ja time bavimo, nego što je to stvarno potrebno. Svakodnevno svjedočimo i trebamo biti zabrinuti stanjem medijske pismenosti kod nas, a kada se radi o nastavnicima i školama, onda vidimo da se medijska kultura doživljava onako kao nešto što se događa usput“, kazao je Mikić.

RADIO NIJE POLITIČKA IGRAČKA

Zaposlenici i dijelom vlasnici Radio Ogulina obratili su se otvorenim pismom Uredu predsjednice RH, Vladi RH i drugim institucijama te medijima u kojem pozivaju i nadaju se da će još netko, osim novinara Radio Ogulina, reagirati na stanje u ovom lokalnom mediju, koji je, u 50 godina postojanja, nekad bio uzor, a sad je postao slučaj, konstatiraju u uvodu pisma.
	U pismu nadalje stoji: - Radio Ogulin ima TRI ČLANA UPRAVE I PET ČLANOVA NADZORNOG ODBORA, a zaposlenih je šestero! U godinu dana imenovana je treća uprava! Već više od dvije godine izloženi smo političkom pritisku lokalnih moćnika, koji eksperimentiraju i imenuju uprave kao na traci, smatrajući valjda Radio njihovom igračkom, sa ciljem kontrole objavljenih informacija. Problemi su počeli sredinom 2013. nakon lokalnih izbora. Grad Ogulin je, kao većinski vlasnik radija, toj svojoj tvrtki otkazao ugovor o poslovnoj suradnji. Izvješće o poslovanju radija na sjednici Gradskog vijeća je odbijeno, unatoč tadašnjem pozitivnom poslovanju, s jednim jedinim objašnjenjem iz redova vladajućih: “Bili su neki izbori!“ ....Ovim putem javno pozivamo i sve nadležne institucije da provjere zakonitost rada u Radio Ogulinu, zapošljavanja na radiju i donošenje odluka kojima je nanesena materijalna šteta društvu, stoji između ostalog u pismu koje potpisuju zaposlenici ( i dijelom suvlasnici) Radio Ogulina: Dubravka Vuković, Nenad Višnjić, Goran Crnković, Dubravko Dragičević i Ivan Blašković.

U STEČAJU JOŠ JEDNA TVRTKA MATIJE BABIĆA

Trgovački sud u Zagrebu objavio je oglas kojim se pozivaju vjerovnici Sport Indexa d.o.o, jedne od izdavačkih tvrtki vlasnika i osnivača portala Index.hr Matije Babića, da u roku od 45 dana predlože otvaranje stečajnog postupka te tvrtke s utvrđenim dugom od preko 290.000 kuna.
	U sudskom oglasu poziva se i zastupnik Sport Indexa da u roku od petnaest dana sudu preda ovjeren popis imovine i obaveza. Ukoliko se vjerovnici i zastupnici tog izdavača ne odazovu, sud će smatrati da je Sport Index nesposoban za plaćanje te će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju skraćenog stečajnog postupka. Sport Index je osnovan u ožujku 2008. s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna. Tvrtku direktor Matija Babić zastupa pojedinačno i samostalno. Prema posljednjim predanim financijskim izvješćima, 2014. Sport Index je završio s prenesenim gubitkom većim od 170.000 kuna i s kratkoročnim obavezama većim od 300.000 kuna. Stečajni postupak Sport Indexa uslijedio je gotovo dvije godine nakon što je nagodbeno vijeće Fine u veljači 2014. donijelo rješenje o odbacivanju prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe portala Index, uz obrazloženje da je Županijsko državno odvjetništvo u siječnju već podnijelo prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Indexom.

