ABC Hrvatska i Hrvatsko novinarsko društvo

Predavanja i tribina JIC  (joint industry committee) u medijskim mjerenjima i istraživanjima

Voditelji nacionalnih JIC (joint industry committee) udruženja iz Švicarske, Rumunjske i Nizozemske održat će 20-minutna predavanja o načinima i metodama mjerenja medija u njihovim državama. Nakon uvodnih predavanja gosti će nam se, zajedno s nekoliko vodećih ljudi iza agencija, pridružiti na tribini.

Joint industry committee su neprofitne i neutralne organizacije koje u svom članstvu imaju, jednako zastupljene, ključne čindbenike iz oglašivačke industrije: oglašivače, medije i agencije.

Svrha postojanja JIC-a je da revidira sustave za mjerenje ili istraživanje čitanosti, slušanosti ili gledanosti medija. Revizija mjerenja/istraživanja medijske publike mora biti neutralna i transparentna i onima koje se kontrolira i onima koji podatke koriste. JIC ne može biti "grupa konzultanata eksperata" već aktivno tijelo, kako bi se postigao krajnji cilj - kontinuirano poboljšanje istraživanja/mjerenja.

Predvači/panelisti:

Marco Bernasconi - direktor Švicarskog WEMF
George Bohlander - direktor HOI - Nizozemskog Medijskog instituta
Silviu Ispas - predsjednik Biroul Roman de Audit Transmedia (BRAT)

Voditelj:Siniša Žugić - izvršni direktor ABC Hrvatska

ulaz slobodan

Hrvatsko novinarsko društvo

Svečana dodjela godišnjih nagrada HND-a

Dobitnici nagrada s obrazloženjima bit će objavljeni na našim web stranicama isti dan u 12 sati

Zelena akcija i Greenpeace Hrvatska

Tribinu u povodu planiranog završetka natječaja za izgradnju termoelektrane Ekonomski aspekti TE „Plomin C“


Na tribinu su pozvani i predstavnici HEP-a i Ministarstva gospodarstva kako bi govorili o poslovnom modelu izgradnje i rada ove TE, o najvažnijim elementima planiranog ugovora sa strateškim partnerom, o cijeni proizvodnje električne energije iz TE „Plomin C“ te o usklađenosti ovog projekta s ciljevima EU o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Potvrde dolaska predstavnika HEP-a i Ministarstva gospodarstva se očekuju.

Uvodni izlagači su:
-    Robert Pašičko, stručnjak za razvoj projekata, UNDP
-    predstavnik HEP-a (očekuje se potvrda)
-    predstavnik Ministarstva gospodarstva (očekuje se potvrda)
-    Zoran Tomić, Greenpeace Hrvatska
-    Bernard Ivčić, Zelena akcija

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske

Press konferencija u povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija Očuvati profesiju usprkos krizi - govorit će Zdenko Duka, predsjednik HND-a, Anton Filić, predsjednik SNH

Hrvatsko novinarsko društvo

Okrugli stol Izmjenom Kaznenog zakona protiv cenzure

Panelisti na okruglom stolu su:

Orsat Miljenić, ministar pravosuđa
Sanja Nola, pomoćnica ministra pravosuđa
predstavni/k/ca Ministarstva kulture
Branko Vukšić, predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora
prof. dr. sc. Davor Derenčinović, Pravni fakultet, Zagreb
prof. dr. sc. Zlata Đurđević, Pravni fakultet, Zagreb
Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu
Vesna Alaburić, odvjetnica
Emil Havkić, odvjetnik
Zdenko Duka, predsjednik HND-a
Slavica Lukić, potpredsjednica HND-a
Dragutin Hedl, novinar Jutarnjeg lista
Marinko Jurasić, novinar Večernjeg lista
Damir Dević, novinar HRT-a
Vladimir Lulić, glavni tajnik HND-a

Moderator tribine je Domagoj Novokmet

 

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava DZNAP

Godišnja 4. redovna Skupština DZNAP-a

Dnevni red:
 
