Aktualno > Vijesti

Bahati postupak koji pokazuje ništavilo na HRT-u

27.09.2018.

Sabor, Vlada i Programsko vijeće HRT-a trebali bi zaustaviti korištenje javnog novca za zastrašivanje novinara na HRT-u, a ako oni to neće učiniti civilno društvo će se organizirati i pozvati građane na pobunu, poruka je s tiskovne konferencije „Javni medijski servisi i ljudska prava“ koju su aktivistice Vesna Teršelič, Sandra Benčić i Sanja Sarnavka u četvrtak održale u Kući ljudskih prava u Zagrebu povodom izvanrednog otkaza predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku na javnom medijskom servisu.

Vesna Teršelič pozvala je na prosvjed protiv sve češćih slučajeva cenzure i gaženja medijskih sloboda na HRT-u, ustvrdivši da je na njih upozorio i Zovko, kao urednik na HTV-u i predsjednik HND-a, koji se pobunio protiv urušavanja javnog servisa i zbog toga dobio izvanredni otkaz. „U ovakvoj situaciji s medijima u Hrvatskoj velika je stvar da se Zovko uopće primio posla u HND-u, kao vrlo važnoj instituciji. Umjesto da za to dobije podršku u svojoj kući kako bi nastavio borbu za medijske slobode, on je dobio otkaz što je jasna poruka svim novinarkama i novinarima koje se na taj način nastoji zastrašiti kako bi se pokazalo da za takve glasove nema mjesta na HRT-u. Ovakav bahati postupak samo zakucava situaciju u kojoj smo i pokazuje ništavilo na HRT-u kojem stalno pada gledanost“, kazala je Vesna Teršelič.

Argumentaciju kojom je popraćena odluka o izvanrednom otkazu Zovku, Sandra Benčić nazvala je ciničnom, posebno u onom dijelu u kojem se HRT poziva na odredbe Istanbulske konvencije koja 1. listopada stupa na snagu. Također je ustvrdila da je prije odluke o davanju izvanrednog otkaza HRT putem nadležnih tijela određenih Pravilnikom trebao provesti niz radnji i utvrditi što se uistinu dogodilo. Za davanje takvog otkaza potrebna je i pravomoćna presuda, dodala je. „Prema sudskoj praksi izvanredni otkazi dopušteni su samo u iznimnim situacijama poput pritvora radnika, a i to samo u određenim slučajevima ako je pritvor dug i ako je u vezi s obavljanjem posla. Primjerice, državnim službenicima ne možete dati otkaz ako su u pritvoru šest mjeseci. Razlog za izvanredni otkaz nije niti kada radnik gospodarski ošteti poduzeće. Dakle, u ovom slučaju ne postoje razlozi za njega. Jedino na što će se HRT pozivati, pretpostavljam, jest neposlušnost. A sudska praksa kaže da se mora raditi o vrlo ozbiljnim situacijama i neopravdanosti odbijanja naredbe. HRT zna da ovaj izvanredni otkaz neće opstati na sudu. Njima je jasno da će Zovko dobiti spor i da će morati platiti sve zaostale plaće i nadoknaditi štetu. Ali, za to ih nije briga jer će se to platiti novcem poreznih obveznika. Naš novac se koristi za zastrašivanje novinara i urednika na HRT. Zbog toga se moramo pobuniti da ne bismo svojim novcem plaćali nesavjesnu i neodgovornu politiku vodstva te kuće, a saborski Odbor za medije kaže da se ne želi miješati u rad HRT-a jer da se u ovom slučaju radi o pitanju radnog prava, a riječ je o javnom novcu“, rekla je Sandra Benčić i pozvala da se skine oznaka tajnosti s izvješća o radu na HRT-u koji je sastavio njegov bivši Nadzorni odbor.

Spominjanje Istanbulske konvencije u kontekstu otkaza Zovku, Sanja Sarnavka nazvala je ruganjem Konvenciji Vijeća Europe, s obzirom da javni servis, kad se trebala ratificirati, nije napravio nijedan prilog ili emitirao emisiju u kojima bi pokušali na smisleni način objasniti zašto je taj dokument važan. „Inzistiralo se na debatama s onima koji su tvrdili da je Konvencija štetna i u kojima smo se mi, koji smo je branili, morali baviti besmislenim i netočnim tvrdnjama. Sada isti oni koji su odbili pojasniti što zapravo Istanbulska konvencija znači, nju koriste da bi ušutkali nas koji se borimo za zaštitu ljudskih prava“, rekla je Sanja Sarnavka.

Upozorila je da je vikanje neprimjereno bilo gdje, pa i na HRT-u, ali i da je u zakonima jasno naznačeno da kazna mora biti razmjerna težini počinjenog djela, što u ovom slučaju nije tako, posebno zbog toga što je Zovko bio u poziciji podređenoga, a ne u poziciji moći. U znak solidariziranja odbila je nastupiti u jednoj emisiji HRT-a.

Govornice su ukazale i na činjenicu da se ovakvim skandalima sustavno ruši HRT kojem mjesecima pada gledanost kako bi se stekao dojam da HRT nije vrijedan javnog novca što guraju određeni interesni lobiji s ciljem da se uništi javni servis te podijeli medijski i financijski kolač.