ZAGREB BI MOGAO DOBITI MUZEJ MEDIJA

Zagreb bi mogao dobiti muzej medija kao mjesto interaktivnih sadržaja, gdje bi se pratio razvoj hrvatskih medija kroz desetljeća.
	"Hrvatski radio slavi 90 godina, a televizija 60 godina, što je ukupno 150 godina radijskoga i televizijskog programa. To ogromno bogatstvo, podložno brzim mijenama, treba sačuvati jer je to povijesna i kulturna baština Hrvatske. U muzeju medija posjetitelji bi mogli pratiti i medijski razvoj od prvih novina do danas, čime bi se trajno zaštitila baština", rekla je za Hinu izvanredna profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Nada Zgrabljić-Rotar, inicijatorica muzeja medija. Na to ju je potaknulo to što studenti novinarstva nisu imali priliku vidjeti ni "Feral Tribune" ni "Vjesnik", a pogotovo stare tehnologije koje su se upotrebljavale u novinarstvu. "Muzej medija poslužio bi medijskom opismenjavanju svih građana", rekla je Zgrabljić-Rotar, dodajući kako bi se ondje mogli upoznati s povijesti hrvatskih medija - tiskanih i elektroničkih, radija i televizije, te s novim medijima koji služe javnoj komunikaciji. Budući da bi muzej medija bio interaktivnog tipa, istaknula je, ondje bi se mogao čuti glas legendarne spikerice Gordane Bonetti, radijskog novinara Ivana Tomića, sportskog novinara Mladena Delića i drugih pa bi se od zaborava sačuvali oni koji su stvarali hrvatsko novinarstvo i medijsku scenu. Fundus budućeg muzeja medija upotpunjavali bi materijali iz mnogih institucija - od HRT-a do HND-a i Državnog arhiva te iz privatnih zbirki, poput zbirke naslovnica prvih brojeva hrvatskih novina koju 40 godina skuplja Branko Lovrić, pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske i negdašnji direktor "Večernjeg lista", a u kojoj je nekoliko tisuća naslovnica, među kojima i rariteti poput "Agramer Zeitunga" i "Zore dalmatinske

IZ RADA HND-a i SNH

PORUKA AUTORA EMISIJE MARKOV TRG TV Z1 JE GOVOR MRŽNJE

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) odlučno osuđuje svaki govor mržnje, pogotovo kada takav govor dolazi iz medija. Takav je slučaj govora mržnje viđen u televizijskoj emisiji "Markov trg" Marka Juriča, prikazanoj na lokalnoj zagrebačkoj televiziji Z1. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) odlučno osuđuje svaki govor mržnje, pogotovo kada takav govor dolazi iz medija.
	Takav je slučaj govora mržnje viđen u televizijskoj emisiji "Markov trg" Marka Juriča, prikazanoj na lokalnoj zagrebačkoj televiziji Z1. Jurič, autor i voditelj emisije koju prenose i neke druge lokalne televizije u Hrvatskoj, a jedna, prema njegovim riječima, i u Australiji, već je drugi puta poručio svojim sugrađanima sljedeće: "Poruka Zagrepčanima, svima koji se šeću Cvjetnim trgom budite oprezni budući je u blizini crkva u kojoj stoluju, da parafraziram jednog srpskog ministra, četnički vikari. Pripazite, kada se šećete Cvjetnim trgom, pogotovo majke s djecom, da ne bi koji od tih četničkih vikara istrčao iz crkve i u svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na našem najljepšem zagrebačkom trgu koji bi možda trebalo obilježiti tablama pazi oštar četnik u blizini". Smatramo kako je u ovom slučaju riječ o eklatantnom govoru mržnje i opasnoj provokaciji koja može imati posljedice po sigurnost građana Zagreba i svih njegovih posjetitelja, bez obzira na njihovo nacionalno podrijetlo i vjersku opredijeljenost. Ovdje nije riječ o novinarskom radu, nije čak riječ ni o šali, već o kranje neodgovornom i zabrinjavajućem javnom istupu. Smatramo da bi svi medijski akteri u svakom trenutku morali imati na umu kako je tanka granica između verbalnog i stvarnog nasilja, i da širenje netolerancije, nacionalne i svake druge isključivosti u javnom prostoru, koje u manjoj ili većoj mjeri godinama u njemu egzistiraju, nisu nikakve video igrice niti rasprave u gostionicama. HND stoga ponovno poziva novinare i sve odgovorne u medijima, javnima i komercijalnima, da svoj posao obavljaju odgovorno, i da budu svjesni svoje društvene moći, čija zloupotreba lako može dovesti do neželjenog nasilja, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