1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela
     a. Izbor zapisničara
     b. Izbor dva ovjerovitelja zapisnika
     c. Izbor radnog predsjedništva
     d. Izbor verifikacijske komisije
2. Izvještaji o aktivnostima i poslovanju
    a. Izvještaj predsjednika za 2013. godinu
    b. Revizorsko izvješće
    c. Izvještaj o troškovima DZNAP-a
    d. Izvještaj o troškovima fonda za poticanje autorske zaštite
    e. Informacija o fondu za žalbe
3. Izvještaj o istraživanju DZNAP-a
4. Rasprava i usvajanje izvještaja
5. Prijedlog Odluke o raspodjeli naplaćenih autorskih naknada
    a. Usvajanje liste 150 novinara
    b. Usvajanje liste za isplatu tzv. 'glavarine'
6. Izbor novog predsjednika, tajnika, Predsjedništva i Nadzornog odbora
7. Razno
 
Pisani izvještaji su objavljeni na www.dznap.hr
 

Hrvatsko novinarsko društvo/Ogranak umirovljeni novinari Zagreb

Godišnji sastanak članova ogranka

Hrvatsko novinarsko društvo

Tribina Hrvatskog novinarskog društva 24. Novinarska srijeda - tema: Kandidati za nagradu "Novinar godine"
 
Tko su kandidati za HND-ovu nagradu "Novinar godine" za 2013.? Po čemu su trojica kolega obilježila prošlu godinu i time zaslužila kandidaturu za glavnu strukovnu nagradu? Kako kandidati za HND-ovu nagradu komentiraju aktualno stanje u novinarstvu, politici, društvu, kulturi...? Kako se nagrađene kolege tretira u medijima? Je li i koliko nagrada "Novinar godine" važna i uzjecajna? Zašto je nagradu, od njena utmeljenja do sada, dobilo 15 novinara i tek četiri novinarke?...   
 
Glavni govornici tribine - kandidati za nagradu:
 
- Vlatko Grgurić, urednik i voditelj emisije "Plodovi zemlje" Hrvatske televizije
- Marinko Jurasić, novinar i kolumnist Večernjeg lista
- Jurica Pavičić, kolumnist i filmski kritičar Jutarnjeg lista
 
Moderatorica tribine: Marijana Matković, slobodna novinarka
 

Zelena akcija, Grupa 22 i Heinrich Böll Stiftung-Hrvatska

U povodu Dana planete Zemlje panel rasprava "Znanost klimatskih promjena i Hrvatska" - predstavljanje izvještaja UN-ovog Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC) te prikazati spoznaje o implikacijama tog izvještaja za Hrvatsku.

Održavanje ove panel rasprave podržao je i predsjednik RH, prof. dr. sc. Ivo Josipović, koji će kratko osobno pozdraviti skup.
Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o promjeni klime je trenutno u postupku objavljivanja svog 5. globalnog izvještaja procjene
klimatskih promjena (AR5). U rujnu prošle godine je objavljen prvi dio izvještaja koji se fokusira na fizikalnu znanost klimatskih promjena,
tj. rezultat prve radne grupe (WG1). Krajem ožujka objavljen je drugi dio izvještaja koji se fokusira na društvene i ekonomske posljedice
klimatskih promjena (WG2), a upravo ovih dana objavljen je i treći dio izvještaja koji se fokusira na mjere za ublažavanje klimatskih
promjena (WG3).
Kratko će biti prikazana sva tri dijela klimatskog izvještaja kao i uvidi domaćih znanstvenika/ca o poukama globalnog izvještaja za
Hrvatsku.

Raspravu će uvodnim izlaganjima otvoriti:
prof. dr. sc. Mirko Orlić (Geofizički odsjek: PMF Zagreb, jedan od recenzenata posljednjeg IPCC izvještaja WG1),
prof. dr. sc. Lučka Kajfež Bogataj (Biotehniška fakulteta Ljubljana, jedna od urednica posljednjeg IPCC izvještaja WG2),
dr. sc. Igor Matutinović (GfK) i dr. sc. Mladen Domazet (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Grupa 22).