 

Autor: Goran Borković

 

 

Sabor, Vlada i Programsko vijeće HRT-a trebali bi zaustaviti korištenje javnog novca za zastrašivanje novinara na HRT-u, a ako oni to neće učiniti civilno društvo će se organizirati i pozvati građane na pobunu, poruka je s tiskovne konferencije „Javni medijski servisi i ljudska prava“ koju su aktivistice Vesna Teršelič, Sandra Benčić i Sanja Sarnavka u četvrtak održale u Kući ljudskih prava u Zagrebu povodom izvanrednog otkaza predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku na javnom medijskom servisu.

Vesna Teršelič pozvala je na prosvjed protiv sve češćih slučajeva cenzure i gaženja medijskih sloboda na HRT-u, ustvrdivši da je na njih upozorio i Zovko, kao urednik na HTV-u i predsjednik HND-a, koji se pobunio protiv urušavanja javnog servisa i zbog toga dobio izvanredni otkaz. „U ovakvoj situaciji s medijima u Hrvatskoj velika je stvar da se Zovko uopće primio posla u HND-u, kao vrlo važnoj instituciji. Umjesto da za to dobije podršku u svojoj kući kako bi nastavio borbu za medijske slobode, on je dobio otkaz što je jasna poruka svim novinarkama i novinarima koje se na taj način nastoji zastrašiti kako bi se pokazalo da za takve glasove nema mjesta na HRT-u. Ovakav bahati postupak samo zakucava situaciju u kojoj smo i pokazuje ništavilo na HRT-u kojem stalno pada gledanost“, kazala je Vesna Teršelič.

Argumentaciju kojom je popraćena odluka o izvanrednom otkazu Zovku, Sandra Benčić nazvala je ciničnom, posebno u onom dijelu u kojem se HRT poziva na odredbe Istanbulske konvencije koja 1. listopada stupa na snagu. Također je ustvrdila da je prije odluke o davanju izvanrednog otkaza HRT putem nadležnih tijela određenih Pravilnikom trebao provesti niz radnji i utvrditi što se uistinu dogodilo. Za davanje takvog otkaza potrebna je i pravomoćna presuda, dodala je. „Prema sudskoj praksi izvanredni otkazi dopušteni su samo u iznimnim situacijama poput pritvora radnika, a i to samo u određenim slučajevima ako je pritvor dug i ako je u vezi s obavljanjem posla. Primjerice, državnim službenicima ne možete dati otkaz ako su u pritvoru šest mjeseci. Razlog za izvanredni otkaz nije niti kada radnik gospodarski ošteti poduzeće. Dakle, u ovom slučaju ne postoje razlozi za njega. Jedino na što će se HRT pozivati, pretpostavljam, jest neposlušnost. A sudska praksa kaže da se mora raditi o vrlo ozbiljnim situacijama i neopravdanosti odbijanja naredbe. HRT zna da ovaj izvanredni otkaz neće opstati na sudu. Njima je jasno da će Zovko dobiti spor i da će morati platiti sve zaostale plaće i nadoknaditi štetu. Ali, za to ih nije briga jer će se to platiti novcem poreznih obveznika. Naš novac se koristi za zastrašivanje novinara i urednika na HRT. Zbog toga se moramo pobuniti da ne bismo svojim novcem plaćali nesavjesnu i neodgovornu politiku vodstva te kuće, a saborski Odbor za medije kaže da se ne želi miješati u rad HRT-a jer da se u ovom slučaju radi o pitanju radnog prava, a riječ je o javnom novcu“, rekla je Sandra Benčić i pozvala da se skine oznaka tajnosti s izvješća o radu na HRT-u koji je sastavio njegov bivši Nadzorni odbor.

Spominjanje Istanbulske konvencije u kontekstu otkaza Zovku, Sanja Sarnavka nazvala je ruganjem Konvenciji Vijeća Europe, s obzirom da javni servis, kad se trebala ratificirati, nije napravio nijedan prilog ili emitirao emisiju u kojima bi pokušali na smisleni način objasniti zašto je taj dokument važan. „Inzistiralo se na debatama s onima koji su tvrdili da je Konvencija štetna i u kojima smo se mi, koji smo je branili, morali baviti besmislenim i netočnim tvrdnjama. Sada isti oni koji su odbili pojasniti što zapravo Istanbulska konvencija znači, nju koriste da bi ušutkali nas koji se borimo za zaštitu ljudskih prava“, rekla je Sanja Sarnavka.

Upozorila je da je vikanje neprimjereno bilo gdje, pa i na HRT-u, ali i da je u zakonima jasno naznačeno da kazna mora biti razmjerna težini počinjenog djela, što u ovom slučaju nije tako, posebno zbog toga što je Zovko bio u poziciji podređenoga, a ne u poziciji moći. U znak solidariziranja odbila je nastupiti u jednoj emisiji HRT-a.

Govornice su ukazale i na činjenicu da se ovakvim skandalima sustavno ruši HRT kojem mjesecima pada gledanost kako bi se stekao dojam da HRT nije vrijedan javnog novca što guraju određeni interesni lobiji s ciljem da se uništi javni servis te podijeli medijski i financijski kolač.

 

Autor: Goran Borković