HND PODRŽAVA SLOBODU IZRAŽAVANJA I AUTONOMNOST VLASTITIH TIJELA

Raspravljajući po dobivenoj prijavi, Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva na sjednici održanoj 10. prosinca 2015. godine sa pet glasova uz dva suprotna, izdvojena mišljenja, odlučilo je da je Nikola Bajto prekršio Etički kodeks hrvatskih novinara napisavši a Ivica Đikić kao urednik objavivši u tjedniku Novosti od 7. kolovoza 2015. godine satiričnu pjesmicu „Lijepa naša haubico“.
	Ta je odluka Novinarskog vijeća časti u suprotnosti sa priopćenjem HND-a od 17. kolovoza 2015. godine, izdanog povodom objave ove pjesmice, u kojem je rečeno da su satirički komentari legitiman oblik slobode govora. Sukladno Statutu HND-a Novinarsko vijeće časti je autonomno tijelo čije odluke može potvrditi ili promijeniti samo Središnji odbor HND-a na svom redovitom zasjedanju, ali svakako ističemo da mišljenje Vijeća časti ne izražava i stav HND-a u cjelini. Neupitan je stav HND-a o poštivanju slobode izražavanja unatoč raznim interpretacijama ovoga slučaja, među kojima su i neke nepotpune, netočne, zlonamjerne te uvredljive prema Novinarskom vijeću časti i HND-u. Jedna od temeljnih odrednica Statuta HND-a jest pravo na slobodu izražavanja, a od svibnja 2015. godine na projektu Centar za zaštitu slobode izražavanja HND okuplja tridesetak odvjetnika iz cijele Hrvatske koji su, uz stalna dežurstva za hitne slučajeve, do sada više od 30 puta pomogli novinarima koji su to zatražili. Također, sva priopćenja te izjave i postupci čelnih ljudi HND-a potvrđuju jasnu opredijeljenost HND-a za slobodu izražavanja. HND je profesionalna udruga u kojoj se poštuje vlastiti Statut, izabrana tijela autonomno rade svoj posao, a svaka odluka je podložna preispitivanju, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik Saša Leković.

HND ZADOVOLJAN PRESUDOM I VRAĆANJEM ELIZABETE GOJAN NA POSAO

Hrvatsko novinarsko društvo izražava zadovoljstvo današnjom nepravomoćnom odlukom Općinskog radnog suda u Zagrebu kojom je utvrđeno da je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman u ožujku lani nezakonito dao izvaredni otkaz novinarki Elizabeti Gojan, te izrekao privremenu mjeru kojom HRT obvezuje na njezin povratak na radno mjesto komentatorice, u roku od od osam dana od primitka presude.
	Pozdravljamo ovakvu odluku suda, nadamo se da će ona biti potvrđena i u drugom stupnju. Novinarima se ne smije zabranjivati da javno istupaju, jer je njihova profesionalna, pa i Ustavna obveza da to čine. Posljedica ovakvih drastičnih mjera širenje je autocenzure, što je najveća prijetnja novinarstvu, javnosti, slobodi izražavanja i demokraciji. Glavni ravnatelj Radman je komentatorici Gojan, koja je tada obnašala i dužnost predsjednice ogranka HND-a na HTV-u, dao otkaz zbog kršenja Etičkog kodeksa HRT-a i ugovora o radu, jer je istupala u javnosti bez dozvole nadređenih. Otkaz je iz istog razloga tada dobila i novinarka Hloverka Novak Srzić. HND je, odmah nakon najave da će novinarke Gojan i Novak Srzić biti uručeni otkazi, zatražio od glavnog ravnatelja da povuče odluke, podsjetivši da novinari kao javne osobe imaju pravo istupati u javnosti u svakom trenutku i slobodno izražavati stavove, što je i zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske. HND je tada najavio i da će iskoristiti sve legitimne metode da se otkazi spriječe, te je sa cijelim slučajem upoznao i Europsku federaciju novinara (EFJ), koja je podržala HND i izrazila žaljenje zbog toga što je u Hrvatskoj vraćen verbalni delikt. HND je u prosincu prošle godine izrazio zadovoljstvo i nepravomoćnom odlukom Općinskog radnog suda u Zagrebu kojom je utvrđeno da je novinarki Karolini Vidović Krišto lani nezakonito dan izvanredni otkaz. Sud je i u tom slučaju naložio HRT-u da novinarku vrati na njezino staro radno mjesto, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuju Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u i Saša Leković, predsjednik HND-a.