Želja je pokrenuti javnu raspravu povodom povijesne konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će biti u prosincu 2015. godine
u Parizu. Na toj konferenciji će svjetske vlade imati posljednju priliku da se dogovore oko prvog univerzalnog obvezujućeg sporazuma
koji bi jamčio radikalno smanjenje emisija stakleničkih plinova kako u slijedećih nekoliko desetljeća ne bismo prešli granicu nepopravljive
razorne promjene klime. Treba napomenuti da prema ISSP istraživanju stavova hrvatskih građana/ki iz 2013. godine čak 60 % građana/ki
smatra klimatske promjene ozbiljnim problemom te ih isto toliko drži da Hrvatska čini premalo u globalnoj borbi protiv klimatskih
promjena. Hrvatska je sada punopravna članica EU, no bilo bi pogrešno pretpostaviti da se hrvatska klimatska politika sada svodi samo
na slijeđenje zajedničke vanjske politike EU. Smatramo da Hrvatska povodom IPCC izvještaja i konferencije u Parizu treba osvijestiti utjecaj
klimatskih promjena na vlastiti razvoj te kreirati proaktivniju, distinktivnu i progresivniju klimatsku politiku nego do sada, kako na
domaćem tako i na međunarodnom planu.

Održavanje ove panel rasprave podržali su:
Centar za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja - IOOR, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Državni hidrometereološki zavod (DHMZ)
Ekonomski institut, Zagreb
Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)
Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru
Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu
UNDP-United Nations Development Programme - Hrvatska
Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva (HND)

Program panel diskusije:
10:00 - 11:30 - Uvodna izlaganja
11:30 - 12:30 - Rasprava

Potvrdite sudjelovanje na maruska@zelena-akcija.hr.

Hrvatsko novinarsko društvo i APO, d.o.o. usluge zaštite okoliša, član HEP grupe

Svečana dodjela novinarskih nagrada Velebitska degenija za najbolje novinarske radove o zaštiti okoliša

24sata

Tribina otvorena za javnost web portala Zdrava krava "Netolerancija na laktozu"

Procjenjuje se da danas pet posto europske populacije, pa tako i stanovnika Hrvatske, ima poteškoća s probavljanjem mliječnog šećera laktoze. Kod tih osoba laktoza dolazi u debelo crijevo nerazgrađena, što može dovesti do nadutosti, grčeva i bolova u trbuhu. Upravo zato osobe s netolerancijom na laktozu nerijetko izbjegavaju mlijeko i mliječne proizvode, no tako iz prehrane izbacuju prijeko potreban kalcij i druge hranjive tvari čime se izlažu povećanom riziku od prijeloma i osteoporoze. Vrlo je bitno saznati kako unatoč netoleranciji na laktozu organizmu svakodnevno osigurati visokovrijedne sastojke iz mlijeka.
Na jednom mjestu, uz pomoć vrhunskih stručnjaka, posjetitelji će imati priliku dobiti odgovore na sva pitanja i nedoumice.

Tim stručnjaka čine:
• Prof. dr. sc. Željko Krznarić - internist gastroenterolog i hepatolog, predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb
• Dipl. ing. Mirja Jošić - nutricionistica, Vitaminoteka
• Inga Kesner Koren – direktorica razvoja,Dukat
• Prim. Alemka Jaklin Kekez - specijalist pedijatar i uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije, voditeljica dijagnostikeu Poliklinici za dječje bolesti Helena
• Svjetlana Vidović - osoba netolerantna na laktozu

Moderatorica tribine: Ivana Šundov Hojan

Ulaz na tribinu je besplatan, a 10 posjetitelja očekuju poklon paketi Dukat Lagano jutro.
Radujemo se Vašem dolasku!
 

Večernji list

U povodu Dana pacijenata okrugli stol "Večernjeg lista" i HZZO  Kakva su prava pacijenata u Hrvatskoj s ciljem da širu javnost educiraju i aktualiziraju položaj pacijenata u Hrvatskoj

Jesu li hrvatski zdravstveni djelatnici dovoljno educirani o pravima pacijenata?

Kako pacijenti mogu ostvariti pravo na drugo mišljenje?

Kakve su sankcije za kršenje prava pacijenata?

Kako i u kojoj mjeri pacijenti koriste pravo na pritužbu?