NA PRIJEDLOG HND-a KARLOVAC DOBIO PROLAZ KREŠIMIRA DŽEBE

Na prijedlog ogranka HND-a Karlovac-Ogulin, koji je podržalo i vodstvo HND-a, te Udruge za razvoj građanske i političke kulture „Karlovac Polka“, Gradsko vijeće Karlovca na zadnjoj sjednici u 2015. godini imenovalo je jedan gradski prostor Prolazom Krešimira Džebe, povodom 80. obljetnice rođenja ovoga istaknutog novinara i političara.
	Prolazom Krešimira Džebe imenovan je prostor između Ulice Tina Ujevića i Ulice Vladka Mačeka te pogona Gradske toplane i policijske postaje u Karlovcu. Krešimir Džeba (Dubrovnik, 1935. - Graz, 1993.) bio je predsjednik Društva novinara Hrvatske 1971. godine, a jedan je i od novinara izbačenih iz istog tog Društva zbog političkih razloga, i to nakon sloma Hrvatskog proljeća i sjednice tadašnjeg jugoslavenskog vrha u Karađorđevu, kada mu je zabranjeno svako javno djelovanje i oduzeta putovnica. Deklaracijom iz lipnja 1992. godine, HND je rehabilitirao Džebu i sve druge svoje članove koji su iz Društva bili isključeni iz političkih razloga, te je svima priznat neprekinut staž u novinarskoj organizaciji. Krešimiru Džebi je posthumno dodijeljeno i najviše priznanje HND-a, Nagrada za životno djelo „Otokar Keršovani“.

NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE 2015.

Hrvatsko novinarsko društvo raspisalo je natječaj za najbolje novinarske radove objavljene u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine.
	Nagrade se dodijeljuju u sljedećim kategorijama: A. Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani B. Nagrada Novinar godine C. Godišnje nagrade za najzapaženije novinarske radove Marija Jurić-Zagorka za: a) pisano novinarstvo b) radijsko novinarstvo c) televizijsko novinarstvo d) internetsko novinarstvo e) istraživačko novinarstvo D. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić E. Nagrada za novinsku fotografiju Nikša Antonini Autore za nagrade HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci, zborovi i županijska vijeća, uredništva, članovi HND-a, te ocjenjivačke skupine, Izvršni odbor HND-a i sami autori. Uz obrazloženi prijedlog, kandidati i predlagači dužni su priložiti fotokopije objavljenih radova, odnosno CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri i dokaz o objavljenoj fotografiji (presnimka tiskanog izdanja ili elektronske objave). Novinarske nagrade sastoje se od priznanja i pripadajućeg novčanog iznosa. Dobitniku nagrade Otokar Keršovani pripada iznos od 15.000,00 kn, a dobitniku nagrade Novinar godine od 8.000,00 kuna. Dobitnicima nagrada Marija Jurić-Zagorka, Žarko Kaić i Nikša Antonini pripada iznos od po 5.000,00 kuna. Rok za prijavu kandidata (predaju radova) je 29. veljače 2016. godine. Iznimno od ove odredbe pravovaljanim i pravovremeno dostavljenim kandidaturama smatrat će se i radovi koje članovi upute poštom, ako ih je HND primio u roku od 3 dana od dana proteka roka iz prethodnog stavka. Kandidature koje Društvo primi izvan navedenih rokova, bez obzira na način dostave, neće se uzeti u obzir. Radovi i prijave šalju se na adresu: Natječaj za 2015. godinu Hrvatsko novinarsko društvo Perkovčeva 2 10 000 Zagreb

HND PRIPREMA BURZU POSLOVA

HND priprema online Burzu poslova - servis za posloprimce i poslodavce u sektoru medija. Burza će se kreirati kroz nekoliko faza, o kojima će HND redovito obavještavati na svojim internetskim stranicama.
	U prvoj fazi, HND priprema bazu podataka sa svim članovima koji govore strane jezike i spremni su povremeno pomagati stranim novinarima koji dolaze raditi u Hrvatsku. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave na adresu translator@hnd.hr sa slijedećim podacima: - ime i prezime, - grad - broj mobitela - e-mail adresa - jezik kojim vladaju - vozačka dozvola/osobni automobil Očekujemo da će prikupljanje podataka potrajati nekoliko mjeseci, a onda ćemo formirati bazu podataka koja će biti na raspolaganju stranim novinarima koji u Hrvatskoj trebaju stručnu pomoć. Kada baza podataka bude pripremljena, svi sudionici će biti informirani o načinu rada kao i o naknadama koje mogu očekivati. Većina stranih novinara treba u prvom redu prevoditelja, ali, također, i asistenta koji će mu pomoći u kontaktima sa izvorima informiranja, dogovarati sastanke, objasniti hrvatske propise, političku situaciju i stanje u društvu te pozadinu nekog događaja. Ova akcija je u prvom redu namijenjena nezaposlenim novinarima, slobodnim novinarima i umirovljenicima koji govore strane jezike, ali dobrodošli su i zaposleni novinari koji imaju mogućnost da povremeno rade za strane novinare.

ODRŽANO PRVENSTVO HRVATSKIH NOVINARA SKIJAŠA

Jubilarno 30. otvoreno prvenstvo hrvatskih novinara skijaša održano je u talijanskom Val di Fiemmeu. Po treći put ovaj skijaški centar ugostio je hrvatske novinare skijaše i njihove goste.
	U tradicionalnom "hrvatskom tjednu" članovi Sekcije novinara skijaša Hrvatskog novinarskog društva sa svojim prijateljima spuštali su se niz staze koje su bile vrhunski pripremljene unatoč nedostatku prirodnog snijega. U utrci veleslaloma nastupilo je čak 125 natjecatelja, a među njima je bilo 13 hrvatskih novinara koji su se borili da čim boljim plasmanom osiguraju nastup na Svjetskom prvenstvu novinara skijaša. Ove godine "svjetska smotra" najboljih skijaša među novinarima održava se u Italiji u Sestriereu koji je preuzeo domaćinstvo nako što je natjecanje na Kopaoniku u Srbiji otkazano. U kategoriji novinara skijaša do 55 godina najbolji je bio Tom Dubravec (Cropix) ispred Darina Jankovića (Sportklub). U kategoriji preko 55 godina pobjedu je odnio Miomir Štrbac (Slobodna Dalmacija). Srebro je osvojio Danijel Popović (Novinar), dok je treći bio Ivica Mikuličić (umirovljeni novinar). Branka Malnar Travaš (HRT) osvojila je zlato u katerogiji novinarki preko 55 godina. U "juniorskoj" kategoriji pobijedila je Ana Raić Knežević (Telegram), ispred Nine Malnar Travaš (Kanal Ri). Zlato u Belgiju odnijela je novinarka Emmanuelle Jowa. U konkurenciji inozemnih gostiju prvi je bio Duško Staić, novinar iz BiH, a drugi i treći Davor Korić i Nebojša Manojlović, novinari iz Njemačke.

IZ SVIJETA I REGIJE

BH NOVINARI: GAŠENJE SLOBODNE BOSNE NEMJERLJIV JE GUBITAK ZA BiIH

Udruženje/udruga BH novinara izrazilo je zabrinutost povodom gašenja tiskanog izdanja magazina Slobodna Bosna. Smatraju da gašenje lista nakon 20 godina izlaženja predstavlja nemjerljiv gubitak za novinarsku zajednicu BiH i za svakog njenog građanina.
	"Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari izražava zabrinutost povodom gašenja štampanog izdanja magazina Slobodna Bosna i prelaska ovog medija na elektronsko izanje od januara 2016. Prestanak izlaženja magazina nakon punih dvadeset godina i štampanja 1000 brojeva predstavlja nemjerljiv gubitak za novinarsku zajednicu BiH i za svakog njenog građanina pojedinačno. Slobodna Bosna je jedan od rijetkih nezavisnih medija u BiH koji je godinama odolijevao snažnim političkim pritscima i iznovao kritički pisao o događajima od značaja za bosanskohercegovačku javnost, koji je razotkrivao korupciju i kriminalne afere, dizao glas protiv nacionalizma, fašizma i drugih nedomokratkih ponašanja, te širio medijske slobode, pluralizam informacija i različitost stavova. Gašanje printanog izdanja Slobodne Bosne atak je na kompletnu medijsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, čije se medijsko tržište godinama uništava, ne samo ekonomskim razlozima i krizom koja je zahvatila cijeli svijet, već snažnim političkim pritiscima na medije i uplitanjima politike u oglašivačko tržište, kao i uticajima nacionalnih i partijskih lobija na finansiranje medija iz javnih budžeta i iz prihoda javnih kompanija. Medijski klijentelizma i netrasparenost finansiranja medija, te direktni politički uticaji na ekonomsku održivost medija, kroz prelijevanje javnog novca u odabrane i politički podobne medije, izravno su doprinijeli gašenju Slobodne Bosne. Već sutra ta ista politika, personalizovana kroz moćne pojedince ili javne vlasti, može istom političkom voljom ugasiti BHRT, kao javni servis na nivou države ili bilo koji drugi medij iza kojeg ne stoje politički i nacionalni interesi i lobiji.