 Sudjeluju:

dr. Đula Rušinović Sunara, predsjednica Udruge za prmicanje prava pacijenata
Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja
dr. Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a
dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore
prof. dr. Viktor Gotovac,Katedra za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta
Mario Harapin, moderator
 

Pitanja slati do 16. travnja na e-mail zdravlje@vecernji.net - ulaz slobodan

Hrvatsko novinarsko društvo

Tribina Hrvatskog novinarskog društva - 23. Novinarska srijeda tema: Ukidanje dopisništava

Koje su specifičnosti rada dopisnika? Nosi li novinarski, snimateljski i fotoreporterski rad u manjim sredinama više rizika, i kojih? Zašto su dopisništva iznimno važna? Što mreža dopisništva donosi nekom mediju? Što za neki medij znači ukidanje dopisništava? Koliko takvim smanjenjem broja dopisništava gubi javnost? Hoće li odluka ravnateljstva HRT-a o gašenju većeg broja dopisništava biti pogubna za javnu radio-televiziju? Hoće li se time dodatno nastaviti pad gledanosti HTV-a? Koliko će smanjenjem broj dopisnika na kvaliteti izgubiti mnoge HTV-ove emisije? Ne bi li svi pretplatnici HRT-a trebali biti tretirani na jednak način, između ostalog i tako da dio njihova pretplatničkog novca ide i na rad dopisništva iz njihove regije? Zašto se mnogi boje javno govoriti o gašenju dopisništava, temi koja ih se izravno tiče? Može li se išta učiniti da se zatiranje dopisničkog rada spriječi? Tko bi to treba i mogao učiniti: sami dopisnici, kolege im iz sjedišta redakcija, javnost...?  

Glavni govornici tribine:

- Ivo Bušić, urednik dopisništava HTV-a od 1980. do 1997. godine
- Ivanka Lučev, rukovoditeljica Radne jedinice - HRT centri
- Vedran Marjanović, posljednji šef zagrebačkog dopisništva Slobodne Dalmacije
- Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija

Moderatorica tribine: Melisa Skender, novinarka časopisa Novinar

Magazin Banka

Okrugli stol Magazina Banka e-Turizam: Trendovi i novosti u načinima plaćanja u turizmu sa predstavljem najnovijeg istraživanja MasterCard Europe o turističkoj potrošnji i novi projekti informatizacije prijevoznika u Hrvatskoj

Sudjeluju:
Aleksandra Babić, direktorica marketinga za centralno-istočnu Europu MasterCarda
Anita Špigelski, direktorica prodaje i marketinga HŽ Putnički prijevoz
Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma
Branko Greblički, potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih radnika Hrvatske obrtničke komore

Ulaz slobodan uz prethodnu prijavu na telefone: 01/4882-600 ili 0800-2295
e-mailom: bankamagazine@banka.hr
www.banka.hr/eturizam

Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša HUSZPO

Predavanje: Natura 2000 - izazovi i dileme razvoja uspješnog modela provedbe

Jedno od niza događanja u sklopu Ciklusa tribina iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, aktualni problemi i moguća rješenja – II dio u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Predavač:

Prof. dr. sc. Ivan Martinić,  redoviti profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, član Upravnog odbora Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša

Ekološka mreža Natura 2000 jedan je od temelja okolišne politike EU i odgovor na ciljeve zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i
očuvanja vrijednih staništa i vrsta u Europi. Natura 2000 ima znanstveno utemeljen pristup, u velikom dijelu s propisanim
obvezama provedbe. Zasnovana je na konceptu upravljanju koji uzima u obzir interese ljudi i zajednica.
Nakon proglašenja ekološke mreže Natura 2000 u rujnu 2013., Republika Hrvatska je u očekivanju procesa potvrđivanja popisa
zaštićenih područja, nakon čega će uslijediti ključna faza razvoja modela provedbe – “Imamo mrežu – tek nas sada čeka posao!”.
Iskustva starijih država članica EU govore kako je riječ o vrlo zahtjevnom i složenom poslu te da u mnogim zemljama provedba
nailazi na znatne poteškoće. Tako se općenito smatra da su zadaće i pripadajući troškovi vezani za provedbu Natura 2000
podcijenjeni, broj stručnog osoblja obučenog za Natura 2000 još uvijek nedovoljan, a odgovornosti povezane s programom Natura
2000 nerijetko se delegiraju na osoblje zaposleno u drugim sektorima npr. državne šume, uprave nacionalni parkova, vodno
gospodarstva i sl. U svim zemljama, novim članicama EU u Srednjoj i Istočnoj Europi, problemi provedbe dodatno su uzrokovani
slabom tradicijom sudjelovanja u upravljanju, nedefiniranim odgovornostima za koordinaciju resursa i vrlo ograničenim iskustvom
u stjecanju sredstava EU-a za provedbu programa.
Kroz predavanje će se probati dati odgovori na pitanja čiji odgovori su ključni za uspješnu provedbu Natura 2000 u Hrvatskoj: koji
su ključni elementi za razvoj prakse učinkovite provedbe; koje se teškoće provedbe mogu izbjeći; kako optimizirati provedbene
strukture i strategije upravljanja za Natura 2000; koliko je važno primjenu mjera povezivati s programima financiranja?