SLOVENIJA ODUSTALA OD UVOĐENJA NAKNADE ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

Nakon jake međunarodne reakcije na prijedlog slovenske vlade o uvođenju naknade za odgovaranje na novinarske zahtjeve za pristup informacijama, slovenski parlament povukao je problematičnu izmjenu Zakona o slobodi informacija iz procedure.
	Odluku pozdravljaju Access Info Europe, Udruženje slovenskih novinara, Transparency International Slovenije i Europska federacija novinara, koji su u posljednjih nekoliko dana izrazili zabrinutost o predloženoj izmjeni. "To je ispravna odluka. Uvođenje naknada za obradu zahtjeva za informacijama bilo bi izravno kršenje međunarodnih standarda, uključujući i članak 7. Konvencije Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima, koji je potpisala i Slovenija", rekla je Helen Darbishire, izvršna direktorica Access Info Europe. Accsess Info Europe primjećuje da bi uvođenje naknada bilo vrlo problematično: troškovi bi bili veći u loše organiziranim javnim tijelima, što bi značilo da se zbog neučinovite birokracije kažnjava podnositelj zahtjeva, odnosno – novinar.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE IFJ: NAJMANJE 109 UBIJENIH NOVINARA U 2015.

2015. je bila još jedna smrtonosna godina za novinare, s najmanje 109 novinara i medijskih djelatnika ubijenih u bombaškim napadima, ratnim sukobima i planiranim napadima, prema godišnjem izvješću Međunarodne federacije novinara (IFJ).
	U izvješću stoji da je 109 novinara i medijskih djelatnika ubijeno u preko 30 zemalja svijeta, o čega su samo tri novinara stradala nesretnim slučajem. IFJ ocjenjuje da je situacija tek neznato bolja od prošlogodišnje, kada je zabilježeno 118 ubojstava i 17 nesreća. Ove godine, Američki kontinenti prednjače u ubojstvima novinara, sa 27 zabilježenih ubojstava. Drugu godinu zaredom, Bliski istok je na drugom mjestu, s 25 smrtnih slučajeva. Azija i Pacifik sun a trećem mjestu sa 21 slučajem, Afrika je na četvrtom sa 19 i Europa na petom sa 16 slučajeva. 2015. godinu osobito je obilježilo povećanje ciljanih terorističkih napada na novinare. Francuski novinari platili su najveću cijenu zbog napada na satirički list Charlie Hebdo u Parizu. SAD je svjedočio stravičnom ubojstu dvoje medijskih djelatnika, koje je usred prijenosa u živo ubio bivši zaposlenik američkog TV WDBJ u Virginiji. "Od glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona i čelnika agencija UN-a tražimo da zaštite novinare kroz jačanje pravnog okvira na međunarodnoj razini. Napadi u Parizu šokirali su svijet, a novinarstvo je postalo profesija koja tako skupo plaća da bi radila svoj posao”, rekao je Jim Boumelha, predsjednik IFJ-a. "Nažalost, imamo desetine neprijavljenih ubojstava novinara koje svijet, ukoliko nije riječ o poznatoj osobi, uopće ne primjećuje. Novinarstvo je postalo pogubno u mnogim regijama svijeta, gdje razni ekstremisti i narko mafija nastavljaju nekažnjeno ubijati novinare.”

TISUĆE POLJAKA IZAŠLO NA ULICE U OBRANU SLOBODE MEDIJA

Poljska u potpunosti poštuje slobode i pluralizam medija, koje smatra ključnim elementom pluralističkog društva, službeni je odgovor Varšave na zabrinutost Europske komisije u vezi statusa medija u toj zemlji. Istovremeno, deseci tisuća Poljaka izašlo je na ulice prosvjedujući protiv odluke konzervativne vlade da stavi pod kontrolu javne medije.
	Podsjetimo, zakon o medijima su usvojila dva doma poljskog parlamenta, gdje konzervativna stranka Pravo i Pravda ima apsolutnu većinu, a u četvrtak ga je potpisao predsjednik Andrzej Duda, čime je zakon stupio na snagu. Odredba koja je izazvala najviše kritika je nadležnost ministra financija za imenovanje i opoziv novih ravnatelja javnih medija, koji su se dosad birali na natječaju koji je provodilo Državno audiovizualno vijeće. Deseci tisuća Poljaka okupilo se na ulicama više gradova širom zemlje prosvjedujući protiv odluke konzervativne vlade da stavi pod kontrolu javne medije. Najveći prosvjed održan je u Varšavi gdje je ispred sjedišta javne televizije u središtu grada prosvjedovalo gotovo 20.000 ljudi. Istodobno Europska novinarska federacija (EFJ) podupire Udruženje poljskih novinara (SDP) u traženju istrage i mjera predostrožnosti zbog skandala oko praćenja novinara i vodećih političara u Poljskoj. Najnovija provjera je otkrila da je oko 80 osoba bilo pod nadzorom dvije jedinice tajne policije, uključujući novinare i pravnike koji su izvještavali o postupcima. Prema medijskim izvještajima, jedna je jedinica prisluškivala novinare i njihove kontakte dok je druga istraživala jesu li tajne službe (agencije ABW i CBA) izvor informacija o slučajevima. Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a kaže: “Prisluškivanje medijsku situaciju u Poljskoj čini još alarmantnijom. Za novinare je najvažnije zaštititi svoje povjerljive izvore.”

PRVA GODIŠNJICA NAPADA NA CHARLIE HEBDO

Nizom komemoracija Francuska obilježava prvu godišnjicu terorističih napada na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo i trgovinu košer hrane u Parizu, u kojima je ubijeno 17 osoba.
	Samo nekoliko minuta nakon govora francuskog predsjednika, pariška policija ubila je naoružanog muškarca koji je pokušao izvesti napad na policijsku postaju. 7. siječnja 2015. braća Šerif i Said Kuaši ubili su 12 osoba u sjedištu redakcije Charlie Hebdo. Dan kasnije, Amedy Coulibaly, povezan s braćom Kuaši, izveo je napad na trgovinu košer hranom, prilkom čega su poginule četiri osobe i jedna policajka. Policija je trećeg dana pronašla i ubila napadače. Povodom prve godišnjice masakra redakcije, list Charlie Hebdo izdao je specijalno izdanje s provokativnom naslovnicom i svijetu poručio kako nema predaje. Glavni urednik lista i karikaturist Riss na naslovnicu je stavio svoj crtež ljutitog Boga s okrvavljenim rukama i strojnicom na leđima, iznad kojeg piše "Godinu dana kasnije, ubojica i dalje šeće".

GASI SE AL JAZEERA AMERICA

Katarska televizijska kuća Al Jazeera 30. travnja ove godine prekida s emitranjem kanala Al Jazeera America (AJAM), nakon samo dvije i pol godine rada, izvijestili su iz američkog ogranka te kuće.
	„Odluka AJAM-ovog Upravnog odbora je vođena činjenicom da naš poslovni model jednostavno nije održiv u svjetlu ekonomskih izazova na američkom medijskom tržištu.“ Ta je mreža privukla mnogo medijske pažnje kad je počela zapošljavati novinare za svoje TV urede u doba kad su se američke mreže morale konsolidirati. No sjajna ideja o pokrivanju lokalnih događaja je spriječena jer Al Jazeera nije dobila dozvolu od kabelskih kompanija. Posljedica je bila da se mreža našla u neprilikama da stigne do i 30.000 gledatelja, što je po prilici broj gledatelja neke lokalne stanice. To jednostavno nije bilo dovoljno za stjecanje bilo kakvog rejtinga. AJAM je počeo emitirati u travnju 2013., nakon što je mreža platila pola milijuna dolara za Current TV Network bivšem potpredsjedniku Al Goreu. Gore je zbog te prodaje podigao tužbu. No prava nevolja vjerojatno leži dublje – u svjetskoj ekonomiji. Mreža je vlasništvo katarske Vlade. Kako je svijet nafte splasnuo, duboki džepovi koji bi investirali u industriju vijesti više nisu tako duboki kao nekad. A onda, tu je i pitanje imena: zaposleni već dugo tvrde da Amerikanci ne žele gledati vijesti čiji se izvor zove Al Jazeera. Nedavno je mreža počela objavljivati na webu društvene stranice pod imenom AL-PLUS, no ni to nije pomoglo da ljudi dođu do originalnog sadržaja kao kod drugih mreža.