predbilježbe: huszpo@huszpo.hr

Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša HUSZPO

Predavanje: Klimatsko-energetski okvir EU za razdoblje 2020-2030

Jedno od niza događanja u sklopu Ciklusa tribina iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, aktualni problemi i moguća rješenja – II dio u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Predavači:
dr.sc. Vladimir Jelavić, član Upravnog odbora Hrvatske udruge za smanjenje ugljičnog otiska
mr.sc. Davor Vešligaj, član Upravnog odbora Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša i član Upravnog odbora Hrvatske udruge za smanjenje ugljičnog otiska

Europska komisija je u siječnju 2014. godine pripremila komunikaciju pod nazivom „A policy framework for climate and energy
in the period from 2020 to 2030“ koja ima za glavni cilj razvoj niskougljičnog gospodarstva Europske unije u narednom
dugoročnom razdoblju. Temeljne obveze koja proizlaze iz ovog okvira su smanjenje emisija svih stakleničkih plinova za 40% do
2030. u odnosu na 1990. godinu, povećanje udjela obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto u neposrednoj potrošnji,
reforma sustava trgovanja emisijskih jedinica i povećanje ambicija u pogledu provedbe energetske učinkovitosti.
Što te obveze znače za Hrvatsku i jesmo li ih i kako spremni preuzeti tema je ovog predavanja.

predbilježbe: huszpo@huszpo.hr

Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN)

Sastanak Izvršnog odbora HZSN-a

Agencija za elektroničke medije

Radionica Javni natječaji broj 02/14 i 03/14 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

http://www.e-mediji.hr/hr/novosti/javni-natjecaji-broj-02-14-i-03-14-za-raspodjelu-sredstava-fonda-za-poticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-elektronickih-medija-odrzavanje-radionica/

Hrvatsko novinarsko društvo i Zbor istraživačkih novinara HND-a

Press konferencija u povodu  SUDSKE REPRESIJE NA NOVINARE 

Govore:

Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista i potpredsjednica HND-a,

Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a,

 Hrvoje Zovko, predsjednik Zbora istraživačkih novinara HND-a,

 Zdenko Duka, predsjednik HND-a

NVO Ga.RI.WO Sarajevo

Predstavljanje autobiografske knjige Michaela Lapsleya Od žrtve do pobjednika -  borac za slobodu i ljudske duše - o knjizi će govoriti NJ. E. Henrik Ofstad, Tomislav Jakić, Amer Tikveša, Gradimir Gojer i sam autor, moderator  Svetlana Broz, direktorica NVO Gariwo.
Svi prisutni dobit će primjerak knjige na poklon.

Michael Lapsley je Novozelanđanin, a nakon završene obuke za anglikanskog svećenika u Australiji upućen je u Južnu Afriku. Odmah po početku službovanja posvetio se borbi za oslobođenje od aparthejda, kao kršćanin i kao svećenik, i priključio se pokretu Nelsona Mandele Afrički nacionalni kongres.
Iz Južne Afrike je protjeran 1974. i narednih 16 godina je živio u okolnim zemljama juga Afrike, te putovao širom svijeta da mobilizira ljude, a posebno vjernike za borbu protiv aparthejda.
Kako sam kaže, pitanje njegove borbe nije bilo samo političko ili pitanje pravde, nego i vjersko zbog izvrtanja Evanđelja da bi se ono koristilo za pravdanje aparthejda.