POTPUNA MEDIJSKA BLOKADA NAKON EKSPLOZIJE U ISTAMBULU

Turske vlasti uvele su potpunu medijsku blokadu nakon samoubilačkog napada u povijesnoj jezgri Istambula u kojem je ubijeno najmanje 10 ljudi.
	Odmah nakon eksplozije je Vijeće Turskog radija i televizije (RTUK) zabranilo sve intervjue vezane uz taj događaj. Ta je zabrana uslijedila nakon potpune zabrane razmjene informacija odlukom 7. komore Suda za mir u Istambulu, koji je zabranio objavljivanje bilo kakvih mišljenja, intervjua, slika i informacija – uključujući komentare objavljene na društvenim mrežama – do daljnjega. Zabrana koja se odnosi na tiskane i elektroničke medije uslijedila je odmah nakon napada i nema nikakve informacije o tome koliko će trajati. Turska je slično postupila nekoliko puta tijekom 2015. nakon terorističkog napada u Ankari. „Vijest o ovom tragičnom incidentu je silno užasnula sve novinare u Europi“, kazao je Mogens Blicher Bjerregärd, predsjednik EFJ-a. „Izgleda da je turskim vlastima važnije da onemoguće komunikaciju nego da smanje posljedice eksplozije. Mogućnost da se sazna i provjeri informacija i da se objave točne vijesti je u situacijama iznenadnih nevolja ključno za javnost i za rodbinu žrtava. Pozivamo turske institucije da ukinu medijsku blokadu u da poštuju medijske slobode“, dodao je predsjednik Europske novinarske federacije.

ČLANICE IFJ-a U BORBI ZA RODNU JEDNAKOST

Savjet za rodna pitanja IFJ-a je 9. siječnja održao konferenciju na temu „Rodno pitanje i mediji: Žene preuzimaju vodstvo“, koju je ugostio Marokanski nacionalni novinarski sindikat u svojoj novoj Novinarskoj zgradi u Tangeru.
	Konferenciju su otvorili Mounia Balafia, su-predsjedavateljica Savjeta, Jim Broumelha, predsjednik IFJ-a i predstavnici sindikata te privukli pažnju mnoštva novinara i članova Savjeta za rodna pitanja svih članica IFJ-a. Sudionici Konferencije razgovarali su o pitanjima vezanim za rod i medije na tri zasjedanja: Globalni mediji i prava žena, Jačanje žena: usporedbe i zajednički temelji te Zagovaranje rodnih prava: vodstvo, ciljevi i aktivnosti. Konferencija je završila radionicom o jednakim pravima, koju je vodila Michelle Stanistreet, glava tajnica Nacionalnog sindikata novinara Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske (NUJ). „Podrazumijeva se da su muškarci prirodno kompetentni, dok se žene moraju dokazivati“, rekla je Mounia Belafia. Na otvorenju je Jim Boumelha pohvalio rad Savjeta u poticanju pitanja diskriminacije žena i smanjenja nejednakosti između njih i muškaraca. IFJ je taj Savjet utemeljio na svom kongresu u Seoulu 2001. godine. „Žene u Latinskoj Americi i na Karibima suočene su s fizičkim nasiljem, napadima na svoj moralni integritet, izložene su nasilju preko interneta, nesigurnosti posla i jazu između plaća i plaća“, dodala je Zuliana Lainez, članica Savjeta i Izvršnog odbora IFJ-a. Žene iz arapskog dijela svijeta naglasile su ozbiljnost situacije po novinarke zbog utjecaja nedavnih političkih previranja. Nasilje uvjetovano rodom u svijetu rada je također pitanje na koje se često navraćalo.